(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika"

Google 



This is a digital copy of a book that was preserved for generations on Hbrary shelves before it was carefully scanned by Google as part of a project 

to make the world's books discoverable online. 

It has survived long enough for the copyright to expire and the book to enter the public domain. A public domain book is one that was never subject 

to copyright or whose legal copyright term has expired. Whether a book is in the public domain may vary country to country. Public domain books 

are our gateways to the past, representing a wealth of history, culture and knowledge that's often difficult to discover. 

Marks, notations and other maiginalia present in the original volume will appear in this file - a reminder of this book's long journey from the 

publisher to a library and finally to you. 

Usage guidelines 

Google is proud to partner with libraries to digitize public domain materials and make them widely accessible. Public domain books belong to the 
public and we are merely their custodians. Nevertheless, this work is expensive, so in order to keep providing this resource, we liave taken steps to 
prevent abuse by commercial parties, including placing technical restrictions on automated querying. 
We also ask that you: 

+ Make non-commercial use of the files We designed Google Book Search for use by individuals, and we request that you use these files for 
personal, non-commercial purposes. 

+ Refrain fivm automated querying Do not send automated queries of any sort to Google's system: If you are conducting research on machine 
translation, optical character recognition or other areas where access to a large amount of text is helpful, please contact us. We encourage the 
use of public domain materials for these purposes and may be able to help. 

+ Maintain attributionTht GoogXt "watermark" you see on each file is essential for informing people about this project and helping them find 
additional materials through Google Book Search. Please do not remove it. 

+ Keep it legal Whatever your use, remember that you are responsible for ensuring that what you are doing is legal. Do not assume that just 
because we believe a book is in the public domain for users in the United States, that the work is also in the public domain for users in other 
countries. Whether a book is still in copyright varies from country to country, and we can't offer guidance on whether any specific use of 
any specific book is allowed. Please do not assume that a book's appearance in Google Book Search means it can be used in any manner 
anywhere in the world. Copyright infringement liabili^ can be quite severe. 

About Google Book Search 

Google's mission is to organize the world's information and to make it universally accessible and useful. Google Book Search helps readers 
discover the world's books while helping authors and publishers reach new audiences. You can search through the full text of this book on the web 

at |http : //books . google . com/| 



LIBRARIES • STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD UNIV 



ERSITY LIBRARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES STAN FOR 



IRARIES . STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES STANFORD J [S] | VERS 



ANFORD UNIVERSITY LIBRARIES ' STANFORD UNIVERSITY |_| BP/\R| ^ 



STANFORD university libraries STANFORD university LJBR 



UNIVERSITY libraries . STANFORD UNIVERSITY libraries .It/ 



LIBRARIES • STANFORD university LIBRARIES • STANFORD 



('ERSITY LIBRARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES STANFOR 



JRARIES • STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES STANFORD U N IVERS 



ANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD UNIVERSITY |_| BRARI E 



STANFORD university libraries STANFORD university LIBR 



UNIVERSITY libraries . STANFORD UNIVERSITY LIBRARiIs . STi 



LIBRARIES • STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES 




/ERSITY LIBRARIES,^STAN£nPn U 




RARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD UNIVERS 



FY LIBRARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD 



STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD UNIVERSITY 



RD UNIVERSITY LIBRARIES ' STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES ' 



iNFORD UNIVERSITY LIBRARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIE 



VERSITY LIBRARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES STANFC 



■RARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD UNIVERS 



-Y LIBRARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES  STANFORD 



STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD UNIVERSITY 



?D UNIVERSITY LIBRARIES • STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES • 



NPORD UNIVERSITY LIBRARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARIE 



\/ERSITY LIBRARIES . STANFORD UNIVERSITY LIBRARIES - STANFC 



VARIES STANFORD UNIVERSITY LIBRARI ES • STANFORD UNIVERS 



LIBRARIES 




. STANFORD 



Wli 



rjeCnik 



^^^.^^'^- :.  



RJECNIK 



// 



BRVATSKOGA ILI 8RPSK0GA JEZIKA 



NA 8VUET IZDAJE 



JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA 

ZNANOSTI I UMJETNOSTI 



OBRADUJE 



P. BUDMANI 



DIO IV 

I8PBEEBI2ATI- eipac 



U ZAeREBU 1892—1897 

U KKI2ABNI0I jneOSLAVBNSKB AKAOEBTUE (DIONIOEB TISKARK^ 

TI8AK DIONICKE TISKAKE. 



r • -T 



ISPBEKRI^ATI 



I8PRE8IJE0ATI 



ISPR£KB12ATI, upr&krii&m, p/. vidi ispre- 
MtatL — Sloieno: is-prekriiatL — • V jednoga 
pisea naiega vremeniL Tefiko je pokidati Isnoe 
koji nas odayna isprelmiaSe. M. Pavlinovii, rad. 
109. 

ISPBEKI^6aTI, t^f isprekrfitati. 

I8PB£E]&§TATI, ispr&kfit&mi pf. we unakrst 
sMUi jedno po jedno, — Mjeite fit moie hiti i 
A6, — Sloieno: ic-prekrStati (prekrS6ati). — Akc, 
je kao hod isgovarati. — fMie vrijemef a ie- 
mudu fjeimka u Vukovu (isprekrfitati i ispre- 
krt^ii ,nach einander ins kreaz legen' ydecusso'). 
f*okasaii kako sa se planine isprekrStale. Yak, 
dan. 2, 29. 

ISPREIiAMAl^/n. djelo kojijem se isprelama. 
— Stariji je oblik isprelamaz^e. — V Mikafinu 
^rjeiniku: isprilamanje; u Bjelos^enievu: icpre- 
limiAe; ti otuUievu: isprilamaiae. 

IBPBELAmATI, iBpr&l&m&m, pf. prelomiti we 

jedno po jedno Hi malo po malo. — Sloieno : iz- 

prelamati. — Akc, je kao kod izgovarati. — Od 

xm vijeka, a iemedu rjeinika u Mikafinu (ispri- 

lAmaii ,comminao, perfringo, dif&ingo') g^e se 

ntiij prije naJiodif u Belinu (izprilamati ,perfringo' 

861*), II Bjelostjendevu (izprelamam ,comininuo, 

difiingo, contrm^o% u Volti^ijinu (izprelamati 

t iipnlamati ysminnzsare , stritolare, spezsare' 

,Mntacken')| u Stuliievu (izprelamati % isprila- 

mati fin frusta redigerei coimninuere')| u Vukovu 

(^nach einander zerbreohen* iconfringo')* Mandala 

grosdena izprilamao. F. Lastiii, svet. 89^. Pra6e 

j«daii la dmgim izprelamali. J. Baji6, poa6. 1, 188. 

- Sa se, pcuivno Hi refleksivno. u belinu rjei- 

Rthi: izprilamati se yperfringor* 681^. 

ISPBELLnkVATI, ispr&lvjev&m, pf, preliti sve 
nalo po mtUo, — Sloieno: iz-prelijevati. — V 
Role vrijcme u lAci, 

iSPBEMA, praep, a gen. sastavfeno : iz-prema, 
imH ito i prema. — V jednoga pisca nc^ega 
vfmena. Lepo je isprema sebe gledati ove bnk- 
ti&e na vedroj no6i. M. D. Mili6eyi6| 2iv. srb. 

I8PHEMi:TATI, ispr&medem, pf premetnuti 
nt jedno po jedno, — Sloieno: iz-premetati. — 
Me. kaki je u inf taki je u ostalijem oblicima, 
onm praes.f i (wr, 2 t 8 sing, Ispremet&. — U 
Mi< vrijeme, Ispremeta trpeze onijeh Sto mije- 
^Q novce. Yak, mat. 21, 12. Mje£a5ima prosu 
ooyce i stolove ispremeta. jov. 2, 15. Ispremeta 
^ i popadoSe Satori. D. Dani6i6, sud. 7, 18. ,Sva 
RDo ma ku6a ispremetali, all nijesmo nifita mogli 
Dtii'. ,8ve ma ispreme6ite, mo2da se de nade'. 
J' Bogdanovi^. 

ISPREMETIyIi^E, n. djelo kqjijem se ispre- 
^i^etava, ,0n se ne boji vafieg premetavafia i is- 
prunetavaAa'. J. Bogdanovi6. 

ISP&EMETIyATI, isj^rem&t&y&m, impf is- 
prametati. — U naie wrijeme u Lid. ,8ve ma 
je Q ka6i iivo i mrtvo ispremetavano, i aja Bo2e 
^tt se ne mo2e na6i'. J. Bogdanovi6. 

IBPB]feBinGATI , ispr^miiSm, pf. premaknuH 
^ jedno po jedno. — Sloieno : iz-premicati. — 
^ lUiie vrijeme u lAci. ,Onako on dode, pa svake 
^ne ispremi&e mede'. J. Bogdanovii. 

ISPBEOBAyATI, i8pre6r&v&m, pf, preorati 
f9e malo po malo. — Sloieno : iz-preoravati. — 
U naie vrijeme u Lid, ,Ti samo de ne oreS, 
onde ne preorefii a de god orei, onde ispreoravai^ 
J. fiogdanovid. 

ISPB^PASTI SE, isprep&dem se (ispr&padngm 
M, ispr&panem se), pf. prepasti se (o mnoitvu 

IV 



Hi djelome subjektu), — Sloieno: iz-prepasti. 

— U jednoga pisca Dubrovianina xyii vijeka. 
Kad plemidi i gospoda koji bjeha izostali ispod 
smrtnijeh tezijeh zgoda, s k^eh se bjeha ispri- 
pali. J. Palmoti6 2. Strahovitijem kada jadom 
sve se bjefie ispripalo. 268. Ter vide6 ga ta5 
smetena, sred srca se pripadena vele vedma ii- 
pripade. 422. — I pasivno. Na crkovni nafi via- 
dika ispripaden a pameti, take odluke ne htje 
6oti. 278. 8 prikazai^'a toli hada ispripaden 
oar trese se. 417. 

ISPB&BEzAl^, n. 4j^Io kqJijem se isprereie. 

— Stariji je oblik ispreresaoje. — U Mikafinu 
rjedniku: ispririzanje, isprisicanje ,ooncisio'; u 
Belinu: izprirjezai^e ,minatatim ooncidere' 720^; 
u Bjelos^enievu: izprerezai&e; u Siuliievu: ispri- 
rezai^e. 

I8PBi:BEZATI, ispr&reiem, pf. sve preresati 
jedno po jedno ili malo po malo, — Sloieno: 
iz-prerezati. — U Mikalinu tjeiniku: ispririzati, 
isprisicati ,caedo, concido'; u Belinu: izprirezati 
,minatatim concidere' 720^; u Bjelosijenievu (vidi 
kod isprerezivati) ; U VoUt^iJinu: izprerezati, iz- 
prerezigem ,stagliare, stagliozzare, sminazzare' 
,zer8chneiden'; u StuliSevu: izprerezati i izpri- 
rezati f isprirezati, isprireicgem i isprireiivam 
,frastatim, minatatim ooncidere^ 

ISPBEBEZiYATI, isprer^tgSm i isprer&z^Tftm, 
impf, isprerezati. — Nalasi se pisano (grijeikom) 
i sa i ff^'. z. — Od mil v^jeka, a ismedu rjec- 
nika u Bjelosijenievu (izprereztgem, izprerezati 
iConcidoO gdje se naj prije nahodi, u VoUi^inu 
(praes. izprerezajem Kod izprerezati), u 8tuli6evu 
(isprireiivati ujs isprirezati, a kod ovoga ima 
praes, isprireiojem i isprireiivam). ,Tije peta}a 
i azala ti ne razrijefii ka' ide, nego ozmi noi, 
pa to sve isprerezcg*. ,Ne bi i ne moi dragojaSije 
ni odrijeiiti ni odveaati van no£em isprerezivati'. 
J. Bogdanovi6. 

I8PBE8ADtYATI, ispres^Mtojem i ispres&d£v&m, 
pf, presaditi sve jedno po jedno ili malo po malo. 

— Sloieno : iz-presadivati. ,Ona nam je repa pre- 
gasto nikla, aj ti An lijepo razr^'edi i ispresa- 
divaj'. ,Tvoje su vo6ke pregasto posadene, sve ti 
ono lijepo na rede ispresadivaj^ J. Bogdanovi6. 

I8PBE8Ui:GANE, n. dJelo kco^em se ispre- 
sijeca. — Stariji je oblik ispresijecanje. — U 
MUcci^inu rjeinHcu: isprisicanje kod ispririsaoje, 
f 11 Belinu: isprisijecanje 720^. 

I8PBE8IjfeOATI, isprisijec&m, pf pre^jed sve 
jedno po jedno ili malo po malo. — Sloieno: 
iz-presijeoati. ~ Akc je kao kod ispovijedati. — 
Od XVII vijeka, a ismedu fjeinika u Mikafinu 
(isprisicati kod ispririzati) g4je se naj prije na- 
hodif u Belinu (izprisijecati , minatatim oonoi- 
dere' 680^; ,scheggiare, fur soheggie, o ridarre 
in soheggie' 652* ; izprisijecati, izprisiecivam ,smi- 
nazzare, tagliar in jpezzetti minati* ,minatatim 
concidere' 720^), u Voltigijinu (ispriseoati i iz- 
priseoati, izprisijecati, izprisijecam, izprisjecivam 
,sminozzare tagliando, stagliazzare' ,zer8tiicken*), 
u Stulidevu (isprisijecati UB isprirezati), u Vu- 
kovu (,nach einander zerhaaen' ,di8seco anom ex 
alio'). 06e se sikire za izprisicati drvje. F. Lastri6, 
ned. 85. Ispresecaj na komadke. Z. Orfelin, podr. 
850. Udare ma glogovo triie pod nokte i noiem 
crnijeh kora ispresijecaja iile izpod ko}ena, da 
ne bi mogao izlaziti iz groba. Yak, £iv. 215. 
Koibna nihovijem ispres^ecaj iile. D. Dani6i6, 
is. nav. 11, 6. Asana Hota sa draiinom ma is- 
presijecaja i opkole. Magaz. 1868. 78. Tarci bi 
ga jataganima izpresigecali. 8. ](iabiia, prip. 157. 



ISPRESUECATI 



2 



ISPREilVATI 



— Pasivno. Planine potocima odrte i ispresije- 
cane. 8. l^iubiSa, prip. 6. Brda potooima ispre- 
secana. P. Boli6, vinod. 1, 5. 

I8PBESUEEATI, ispresijekam, pf, vidi ispre- 
sijecati. — Sloieno: ic-presijekati. — Samo u 
Bjelostjendevu rjeiniku: icpresekam ,idem qaod' 
izprerezi^em. 

ISPBESJECtVATI, iBpresj&ocgem % ispresj^- 

cW&m, impf, ispresijecati. — V Belinu fje6niku: 

praes. iEprisjecivam hod izprisijeoati 720^, % u 

Volti^inu: praes, izpriBJecivam kod iEprisecati. 

ISPBESKAe ATI , ispr^sk&aem , pf. pravo bi 
bilo ena6ene : sve preakoditi malo po malOy ali sc 
kaie u preneaenom smislu sa enadeiiem: nadgo- 
voriti. — Sloieno: iz-preskakati. — U Vukovu 
rjeiniku: koga ,eiDen (im gespr&che) besiegen, 
zu schanden reden, tiberreden' ,8iipero sermone'. 

tSPBESTIy ispr^dSm, pf. sloieno: iz-presti. — 
Akc kaki je u praea. taki je u impt. ispr^di ; u 
ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf., ositn 
aor. 2 f 8 sing. IsprSde. 

a. aktivno. 

a) svrHti predei^e (kad se nema Ho daje presti). 

— Od XVII vijeka, a ijsmedu rjeinika u Mika- 
jinu (ispreati, opresti iperneo, totum neoO gdje 
se naj prije nahodi, u BjelostjenSevu (indi kod 
ispredati), u Stuli6evu (grijeikom ispredsti ,filar 
tutto, finir di filare' iiiere, pernereO* Nek svaku 
naredi fito 6e isprest J. 8. Be]kovi6 412. Ti im 
ispredi mala ko§u}u. Vok, 2iv. 15. — V meta- 
forOkom smislu. Da je on sve to ispreo. M. Pav- 
linovi6, razl. apis. 884. 

b) dobiti predeiiem. — U Vvkovu rjeiniku: 
,er8pinnen* ,neiido acquiror 

b. sa se, refleksivno. — V Bjelos^enievu rjei- 
niku (vidi kod ispredati). 

ISPBE8TiBATI, ispr&8t£r&m, pf vidi is})ro- 
stirati. — Sloieno: iz-prestirati. — U Bjelosijen- 
term rjeiniku: izprestiram, izprestreti, izprostiram 
,extendo, explioo', v. prestiram. 

I8PBE8TBIJETI, isorestrem, pf vidi ispre- 
stirati. — Samo u Bjeiostjenievu rjeiniku (vidi 
kod isprestirati), i u Stuliievu: izprestrijeti, v. 
isprostrijeti. 

LSPBESTBiZATI, ispristrfz&m , pf prestriH 
sve jedno po jedno Hi malo po malo. — Sloieno : 
iz-prestrizati. — Akc. je kao kod izgovaratL — 
U Vukovu rjeiniku: i(mit scheeren) naoh einander 
zerscbneiden' ^disseco anum ex alio'. 

ISPBE^AI^E, n. djelo kcjijem se ispreSa. Is- 
predate grozda. I. Jablanoi 209. 

ISPBESaTI, isprefiam, pf istijeHiti. — Slo- 
ieno: iz-preiati. — U dva pisca Slavonca xviii 
viJeka. Iz koga se u]e ispreSalo. I. Jablanci 81. 
U)e iz £ega ispreSati. 162. Jere rake vaSe jesa 
pane krvi, koja ste iz vaSega iskrAega iza2eli i 
izprefiali. £). Bapi6 371. 

ISPBE&tVATI, i8pri6£v&m, pfprhHti sve jedno 
po jedno Hi malo po malo. — Sloieno: iz-pre- 
Sivati. — Akc. je kao kod izgovarati. — U Vu- 
kovu rjeiniku: ,nach einander zasammen n&hen' 
yConsao aliad ex alio^ 

ISPB^TATI, Jspredem, pf ixvaditi (is ogna). 

— Sloieno : iz-pretati. — Akc. je kao kod izo- 
rati. — U naie vrijeme. A da Sto je ovaj mjesec 
erven kako da je iz ogAa ispretan ? P. Petrovi6, 
gor. vijen. 91. 

tSPBETI, Isprem, pf vidi ispravdati, 1, a. — 
Sloieno : iz-preti. — Ujednoga pisca xviii vijeka. 
8mrt pak svu kolika vado agodnost jest prav- 
daju6i se izprila i dobila. B. Bapi6 415. 



ISPBETEIvATI, i8pr^tk£v&m, pf. sve preikati 
— Sloieno: iz - pretkivati. — U jednoga pitea 
naiega vremena. AV nema fiop}ika, nije crvenim 
ispretkivana kao moja. M. P. §ap6anin 1, 48. 

ISPBETB^SATI, ispr&tres&m, pf sve pretresH 
jedno po jedno Hi malo po malo. — Sloieno: 
iz-pretresati. — U naie vrijeme u Lid. ,Kad 
slama vadite iz vr$aja, samo V dobro na vila(\) 
ispretresajte'. J. Bogdanovi6. 

I8PBEVADATI, isprevadam, pf. vidi sprova- 
dati. — Sloieno: iz-prevadati. — Samo u Bjelo- 
s^enievu rjeiniku : kajkavski izprevajam, v. zpre- 
vajam. 

I8PBEVA;ilVATI, isprev&}ajem i isprev&)iv&m, 
pf. sve prevaliti jedno po jedno. — Sloieno : ii- 
preva^vati. — Od xviii vijeka. Biti 6e taki vi- 
trovi, da 6e stabla sva i drvja pogaliti iz iila i 
izpriva)ivati. F. La8tri6, ned. 11. Eada je tr- 
peze izpriva|ivao. D. Bapi6 4. ,Pana na edan 
pat odnekle vjetar, pa nam sve navi)ke ispre- 
va}iva^ ,Ead nam je on to pripovijeda, svi smo 
se od velikog smija ispreva^ivali. J. Bogdanovi6. 

ISPBilVBA^ATI, ispr&vra6&m, pf sve prevra- 
titi jedno po jedno ifi malo po malo. — ispo- 
redi isprevrtati. — Sloieno: iz • prevra6ati. — 
Od xviii vijeka. Kipove idolske izprivra6ali. F. 
Lastri6| svet. 168^. Jer dok lemeS isprivraii 
grode. J. 8. Re}kovi6 22. Pak da strmo ispri- 
vra6a glave. 855. 

ISPBEVRAtITI, isprftvr&tTm, pf posve pre- 
vratiti (s osobitijem znaieikem: isgovoriii, ispso- 
vati). — Sloieno : iz-prevratiti. — U naSe vrijemt 
u Dubrovniku. Meni isprevrati&e svaSta. Da- 
brovnik. 1870, 16. 

I8PBiVBTATI, isprivriem, pf vidi isprevra- 
6ati. — Sloieno: izprevrtati. — D naie vr^eme. 
Ustavi vode, i presahna; pasti ih, i isprevr6a 
zem|u. D. Dani6i6, jov. 12, 15. 

ISPBlSzAI^E, n. c^jelo kqjijem se ispreie. — 
U Vukovu rjeiniku. 

I8PB1&ZATI, isprgiem, impf. ispregnati. — 
Akc. je kao kod ispisati. — U Vukovu rjeiniku: 
,ausspannen' ,solvo jago^ 

I8PB]&2Al!rE, n. djelo kojijem se ispreii. — 
Stuliievu rjeiniku. 

I8PB£2aTI, ispr^2£m (IspreHm), pf svrSiti 
preiane tijem ito se ugleda Hi nade Hi ulovi ono 
ito se preii. — Sloieno: iz-preiati. — Radi pre- 
zenta vidi pre2ati. — Od xvi vijeka, a izmedu 
rjeinika u Mikafinu (,depraehendo'), u Volti^ijinu 
(izpreiati, izpreiam ,a8aaltare, fermare, attrap- 
pare' ,uberfallen'), u Stuliievu (ispreiati i ispre- 
lati ,aliqoem in re ipsa vel in ipso crimine de- 
prehendere, invenire, expectando ventarum prae- 
stolari ac deprehendere'). Potolih se a njekooi 
grme6a, jeda ja ispre2im. M. Dr2i6 415. 8ad 
se na plav uklonimo, za ne ste6i sej nehvale, 
dokle vrijeme izpreSimo za mo6 brodit morske 
vale. Q-. Palmoti6 2, 895. Ispreiana ta6 koSata 
u zelena gosta gaju, £im ja sa svijeb strana i 
pata lovni a mre2a psi tjeraja . . . trepti od 
straha, 6ezne od trada, ter adorac smrtni 5ek«. 
8| 29^. Ulazim mojom misli a sva6ije srce za 
izpreSat fito tko 6eka. B. Zazeri 114. Yid je 
svmala za sve izpreiat na okolo. 224. Biv§i 
prigoda novu izpreio, stavi se tre6a pitat. 410. 

ISPBEZtVATI, ispr^£ajem f ispr6££v&m, impf. 
ispreiati. — U Belinu rjeiniku: izpreiivati, iz- 
preiivam i izpreiajem ,aspettare per assallre uno 
o in senso simile' ,expecto' 106^ i u Stuliievu: 
ispreiivati, ispre£ivam us ispreiati. 



ISPBIBADATI 



8 



isprueCati 



ISPBIbAdATI, isprib&d&m, p/. pribosH we 

jedno po jedno ili malo po male. — Sloimo: 

i*-pribadati. — Akc. je kao kod isgovarati. — U 

StuU6enu rje6n%ku: ispribadati lose ,jugare vi- 

^emm (id est vites palis alligare)'; i u Vukovu: 

ftkmch. einander anstecken' ,adfigo unam ex alio*. 

ISPRIBIjATI, ispriblj&m, p/. pribiti we jedno 
lE>o jedno ili malo po malo. — Sloieno: iz-pri- 
^ijati — Akc je kao kod isgovarati. — Od xvii 
^97^eka, a ismedu vje6n%ka u Vukovu (,naoh^ei- 
XkAnder anschlagen' ,adfigo unam ex alio^). Cini 
xxa svako kolo ostre pile i (avli izprib\jati. F. 
V'ranfcid, iiv. 18. 

ISPBt^Al^E, n. d^jelo kcjijem ko ispriia ili 

me iayriia. — Stariji je oblik ispriSanje. — le- 

wudu rjeinika u Bjelosijenievu (izpri6a£e), u Vol- 

tijijinu (izpriSai&e), u Siuli^u (izpri6ane). Ni 

jedno ispritianje ne morefi imiti. Transit. 78. 

Moie ga uhititi, vsaki uzrok i izpri6anje na ii 

izloiiv&i. Mon. croat. 245. (1544). Ne mo2e ni- 

jedno izprifianje ili odvitovanje najti. A. Oeor- 

gieeo, pril. 94. Izprifiafie ^entschuldigung' ,di8- 

colpa^ B. Petranovi&, ra6n. ki^ig. 27. 

ISPRICaTI, i8pii6&m, pf. sloieno: iz-priftati. 

— Akc, je kao kod ispitati. — Od xv vijeka 
(9idi kod 9f b), a igmeau rjeinika u Bjelog^en- 
iem (fBidi kod izpriftavati), u Voltijijinu (izpri- 
6atiy izpriiam, izpridavam ,8ca8are, discolpare, 
^nstificare' ^entschaldigen, reohtfertigen'), u Stu- 
lUtvu (izprifiati, v. ogovoriti), u Vukovu: 1. ,vor- 
eriahlen' ^enarro' 8 primjerom: I8pri6aj mi jednu 
ph6a. 2. yaoserz&hlen^ ,enarro' 8 primjerom : (3ekaj 
dok isprifiam ovu pri6a fito sam po6eo. 8. (po 
upadn^em krajevima) lentecholdigen^ ,excu8o', 
c£ opravdati, izgovoriti. 

1. akiivno, 

a. II pravom smislu (priiati = pripovijedati). 

— U naie vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu 
(fndi sprijeda). a) pripovidjeti 8ve, potpuno. la- 
prifiati stu slavu negovu. D. Dani6i6, psal. 106, 2. 

— b) 8vriiti pripovijedaiie. vidi u Vukovu rjei- 

b. excnaare, opravdoH, izgovoriti. Jure te ni- 
J«dno neznanje ne6e ispridati od griha. Naak 
\>m. 71^. Ona, ko prid fariseom izpri6a razomno 
flfukrtt). F. Glavini^, cvit. 2dlb. 

2. pcuivno (snaiffhe je u 8vijem primjerima kao 

iod 1| b). Ne bi '8prit6an imil biti od prijatija 

>ii6enja. Nara6n. 5^. Da i^idovi izpri6ani ne 

mogn biti. F. Qlavini6, cvit. 5^. Cistoda tvoja 

ii6ini izpri6ana pri ixemu i pokrivenu krivina 

nzie nefiisto^e. P. Badov6i6| na& 480. 

3. sa 86, reflekaivno. 

a. pripovidjeti do vofe^ do aita, — U Vukovu 
TJeiniku: ,8ich auserz&hlen' ^t narrasse^ 

h. vidi 1, b. — Lumedu rjeinika u Vtikovu: 

jsich entschuldigen' ^excaso me*. Tko se (asto 

pH, bo}e se ispriSa. M. Maruli6 145. Od zla 

I poni ko hti obrati, tko se more i8pri6ati. 294. 

Mgdor se od toga sakrij ill osmini se ispritdati. 

^muisit. 150*. Odgovore zali ote^ se isprifiati. 

Korizm. 17*. Ne more se ^spritd^ti pastir, ako 

^ik koae poji. 66^. Izpri5al bi se pravedno gluh, 

gOTore6 da ne 6aje. A. Greorgiceo, pril. 94. Ne 

pamtim kako smo se izpri6ali. D. Obradovi6, 

Usn. 822—828. 

ISPBlCAVATI, isprid&v&m, impf, isprifiati. — 

Akc je kao kod izgovarati. — Od xviii wjeka, 

a igTMdu rjeinika u Bjelosijenievu (izpri^^vami 

izpTi6ati, ogovaram, osvet^avam ,excaso, purgo, 

ocQsationem affero') gdjt ee naj prije nahodi, 

^ VolHdijinu (praes. izpridavam kod izpri6ati), 

^ Siulicevu (izpridavati um ispriiati). Ispridava* 



ja6i 86 da on nije bio nakai&en osvojiti ga. D. 
Obradovi6, iiv. 22. JaAa sa svoje strane ispri- 
6ava se i pravda. 64. 

I8PBI6e§6e, n. u Stuliievu rjeiniku: izpri- 
6estje ,excommanicatio'. — r^ousdano, 

ISPRI(5ES6tVATI, isprift^fidujem f isprifti- 
Sdfv&m, pf. priiestiti 8ve jedno po jedno. — Slo- 
ieno: iz-pri6efi6ivati. — O naie vrijeme u Lid. 
La! §ta ga je pop naroda danas naispovijeda', 
borne 6e popo 6epati dok nas sviju ispri6el&aje. 
J. Bogdanovid. 

ISPRICeVATI, ispridujem, impf. ispriSati. — 
U dva pi8ca iakavca xvi i xvii vijeka. Zastupa 
vlafida svoja pomaAkanja ili jih ispriSuje. §. Bn- 
dini6, ispr. 69. Ona se izpnfievaie. F. yran6i6, 
2iv. 74. 

tSPRIGAl^, n. dj^lo kojijem se iapriga. -— 
U Mikajinu rijeiniku sa starifim oblikom ispri- 
ganje. 

tSPRIGATI, isprig&m, pf. powe poprigati; 
svriiti prigane. vidi isprXiti. — Sloieno: iz-pri- 
gati. — Akc. je kao kod Izgledati. — Od xvi 
vijeka po eapadnijem krajevima, a igmedu rjei- 
nika u Mikafinu (isprigati, poprigati, pofrigati 
,£rigo'), u Belinu (izprigati ,frlggere e cuocere 
nella padella' ,frigo* 881*; isprigati ,finir di frig- 
gere' 881*), u Stvdiiwu (isprigati i izprigati ,£n- 
gere*), u Vukovu (vide poprigati 8 primjerom is 
narodne pjesme: M^jesila mu poga^icu, isprigala 
prosti}ica, nato6ila bokarica). Sad vam 6u IjepSa 
ja isprigat frita}a. N. Najegkovid 274. Gledah, 
all je isprigan kapan, ali je peSen. M. Drii6 
271. Naredi 2eni da ispriga slaninu. Nar. prip. 
vr6. 169. Isprigaj mi koje jaje. S. i^ubifia, prip. 
266. — I 8 f mj. f (vidi kod prigati). — V Bje- 
losijenievu rjeiniku: part, praet. pass, izfrigan, 
frigan; u Voltigijinu: izfrigati ,friggere' ,backen'; 
u Stuliievu: izfrigati, v. izprigati. 

I8PRIG0VARATI, isprig6v&r&m, pf. powe ili 
malo po malo prigovoriti. — Sloieno: iz-prigo- 
varati. — Akc. je kao kod istovaravati. — U 
naie vrijeme u Lid. ,Bome sam mu znaS za ono 
po vratrija isprigovara^ ,Niide mu zna6 za ono, 
onako ka* izdaleka dobro isprigovaraj^ J. Bog- 
danovi6. 

ISPRtHVA^ATI (isprihvatati) , isprlhva6&m 
(isprihvat&m). pf. powe ili malo po malo pri- 
hvatiti. — SloierM: iz-prihvacati (prihvatati). — 
Akc. se mijeiia u aor. 2 t 8 sing. Isprihva^. ^ 
U naie vrijeme u Lid. ,l8priva6aj mi ona a)in- 
6ina, da mi ne vise od i^e palamariS ,Uzmi 
igletina i kakvije arim6ina, pa mi ove benevre- 
6ine isprivataj, da se ne raspadaja, zavar je, da 
i' joS koji dan ponesem*. J. Bogdanovi6. 

ISPRIJE, adv. otpr^e, vidi kod prije. — Od 
xviii vijeka, a ismedu rjeinika u Stuliievu (isprije, 
isprije toga, v. odprije). Izprija nego sam se rodio, 
bio sam svet. A. d. Bella, razgov. 142. Manda- 
lina svu (ubav svoju, koju izprije bijafie razasala 
na nssladei&a svitovi&a, skupi. F. Lastri6, od* 847. 
Isprije 6esto pojedinci zamjedig'a pojedince. M. 
Pavlinovi6, razl. spis. 4. 

I8PRU]S«6a1%E, n. dijelo kojijem se isprijeia. 
— Stariji je oblik isprije6anje. — U Mikafinu 
rjeiniku: isprije6az\je ; u Belinu: izpr\je&anje 
ytransversatio* 415*; u Stuliievu. 

I8PRUi:CATI, isprije^&m, pf. poloiiti ^ko- 
liko stvari jednu preko druge, naj ieiie u oso- 
bitom smislu: UBrediti iice, trakove jedno preko 
drugoga kao pletud (n. p. kaie se isprijeSati 
opanke, kad se utvrde zapleiud ih oputom). — 






ispbijeCati 



ISPKIPROSTITI SE 



Sloieno: »-priie6ati. — -ije- stcji po juinom 
govoru n^, ike^aaSiiega 6, a po istoinom govoru 
glasi ispr^fiati, po eapadnom ispiiSati. — Akc. 
je kao kod is^jeoati. — Od xvii vijeka, a igmeSu 
rjednika u Mikajinu (,in transversum pono'), u 
Belinu (samo part, praet. j^ass. izprije^im ,traii8- 
versus' 415*), u Stulidevu (i8pr\je6ati i izprijeSati 
jtraDsversim ponere, jaoero'), u Vukovu (n. p. 
opanke jkreuEweise mit' oputa ,befe8tigen' ,d6- 
CU8S0 lora'). Sveti Antun vidje gdi vas svijet 
bjeSe zam6icami popleten i isprijefian. M. Div- 
kovi6, bea. 267»>. 

I8PBUi:££l!rE, n. cfjelo kojijem ae ko taprijeH. 

— Stariji je oblik isprljeSeige. — U Mikafinu 
rjeiniku: isprijeSenje ,objurgatio' ; u Belinu: is- 
prije6enje ,objargatio' 676*; u Stulidetm: ,objar- 
gatio, ezcnsatio, purgatio'. 

ISPKUtClTI, isprijefiTm, p/. poloiiti, poata- 
via poprijeko, iaprijeka, — Sloieno: iz-prije6iti, 
Hi poataje od isprijeka naatavkom i pred kojijem 
ae k mijena na 6. — Akc, je kao kod istijefititi. 

— Od XVI vijeka (vidi kod 2, c). 

1. aktivno. 

a. u pravom amialu, — U Vukovu vjeiniku: 
n. p. puSku na vratima ,8chief anlehnen (das 
gewehr z. b.)* ,adoliiio*. 

b. a ohjektom o6i, pogledati poprijeko. Na iteg 
Tale o6i isprijeSi. Nar. pjes. horm. 2, 872. Kad 
divojku Niko ugledao na diyojka o6i isprijeSi. 
(Nar. pjes.) A. Ostojid. 

c. nepreloMtiOf udariti prijekim putem. Zemlak. 
1871. 2. 

2. aa se, reflekaivno, 

a. u pravom amialu, Hotijudi poroditiy ispridi 
joj se dite naopako. J. Banovao, pred. 139. 

b. naaloniti ae na koga, uprijeti ae {da ne 
moie dafe i6i), % u preneaenom amialu, — la- 
medu rjednika u Vukovu (,8ich anstemmen gegen 
jemand' ,adnitor in aliquem^. A kad se kako 
pseto ili dijete, makar bilo naj mai^e i naj slabije, 
isprijedi i stane da se brani . . . Nar. prip. vuk.' 
811. Neki niski deram, gde se ispredio baS nad 
samim putem. M. P. SapSanin 1, 78. 

e. (na koga)^ ratvikati ae, iedrijeti ae, opao- 
vatif iakarati (vidi kod prijediti). — Izmedu rjei- 
nika u Mikajinu (,objurgo, asperius repraebendo'), 
u Belinu (isprijediti se na tkoga ,sbravare, fare 
ad alcono una bravata' ,objurgo' 147^; izprije- 
6iti se ,rabbuffare, riprender bravando^ ,objiirgo'; 
izprije6iti se, izprje6ivam se ,rabbuffar8i contro 
qualche d' uno* ,irasci alicai' 602* ; ,sgridare, ri- 
prendere oon gridi' ,objargo' 676*), u VoUigiJinu 
(izprediti se i izpriditi se ,rabbaffarsi oontro ta- 
luno, sbravare, sgrldare, riprendere' ,sich zer- 
sausen, aasschelten'), u Stutidevu (isprijediti se 
na koga ili prema koma, isprjedujem se ili is- 
prjedivam se ,in aliquom irraere, impetum fa- 
cere, aliqaem aggredi'). Jedan se isprijedi : ,Ubras 
nam daj sjemo!' N. Na]e§kovi6 1, 189. Nut* Sto 
se isprijedi ! D. Zlatari6 41*. Ne poda im zavrd 
rije&i, nog kad htjeSe da govore, oholo se na i^e 
isprijedi, veledi im . . . J. Palmoti6 245. A iieki 
se za tijem isprijedi: ,Bolan brate! ni tu zala 
ne ima^ Osvetn. 1, 46. 

d. vidi ispri6ati, 3, b. — CT StuliSevu rjeiniku: 
isprije6iti se komu ,se ezcusare, purgare apud 
aliquem*. — nepouadano (vidi kod isprika). 

ISPBIJEEA, adv, aa atrane. — Saatavjeno: 
iz-prijeka (vidi prijeko). — U naSe vrijeme, a 
iameau rjeinika u Vukovu (,von der seite' ,a la- 
tere', cf. izrebar). Maksim gleda jade isprijeka, 
isprijeka, ali poprneko. Nar. pjes. vuk. 2, 552. 
Ali stade jeka ispnjeka. 8, 111. Pa potrie zla- 



6ena kubura, te da gada sa leda jnnaka, al' ne 
moie od Hajke devojke, ve6 zalasi i&emu ispri- 
jeka. 8, 185. 

ISPEUiTITI, isprijetim, pf, vrlo eaprijeHH. 
— Sloieno: iz-prijetitl. — Akc, je kao kod isti- 
jefititi. — Od XVII vijekOf a izmedu rje6nika u 
Stulidevu (isprijetiti t izprijetiti ,minacciar mollo' 
,8aevis minis aliquem prosequi'). On je no^ 
strahovito isprijetio Stapom meni. J. Palmoti6 
428. 

ISPRIKA, /. iggovoTy izpridavaAe. — To mi 
prilici alo naiineno od ispridati, kao da je iod 
ovoga oanova isprik. — Na jednom n^eatu zvi 
vijeka, Fratar najde ispriku k povradenju. Transit 
268. — kaanije u dva rjednika a je w^. i : u YoV 
tijijinu: izprjeka ,sou8a, pretesto' ,vorwand', tu 
Stulidevu: ,excusatio, purgatio'. 

ISPEIKtVATI, isprikfv&m, pf, prikovati «w 
jedno po jedno, — Sloieno : iz-prikivati. — Akc 
je kao kod izgovaratL — U naie vrijeme, a if* 
medu rjednika u Vukovu (,insgesammt anschmie- 
den' ,accudo'). Guju6i, da se carski fermani £ate 
i da su deSto isprikivani po zbjegovima . . . Vok, 
dan. 8, 177. 

I8PEILIK0VATI, isprilikujom, impf.(?) na- 
likovati, — Sloieno : iz-prilikovati. — Na jednom 
n^estu xvin vijeka. To jes da budemo izpri- 
likovati blagoga Jezusa u nafiemn srcu. L M. 
Mattei 82. 

ISPRUliEPlitVATI, isprilip]njSm i ispril^- 
p}£v&m, pf. prilijepiti ave jedno po jedno, — Sh- 
ieno: is-pri)ep|ivati. — If miie vr^jeme u Lid. 
,Pazi, da ti se samo list za list ne ispri^ep^uje'. 
,Tebi se eto sve i jedan list jedan za dmgi is- 
pri}ep)iva'. J. Bogdanovi6. 

ISPBIMATI, lspr£m&m, pf primiti ave jedno 
po jedno, — Sloieno : iz-primati. — Akc, je kao 
kod ispitati. — U naie vrijeme, Sve svatovske 
koAe isprimaSe. Nar. pjes. juk. 280. Svatovski 
se ko£i isprimaSe. 87. 

ISPBIPOVIjfeDATI, i8prip6vijed&m, pf pri- 
povi4Jeti ave, — Sloieno : iz-pripovijedati. — Akc 
kaki je u inf, taki je u praea. 8 pi, ispripovij^- 
dajiH (ispripov^daj^ ispripovidajA), u aor, ispripo- 
vij^dah (ispripov^dab, ispripovidah), ti ger, praet, 
ispripovij^d&vfii (ispripovM&vSi , ispripovidfivii)^ 
u part, praet, act, ispripovijMao (ispripov^dao^ 
ispripovidao) ; u oatdlijem je oblicima onaki kakm 
je u praea, 1 aing, — Od xviii vijeka, a igmedim, 
rjednika u Stulidevu (,8atis ac diligenter narrare') . 

a. aktivno. Bod i^egov tko da ispripov^eda ? 
8. Bosa 11*. On im je sve po tanko svojn ne- 
sre6u ispripovijedao. Nar. prip. bos. 1, 144. 

b. paaivno, Oni su pod odgovorom da je sve 
ono §to je napisano i ispripovedano istinito . . . 
Nov. sr. 1885. 68. 

c. aa se, refiekaivno, pripovidjeti do mile oofe, 
do aita. ,yala si se i ti sino6 i nudas ait ispri- 
povijeda i napripovijeda'. J» Bogdanovid. 

ISPBIPE68TITI SE, ispriprostim se, pf, oah- 
boditi ae, — Nahodi ae aamo u eapadnijeh pi- 
aaca, te bi pri moglo biti po gapaanom govom 
mj. prS, ali je veda prilika da je -pri, — Slo- 
ieno: iz-priprostiti. — Od xviii vijeka, Bududi 
se smrti izpriprostio , pobiie. And. Ka&id, kor. 
169. Da bi u srcu imao tkojugod otrov oli zmija, 
ne bi li udi} nastojao ispriprostit se? Blago turl. 
2, 296. Da po drugomu putu ne moie to slo od 
sebe otisnuti i od £ega se ispriprostiti. Ant. 
Kaddid 446. Nastoja^e za izpriprostiti se od zla 
obidaja. L J. P. Ludid, raig. 117. On oe nakon 






I8PBIPB08TITI 8£ 

dTije godine itpriprosti svik tih pek}ai4]a. M. 
FiTlinoyi6, rad. 66. 

ISPBtSLOiirATI, irarlsloMm, pf. prisUmiH $v€ 
jii»o po jedmo. — Sloieno: ii-prialoAati. ~ V 
naie vrijeme u lAd, iTJsmi ti ove ojepanice i 
tetvrti pa i avija ovde ispmloiiig, jer tu mi 
•metaja*. J. Bogdanoyi6. 

I8PBt§(!;£NE, n. dielo kmijem ae ispriiti. — 
Moglo hi aUuiti i ispriStdAe. — D Bjeloi^jen- 
ievu fjeinuBu: iipriMei&e, israne£e ,6ZQlceratio^ 

ISPRIS6ITI, ISPRlSitVATI, vidi ispriStiti, 
iapri&tiyati. 

ISPBISIyATI, ispriiiT&m, pf. ptiiiti 8veJedno 
po jedno. — Sloieno: iz-prifiivati. — Akc. je kao 
Kod ia^oyarati. — U naie prijeme, a ismedu rjed- 
aAa ti Vukovu (tixisgesammt ann&hen* ,ad8ao'). 
Coroje je imao hiEL)ina (upayui po kojoj su bill 
ispriiivani kojekakvi repovi. Yak, piam. 82. 

ISPBIStATI SE, iBprffit&m se, pf. posve $e 
poipriititi. — isporedi ispriStiti. — U nuie vri- 
jeme u lAei. ,8av mi se jesik ispriita'. J. Bog- 
dinovi6. 

ISPBtdTElte, nidi i8priS6e£e. 

ISPBISTITI, IspiiStim, pf. vidi ispriStati se. 

— U fjeinicima (u svjema po iakavskom govoru 
M 16 nij. it): u Vraniidevu: ispriStiti yozalce- 
nreS u Bjelos^enievu: izprifi6igem, izpriSiiti, is- 
nnivam ,eziilcero'; u Stuliievu: izprisditi, v. is- 
nniti. 

ISPBIStIvATI, ispriStuiem t isprUtivain, impf. 
iiprifititi. — U Bjeloe^encevu rjedniku (vidi hod 
iipriititi). 

ISPBIUdATI, ispriaiam, jp/. igbiti Mauinieama. 

— Sloieno : iB-prioSati. — U jednoga pisca xviii 
vijekoy a iMmeau fjednika u Stuliiivu (ispriufiati 
I iiprioSati yColaphis caedere, colaphos impin- 
gere*)- Singe ga isprioSafie, pop|aafie. F. Lastrii, 
tett. 11 lb. 

ISPBIUSIVATI, ispriiiS&v&m, impf ispriufiati. 

— V StulidevH rjedniku (um ispriu&kti). 

ISPBJE^VATI, isprj^^jem i isprj^v&m, 
impf. iapr^editi — u Belinu ryedniku: prae$, 
Upijefiiyam se 602*, f u Stulidevu: ispijeftivati 
ae, isprje6ivam se ^ta se apud aliquem par- 
^are', a hod isprije6iti se ima pracB. isprjefiigem 
ae i isprje5ivam se. 

I8KBK0NITI SE, ispfkodim se, pf. namrgo- 
diU H. — Sloieno: iz-prkoi^iti. — If nciie vriieme 
« Lid. r^ta si se ti vav^e naprkoi&io i isprkoAio ?' 
J. BogdanoYi6. 

ISPJtKOSITI, ispfkosim, o/. dobiti prkoieiiem. 

— Sloieno : ia-prkositL — U naie vrijeme u Lici. 
lYidim ja, nijesam ja 6orav, odavDO ti meni a 
ST%£em prkosiS, ma prkosio ne prkosio, nefi niSta 
isprkositi'. J. Bogdanovi^. 

ISPi&LITI, isp^lfm, pf. posve oprlitiy oie6i. •— 
Sloieno: ia-prlitL — AJcc. je kao kod ishvalitL 
» Od zn 9^eka, a ismedu rjeinika u Mikafinu 
(iaprliti, oprlitii oie6i ,adaro, ambaro, ciroumaroOf 
» Belinu (iaprliti ^scottare molto' 660^), u Stu- 
USevu Onrere, adnrere'). K ogim ne hrli, inako 
ogai& taj syn ti pnt isprli. D. Baj&ina 44*. Poli 
ii magle cma dlma gom6 katram i sve isprli. 
L 6nndali6 521. Trijes naj bliSAega }nto icprlL 
L Bordidy nsd. 26. Ukaso bi svemn pnku ne 
dmgo neg mpice i2pr}ene tninijeh o^ izgub}e- 
nijeh. B. Znzeri 417. Dat n ruke djetetn ogaA, 
da se isprli. A. Kali6 107. 

1. ISPB^ATI, lsp^}&m, pf. iMgnuiiti, iMmrfati. 

— Skieno: is-pr)atL — Aic je kao kod ispitatL 



\ ispbodavaAe 

— U naie vrijeme. §to an vama ga6e izpr}ane i 
orvenim vinom polivene? Nar. pjes. stojad. 1, 107. 

2. ISPit^ATI, isp^)&m, pf iMvaditi (ig vaUre). 

— Sloieno: iz-pf)ati. — Ake. je kao kod iskon- 
6ati. — V wiie Vfijeme u Lid. ,Evo ti BoSo 
sye krompijere izpr}a iz yatre^ ,Ispr)aj sve to 2e- 
rayice yan^ J. Bogdanoyid. 

ISPB^iME, If. djelo hcjijem ae isprli. — Sta- 
riji je ohUk isprjeme. — U Mikafinu rjeiniku 
(ispr}ezge), i u Stuliievu. 

ISPi^OTINA, /. vidi prjotina. — Postaje od 
is|>rliti. — U Stulidevu fjedniku (,ambastnm, exu- 
stio'), f u naie vrijeme u Dubrovniku. P. Bnd- 
mani 

I8PBNDEGATI, ispmd&c&m, pf. vidi isprde- 
^nskati. — ieporedi ispmdekati. — U naie vri' 
jeme u Lid, J. Bogdanoyid. 

ISPBND&KATI, isprndU&m, pf. vidi isprde- 
{nskati. — isporedi ispmdeoati. — U naie vri- 
jeme u Lid. J. Bogdanoyi&. 

ISPBOBiDAJte, n. dj^lo kojijem se iwrobada. 

— Stariji je oblik isprobadanje. — U Mikajinu 
fjedniku (isprobadanje) i u Stulidevu. 

ISPBOBADATI, ispr6b&d&m, pf. ave probosH 
malo po malo Hi jedno po jedno. — Sloieno: 
iz-probadati. — Akc. je kao kod izgoyarati. — 
od xyii vijeka (vidi kod b), a izmedu rjeinika 
u Mikafinu (isprobadati, izbosti ,perfodiOy ezte- 
rebro, perterebro^i u Belinu (izprobadati ,forac- 
chiare, &r fori o bachi' ,perforo' 823^; ,perfo- 
rare, traforare, cio& forare da banda a banda' 
iperforo' 555»), u Bjelostjenievu (izprobadam, y. 
izprebadam), u Volti^ijinu (izprobadati jforac- 
chiare, bncare, trafbrare' ,darchbohren'), u Stu- 
lidevu (,crebro et nndique perforare, confodere'; 
kolce n zem}a isprobadati ,palo8 in terram defi- 
gere'), u Vtikovu (,zerstechen' ,compnngo^). 

a. aktivno. Banam ga je po svem tijelu izpro- 
bado, izreieto i nbio. B. Znzeri 261. Draiam i 
snlicam gyozdenijem Siyo meso izorali sn, raz- 
drpili, izprobadali. 888. Isprobadafie ih noiima. 
M. Payiii6 81. Nasko6iSe ga p6ele a pak obkru* 
iiySi ga nemilo izraniie, nit* ga se ktido&e ostayit, 
dokle tirajn6 ga i isprobadignd ga pojde past 
prid noge s. Medarda. Blago tnrl. 2, 170. 

b. padvno. Bazgledaja6i glayn isprobadann 
dra£anii. B. Ka&i&y is. 75. Noge od dra6a i stina 
sye isprobadane. fran. 78. Glaya ranami krya- 
yimi isprobadana. na6. 89. Glayn syn izproba- 
dann s draSami od trna. P. Badoy5i6, naS. 421. 

ISPBOBIjATX, ispr6b£j&m, jp/. aveprobiti malo 
po malo Hi jedno po jedno. — Sloieno: iz-pro- 
bijati. — Akc. je kao kod izgoyaratL — Od xviu 
vijeka. Syega 6n te 6init isprobijat N. Palikn6a 
30. Mene gr&d isprobija glayn, dmgo nikome. 
Nar. prip. yrft. 85. 

ISPB0B6sTI, isprob6d6m, pf. aamo u Stuli- 
devu rjeiniku (grijeikom isprobodsti) : v. ispro- 
badati. 

ISPB6oi.l^E, f». djelo kojijem ae iaproda, — 
U Bjeloatjendevu rjeiniku (izproda&e). 

ISPB6dATI, i8pr6d&m (isprodidSm), pf ave 
prodati. — Sloieno: iz-prodati. — Od xvu vjjeka, 
a ismedu rjeinika u Mikafinu (isprodati, ispro- 
dayati ,diyendo, yendere totnmO gdje ae naj prije 
nahodi, u Bjeloatjenievu (iaproidati kod izpro- 
dajem), u Stulidevu (y. isprodayati). ,De je god 
fito mogao zakinnti i n ka6i i izyan kn6e sve je 
proda* i isproda\ ye6 nema ita prodati, negoli 
oko kn6e nekolike brazde zem)e^ J. Bogdanoyi6. 

ISPBODAVAJCSfE, n. dj^lo kojijem ae iaprodaje. 



iSPRODAVAl^ ( 

— Stariji je oblih isprodavanje. — lemedu fjed- 
niha u Belinu : isprodavanje 757^, % u Stuli^vu. 
^alosno ma i knkavo Aogovo prodavai&e i ispro- 
dayai^e! J. Bogdanovi6. 

ISPRODAvaTI, isprMajem (i8pr6d&v&m), impf. 
isprodati. — Od xvi vijeka^ a igmedu rjeSnika u 
Mikafinu (kod isprodati), u Belinu (aamo part, 
praet. pass,: izprodavan ,yenduto a divers!^ ,di- 
venditoa^ 757^), u Bjelos^enievu (izprodajem, iz- 
prodati idivendo, totam yendo% u Stulidevu 
(iconcta vendere*), u Vukovu (isprodayati, ispro- 
dajem ,^nz verkaufen' ydivendo^). Kada sve bihu 
izprodavali F. Vran5i6, £iv. 48. 

I8PB6kLETI, isproki^nem, pf. samo u Stuli- 
6evu rjeiniku : izprokleti, izproklii&em tu izpro- 
kli^ati. 

ISPROKLlliTATI, i8pr6kl£]&&m (i8pr6kliAati, is- 
pr6klii&em), pf, mnogijem prokUstvima prokUti, 

— Shieno: iz-proklii^ati (pr6kliAati). — Od xviii 
viJekOf a izmedu rjeinika u Stuliievu (gdje je 
shvadeno kao imperfektivni glagol: izproklii^ati, 
izproklinam ,diri8, maledictis aliquem a^ere, affi- 
oere', a kod izprokleti ima praes. izproklii&em). 
I evo ti ovaj rai!ieni, potlam kako do8ta izpro- 
klii&a Gerarda, o6ito ispovidi, da je Hierlanda 
prava. D. Bapi6 183. — I u naSe vrijeme u Du- 
orovniku. P. Badmani. 

I8PB0Mi:TATI, i8pr6me6gm, pf. prometnuH 
sve jedno po jedno ui malo po malo. — ispo- 
redi ispromitati. — Sloieno: iz-prometati. — V 
Stulidevu rjeiniku: praes, isprome^em kod is- 
prometnuti (gdje je shvadeno kao imperfektivni 
glagol). 

ISPKOMETNUTI, i8pr6metoem, pf. vidi ispro- 
metati. — Samo u Stulidevu rjeiniku: ispromet- 
nati, ispromedem, y. isprovr6i. 

I8PR6BiI8LITI, i8pr6mi8l£m, pf promisliti. — 
Sloieno: iz-promisliti. — U kniei xiii vijeka pi- 
sancj crkven\iem jezikom, Izpromislivb vl sebd. 
Sava, tip. hil. glasn. 24, 228. 

ISPBOMItATI, i8pr6mrt&m, pf, vidi isprome- 
tati. — XVIII vijeka. II* je ovo od stvoreAa svita, 
il* opienski potop idpromita. J. 8. Be)koyi6 27. 

ISPBOMJEl^lVATI , ispromj^iiujSm • ispro- 
mj^i^iv&m, pf. posve promijeniti, Hi sve promije^ 
mti jedno po jednOf malo po malo. — Sloieno: 
iz-promjei^ivati. — Akc. je kao kod istovarivati. 

— Od XVIII viJeka, Imena izpromiAivana. 8. Mar- 
giti6, ispov. V. VII. 

I8PB6pADATI, i8pr6pad&m, pf, propasti sve 
jedno po jedno. — Sloieno: iz-propadati. — ' V 
naie vrijeme, Dokle ne ispropadaja tjelesa vaSa 
a pastiAi. D. Dam6i6, 4moJ8. 14, 88. 

I8PB0P0VIji}DATI, isprop6vijedam, pf samo 
u Stulidevu rjeiniku: v. ispripov^'edati. 

ISPBOBE§i}TATI, isproreS^tam, pf posve pro- 
reietati, — Sloieno : iz-proreSetati. — Akc, je kao 
kod izrokovedati. ,Uzmi reieto, pa samo itog-od 
nekolike vre6e zobi isprore&etaj za prodaju'. ,]!S[e< 
gova je kabanica a tom i a torn boja sva bila 
brate od balota (olova) isprore&etana, i to i^ega 
nije niSta straSilo^ J. Bogdanovi6. — i u prene- 
senom smislUf iglupati, ,Djeco, 6avajte se, ostav'te 
ciganiju, jer ako uzmem brezti, £ivo 6a vas ispro- 
reSetati'. J. Bogdanovi6. 

I8PB0BEZtVATI, isprorfeznjem i ispror^zlvam, 

pf. sve proresati jedno po jedno. — Sloieno: iz- 

prorezivati. — Akc. je kao kod istovarivati. — U 

Yukovu rjeiniku: isprorezivati, isprorezajem ,ins- 

gesammt darchschneiden' ,discindo^ 

t8PB08, m. proSeiHe (kad se prosi djevojka). 



I8PB08ITI 









— Postage od isprositi. — U jedru>ga pisea no- 
Sega vremena, Ne6emo piti, dok ne potvrdimo 
djevoj6in ispros. 8. ^ubifia, prip. 42. Odmaknn 
isprosom dok se ma6aha doma povrati. pri6. 118. 

tSPBOSAN, isprosna, adj. postaje od isprogid 
nastavkom i>n. 

a. isproSen, dobiven proiAom, molitvom. ~ V 
Vukovu rjeiniku : lsprosn£ ,erbeten' ,precibiu im- 
petratas^ 8rb}i pripovijedaju da samo 6etiri pa- 
trijara treba da budu na zem}i, i da se srpski 
patrijar zvao ,peti isprosni', jer sa ga Srb)i is- 
prosili od one detvorice. 

b. u jednoga pisca xviii vijeka gnaH (prtma 
lat. impetratorias) Hi uopie : koji pripada proini^ 
molitvif Hi: kojijem se Sto isprosi. Ne mo^ ni 
ovi primit drugoga ploda (od mise) izvan is- 
prosnoga. M. Dobretid 878. Misnik ne more ni 
po Sto naminit mise za onoga koji mu prvi bade 
dat pla6u oliti lemozinu; more niStanema^e na- 
minit plod isprosni mise za doSaste potribe, po- 
mo6i i dobra koja ielimo primiti od Boga, . . . 
al* ne more ovoga ploda, kako reko, naminit ni 
po Sto za onoga koji mu prvi bade dat plain. 
,Licet fructus misSae meritorius et satisfactoiins 
applioari non possit pro futaris, at saperius di- 
ximus; potest tamen impetratorias, sed non po- 
test applicari pro eo qai primus datarus fnerit 
stipendium^ 874. vidi i: Misa uzdrii a sebi 
piedu ostalim tri osobite kriposti oliti svrsenosti 
i tvora, to jest dostojnjiva, isprosujudu i izvr- 
Sajudu . . . ,Effectos sacrifioii missae triplex est, 
nimirum meritorius, impetratorias et satisfac- 
torius*. 868— 3B9. 

c. kcji se moie isprositi, — U Stuliievu' rjei- 
niku: isprosan, v. ispro§|iv; izprosan ,q[aod im- 
petrari potest'. 

I8PROSIjfeOATI, i8pr68yecam, pf. prosjeii sve 

jedno po jedno Hi malo po malo, — Slozeno : iz- 

prosijecati. — - Akc. je kao kod ispovijedati. — V 

Yukovu rjeiniku: ,nacheinander durchschneiden' 

,anam ex alio disseco*. 

ISPBOSILAC, i8pr6sioca, m, vidi isprosi te}. — 
U Stuliievu rjeiniku: isprosilac i grijeikom is- 
prosioc ,impetran8^ 

I8PB6sILI0A, /. vidi isprositejica. — U Stu- 
liievu rjeiniku: ,impetrans^ 

I8PR6sIPATI, i8pr6sipjem, pf, prosuti 
malo po malo. — Sloieno: iz-prosipati. — Akc — 
je kao kod izgamizati. — U naSe vrijeme, ,Ya}i^B. 
da se nekom kirijaSa vre6a u kolima razvezala-^ 
kad se onliko iito po cesti vidi isprosipano'. J -^ 
Bogdanovid. 

I8PB68ITE^i, m. iovjek koji isprosi, — Odi 
XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu (,impo— 
trator* 385»; .exorator* 582^) gdje se naj prife 
naJhodif i u Stuliievu (v. isprosilac). Evo kod 
Boga isprosite) od naSi potriba. F. Lastrid, test 
ad. 101^. Povarkao bi isprositele. A. d. Costa 
1, 74. 

I8PB68ITE^iICA, /. iensko iefade koje isprosi. 

— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu 
(izprosite|ica ,exoratrix' 582^) gdJe se naj prije 
nahodiy i u Stuliievu (v. isprosilica). Ute6i se 
k molitvi, izprosite^ici od onijeh ... J. Matovii 
428. 

I8PR6siTI, isprosfm, pf dobiti proMem, mo- 
lenem. — Sloieno: iz-prositi. — Akc, je kao kod 
iznositi. — Bijei je stara, isporedi stslov, ispro- 
siti, rus, HcnpocHTL. — Izmedu rjeinika u Vran- 
iiievu (,exorare'), u Mikafinu (isprositi, izmoliti 
4mpetro, exoro'), u Belinu (isprositi ,deprecor' 
276»; izprositi ,impetro' 885^), u Bjelos^enievu 



ISPEOSITI 



ISPEOSin, 1, a. 



^sproeiti hod izprafiam), u VoUi^ijinu (isprositi 
^ttenere, conseipiire pregando^ ^auf begehren er- 
lialten'; isprositi 4mpetrarei ottener pregando' 
ydurch bitten erhalten')) u 8tuli6evu dmendicare, 
mendieari, ostiatim Tiotam quaeritare, impetrare, 
exorare, obtinere, oonseqoi, adsequi'), u Vukavu 
(1. ,erbetteln' ,emendioo^ 2. djevojku ,erbitten, 
erfreien' ,inipetro')t u DaniOSevu (,petereO* 

1 . {iktivno. — oijekat maze biti Sto mu drago, 
tjeltsno Hi umno, iivo Hi neiivo; mjeHe objekta 
moie biti i podloina reienica 8 da. 

a. u Hrem amislu. a) uop6e, Prositi i isprositi 
one milosti. §. Badini6, snm. 19^, §to godi od 
Aega 8 putem i a razlogom iSte i prosi, svekoliko 
mo2e isprositi i imati. M. Divkovi6, bes. 6*. Da 
bi mi isprosili po i^ihovi molba yi6]&e po6ina6e. 
L. Tern6 42. §to prose, isprose. 204. Izpros* 
miloet, gospo draga! J. Kavaiiin 312*. Za to da 
ona koja n ovoj molitvi od Boga prosimo laiAe 
iflprosimo, hotio ie naj pri stavit ove ri6i: ,oti^e 
naS'. J. FilipoYid 1, 355^. §to godi bade na 
poSteiie Aegovo i vaSe spaseAe, isprosidete. F. 
Lastrid, od* 227. Ona prosi §to isprosit nije mo- 
gn6e. ned. 89. Ginafie lemosine, molitvei postove 
i dmga dobra dila sa isprositi sina. 211. Ead 
laprosiie nika yrimenita, ne samo ne isprosifiei 
nego biSe pokarani. 234. 6aSa kojn sam na ne- 
besi pom}iyo prosedi isprosio. test. 150^. Da 
moga Sto od Boga prose isprositi. A. Kaniili6, 
kam. 211. Yede mo£emo isprositi dar od pokore. 
bogo}nbn. 59. §to godi je caprosila sv. Terezija, 
Tasda je isprosila. 887. Ono fito ie)afie isprosi. 
tnn. 92. Ako bi se pako dogodilo da ono ne 
isproeimo, ito prosimo. 106. Zako)e onega je- 
dinoga sina koga nakon toliko godifita izprosi 
8 tolioijem nsdasima. D. BaSi6 99. Sliditi svoje 
poslo oli milosti isprositi. Ant. Kad5i6 287. Is- 
prositi oproStei&e od grijeha. J. Matovid 243. §to 
god stekn iV isprose. M. Dobretid 588. — n^eSte 
objekta sioji podloina reienica. Sotona isprosio 
jest vas da yas prorefieta kakono pSenica. I. 
Bandulavi6 97». luc. 22, 81. — b) proSenem se 
moie dobiti Ho ne samo ga sebe nego % ea dru- 

na. had je isreieno ga koga se dobije, to se 
e: aa) dativom. Da ti bude ngodno isprositi 
mi milost. Transit. 170. Da je milost isprosila 
toma popa. Korism. 61*. 2ito nam je domin 
Stipan isprosil. Mon. croat 229. (1527). Svaka 
iipr6ei dobra syima. A. Komalovi6 75. Isprosi 
BC^TJe siromahn. B. Kafii6, iA. 52. NaSoj ta- 
Stinosti proiteni'e isprosi. naS. 83. Isprosi svemn 
pnku sdravje. is. 116. Petm milos isprosiSe. P. 
Kanayeli6, iy. 131. Izprosite mi pro&tenje. L 
AD6i6, syit. 99. I obilatu isprosi mi Boiju milost. 
J. Kaya^in 476*. Ah majko moja, Sto a6ini? 
isprosi Bimn dobitje, a meni asrokoya smrt. J. 
Banoyac, rasg. 10. Syeti na nebesi isprose jim 
one milosti koje pitaju za syoje bogojnbne. 128. 
Ho^ grifinikom isprositi ono fito jim je od po- 
tribe za Moyo spasei&e. J. Filipoyi6 1, 570^. More 
biti da bi ma za drage kriyice kra)eya zara6nica 
milost isprosila. F. Lastri6, ned. 320. Majko 
Boija, koja mi si isprosila milost. I. A. Nenadi6, 
naok. 227. Nami neizbroiena dobra i milosti po 
ikemn (posvetiliitu) isprosi. M. Dobreti6 842. Ter 
nam izprosi odale(ede porazne nemo6i od naSe 
driaye. Stit. 29. Isprosi mi srce noyo, 6isto. 
8L — bb) akugativom (Hi genetivom) s prije- 
dhgom za. Po patu od kojijeh molitaya izprose 
a iiyijeh dobra. M. Orbin 141. Za nas milos 
iaprosite. P. Eanayeli6, iy. 102. Da za me is- 
prosiS oproSteiie griha. J. Banoyac, prisy. ob. 50. 
-^ e) had se itnie 6efade Hi drugo koje se moli, 
fcq;e dqje^ u kcjega se dobiva, to biva: aa) u ge- 



netiwi 8 prijedlogom od. Isprosi oti> syetogorLOb 
ot y&sego sbbora manastirb syetyihb ispoydd&niki*. 
Domentijan* 167 — 168. PristapiySe prid nas, is- 
prosiSe goyorenije od nas. Mon. oroat. 147. (1492). 
Tu ona isprosi od poganoy malahno yrimena. 
^iy. kat. star. 1, 228. Isprosi milost od sadoa. 
Transit 207. 'Sprosi od Foki cesara crikay. §. 
KoSi6i6 14^. I proSi&om ga izprosi od kneza. 
Mon. Croat. 258. (1556). Sami Siyot syoj od Aega 
i8prosi(y)Se y Macedonija bi2ati hotiha. Aleks. 
jag. star. 8, 290. Isprosi ga molityami od Qo- 
spodina. B. KaSi6, per. 14. Isprosi bolnu lik od 
otca na nebi. D. Barakoyid, jar. 121. Molim yas, 
da isprosite od Isasa spasenje oyoj daSi. L. Terzi6 
84. Mo2e jedan prayoyimi za dragoga isprositi 
od Boga milosti. A. Ba6i6 194. IzprosiySi od 
oca dio syoj pode a zem}a daleka. S. Badri6, 
akaz. 8. Isprosit pomod od Boga. pray. na5. 6. 
Izprosi mi od i&ega syeti blagosoy. Pisanica. 82. 
Neka znamo, da syaka po lioj od Boga moSemo 
izprosit. J. Banoyac, razg. 11. Isprosi mi od 
tyoga sina prayu bolest u srca. prisy. obit. 49. 
Moga6a je s. Ana isprositi syaka milost syojim 
deyotim od Gk>8podina. F. Lastri6, od* 850. Od 
oca isprosi i posla nam daha sy. F. Lastrid, test. 
247*. Oyaka molitya ima snaga isprositi syaku 
milost od Boga. ned. 242. Da 6e nam isprositi 
od Boga milosti. I. A. Nenadi6, nauk. 79. §to 
ja ni po jedan na5in nisam yrstan od tebe is- 
prositi. A. Kaniili6, bogojabn. 202. Zato ona 
od Boga isprosi ono Sto od Irada ne bi mogla 
izmoliti. E. Payi6, ogl. 658. Da za nas Boga 
moli i od i&ega milost izprosi. And. Ka6i6, kor. 
251. Isprositi od Boga daroye i dobro6iiia to- 
liko duhoyna koliko tilesna. Ant. Ead5i6 65. Da 
pokornik amoli se i izprosi od milosrda BoSjega 
prayo skraSeAe. 226. Oli (je) isprosio odpaSteAe 
od onoga kojega je ayridio. 879. Kad ho6emo 
Stogod isprositi s molityama od Boga. J. Ma- 
toyi6 20. Syeti samo moga isprosit od Boga mi- 
losti za nas. M. Dobreti6 408. Isprositi oblast 
od stariSina. I. J. P. La5i6, nar. 30. Dobra pa- 
stira od Boga mogli bnda isprositi. 52. Da bi 
oni nami izprosili od i&ega ono Sto ielimo. B. 
Leakoyid, naak. 280. Al' besedi Senkoyi6a lya: 
,Eodite)u, Senkoyi6u Dardn ! ako s*, babo, ostario 
yrlo, te ne moSeS na mejdan izi6i, od Boga si 
mene isprosio, Bog je mene tebi poklonio, ja 6a, 
babo, na mejdan izi6i^ Nar. pjes. yak. 8, 391. 
— s podloinom redenicom. On je od pape is- 
prosio da se moSe sy. misa a slayinski jezik go- 
yoriti. A. Kaniili6, kam. 81. Od Boga isprosi 
da joj prisyeti sakramenat poSale. M. Zori6i6, 
zrc. 186. — bbj u genetivu s prijedlogom a. Is- 
prosi a cara mdsto sije pastoje. Mon. serb. 4. 
(1197). Isprosit a djeyojke pas. Zbom. 48*. Iz- 
prosi a krafa yojske za osyetiti tolike Ugre. Da- 
k)anin 30. Da mi lik izprose a tebe )abeni. H. 
LaciA 194. Dobrote zadosti a sebi ki nosi, lahko 
ti milosti a Boga isprosi. P. Hektoroyi6 42. Milos 
tyu yelika isprosi a tebe. N. Dimitroyi6 94. Go- 
spoda te Sara u Boga isprosi. M. Dr2i6 469. Da 
a liegoya 6a6ka slayna Sadeni ti mir isprosi. L 
Gandali6 360. Tyrdo ma sam sad oklopje a 
Valkana isprosila. G. Palmoti6 1, 181. To li je 
majka Akiloya isprosila a bogoya sina syijetle 
sej napraye. 1, 220. Ki je styar tolike od kri- 
posti a bogoya isprosio. 2, 455. Yi ste, bistri 
yiri saza, proStenje a Jezasa Mandalijeni izpro- 
silL I. v. Bani6, mand. 27. Neka bi a nega 
isprusili kojigod broj od redoynika. L Dordid, 
ben. 44. Ni milosti, koja a yaSega sinka ispro- 
siti ne moSete. H. Bona6i6 139. ^prosi mi milos 
a Gospodina. D. BaSi6 227. Po}ska krana a mene 



I8PB08ITI, 1, a. 



8 



ISPBO§AK 



te je isprosila. P. Sorko^vi6 692^ — 8 podloinam 
recenicom. Baja isprosi a paSe, da joj povrati 
glava od zakona (pairijara), 8. l^abiSa, pnp. 1 18. 
— cc) u genetivu 8 priQedlogom kod. Isprositi 
devotim sTojim milost kod zaru(nika. F. Lastrid, 
test. ad. 88^. — dd) prijedlogam pri. Pri Bafikom 
kra}a UroSi Bren i §amet pak izprosi. J. Ka- 
vaiiin 188^. — ee) u instrumentalu 8 ptijedlogom 
prod (uprav 8amo o tno^eiiu, a ne o dobivaiiu), 
Neka naS Dnbrovnik pred Bogom od vojaka u 
slavi toliko ob)ablena sina odvjet nade, obranu 
stigne, §tit isproai osobitom vladanju. 1. Gun- 
dali6 216. — ff) r\ie6ima iz nika. Isprosi nam 
kruba iz mk otca Boga. D. Barakovi6, jar. 122. 

b. u 08obitom 8mi8lUf dobiti proSeiSem kao 
pro9Jdkf protdadenem. Qdi demo ga (braSno) nadi 
i isprositi. F. Lastrid, test. 99*. Komadid kruba 
tefiko isprosit je mogao. ad. 60*. Isprosi ko- 
madi6 kruba. syet. 158^. Kmfioa isprosi. A. Ea- 
ni21i6, fran. 194. Kao da si isprosio. (Kad ko 
fito ,malo' donese). Nar. posl. vok. 180. 

e. u osobitom 8mi8lu, dobiti proSenem djevcjhu 
$a ienu (sebi Hi drugome), Za tim ju isprosi a 
Jakoba. M. Marali6 69. Misli dir a tebi: tko 
6e se ieniti, lipa Tima sebi Sena isprositi? P. 
Hektorovi6 80. Izprosio sam Fela^icu, vele IjepSu 
▼labiAica. N. Najefikovid 1, 242. Podu a grad 
djevojku isprosit M. Dr£i6 88. Ja 6a maji rijet, 
da te isprosi. 128. Moie Krstjanin zaraditi i 
isprositi neyjemica. M. Divkovid, naak. 259^. 
Franoiska ieniSe a roda velika, kadi sam boti&e, 
isprosi yladika. D. Barakovi6, vil. 9. Valerijan 
8. Cecilija od otca po zakona isprosi za Sena. 
F. Glavinid, ovit. 94*. Sva Aegova bi poiuda a 
tebe ja (Udc^u k6er) isprositi. 6. Palmoti6 1, 864. 
Kad izprosi i zaglavi za neyjesta da Anta prima. 
J. Kavaiiin 112^ Ei od Bnefikoga yedra yi&a 
sina izprosi i ostayi Erica Ante b6er djeyica za 
dostojna zara6nica. 288^. Kada je iii traSit i 
isprosit diyojka za oSeniti se. F. Lastri6, od' 286. 
Da 6e Marjan lyka isprositi. M. A. Be}koyi6, 
sat Dl^. Treda ludost, kada isprosi te, yi toliki 
troSak aSinite. Fl*. Matatija isprosio je i prste- 
noyao za se diyojka. M. Dobretid 105. Falila 
se zyijezda danica: ,0ieui6a sjajnoga n^'eseca, 
isprosida moi^a od oblaka^ Nar. pjes. yak. 1, 155. 
Ne 6e majka prositi Merima, ye6 ma prosi Atla- 
gi6a zlato, isprosi ma i prstenoya ma. 1, 258. 
Ode janak, isprosi diyojka, i odofie syati po di- 
yojka. 1, 622. Kad se £eni Badanoyi6 Lazo, on 
isprosi lepota deyojka. 2, 21. Car isprosi po 
knigam* deyojka. 2, 182. Da isprosim a Leke 
deyojka. 2, 224. Jesi V mene snaba isprosio? 
mene snaba, sebe yjema )aba. 2, 882. Jerina 
je jeete isprosila za TomaSa braca rodenoga. 
2| 491. O Jerina, lada Senska glayo! zaludu si 
snaa isprosila. 2, 498. Nijesam se joSte oienio, 
ni deyojke za se isprosio. 2, 592. Dok je Nako 
cam isprosio i na oaru prsten ndario. 8, 228. 
On me isprosi a oca i matere. Praydono&a. 1852. 
28. Poslao nas Darad da ma isprOsimo neyjesta 
za liegoyijem sinom. 8. \iabiSa, prip. 42. 

Z. pcuitmo. — u prin^erima 8amo u 08ob%tom 
8mi8lu. 

a. vidi 1, b. Jedenje isproieno za |abay Bo2ja. 
B. EaSi6, firan. 51. I oyo malijem i isproienijem 
krabom. u&. 14. Onda bi se s komadicem ispro- 
fiena krafica i yodicom pokripio. A. Eani21i6, 
fran. 160. iive o kraba isprofiena od yrata do 
yrata. A. Kali6 476. 

b. vidi 1, c IsproSena bihL po zakona bra- 
Sbnoma ot& otboa mojego. Ste&n, sim. pam. ga£ 
7. Vjerenica isproiena od yjedne je dike i slaye. 
G-. Palmotid 1, 286. Tada ne ya}a ienidbay zaito 



je isprofiena Kata, a ne Jela. J. Banoyae, raig. 
269—270. Mnoga biya mnogim £ena prije neg^ 
je izproSena. V. Dofien 91*. Dok ye6 mlada iz- 
proSena ne postane stara Sena. 158^. Ja sam 
6ala bad od jedne iene, da je nafia lyka ispro- 
Sena prsten dala. M. A. Be)koyi6, sat Dl^. Je- 
lina badu6i isprofiena i prstenoyaua sa lyana. 
M. Dobretid 156. Ja sam mlada dayno isprofiena 
za kneSeya sina naj mladega. Nar. pjes. yak. 
1, 238. Odyeo mi snaa isproSena, isprofiena i 
prstenoyana. 2, 498. O deyojke sade isprofiene 
i neyeste skoro doyedene! 2, 689. K djeyojci 
isprofionoj za maSa. Yak, luk. 1, 27. 
3. 8a se. 

a. ptmtmo, 

a) vidi 1, a. Toj se ti roci moga po zakona 
isBprositi. Stat po}. ark. 5, 270. Ja 6a molit 
syed yifiiiega, da yam srede da podpane, ke se- 
isprosit mogu od Aega. G-. Palmoti6 2, 274. Dokl» 
se ne izprosi fito se Seli. I. Grli6i6 20. 

b) vidi 1, c. Kad se diyojka isprosi. J. Fili-- 
poyi6 8, 242*. Kada sam se isprosila za te. Nar. 
pjes. here. yak. 28. Mlada sestra ne smije pastiti 
kose dok se starija ne isprosi. Yak, posloy. 86. 

b. refleksivno, dobiti dopuiteike sa odlasak, vidi 
1. iskati, 8, b, a), Isprosiyfii se od Aib da moSe 
pojti. F. Yran6i6, Siy. 60. Od koga isprosi se 
na re6eni otok pojti pripoyidati. F. Glayini6, 
cyit 78*. Napokon fiesti dan isprosi se Jada vt- 
yaditi . . . 124b. 

ISPB68IY, adj. 

a. vidi isprosan, c. — U Belinu tjedniku: is- 
prosiy ,impetrabilis^ 885*, i u Stulvievu: y. is- 
profijiv. 

b. vidi isprosan, b. — U i^ekijeh pisaca xyiii 
vijeka. Isprosiyi (plod) koji 5ini isprositi od Boga 
daroye. Ant. Ead6i6 65. Drago bijafie posyetilifite 
bogo6asteiia , drago zafalei&a, drago izprosiyo, 
drago miriyo iliti tifiiyo. I. Yelikanoyi6, apat 
8, 819. 

ISPBOSiYATI, vidi 2. isprofiiyati. 

ISPBOSJACiTI, ispr6sja6rm, pf, dobiti pro- 
sjaienem, — Sloieno : iz-prosjaftiti. — Akc, je kao 
kod izjedna6ili. — U naSe rr^'emf , a iemedu rjed- 
nika u Stulidevu (,qaae8taando coUigere, compa- 
rareO' ,Nema ni 6im da mifia otraje, nego fito is- 
prosjadi'. u Lid, J. Bogdanoyi6. 

ISPBOSNOST, /. u Stulidevu fjeiniku: ,8atis- 
factio, yoluptas, oblectamentam' 8 dodatkom da 
88 nahodi u Palmotida. — nepousdano, 

ISPBOSTtBATI, ispr6st£r&m (i8pr6stLrati, is- 
pr6stirem), pf, prostrijeti 8ve jedno po jedno Hi 
malo po tniUo, — Sloieno: iz-prost&ati (pr6sti- 
rati). — U Stulidevu fjedniku : isprostirati, ispro- 
stiram ,aotu extendere, in extendendo esse', a 
kod isprostrijeti i isprostrti ima praes. ispro- 
stirem. 

ISPBOSTITI, Isprostfm, pf. opro8titi (koga 
iega), — Sloieno : iz-prostiti. — Akc, je kao kod 
iznositi. — U Stulid^m rje6niku: ,liberare, ser- 
yare'. — Beflekeivno, u jednoga pi8ca naiega 
vremena, Ne bi V ga se kako isprostila. M. Pa- 
ylinoyi6, rad. 158. 

ISPB68TBUETI, Isprostrem, pf, vidi ispro- 
stirati. — isporedi isprostrti. — Samo u Stuli- 
devu fjedniku: isprostrijeti, isprostirem ,exten- 
dere, pandere, expandore^ 

ISPBOSTBTI, Isprostrem, pf, vidi isprostrijeti. 
— Samo u Stulidevu rjedniku: isprostrti, ispro- 
stirem, y. isprostrijeti. 

I8PB0§ AK, ispro&ka, m. u Stulidevu rjedniku : 
,loci (sedes omniam argamentoram qaibos ora- 



ISPBOdAE 



9 



ISPR8ITI SE 



tores atantar, aive fontes ipsi ex qoibuB argu- 
menta dedaonn^^ — nepouidano. 

ISPBOSaTI, isprofiam, impf. vidi isprafiati. — 
WJ Mm XIII vijeka pisancj erkvenijem jeMtkoniy 
s otale u DtmiHSevu rjeiniku: ,petere'. Oti oara 
uproSafie. Doment^an^ 171. 

^ iSPBOSENICA, /. %9proiena ijevojka. — U 

Jtdnoga pisca netiega vremena, Neki Zaka iz Ka- 

ladre daroje devojkQ, pa je posle ne htene uset. 

^metovi an ga za to toliko tukli da se posle boja 

xije mogao s mesta di6i. sadovo)na time ispro- 

Senica rekla je: ,To sa ti, Zako, bele Sarape!* 

IL D. Mili6eTi6, opSt. 22. 

I8PB6§£l^y n. cijelo kqjijem se isprosi. — 

Stariji 8U oblici isprofienije % isproSei^je. — V 

pisaea iesto sioji grijeSkom s mj. §. — Lsmedu 

rjeinika u Mikalinu (isproSenje), u Belinu (ic- 

prosenje 885*; 582^), u Bjelos^enievu (izproSeAe), 

u Stuliievu, iBpro&enije od milosti. Eorizm. 62*. 

Ufiaije imamo tako a mojenju kako i v ispro- 

Seiga onoga, Sto molimo. §. Badini6, sum. 20^. 

Nft dostdienje i isprosenje dobra. 78^. Budi is- 

proSeoje prayoga oprofitenja. M. Diykovi6, nauk. 

106^. Badi liegoyijeh dostojanstva i isprofiei^'a. 

B. Kaii6, i&, 98. Po Ae isproSenja daroje nam 

zoiloBt. per. 90. Kada i (dobra) uze Joba na 

isproSeiie negova neprijateja. M. Badni6 81^. 

Kra}e8tYO nebesko, koje vam po isprofieiia istoga 

dopnstio Bog. F. Lastrii, test. ad. 64^. Po is- 

proSeda svetoga Jakova. svet. 117^. Ovi mogu 

po iaprosenju biti odpiid6eDi. A. d. Costa 1, 78. 

Jeli isprosenje pristojno istini? 1, 240. Ovo iz- 

prosene i izmoleiie oblasti. Ant. Ead£i6 269. Da 

je sasma mnSno ispro&eAe proSteiia. J. Matovi6 

241. Da bi smirila Boga s nami svojijem izpro- 

sei&em. 440. Koliku krepost spasovnijeh darova 

dostiiemo od izproseda Aegova. 474. ,8acri£cium 

Impetratoriom* to jest posvetiliSte od isproSei^a 

milosti. M. Dobretid 842. A molitva koju posli 

govore da nije drugo nego jedno isproSeAe. 865. 

Od isproSe^a, zara(eAa i prstenovana. 558. 

ISPBOSEYATI, isproSnjem, impf. vidi ispra- 
Sati ft 2. ispro&ivati. — Na jednotn mjestu xviii 
vijeka. Eako se imau izproSevati. A. d. Costa 

1, XII. 

1. IBPBOStVATI, ispr65rv&m, p/. proHvati we 
mdlo po malo, — SMeno: iz-proSivati. — Akc. 
je kao kod izgovarati. ^Uzmi iglu i konca, pa 
itogod na nekolika mjesta to isproSivaj samo da 
8e ne rastavi'. J. Bogdanovid. 

2. ISPBOdiVATI, ispr6fiajSin i ispr6g£yam, 
impf. vidi ispra&atL — Cesto atoji grijeikom s 
nif, i: isprosivati. — U liekijeh pisaea xvin vi- 
jia, a iMmedu rjeinika u Bjelostjenievu (izpro- 
Sajem ,expeto, y. emendico'; izprosivam, v. iz- 
praftam). Ter izprosiva prid Bogom onu milost. 
A. d. Bella, razgov. 81. Obilnije isprosivaju da- 
loye. Ant. Kad6i6 65. Izprosivamo nami da bi . . . 
J. Matovi6 429. Misa uzdrii u sebi tri kriposti, 
to jest do8tojn{iya, isprosujadn i izyrfinjudu. M. 
Dobreiid 868. Obilnije isprosiyaja darove i do* 
brociAa. M. Dragideyi6 127. 

ISPBOS^tilV, adj. vidi isprosiy, a. — U Be- 
linu rjeiniku (izprofi}iy ^impetrabilis' 885*), i u 
Stuli6evu: ^impetrabilis, exorabili8^ 

ISPBOTAkATI, ispr6t&6em, pf. sve protoiiti 
fjMlo po malo. — Sloieno: iz-protakati. — Akc. 
je kao kod izgoyarati. — U naSe vrijeme. ^Este 
H vi taj karifiik ye6 isprotakali ?* J. Bogdanoyid. 

ISPBOTISEIvATI, isprotiskujem • isproti- 
"UtIdi, pf vidi protisnuti. — Sloieno : iz-proti- 
ikivatL — U naie vrijeme u Lid. ,Ma ne mogu 



(ne badi tebi yan cmoj zem}i potoieno) pare po- 
yratitiy kako me ispod rebara isprotiskiyalo^ |Ja 
samo dok se ledene yode nap^jem, odma me is- 
protiskujem J. Bogdanoyid. 

ISPBOUT^iATI, isproutjam, pf. probuSitif pro- 
Supfiti (proutliti) sve malo po maio Hi jedno po 
jedno, — Sloieno: iz-prout)ati. — U jednoga 
pisca xyu vijeka. Nade jedno tijelo mrtyo, koje 
syekoliko bjeie isproatjano i is syake se atlinice 
ory poma^afie. M. Diykoyid, bes. 772^. 

ISPBOVA^ilVATI, isprov^ujSm i isproyi- 
)£y&m, pf. provaliti sve jedno po jedno Hi malo 
po malo. — Sloieno: iz-proyajiyati. — Akcje kao 
kod istoyariyati. — V naie vrijeme. a) objekat 
moie biti ono Ho postane (n^esto prasno) kod 
se Ho probiJCf prodere, Torke iz crkye ne mogu 
isterati, jer sn bili naokolo podkamice isproya- 
}iyali. Yak, grada. 109. Oko namastira da po- 
grade bns^'e i da isproyajuja pn&kamioe. dan. 
3, 182. — b) objekat je ono iega nestane kad se 
provali. Kao Sto se nlazi u grad isproya)iyan. 
D. Dani6i6, jezek. 26, 10. 

ISPB0YLA6iTI, i8pr6yia6£m, pf provuH sve 
jedno po jedno. — Sloieno: iz-proyla6iti. — AJkc. 
je kao kod izjednaiiti. — U Vukovu rjeiniku: 
,nach einander darchziehen (die faden, riemen, 
hefbel)' ytrajicio^ 

I8PBOY6dITI, i8pr6yod£m, pf vidi sproyo- 
diti. — Sloieno: iz-proyoditi. — U 6akavskom 
rukopisu xy vij^a, a ismedu rjeinika u Bjelo- 
s^enievu (izproyodim, y. spreyajam), u Volti- 
iijinu (izproyoditi ,accompagnare, gaidare' ,be- 
gleiten'), u Stuliievu (izproyoditi, y. sproyoditi 
s dodatkom da se nahodi u kc^jkavca Muliha). 
Kada mrtyaca pla6a i sam propla6i i do groba 
isproyodi. PriL jag. ark. 9, 140. (1468). 

I8PB6Y0DN1k, m. iovjek koji isprovodi, — 
U Bjelosijenievu rjeiniku: izproyodnik, y. spre- 
yodnik, i u Voltigijinu: izproyodnik ,accompa- 
gnatore, guida' ,begleiter'. 

I8PB6yb6i (i8pr6yrgnuti), ispr6yrgnem, pf. 
posve oboritif posve obaliti. — Sloieno: iz-pro- 
yr6i. — Rijei je stara, isporedi stslov. ispro- 
yrdSti, rus. HcnpoBeprHjTb. — U kiMsi xiii vijeka 
pisanqj crkvenijem jeMomf a iemedu rjeinika u 
Voltigijinu (samo part, pr.aet. pass, izproyrien 
,soonyolto, royinato, atterrato* ,umgeworfen, nie- 
dergesohlagen'), u Stuliievu (,eyerterey subyer- 
tere, yastare, deyastare, humi sternere^ s dodatkom 
da je rijei ruska), u DanOiievu (isproyriignati 
i isproyrdSti ,eyertere'). Grade isproyr&ie. Ste£iui| 
sim. pam. Saf. 8. 

I8PBOYB6iVATI,isproyHuiem i isproyH£y&m, 
pf. provrljeti sve jedno po jedno. — Sloieno: iz- 
proyr6iyatL — Akc je kao kod istoyariyatL — 
U Vukovu rjeiniku: isproyrdiyati, isproyriujem 
,naoh einander dorchbohren, dorohldchem' ,per- 
foro nnum ex alio^ 

I8PB6yBGNUTI, vidi isproyrdi. 

I8PB6yb££^E, n. djelo kojijem se isprovrgne. 

— Samo u Stuliievu rjeiniku s dodatkom da je 
rijei ruska. 

ISPBOZilBATI, i8pr6zeb&m, pf. prozepsti (o 
mnogijem subjektima, kad svi prozebu). — Sh- 
ieno : iz-prozebati. — Akc. je kao kod izgoyaratL 

— U Vukovu rjeiniku: isprozebati, isprozebamo 
,sicb erkiihlen (yon einer menge)' ,refrigerorm 

tSPBSITI SE, isprsim se, pf. uHniti da is- 
koie prsi, te tako st<njati Hi Jhoditif pa i razme- 
tati sCf baniti se, iepiriti se. — Sloieno od hi i 
prsi s tMstavkom i. — U ntUe vrijemSf a izmedu 



ISPRSITI SE 



10 



I8PRVICE 



fjeSnika u VolH^ijinu (izprsiti se ^paoneggiarsi, 
pavonegjinck]^^ > millantarsi , stare in salle sae' 
,8ich bnisten'), u Stulidevu: Jsprsiti se % isprsiti 
se ,saperbire, (qnasi capat tollendo) sese circa m- 
spectare'. Isprsiti se, kosiriti se (gnadi) a odu 
sa usdignutom glayom isprfieno uvijati se. Po- 
dunavka. 1848. 5iB. Isprsiti se, prsa napryo is- 
pup5iti. Vide, kako se isprsio. u Dobroselu. M. 
Medi6^ 

ISPRSlVATI SE, ispi«QJ3m se i isp^8£v&m se, 
impf. isprsiti se. — Samo u Stul%6evu rjeiniku: 
izprsivati se, isprsiyam se uz izprsiti se. 

1. ISPl^KATI, isp^k&m, pf, sve poprskati, 

— Sloieno : iz-pfskati. — Akc, je kao hod ispi- 
tati. — V Belinu rjeiniku (1785): izprskati, iz- 
prskavam ,inspergere ore' 2, 294*; u Volti^ijinu: 
izprskati, izprskam, izprskayam ,8prazzare, sbmf- 
fare' ybespmdeln' ; u Stulidevu: y. poprskati. 

2. iSPBSKATI, isprsk&m, pf. posve prsnuH, 
ispucati, iglomiti se, — Sloieno: iz-prskati. — 
Akc. je kao kod Izgledati. — U naae vrijemef a 
izmedu rjeinika u Vukovu (.zerspringen , zer- 
brechen' ,dimimpor'). Ead stadofie dijeUt* oruije, 
§6epan aze noyo i syijetlo, Mitm daje staro is- 
prskalo. Nar. pjes. yuL 2, 681. 

ISPRSEAVATI, ispi^k&y&m, impf. 1. isprskati. 

— U Belinu fjedniku, i u Volti^ijinu (u obadva 
praes. izprskayam kod izprskati). 

iSPRSNUTI, isprsnem, pf. prsnuvSi izidi, is- 
pastif izleljjeti. — Sloieno: iz-prsnuti. — Od xyii 
vijeka, a izmedu rjeinika u Mikajinu (isprsnuti, 
iziti na dyor ,ascir faori, spargersi faori come 
le yiscere escono' ,e£hindor') gcije se naj prije 
nahodif u Belinu 1785 (izprsnuti, izprei^iyam 
,schizzare, proprio di an liqaore alqaanto denso' 
202b-208i'), 14 Volti^ijinu (izprfitene o$i ,occhi 
che sporgono' ,lieryorragende angen*), u Stuli- 
devu (isprsnati, isprsnojem t isprsniyam .effundi'). 
Na yodokrSte zimi oko isprSte, a na poklade i 
drago joj ispade. (D). Posloy. dani6. 67. — Moglo 
hi biti na i/iekijem mjestima gnaieiHe kao pasivno 
kod 1. isprskati, te bi onda bio akc, ispfsnati, 
isprsnem (sloieno: iz-pfsnuti). 

ISPASaTI, ispfS£m, pf. raspriati se, — Slo- 
ieno: iz-prSati. — U jednoga Dubrov6anina xyiii 
vijeka, Mlados mi j^ ko jedno sina6e isprfiala. 
B. Zozeri 242. Neka izprdi oya mlados. 858. 

ISPRSlhVATI, ispi^Aajem i isprSA£y&m, impf 
isprsnati. — U Belinu tjeeniku: praes. isprsAiyam 
kod isprsnati, i u Stulidevu: isprsiiiyati, freq. y. 
isprsnuti, a kod isprsnati ima praes, isprsnujem 
i isprsniyam. 

ISPltgTATI, isprgt&m, pf vidi 2. isprskati t 
isprsnati. — Sloieno: iz-prfitati. — V naSe vri- 
jeme u Lid. ,Isprfitala 'e mina, slabo smo na- 
bili^ J. Bogdanovi6. 

iSPRTITI, isprtim, pf sloieno: iz-prtiti. — 
Akc. je kao kod izgaziti. — Od xy viJeka, a is- 
medu fjeinika u Stulidevu (izprtiti, izprtajem i 
izprtiyam ,exonerare'). 

1. aJctivno. 

a. otetif dignuti kome breme^ teret s ratnend; 
objekat je ono (iivo, u svijem primjerima delade) 
Sto nosi breme ; snaiene je desto u metaforidkom, 
a i u prenesenotn, §irem smislu, kao osloboditi 
(vidi osobito Vetranideve primjere); breme moie 
biti u genetivu : a) beg prijedloga. ^abay ku ti 
nosih griha te isprti. M. Maruli6 190. Ter ju 
trad kryayi syijeh truda isprti. M. Vetranid 
2, 275. (j'lm. konac od smrti syih trada i jada 
mrtya me isprti. 2, 294. Boie ki isprti tej giiile 
lapeia. £L Lucid 281. Eto i smrt mnozi iele, 



da s\]eh tuga i&ih izprti. M. Buni6 51. — h) 
s prijedlogom od. Da me isprti od bijesnoga 
laya. M. Yetranid 1, 450. Da te stril od smrti 
na pokon isprti i syjetoyne sluibe. 2, 25. Uze 
tegotu od zakona yrbu sebe za izprtiti nas od 
priteSkoga bremena od zakona. A. Ou5eti6, roz. 
jez. 117. Od smrti ma smrt narod grifini isprtL 
A. Yitajid, ist. 122». Ako ho6e$ isprtiti tyoju 
duSu od tegote tyojih griha. A. d. Bella, razgoy. 
60. Zapoyide andelom da ju izprte od brimena. 
F. Lastri6, syet. 147». — c) u dva primjera 
s prijedlogom iz. Da onn starjeSicu isprte iz bre- 
mena koje imaSe. M. Diykoyi6, zlam. 24*. vidi 
drugi (Radnidev) primjer kod 8, b. 

b. rasprtitif otprtiti^ baciti sa (svcjijeh) ramena 
breme (Sto je objekat), takoder desto u metafo- 
ridkom smislu, Bisake s ramena isprti i yHb. 
M. Vetranid 2, 91. Ne6o brimena od griha iz- 
prtiti. 8. Margiti6, fal. 245. Dokle duSa ne iz- 
prti syog* brimena. V. Do§en 202^. 

2. pasivno (vidi 1, a). Neka duSa bolnoga is- 
prdena i olahSana bude od brdmena. §. Budinid, 
sum. 98*. 

3. sa se. 

a. pasivno (vidi 1, b). Da mi se syrh ple6i toj 
brime isprti. M. Vetranid 1, 468. 

b. refleksivno (vidi 1, a). — Igmedu rjednika 
u Stulidevu (izprtiti se ,onus deponere, abjicereO* 
Orihoy se isprti. M. Marulio 188. Ter se, mnim, 
isprti srce me brjemena. 3. Mon5eti6 828. Boja 
se isprti. M. Vetranid 1, 186. Da se nafi puk 
yas isprti od himbenijeh syojih zloba. M. Ve- 
tranid 1, 819. Kad se isprti od grijeha tkogodi. 
1, 407. Ja se isprtih, za rijet istinu, tefika bre- 
mena. M. Dr£i6 288. Da se tizijeh misli i briga 
izbayite i isprtite. B. Qradio, djev. 41. Izprti 
se iz toga brimena. M. Radni6 899*. Oni koji 
su priprtjeni yelikijem bremenom zlata, srebra i 
styari prilidnijeh ne mogu ikako pro6i proz mjesto 
toliko usko, ako prije ne izprte se naj maAe (ako 
ne inako, (ubayi). I. M. Mattei 188. Ja se jednog 
isprti belaja. Nar. pjes. jak. 106. 

ISPRtiD JETI, isprAdim, pf vidi oprudieti. — 
Sloieno : iz-prudjeti. — U jednoga pisca Vubrov- 
danina xyi vijeka, Nikodemu plad o6i izprudu 
Zborn. 105*. 

I8PRT!r4ATI, isprul&m, impf. ispruiiti. — U 
naie vrijeme, a izmedu rjednika u Stulidevu (us 
ispruiiti). Syijetle ludi 2are i proz okna ispru- 
2aju iare. Osyetn. 1, 64. 

tSPRn2£l!r£, n. cijelo kqjijem se ispruH (vidi 
ispra£iti, 1, b). Ubio je sam sebe s jednim is- 
pruieAem piStole. A. Tomikoyid, 2iy. 187. Na 
pryo izpruiei&e pufiaka. 198. 8 izproieAem va- 
trenim syiju topoya. 201. 

i8PRU&TI, ispruiim, pf sloieno: iz-pruiitL 
— Akc. je kao kod izgaziti. — (Moiebiti) od xyi 
vijeka. 

1. aktivno. 

a. posve pruiiti, Izdd mu ime Parii, za6 ra- 
stdSe kako i pari£ ispru2iy (u rukopisu iskruiiy, 
ali vafa da treba ditati ispruiiy) Siju. Pril. jag. 
ark. 9, 122. (1468). ,Ajmo u lad malo kosti is- 
pru£iti'. J. Bogdanoyid. 

b. igbaciti. — U Stulidevu rjedniku: ,8cocoare' 
,emittere, yibrare' (vidi i ispruieiie). 

2. sa se, refleksivno (vidi 1, a). ,&e je 8ayo?' 
,Eno ga, ispru^io se u ladu kao krepala mroina^ 
J. Bogdanoyid. 

ISPRVA, adv. vidi pryi. 

ISPRVICE (isprvicS), adv. isprva. — Od xyu 
vijeka^ a igmedu rjednika u Belinu (izpryioe ,ab 



ISPEVIOB 



11 



ISPUDITI 



initio' 585^), ti StuHiefm (um isprYa), u Vukoim 
(mm isprva). STaki 6ovik metne ispryioe dobro 
▼inoi a na svrsi ono koje . . . M. Badni6 11^. 
Tko ima za bliinika jednog:a kovaSa, ne dade 
mn ispryioe spayati. 269^. Dria gtk ispryice 
malo ofitro. 305^. Toj Ae^oye icyrsnosti ispryice 
on okoda. J. Kayai&in 384*. Tko ispryioe 6u- 
yenijem naokom podpano se ne ayje^ba, trijeba 
mn je is noya s bo|om syijesti na isfci nank po- 
yratit se. B. Zaseri 5. Mandalijena Ae/^ya }a- 
bjena uSenica, kad je greh isnafila praaan, nije 
li rekla ispryice: ,Tulerant Dominum'? 61. Is- 
pryice g%. primiSe nehajem, a posl^'e bjesno6om. 
M. Pay]inoyi6, rad. 59. 

I8PKVI6, adv. isprva, — V jednoga pisca 
TTii vijeka. IspryiS bi vele mn6no i mrsko sye- 
tomn Jobu. M. Diykoyi6| bee. 114^. 

ISPB2INITI, ispriinim, pf. u 8tuli6evu rjei- 
niku : iapriiniti, ispriiniyam ,nettar dalla sabbia' 
,9xarenare'. — nepoufdano. 

ISPR^n^IVATI, i8pr2iAujem i ispr2iAiyam, 
tMp/. ispriiniti. — V Stuli6evu fjeiniku: praes, 
ispriEiniyaxu kod ispriiniti. — nepougdano. 

iSPR^ITI, isprifm, pf. posve popriiti (iesto 
M metaforiikom % prenesenom % u iperboliikom 
imislu). — Sloieno: is-prSiti. — Akc. je kao kod 
isj^rasiti. — Od xyi vijeka, a iemedu rjednika u 
Vukfyvu: ,brennen, rdsten' ifri^o^ (kaya, dijete). 

a. aktivno. Ka me 6e (misal) ispriit. §. Men- 
6eti6 198. Ona sama (smrt) sye isprii naa6ene 
i rasamne. P. Bakii6 219. Usmi rastoyo dryoe, 
ispr£i na yatri. Z. Orfelin) podr. 272. 

b. panvno. V tayi isprlene soli. P. Boli6, 
yinodjel. 228. 

e. sa Be, refleksivno % pasivno. — Lsmedu rje6- 
nika u Vukovu (,8ich yerbrennen' ,adaror'). Slama 
jeimena na yra6ini se yeoma i na tnliko isprii. 
L Jablanci 80. ,Na oyoj Boiijoj ie^i, i na oyom 
dngom dana say sam se ispriio*. J. Bogdanoyid. 

ISPS6VATI, ispsnjem, pf. posve opsovati. — 
Sloieno: is-psoyati. ~ Akc. je kao kod iskluyati. 
— Od zyiii vijeka, a iBmedu rjednika u Vukovu 
(^osscbelten' ,objurgo'). Jere 6e to naS ^ospodin 
^ti i gospojn prayo ispsoyati. M. A. Be)koyi6, 
lat. D5*. Izpsoyao bi yas i a pogrdom syakom 
prosyao i ismiio. I. J. P. Luftic, rasg. 96. (!)ur- 
iija ga ispsnje. Vuk, dan. 8, 202. 

ISPIJCATI, ispnc&m, pf. puknuti (raspuknuti 
se) na mnogo mjesta. — Sloieno: iz-pucati. — 
JJbe. je kao kod Isgledati. — Od xyi vijeka, a 
ismedu rjeinika u Mikajinu (ispncati, kakoti 
jedan zid ,agere rimas^, u Volti^ijinu (,crepare, 
icoppiare, disrompersi' ^aaf^pringen, sich spalten'), 
u Stuli6evu (fhiare, rimas agere'), u Vukovu (,ber- 
sten, au&pringen' jrnmpor' s primjerom: Ispu- 
cale ma ruke, nsnej. 

1. aktivno. 

a. nepreloMfiOf sa gnaienem sprijeda kasanijem. 
a) H pravom smislu. Kamenje ispuca. A. Gu- 
6eti6, ros. jes. 226. Jer ob zimu (8vi6a) ispuca 
okrogom. J. 8. Be)koyi6 B92. Od jada ma asta 
ispacafie. Nar. pjes. yak. 1, 58B. Cma sem)a 
ispuca od suSe. 2, 8. Di su ti ruke ispuoale od 
stadena kre6a i kamena? 2, 207. Od £ede im 
Q8ta ispaoala. 4, 406. Oko pen^era stoji kameAe, 
i bijeli se, samo 5to je deSto ispucalo od yatre. 
Vuk, dan. 1, 17. — bj u metaforiikom^ prene- 
ienom smislu (iperbolUki). Kamenje da tada iz- 
poca od jada. 8. Boba)eyi6 211. Komu ne6e srce 
ispacat, pase6 Jesusa prikazana od Pilata? A. 
Kali6 2(B. Kako ne^e iie srce na aye strane is- 
pucat? 459. Oyce bleje, pogledigu na me, kad 



6a ^ma jagAad ispufititi, a a mene srce ispu- 
calo. Nar. pjes. yak. 4, 88. Od ie)e mi srce is- 
pucalo. Nar. pjes. petr. 1, 182. iAvo mi je srce 
ispucalo, bad ko {eti sem]a od sunaica. 1, 284. 

b. prelaznOf istroSiti (prah) pucajuH (is pu- 
Saka, topova itd.). DotiJSe im praha puSkodayna, 
ho^e da ga ispucaju cijela. Osyetn. 5, 110. 

"i. pasivno, samo part, praet. pass, u ovako- 
vijem reienieama: Tko ima yelik ogaifii poznaje 
se po nstima ispucanijom. M. Badni6 427^. Da 
namaie ispucane usne. Vuk, posloy. 55. 

3. sa se, refleksivno. — lsmedu rje6nika u Mi- 
kafinu ( ispuca ti se, otyoriti se ,crepo, concrepo, 
percrepo, rumpor, dirumpor'), u Bjelostjenievu 
(vidi Kod ispucayati), u Vukovu: n. p. puSke, 
topoyi ,sich satt schiessen' ,satis tonuisse (de tor- 
mentis)^ 

a. enaieifie je isto kao kod 1, a. Stoji (semja) 
neplodna i neyesela, pa(o ispuca se. F. La8tri6, 
ned. 251. §to pazit ya)a da se 8yi6e ne ispu- 
caju. J. 8. ILe}koyi6 898. B^jelo ti je lice po- 
tayj&elo, iiyot ti se yele ispucao a zatyoru paSe 
baba moga. Nar. pjes. yuk. 2, 614. 

b. (0 puikama, topovima itd.) svrSiti pucai^e, 
poHo se mnogo pucalo (vidi u Vukovu rjefniku). 
Ju5e su se pufike ispucale. Nar. pjes. yuk. 4, 166. 

ISPUCAVATI, ispucftyftm, impf. ispucati. — 
Samo refleksivno u Bjelos^enievu rjeiniku: iz- 
pucayam se, izpucati se, razlepjujem se ,dirumpor, 
ago rimas^ 

ISPUCeI^E, n. 4J^lo kojijem se ispuH (vidi 1. 
ispn6iti, b). — U Stuliievu rjeiniku: izpudeiie 
,depopulatio^ 

1. ISPUDITI, ispu6im, pf. sloieno: iz-pu6iti 
(od p€^k, praslav. plk). 

a. urediti (vojsku), vidi i opu5iti. — U kMsi 
zui vijeka pisanoj crkvenijem jeeikom (vidi i F. 
Miklodi6, lex. palaeosloy.^ kod ispl'^fiiti). IspU6i 
yoje syoje. Domentijan* 19. 

b. isharati. — Natiikeno po lat, depopulari. — 
U StulUeou rjeiniku: izpnfiiti ,desolare, depo- 
pulari, populari^ — sasma nepousdano. 

2. I8PU6ITI, lspu6fm, pf. okomitif oluititi. — 
Sloieno: iz-pu6iti (vidi otpu6iti). — U jednoga 
pisca xyiii viJeka (samo sa se, pasivno). Sada 
ku6nik k simenu prigleda, kam' is )nske ispu5it 
se ne da. J. 8. Be)koyi6 808. Ispu^i se po naj 
bo)e proso. 825. 

8. ISPU6ITI, ispuftim, pf. ieatkati. — Postaje 
od is i putka (potka) nastavkom i. — U jednom 
primjeru naUga vremena. Ako je i osnoyano, joS 
nije izpu6eno. Nar. posl. stojan. 7. vidi i : Poslije 
uyode (osnov) u niti i u brdo, pak tkaju, putkom 
(poutkom, pa6icom) utkayaju. dakle, kad je natra, 
osnutak osnoyan, jod nije platno (bez) otkano; 
bez putke ne moie se syrSiti posao. 8. 

ISPU(51VATI, i8pd6£y&m, impf. 1. ispuftiti (kod 
b). — U Stuliievu rjeiniku: izpuSiyati, izpu5iyam, 
froq. us izpuditi. — sasma nepousdano. 

ISPUAl, vidi ispuknuti. 

ISPUDITI, ispadfm, pf. istjerati, isagnati. — 
— Sloieno: iz-puditi. — Od xiii vijeka (rijetko), 
a izmedu rjeinika u Daniiiievu (,expe11ere'). A§te 
Bogb pomo2etb svdtomu ti carbstyu ispuditi yraga 
tyoga i naSega UroSa is& srbpbske zem|e. Mon. 
Serb. 86. (1258). A oni, ki nisa, izpujeni jesu. 
Zak. yinod. 71. Izpddit ,8cacciare'. S. Budmani 
421». Ne6u te izpudit nikad, ali 6u ti dosadit, 
te 6e§ i sam po6i ,non ti caccer6, ma fiBkr6 tanto 
che te ne andrai da per s^^ 428*. 6a ste mi 
miloga *z yeie yan *spudili? Ja6ke. 99. *Spudi 
diou ya tiginu. 298. 



ISPUDATI 12 

ISPtlDATI, ispfidam, pf. poave opudati, ohi- 
skatL — Sloieno: is-pudati. — Akc je kao hod 
ispitati. — Od xviii vijeka (vidi kod b). 

a. aktivno. — U Stulidevu fyedniku: v. opu- 
datL 

b. sa 86, refleksivno, — U Belinu rjeiniku: 
ispudati 86 ispidoochiarsi, oio^ torsi via i pidocchj^ 
,p6dicaIo8 legere* 699», gdje se nqj prije nahodi, 
% u Stulidevu: izpudati 86 ^pedioalis se liberare'. 

U Dubrovniku % u naSe vrijeme, P. Budmani. 

ISPUDEVATI, ispadujem (?) t iflrpudevam, impf. 
ispuditi. — U Bjelos^enievu fjednOcu: (kajkavaki) 
ixpujeyam, iEpnjevati ,ezpello^ 

ISPUDtVATI, ispAdujgm % ispAdlv&m, impf, 
ispuditi. — Samo u Stulidevu rjedniku: ispudi- 
vati, izpudivam ^expellerei depellere' 8 dodatkom 
da je ueeto iz hrewjara, 

ISPtjHA]^£, n. djtlo kojijem se ispuha. — 
Stariji je obUk ispiihanje. Ispuhanje, uSiiiienje 
od kri2a. B. Kafii6, rit. 17. 

ISP1!jHATI, IspOgem • Ispfih&m, pf. sloieno: 
iz-pahati. — Akc, je kao kod ispisati % ispitati. 

— Od zvi vijeka, a ismedu rjeiniku u Belinu 
(izpuhati, izpnhivam ^sgonfiarsi' ,detameo^ 675^)i 
u Voltijijinu (izpuhatit izpuhivam ySgonfiarsi, 
perdere la sgonfiatura' ,die geschwulst yerlieren' ; 
% praes. izpnSem kod izpahnuti), u Stuli6eim (iz- 
puhati : 1. ,efflare'. 2. ,detQmere')y u Vukovu (vidi 
kod 3). 

1. aktivno, 

a. prelagnOf puSuH ighacitif i$affnati (Hi iz 
svojijeh usta Hi is 6ega drugoga). u prvom pri- 
mjeru nije dosta rasgovijetno znaiene, a jamaino 
je tt prenesenom smislu, Er su )adi vas smijeh 
ispnhali. M. Dr2i6 899. Gdje obotnioa ispuha 
pje66iDU na bjelavini. 8. ^ubiSa, pri6. 55. 

b. neprelagno, moh se Ho vidjeti samo s toga 
Ho je naduto Hi napeto jer je puno vazduha, te 
kad puhtH it onoga tjetar isade^ onoga nestane ; 
po tome BnaH u prenesenom smislu Ho i nestati 
u nekijem sluiajevima: €i) o otoku, vidi u rjeS' 
nicima, — b) uop6e, u Dubrovniku. ,Sye fito je 
imo, sve mu je ispubalo u sampas^ ,§to mi je 
obe6o sve je ispuhalo^ P. BudmanL 

Z, pasivnOf vidi 1, a. Da je dub pakleni sa 
SYom syojom oblastju izpuban i odagnan po Duhu 
Svetomu. A. Kaniilii, bogojubn. 266. 

3. sa 86, refleksivno, (n, p. o vjetru) svrSiti 
puhaiie (jer se vas istroHo), — U Vukovu rjed- 
niku: ispuhati se, ispuSem se, ispuhao se vjetar 
jsioh ausblasen' ,sati8 flavisse' s dodatkom aa se 
govori u Dubrovniku, 

ISPUHAvaTI, ispiih&v&m, impf, ispuhati. — 
U Bjelo8ljen6evu rje6niku: vidi kod ispuhnuti, i 
u Volti^ijinu: praes, izpuhavam kod izpuhnuti. 

ISPUHtVATI, ispiihujem t ispAhfvam, impf. 
ispuhati. — Od xvii vijek<i, a ismedu rjeinika 
u Belinu (praes, izpuhivam kod izpuhati), u Vol- 
ti^ijinu (praes, izpuhivam kod izpuhati), u Stu- 
lUevu (izpuhivati, izpuhivam: 1. ,8ensim efflare^ 
2. ,sensim detumere^* Ispuhujem tebe, sva vojsko 
sotonska. B. Ka§i6, rit. 401. 

ISPtrHNUTI, ispiihnem, pf, jednom i^uhati. 

— Sloieno: iz-puhnuti. — U Bjelos^jendevu rjed- 
niku: izpuhnujem, izpuhnuti, izpuhavam ,e£flo'; 
u Voltigijinu: izpuhnuti, izpuhnujem, izpuhavam, 
izpugem ,sofQar via, o f uora' ,w6gblasen' ; u Stu- 
licevu: izpuhnuti, izpuhnujem i izpuhnivam, v. 
izpuhatL 

ISPUHlWVATI, ispdhiiujem t ispAhMv&m, 
impf, ispuhnuti. — U Bjelostjenievu rjeiniku: 
vidi kod ispuhnuti ; u Voltijijinu : praes, izpuh- 



2. ISPUN, ft. 



nigem kod izpuhnuti; u 8tuli6evu: izpohnivati, 
izpuhnivam um izpuhivati, a kod izpuhnuti proiss, 
izpuhntgem i izpuhnivam. 

ISPUKATI, ispuSem, impf, 2. ispoknuti. ~ XJ 
Bjelostjenievu rjeiniku: praes. izpuSem kod iz- 
puknuti. 

ISPUKAVATI, ispukavam, impf. 2. ispuknuti. 

— TJ Bjelostjenievu rjeiniku: praes. izpukavam 
kod izpuknuti, i u JambreHievu: ispukavam 
,evello*. 

ISPUKIVATI, ispukujem • ispukivam, impf, 
2. ispuknuti. — U Bjelostjenievu rjeiniku: praes, 
izpukivam kod izpuknuti. 

1. Ispuknuti Cispu6i), Ispuknem, pf. sloieno: 
iz-ptiknuti (pu6i). — Akc. je kao kod izbjegnutL 

— U naie vrijeme. 
a jednom ispucati. Ovo je Hercegnovi, komu 

je brgtan obla^io ispukle zidove. S. i^ubifia, prip* 
2. Gradu se vide i sad ispukle zidine. 47. 
b. jako puknuti (o bud), ispustiti buku %9 sebe. 

— U Vukovu rjeiniku: ispudi i ispuknuti ,lo8- 
kraohen* ,sonum emitto^ Top ispu5e ka* da pro- 
grmjelo. Ogled, sr. 201. 

2. ISPUKNUTI, ispuknem, pf. iiiupati. — Slo- 
ieno: iz-puknuti. — U Bjelostjenievu rjeiniku: 
izpuknuti, izpu6em, izpukavam, izpukivam ,evello, 
extirpo', i u Stuliievu : izpuknuti ,evellere, extra- 
here'. 

ISPUKI^EISte, n. cijelo kojijem se ispukne (vidi 
2. ispuknuti). — V Bjelostjenievu rjeiniku: is- 
pukneAe, izgulede ,evul8io, extirpation 

ISPtr](iATI, isp{4&m, pf. vidi ispa)ati. M. Bu- 
£i6i6. — Sloieno : iz-pu)ati. — I u Sulekovu rjei- 
niku: ,au8schaufeln'. 

1. ISPUN, adj, pun, — Ne mijeilia se. — Bijei 
je stara, isporedi stslov. ispl'&ni*. — Nalcusi se 
samo u knigama pisanima crkvenijem jeeikom, i 
to sa starijem oblikom ispUub. — Postaje od iz t 
pin nastavkom l. drugi dio vafa da treba shvatiti 
kao apstraktni supstantiv, isporedi stslov. razi- 
noIi5b, srddovd6ii, si^vrrbstb itd, MikloHi (vergl. 
gramm. 2, 55; 4, 32) misli da nastavak & stoji 
mj. i. — Lsmedu rjeinika u DaniOievu (ispUnb 
,plenus'). IspUnb bd&e prdmudrosti. Sava, aim. 
pam. §af. 6. Da se daje na vsako godiite odh mo- 
nastyirja hrana mdrtilu svrfcfieub ispl&nb Ysdms 
iivu&tiimb vb syemb pirbgu. Mon. serb. 79. 
(1802—1321). Yinu da ima gospodbstvo mi odb 
monastira isplbub Sestb adrbfatb svobodnehb. 570. 
(1411). Svetb, svetb, svetb, gospodb savaotb, 
isplbub nebo i zem)a slavy jego. 547. (1502). 

2. ISPUN, adj* potpun, do, kome niita ne 
mai^ka (pisci iesto ovom rijeii prevode lot. ple- 
narius). — Nije ista rijei ito 1. ispun^ nego su 
je pisci naiinili od glagola ispuniti. — Od xvi 
vijeka, a ismedu rjeinika u Stuliievu (,plenftriuB'). 

a. adj' — Komp. : ispdnij£ (ispunijom. Y. An- 
drijaSevid, dev. 178). Dobiva ispuno pro§tenje. 
A. Gu5eti6, roz. jez. 55. Izpun Bog, izpun 61ovik. 
M. Alberti 444. Ti sva rados ma ispuna. L 
Gundulic 536. Papa dopusti profitenje izpuno. 
L Driid 376. Tebi sada ja nariSem s blagosovom 
mir izpuni. I. Y. Buni6, mand. 25. Isprosi mi 
ispunu boles od svijeh grijeha. Y. AndrijaSevi6, 
put. 25. U6initi ispunu pokoru. 106. Da mi 
isprosifi ispuno proltenje. 106. Tank i izpun 
razlog pridati. 135. Gdje je prava i ispuna }ubav. 
329. S ponu&om ispunijom. dev. 178. Doiivjeti 
u veselju on 6e ispunu. P. Kanavelid, iv. 470. 
KuSaju zdrayje ispuno. B. Betera, 6ut. 84. U£a^u6, 
dobri gospar pla6e da izpune darovat 6e. J. Ka- 
vaAin 83*. I od iiega (Boga) svaka slava i is- 



2. I8PUN, a. 13 

jrani mir ishodL Q8K Eoji se Upmiom kreposti 
aarenTajiL L S>ordi6, salt xvn. Andeli bada6i 
iipiini i ejeloTiti dosi. 78. Svoja objavi sr^ba 
ixpuna. 458. Sin tlika upona 6a6ka svoga. nsd. 
114. Povrativahu se na ispono sdravje. 8. Rosa 
96^. Da ma se poda ispona vjera. 120i>. Da 
ispuno udini se osgoje^e vaSe. 148^. U ispano 
podne stuiee jpomrSa. 160^. Dobar nank, kre- 
posna obiiaj, ispano podloieAe To}i Boiijoj. D. 
Baii6 168. Proiteiie ispano mojijeh grijeha. L. 
&adi6 6. Kad bademo se sjedinili sa svetijem 
JexosoTijem sroom po ispana darovai&a sve }a- 
baTi. I. M. Mattoi 172. dto prafitaja prodteiia 
ispana? T. Ivanovi6 88. Slika ispana oca ne- 
beskoga. A. Eali6 161. Dobar glas yam nosim 
i pridavam, glas od ispane radosti. 184. Jedan 
evijet^ lijer pitomii djeystvo ispano daSe i tijela. 
481. 

h. adf>. ispano, potpunOf powe. — Komp.: is- 
pdnije <y. Andrijafeyi6, dev. 85; 8. Bosa 85a). 
Zakone i&egoye ispano obsla2aja6i. V. Andrija- 
ievi^y pat. 146. 6ini da ja ispanije i izvrsnije 
badem na neba odrijeden. dev. 85. Da moga 
tsbe ispano }abiti. 170. Tesijem milos tva sva- 
koja snam ispano da *e pla^ena. B. Betera, 6at. 
11. Tebe ispano i razloino meni byalit ne bi 
moino. J. Eara^in 227. Ke bi sya m& grjeina 
dila tim se ispano o6istila. 481^. Spoznam se 
nejaki sa ispano pohvaliti madros. I. Dordi6| 
ben. 145. Obslaiiti ispano ova sapovijed. V. 
M. Qa5eti6 64. Eatarina ispano namirena. 194. 
Koje Jesos Hrist po5eo je i ispano isyrfiio. 8. 
Bosa 15>>. Ovi Tijefioi oliti sa ispanije govoriti 
Tijeitoi. 85*. &}ad istinito i ispano zla a sroo. 
bS^, Ova molitva jest ispano bo£anstyena. 107^. 
Da je ispano i sadovojno isre6i a ispovidi . . . 
Ant. Kad6i6 211. Ti samo, srce moga Boga, 
jesi ispano smirilo privelika ova djeva. I. M. 
ICattei 118. 

ISPUNIStE, n. u jednoga pisca xviii vijeka 
(pitano ispanistje, t j, ispunilde po iakavskom 
govoru) sa snaiffhem: ispaiiai&e. Zapovidit ma 
ispanistje stvari. Blago tarl. 2, 19. Prava snaga 
Krstjanina ne azdrii (ae) a isponistja ylastitih 
iutjenja, dali a podnaSanja avridjenja. 2, 182. 
— nepauMdatM. 

tSPUNIT, acb'. vidi 2. ispan. — U jednoga 
piica xviu wjeka (samo adv, ispunito). A ispa- 
nito Bog se itt^e. J. Eavaiiin 361^. 

ISPtlNITE^, m. 6apjek koji i^uni. — Od 
pTviith vreatetMf a igmedu rjeinika u Belinu 
Cadempitore , colai che esegaisce* yexequator' 
84«; ,es8ecatoTe< ,execator* 29di>), u Voltigijinu 
Oadempitorei esecatore^ ^aasfiihrer, vollstrecker'), 
u SttUidevu (t. ispuiiaoo), u DaniHdevu (ispU- 
mte}& ,oompletorO> 8im& vudmb ispUnite)b bystb. 
Saya, sim. pam. ftaf. 8. Ispl&niteja svetyihb za- 
povMij jego. Doment^an* 246. 8e satk ispUni- 
te}ije jevanjbdel\ja Hristova. 804. Deate^ i is- 
plnite}! zakona. 6. Budini6, sam. 42^. Sla2be- 
nioi i ispaniteji Boiyi. 129*. Ispanite)i i pod- 
isponiteli sgora reSenih ki&ig. ispr. 181. Djavli 

ispanite|i od tvoje pravde. V. Andrijaievi6, dev. 

Ib6. Dva redovnika odrediSe imenom od poho- 

di(e)ih, kakono izpanite|e od svetih naredbih. M. 

BijaAikovid 164. Odredjajemo obrati od kapitala 

i klera pohodite|e i ispanite|e od ovoga skupa. 

165. Ispnnite}! zapovidi kra|eve. Blago tarl. 2, 180. 

Iipanite}e istih k&iga i naredba. Ant. Kad6i6 287. 

Djavao je tvorac gr^eha pomankaila i ispanite} 

pedepee. J. Matovi6 522. 

ISPUNITEtiAN, ispanite)na, o^'. u 8tuU6evu 
fjttmku: iperAmctttras^ — nepouidano. 



T8PUNITI, 1, b. 

ISPtrNITE^ilGA, /. ienako iefade koje ispuni. 
-^ U Belinu rjeinikm ,adempitrioe* ,exeqaatrix' 

ISPUNITI, is^anfm, pf. explore, sloieno: is- 
panitL — Akc je kao kod izgaziti. — RiJeS je 
stara, Moredi sUilov. ispl'Lniti, rue, HcnojiHHT&. 
— Lmeau rjeinika u Mikafinu (ispaniti, nado- 
paniti ,repleo, compleo, adimpleo'; ispanitt, iz- 
vrfiiti ,sappleo, expleo'), u Belinu (isponiti, is- 
pai&am ill ispai&igem ,adempire, cio^ esegaire' 
yexeqaor' 88^), u BJelos^enievu (vidi kod ispa- 
liavati), u Volti^inu (ispaniti, ispanim, ispa- 
nivam ,adempiere, soddisfiEire, esegaire' ,aa8f&biN9n) 
vollzieben' ; izpaniti, izpanim, izpaiitgem, izpa- 
liavam ,adempire, oompiere, far pieno, esegaire' 
,anfUllen; vollsiehen'), u 8tuli6evu (ispanitl i is- 
puniti, ispai&am ,adimplere, satisfaoere, perficere, 
exequi, explore, supplere^ ti Vttkovu: 1. ,aa8- 
f&llen (z. b. die stiokerei naoh innen za)' ,expleo^ 
2. ,erf&Ilen (den befehl)^ ,impleo, faoio satis'; u 
Daniiidetm (ispUniti ,implereO* 

1. aktivno. 

ft. u pravom smislu , uHniti da ito (oibjekat) 
hude posve puno» objekat moie biti powe prasan, 
te ee vas napunitif Hi nije posve pratan, te se 
nadojfuni (fcao n. p. u Gunduliievu primjtru) ; u 
prin^erima se ne moie svagda posnati jeli prvo 
Hi drugo gnaieike, Sbzdah& sii hrami Spasovb i 
ispUnthfc kLi&igami i zavdsy i ikonami i s&sadi. 
Mon. Serb. 66. (1802). 8vak se obmi svad i svmi, 
na Krstjane Turke bani, dokll okolil mjesec kmi 
a okoliSa sv^'eta isponi. I. Gundali6 480. Sad 
mi kaii koja imaS fkjda, kad ti (adma ne ispanii 
kajda. M. A. Be}kovi6, sat. Fl^. Jer ja (abcfj- 
liju) nisam bila ispanila, sad sam ja ispanila 
zlatom (nar. pjes.). 18*. Niovo prazno misto is- 
pani nika odi6ena skerletna cr)en. L5b. Bim}ani 
nastojaSe, jost istina, da bi mogli ispuniti i sa- 
sati (propast)^ ali sve bi zalada. D. Bapi6 288. 
Tre6i dio nek ispnni voda. J. 8. Be)kovi6 870. 
Ja 6a dati tvoju abajlija . . . pak ti nisam za hxk 
kazivala, jer je nisam bila ispanila. Nar. pjes. 
vak. 2, 685. ~ amo pripadaju i ovakovi pri- 
mjeri u kojima se shvaca ispuikaike u metafo- 
rtdkotn smislu. Eada badeS ispanii desetina vo6a 
tvojega. I. Bandalavi6 89b. deater. 26, 12. Da 
ispani dvanaesti std apoStolski. F. Lastrt6, svet 
18b. Ispunite mira otaca vaSi. M. Zori6i6, osm. 
21. Bog nada da ispani vas svake radosti i mira 
a vjeri. Yak, pavl. rim}. 15, 13. 

b. u prenesenom smislu, kao isvrfiiti, svrSiti. 
kod ovoga se vrieiia misli svagda da ima ikeka 
potreba (n, p. voia onoga koji vrSi Hi koga dru- 
gogay Hi duinost, Hi o6ekivaike itd.) da se ono 
ievrii; ova se potreba shva6a kao i^ka pratnina 
koja se napu1k^je vrieAem onoga djela^ te je po 
tome naj 6eS6e objekat r\je6 Sto pokasuje onu 
potrfbu, rjede samo djelo. — potreba da se vrH 
djelo moie biti: a) vofa, ie}a onoga samoga koji 
vrH djelo f n. p,: aa) vofa, ieja uop6e, Bvo 
mnom ne osta ispani ti 2e)a. H. Laci6 278. Tko 
ho6e sve vo)e sroa svom ispanit. N. Dimitrovi6 
12. Da ono da§ meni, kad ispunifi ie\^. N. Na- 
)efikovi6 1, 190. Znam, Sto si od vele vremena 
2eljela, ispani sad ie|e i badi vesela. 2, 70. U 
mlados da mi kagodi vo)u ispanit. M. Drili6 276. 
Bogatstvo nije ino neg vo)a ispanit. 402. Eako 
bi svoja vo}a izpalnila. F. Vran6i6, i^iv. 75. Is- 
pani svojih £e}. D. Barakovi6, jar. 97. Neka 
ispani sva poiada. G-. Palmoti6 2, 459. Daj mi 
raka, i ne krati pastit obraz celivati, neka is- 
panim sroa io|a. 2, 476. Svak 2eli svoju voja 
isponiti. 8. Margiti6, fal. 245. Eoji vrb i&ib 
makom prikom svo'e sa fte}e isponjeli (sic). J. 



I8PUNITI, 1, b. 



14 



ISPUNITI, 1, b. 



Eayai&in 848*. Ispuni tvoja yo\vl, J. Banoyac, 
pred. 29. I odredi tu 2e)a ispniiiti odma. F. 
Lastrid, test. 148*. Svoju yo}a da izpuni. V. 
DoSen 184*. Ispunit naSu osgor re&enu 2e)a. M. 
Dobreti6. predg. v. Tu sam svojn yofa ispuni o. 
Nar. pjes. vak. 4, 44. Svom sam srca ie]u is- 
punio. 4, 284. — bb) zla ieja uop6e. Da syoje 
zalo ispanil bi ie]enje. Transit. 270. Usilna hot 
izpuniti. P. Zorani6 1^. Svoja z)itna Lot ispu- 
niti. 27^. Hte6i vasda izpuniti nepravednu svakn 
2e)u. I. y. Banid, mand. 11. — cc) bludnost 
Pojdi, blndniSe^ i neukro6ena yo}a ispuni tyoju. 
F. Glayini6, oyit. 249*. Oyako 6e§ i Danicu, kiad 
ispuniS 2ele og£ene, ostayiti kako i mene. &. Pal- 
motid If 294. Prije neg s mojom yjerenicom syoju 
ispuni £e|n priku. 2, 261. Da mogu ispuniti syoju 
putenu yolu. A. Kaniilid, kam. 215. Ispuni t 
g liiome putena nasladena. M. Dobretid 571. Is- 
puniti h ikome syoje bludnosti. 574. ~ ddj glad. 
Hajte, brado, te ih pokojite, te od mesa £e)u 
ispunite. Nar. pjes. yuk. 4, 423. — ee) skupost 
Pride y Bim, isplnil da bi skupost. §. Koiidid 48*. 

— ft) ^^\<^ gospodavai/ia. Ispuniti poiudu syoju 
na gospodoyai^e. A. Kaniilidy kam. 616. — ffgj 
gnev, zloha. IspuniSe odhodedi yas iid prod put- 
niku. B. KaSid, vh, 81. Tada na noj plam is- 
puni tyoga giiiya. dh. Palmotid 1, 877. Za mod 
sribu ispuniti zoyeg muia. L JyaniSeyid 167. Onl 
bis i gniy, ke suprotiya Aemu ispunige. P. Ba- 
doydid nad. 416. Sluge pomamni joS ne ispu- 
nifie po torn 2ede gi&iya. F. Lastrid, test. 114*. 
Ispunidu razjideAe moje. M. Zoridid, osm. 84. 
Ispuniti syoj jid i nezauzdanu srditost. M. Do- 
bretid 204. — Da oni zlobu ne izpuni hu. F. 01a- 
yinid, cyit. 247*>. Vidodi progonite] oy'liko mno- 
Styo, pripade se, i za ispuniti syoju opadinu, samo 
ji osam dini sa£edL J. Banoyac, razg. 68. — hh) 
odluka, misao. Ali se uzdam, da dete ispuniti §to 
ste odludili. J. Banoyac, pripoy. 122. Da ono fito 
sam odludio ispunim. P. Filipoyid 57. Da udiAenu 
danas odluku ispunim. A. £ani21id| bogojubn. 22. 

— Na uzdano du sada tebi misli otajne moje od- 
kriti) nu mi je pomod tyoja trijebi da ih budem 
ispuniti. G. Palmotid 1, 292. Udi} naSu misa* is- 
punismo. Grgur iz Varefia 16. — b) tuda vofa. 
aa) vola, ie\a uopde. Da yzmogu isplniti tyoju 
yo}u. Transit. 158. Da se yese^u ja i ti, ti moju 
spuni, a ja £e)u ispunit du tyoju. H. Luoid 196. 
Da budem tyoju yolu i zapoyijed ispuniti. N. 
Dimitroyid 42. ViSiii Gospod, gospodidne, de- 
stitijem yas yencem kruni i iellnjo ya&e izpuni. 
A. Cubranoyid 141. 8 istim trudom izpuniti 
drazih yo}u drago i milo. M. Pelegrinoyid 196. 
Ka2e, ino da ne ieli neg^ izpunit ie^u moju. I. 
Gundulid 228. I oyako progoyori^ da 2e}enje 
carsko izpuni. 447. Ispuni, Gospodine, degoyo 
2udenje. I. Driid 84. Tim se uputi ispuniti mu 
po£ndu. G. Palmotid 1, 158. Nedu gtedjet srebra 
i zlata za ispunit ya&e ie^e. 1, 162. Jeda ona 
joSter bude ispuniti me po2ude. 1, 285. Nedas- 
nika himbenoga priku yo)u ispunite. l, 381. 
Biydi syako nafie htjei&e on pospijefian ispuniti. 
2, 225. Br bih tyoga rodite}a ispunio tezijem 
yo)u. 2f 248. Neka te blaga sreda pomaga i tye 
poiude ispunit bude! 2, 518. Tada Jezus syu 
ne ie^u za izpunit... I. Y. Bunid, mand. 87. Da 
Bog dopusti tu milost, za da mogu izpuniti i 
obsliiiiti liegoyu syetu yoju. M. Bijankoyid yi. 
Krsti mene, ja te mo)u, ter ispuni moju yo)u. 
P. Hektoroyid (?) 148. §to dakle dini Isus za 
ispunit iie (svoje matere) yoJu? J. Banoyac, razg. 
8. Ispunit du tyoju ie)u. P. Kneieyid, muk. 43. 
Syaku Aegoyu po2udu, syako po2e)enje usiluje 
se ispuniti. F. Lastrid, test. 71^. Ispuniti imam 



yo)u oca nebeskoga. 102*. Da 2e)a sroa moga 
ispunifi. 150i>. Da tyoju yo)u mogu ispuniti. L 
A. Nenadid) nauk. 61. Ako on ispuni £o}u cara, 
on de ispuniti 2e)u pape. A. Kaniil.d, kam. 884. 
Ispunio je obilato yo)u pape. 415. >iemu yo}a 
da izpuni. Y. Dofien 95*. Hodefi da ti se Bog 
udil ozoyne i da tyoju ie\n ispuni. L. Yladmi- 
royid 60. Ako bi Bo^ju yo)a ispunili. J. Matoyid 
408. 2ao mu je brata pogubiti, syojoj mlAdoj 
yo)u ispuniti. Nar. pjes. istr. 1, 51. — amo moie 
pripadati % ovaj prin\jer: Dyorkinice za izpunit 
Aoj taStine. I. Y. Bimid, mand. 5. — bb) tra- 
iei^f mofene itd. IspUnSu yi>8a profienaja imb 
jemu. Stefan, sim. pam. Saf. 5. IspUnihb yue 
pro&enije ihb. Mon. eerb. 66. (1802). Akire, sya 
ti proSena ispunih. PriL jag. ark. 9, 187. (1468). 
Yitez mu obeda isplniti yse da ta straSni dloyik 
pita&e. Mirakuli. 2. Bog otao ne krati se ispu- 
niti i&egoye molbe. V. M. Gndetid 198. — cc) 
odluka, Oesaroyu odluku ispuniti hotedi. 2iy. 
kat. star. 1, 228. I^ega moju, da on ispuni me 
odluke. G. Palmotid 1, 48. Ja du ispunit tyoje 
odluke. 2, 228. I izpunifi po sye yrime me odluke. 
J. Kayaiiin 51*. — dd) savjet, Kad me take 
syjeti^'ete, grem ispunit yaSe syjete. G. Palmotid 
2, 266. — - ee) zapovijed, naredbay paruka itd. 
Isplbniti zapoyddB apostoUskiigu. Danilo 181. Di- 
jelimo se mi yeseli tyu zapoy^ed ispuniti. G. 
Palmotid 1, 149. Trijeba je nade zapoyijedi da 
ispunit kderca bude. 2, 285. Izpunioed oyu za- 
poyijed lasno. M. Badnid 890*. Sto se zapoyids 
umi}eno i srdano ispunit. P. Filipoyid 13. Da 
su ispunili zapoyid orkyenu. F. Lastrid, test. 187*. 
Krynidku oyu zapoyid ispuniSe. A. Kani21id, kam. 
18. Zapoyid oyu z drage Yo\e je izpunio. 86. 
Ne mogaSe zapoyid pape ispuniti. 867. Jeli is- 
punio zapoyid crkoynu s takom ispoyidju. M. 
Dobretid 162. Zapoyedi Boiije ispuniti. D. Obra- 
doyid, say. 11. — Ispunit syak leti sye fito nam 
naredi. dl. Palmotid 2, 828. Yaja redi, da se 
nisu prayo ispoyidili, ili da nisu naredbe ispo- 
yidnikoye ispunili. J. BanoyaOi razg. 121. Po- 
kornici du2ni su primit i ispuniti §to im se na- 
redi. F. Lastrid, ned. 79. Odludi naredbe apo- 
Stolske ispuniti. A. Kani21id, kam. 257. Da ne 
dadu ispuniti naredei^e kniga apostolskih. Ant. 
Kaddid 287. Ispunio sam naredbu. N. Palikuda 
11. — Tyoju du oporuku syeto ispuniti S. ^u- 
biSa, prip. 68. Evo me da ispunim pryu po- 
ruku. 264. — amo pripadaju i avakovi prin\jeri: 
Ispuniti da Bog goyori. Kateh. 1561. E6*. I slu- 
Sajudi mloga je dragoyo)no izpunio. D. Bapid 
21. Brie pladaj mene i dru2inu: syakom drugu 
po tridest dukata, mene starcu stotinu punijeh. 
Ako V tako ispuniti neded . . . Nar. pjes. yuk. 
8, 308. — ff) k(w tuda eapovijed moie ge shva- 
titi % gakon, Takoj ispunidete zakon Krstoy. N. 
Bai^ina 157 (>. paul. gal. 5, 2. Zakon ispuniti od 
kra)estya bosanskoga. A, Palmotid 1, 877. Dakle 
'e zakon star! u tomu s pryijem redom ispunio. 
A. Yita|id, ost 40. Koji bo (ubi iskri^ega, zakon 
je ispunio. J. Banoyac, razg. 89. Za ispuniti 
zakoniti nadin, neka Ignatija dode. A. Kaniilid, 
kam. 93. Zakon ispuniti blagujudi jaganoa. 514. 
Izpuni yas zakon i izyrSi sye Boiije zapoyijedi. 
D. Bagid 25. — c) Ho je 6ovjek duian da udini, 
pa ili se sam moralno vezao, ili mu duinost do- 
lazi od zakona. aa) iovjek se moie sam moralno 
vezati i postati duian da neSto uHni, i to n. p, 
obecai^em. Prizyay piece isplni obetanaja. 6. Ko- 
iidid 81*. Za to hod' u&nja k meni s srcem 
punim, da ti obedanja sya yimo izpunim. H. 
Luoid 199. Kako yam du izpuniti obedaje sye 
Juyene. S. Boba}eyid 283. Izpuniygi destito obe* 



I8PUNITI, 1, b. 



15 



I8PUNITI, 2, c 



eanje tToje. A. Gadetid, roz. jez. 91. Yerao is- 
f olnSv&i obedanje svoje poslao jest daha. S. Ba- 
doii, sum. 51*. Da Isokrst obedaige syoje is- 
mni i isvrti. M. Divkoyi6, bes. 545»i>. Nastojat 
«a isponit obedai&e. B. Zoieri 158. 8ve &to je 
«be6ao ispmu. A. Badid 74. (Bog) moie ispa- 
niii sve fito o^ i 6to je obe6ao. J. Banovac, 
raig. 16. I oTo svoje obe6anje vazda je on is- 
pnnio. 17. Svoja obedai&a ispaniSe. A. £ani£li6, 
kam. 650. Ne bada6i ispanio fito je obe6ao. 
Ant Kad6i6 251. Da je Bog: ispunio obedanja. 
J. Matovi6 826. Znafi li, care, fito si obedao? 
sad isponi, yrijeme je dofilo. Ogled, sr. 4. Obe- 
6ada avojega ne ispuni. Yak) pray. soy. 78. &to 
obedasmo ispnni^emo. S. ]{|iabifiay prip. 126. — 
rijtfiu. Ne ispani rijefii koju im je bio sadao. 
M. Badnid 506^. Ya)a tyoja rijed da ispunid. 
Nir. pjea. yak. 5, 580. Ispanide Gospod rije5 
svojn. Yaky payl. rim}. 9, 28. — sahktvom. Is- 
poniti sakletva ,os8eryare il giaramento' Jusja- 
rtndam conseryare'. A. d. Bella, rjedn. 850*. 
Takri] sakletya nijesi du^an ispaniti. A. Badid 
69. Ispanit sakletyu. Blago turl. 2, 90. Ispani 
ito si 86 sakleo. Yak, mat. 5, 88. — vjerom. Da 
ja yinda i yira s Aom ispuni. Ant. Kaddid 407. 
Iiponit ona yira koja je Aoj sadao. M. Dobretid 
i21. — Maxdetom. Udiniti zayjet, ne hotit ga is- 
paniti, grijeh je. A. Komalovid 16. Ne ispaniti 
layite. L T. Mmayid, nauk krst. 1702. 16. Na- 
pray^te ma sgrade svete, ter a Aima izpunite sve 
savjete. L Y. Bunid, dabr. 5. Ckniti ispaniti 
aayjety yaatda jest grijeh. S Matijevid 51. Is- 
pone sayite syoje. A. Kaniilid, fran. 76. Ako 
■i laid savit adinio, ispani ga. And. Kadid, kor. 
181. Da yimo ispane zayite poslaa. I. J. P. 
Xiudidi nar. 117. Hode janak zavjet da ispani. 
Nar. pjes. yak. 5, 882. Ako Dradko ne ispani 
oyaj moj zayjet. 8. J^jabi&a, prip. 206. — ugo- 
voram* Doian si po agoyora sye ispanit. A. Badid 
118. Oyo je ^ov ngoyor na yindaj^a, koga ako 
ne ispane, sagrifiaja ... J. Banoyac, razg. 79. 
DoSli sa da adi£en agoyor ispane. A. Kaniilid, 
kam. 754. — bb) uop6t duinostf drianatvo. Koja 
(bohfyta no6) za Adama Boga dag ispani H. 
Lucid 279. Ako li ne ispane duinosti syoje H. 
Bonadid 118. Da razamimo nafia duinost, koja 
Tsja ispaniti, ako ielimo nafie spaseiiie dostignati. 
J. Banoyac, razg. 72. Odma poslah ispani. pred 
79. Isponiti ylafitita drianstya svoja. I. A. Ne- 
Dsdid, nank. 92. Ti neded akazati i ispaniti 
dolnost sina. A. Kaniilid, utod. 99. Da po i^oj 
moremo dyostraka dainost nada ispaniti. bogo- 
labn. 5d. Dainost . svoja da izpane. Y. Doien 
21 7^. Nd mogd ispaniti djelovaiia i drianstva 
)udi sdravijeh. J. Matovid 476. Ako bude poslah 
ispaniti. M. Dobretid 498. Ispanio si duiiiost. 
D. E. Bogdanid v. Kako de ikad modi misnik 
iadoyo)no ispaniti ova svoja dainost. I. J. P. 
Lndid, bit. 66. Koji pomai^kali bi izpaniti ova 
doinost. nar. 60. Ne moga prignuti da ispone 
svoja doinost. Grgnr iz Yare&a 103. I hrifidanska 
doinost ispnnimo. Ogled, sr. 490. — amo pri- 
pada i ovaj primjer u kojemu je rijei o oso- 
bitty duinoiH: One legate i mise kojeno ne is- 
poniste. J. Banovao, pred. 4. — cc) i pokora 
fe wMie ahvatiti hao osobita duinost. Ako bi 
nmrl isponivii pokora. Narudn. 91». Pokora za 
grihe ispaniti. A. Georgiceo, pril. 34. Ispaniti 
pokora. H. Bonadid 102. Ako mi naredid po- 
kora koja se more podniti, ja da je ispaniti. M. 
Zforicid, zro. 128. Oialosti se mnogo, jar pokore 
ispanit ne more. 286. — dd) % u ovakovijem 
frimjerima moie ae shvatiti vrSene kao moralna 
duhiogt. Yse da vriifiite i isplanite. Mon. serb. 



417. (1442). Badadi isplnil delo svoje. Transit. 
14. Ne moie svriiti ni ispalniti ofioij. §. Ba- 
dinid, ispr. 153. Dobra rvada rvah, teiai^'e is- 
panih. I. Bandalavid 17*. paal. 2tim. 4, 7. Koje 
vladade ispani Maaro s neizredenom pomdom. 
I. Dordid, ben. 81. Sin Boii sva ova podpano 
ispuni. J. Filipovid 1, 8*. Hodu svaka podisto 
izpuniti u ovim dilovaiii. M. Zoridid, osm. 2. Za 
podpano izpaniti isti posa\ aritm. 7. Ne uvridi, 
dal* okruni milost, pravda kad izpuni. Y. DoSen 
224*. Murat dade oblast Mustapi. da ispani sve. 
And. Kadid, razg. 97. Bi li ga (sakramenat) 
mogao ispaniti s perom oli s distom iibicom? 
Ant. Kaddid 178. Ne biti vridan za ispuniti dilo 
od ienidbe. 455. Drugo je vindat se a drugo je 
posli ispanit vindade. M. Dobretid 476. Ispaniti 
sveto 1 spasovno oprahe u kriteda. J. Matovid 
154. — neSto je osobito u ovom primjeru: Koji 
su ime pastira nosili a nisu dili ispunili. D. 
Bapid 7. -— d) rjede se upotrebfava kad nije 
moralna duinost, i to kad je subjekat ve6 naumio 
da ono vrSi Hi ga po6eo vriiti itd, Prija nego 
himbu budu ispaniti u dilo. A. Yitajid, ist. 173. 
K5 izpuniSe dva Mehmeta, krvol^je oba kleta. 
J. Kavadln 288^. Ispani ondas ito iadjeni joS 
ti samo mir zabay|a. P. Sorkodevid 586*. — e) 
proroianetvo, nada itd, K5 (ufar^e)^ molim, an- 
jelska tva lipost ispuni, za da se nebeska aredba 
napuni. H. Lucid 187. Uze tri udenike, da pismo 
ispuni. F. Glavinid, cvit 88^. Ispaniti ono pro- 
rodanstvo Isaino. F. Lastrid, test. 110^. 

c. kao dopaniti (vidi drugo zna6eiie kod a}, 
ali u preneeenom smialu. a) kao dopaniti (kq)e 
vidi pod b))f naknaditi uop6e, Nedostatidtnaja 
isLplbnite. Mon. serb. 100. (1880). Ja nisam 
pridal razoriti zakon nego isplniti. Korizm. 91*. 
OpoSteni ga a trudih i ispani trade degove. 
I. Bandalavid 287*. sap. 10, 10. Da je dovjek 
stvoren za ispunit i za nadomjerit rasap od ' 
anielske naravi. M. Orbin 14. Ojeluvito izpa- 
nide (Bog) sve ono ito bjefie neizvrsno od na- 
ravi. 210. Hvala viSdijem od nebesi, ki su danas 
ispunili ito ti . . . podeo jesi. 6. Palmotid 2, 151. 
Ispuni ti moja pomadkanja. L. Terzid 80. Jesam 
pripravan ispuniti joite fito ostaje. M. Lekuiid 
46. Udini zakon novi, ne za razrniiti stari nego 
za ispuniti. F. Lastrid, ned. 297. Ja du medu 
to ulisti k demu, ter du potvrdit i ispaniti go- 
vorede tvoje. And. Kadid, kor. 218. Za one koji 
su pomrli viruje se da je orkva sveta za di is- 
punila. M. Dobretid 80. Da ispunimo nedostatak 
vjere naSe. Yuk, psvl. Isol. 8, 10. — u ovom 
primjeru stqji kao naknaditi 8 dativom: Da (iovik) 
ispuni Bogu za uvridede udideno protiva demu. 
J. Banovao, razg. 241. — b) ieeto o brojuy vre- 
menu, godinama. Onde vidi se da zloba isplni 
vrst. Narudn. 59*. Malo dan ispuni narod prez 
}ubavi. D. Barakovid, jar. 82. Kad vrime ispuni. 
56. Kano da bi hotio ispuniti broj griha svojih. 
A. Kaniilid, kam. 141. Dokle god ne ispuni 
svoji godiita. M. Dobretid 817. Zloda koja bi 
ispunila diovn dob i godine. 567. 

2. pasivno. 

a. vidi 1, a. Pokriva ju (t^ednicu) sa svih 
strana svila zlatom izpudena, na razlike slike 
tkana. I. Gundulid 432. To je tvoja vjerenioa 
svakijem dobrom ispudena. Nar. pjes. vuk. 1, 58. 
Ispudena zlatom ieieniiem. 4, 62. 

b. vidi 1, b, a), Biti 6e ispudeno iudenje moje. 
M. Jerkovid 97. Da ostane ispudena slavna odluka 
de. B. Betera, or. 17. Osvadivii se od bludnosti 
brezakonito ispudene s zarudnicom. I. J. P. Ludid, 
razg. 46. Ispudena ie^a. Yuk, nar. pjes. 1, 482. 

c. vidi 1, b, b), Komu je iskiana pravina i ne- 



ISPUNTTI, 2, 0. 



16 



I8PUN0ST 



isplbAena ma bade, da stane i da u6ini pravinu. 
Mon. Serb. 24. (1284—1240). Zapovid Aegova bi 
isplAena. Transifc. 260. §to je odredjeno medu 
viSi^ijem bogovima. ail a je, da je ispiu&eiio i da 
STrho Bvoju ima. G. Palmoti6 2, 80. Svagdi ova 
naredba nije ispnAena. Ant. £ad5i6 42. Ne- 
kako mi ova molba ostane onda neispaAena. 
Yak, nar. pjes. 1838. 4, 18. 

d. tndi 1, b, c) i d). Soijenu i )abav neizre- 
6ena a djelijeh ^^S izpaAenu brzo vidjet. u-. 
Palmotid 2| 804. ^enidba sastavjena i ispui^ena 
meda i&ima tilesno. M. Dobreti6 428 

e. vidi 1, b, e). Kako je dobro 'spli&eno to pro- 
roSastvo. Korizm. 45^. Tako bi stvoreno i iz- 
pai^eno na glavi liegovi prokleotvo ufiiAeno od 
otca liegova. Duk)anin 30. K6 su ispuAena pro* 
ro&anstva tijeh proroka. G. Palmoti6 2, 87. Koje 
obe6anje izpuiieno jest tilesno u apoStoli. F. 
La8tri6| test. 16^ Evo dakle ispuiieno proro- 
ftanstvo proroka. 61^. San nesri6noga Barde je 
ispni&en. A. £aniili6, kam. 142. Nije li ispa- 
iieno ovo o6itovai&e? 828. 

f. f>idi 1, 0. Otb toga da ti ne udrLiimo vsega 
ni mala, n& da ti podamo vse ispUiieno. Mon. 
Serb. 28. (1284—1240). 06e se na isti na6in go- 
dine za mai^e redove da je sedam ispnnito. A. 
Ba6ic 409. Da se ne ima posvetiliSce ostaviti 
neispni&ono. Ant. Kad6i6 52. 

3. 8a se. 

a. pasivno. — lemedu rjeinika u Belinu (,adem- 
pirsi, effettnarsi* ,i>Qpl<)n' 84*) t u Vukovu: ,voll 
werden* ,impleor' (mjesec, 6ovjek u obrazu). 

€i) vidi 1, a. Myi ispUnihom se svetago duba 
blagoddti i veselija. Mon. serb: 140. (1848). Kada 
se (mjuec) isponi. §. Men6eti6 49. Planine 6e 
se sravnati, a doline ispuniti. M. Divkovi6, bes. 
28^. Da se ne bi ispunila mjesta od raspa od 
anjela. M. Orbin 62. Neka ispnne se prodoli. 
8. Bosa 45*. Kada se prazna pribivali&ta u no- 
besih izpane. D. Bapi6 5. 

b) vidi 1, a, a) % o), Na ti se na6in btjenje 
Boije ispani. A. Qa6eti6, roz. jez. 147. Yas kolik 
pnk zavapi a sve glase, da se vo)a bo2ja izpuni, 
do&im lijepn lijepa da so. I. Gandali6 170. Da, 
k*o XX mim uz vil moja ie)enje se me izpuni, 
tako vlas tva da u pukojn ^stitijem nas vijencom 
kroni! 176. ZaSto, ako tva vlas hajo, da im se 
ispani ie|a prika, taj 6as samo carstvo ostaje 
bez azdanijeh svojih svjetnika. 499. Da se is- 
pani sve §to a sebi mislim. G. Palmoti6 1, 327. 
Kad se ispani mqia odluka. 1, 855. Ispanit 6e 
se 6a godi zapovifi. B. Kmaruti6 28. Nek se 
izpani iie smid|enje. J. KavaAin 254*. Da se iz- 
pani hotjeiie vi&ne pravde. I. Dordi6, salt. 86. 
Ko god svete 2e)e amije nebesima apraviti, sada 
poznam, da 6e ma se izpaniti. A. BoSkovi6eva 
20. Da se ispuni odredeiie Bo2je. A. Kaniilid, 
kam. 19. Koji hotijaa da se posli smrti i^iova 
vo)a ispani. 148. Da iie (duie) zadba ima se 
ispaniti. J. Matovi6 110. Zakon... mogao bi se 
ispaniti. 822. Da bi se izpanila vo}a istoga. 
474. Ispanile se sve i^egove ie}e. L. Badi6 28. 
O da bi mi se ispanila molba! D. Dani6i6, jov. 
6, 8. 

c) vidi 1. b, c). Kako 6e se ispaniti obedanje 
oca Jova? G. Palmoti6 2, 484. Yazda va)a da 
se ispani ($akletva), A. Ba6i6 70. £ad vrime 
pristapi, da se ispane obetai^a. I. J. P. La6i6, 
razg. 7. — amomoie spadati i ovo : Ova prijeti^a 
da se ispani. G. Palmoti6 2, 810. 

d) viai 1, b, d), Ako izgabe, tve se osvete 
bez tve Stete ispani6e. 1. Gandalid 502. Koja 
se ostave i ne ispane. A. Ba^6 211. Da se ima 
ispaniti dilo. J. Banovac, blagosov. 845. Zarad 



kakva posla koji se bosim nogam ne mo£e is- 
panit P. Filipovi6 81. Bada6 da se isto opi- 
tai&e more izpaniti i po apravnoj i po ukrivnoj 
trojici. M. Zori6i6, aritm. 98. Koje se (odrOeilie) 
a svako vrime mo£e podiliti i ispanitL Ant 
Kad6i6 18. Da se ta 2enidba ne ispani. M. Do- 
breti6 487. Po6e§e opisivati dogadaje koji se is- 
panile meda nama. Yak, lak. 1, 1. 

e) vidi 1, b, e). Tada se ispani ono 6a bifie 
V psalma. Nara6n. 27^. To se 6ini da se isplni 
pismo. Korizm. 93^. PodobaSe ispaniti se vsim 
ka pisana sat. 99^. Tada se svakolika zlamenja 
od staroga zakona izpanifie. A. Ga6eti6, roz. jez. 
94. Tada se ispani Antona proroftanstvo. F. Glt- 
vinid, cvit 188>>. Neka bi se pismo ispanilo. L. 
Terzid 24. Dok se sva ispane prorofianstva. F. 
Lastrid, test 104^. Badodi se ispanilo svido- 
6anstvo s. Ivana. 882^. Izpaniti ce se radosno 
proro6anstvo. A. Kaniilid, kam. vii. Ispanifie 
se a Aima one ri6i Davida. 834. Ispanifie s^ 
ri5i one po Davidu re5ene. oto6. 15. Badadi 
doilo vrime, da so izpani proro5anstvo Akije pro- 
roka. And. Kadid, kor. 281. Dok se ne ispane 
tri naviSteiiia. M. Dobretid 576. 

f) vidi 1, c, a), Andeli nas dekaja neka se 
fiteta Aih. po nas ispani. B. Gradid, dah. 82. Ne 
ima se posli iz nova krstiti, nego samo ispaniti 
ona okolostafia. M. Dobretid 32. De je naino 
da se ispune slogovi (u pjesmi). Yak, nar. pjes. 
1824. 1, 24. Dodato je ,i' da se ispani stih. 
nar. pjes. 1, 45. 

g) vidi 1, c, b), IspUnivSa se jemu 87.mom!i 
Idta. Sava, sim. pam. iaf. 8. Isplnivfti se 80 Idt 
Pril. jag. ark. 9, 94. (1468). I potle se ispaniSe 
dni od odiideiga Marije po zakona Mojseova. 
Postila. Z8*. Elizabeti tada ispani se vnme da 
porodi sina. Ffl*. Dokle se ispani broj bratje 
vafie. M. Divkoyid, bes. 83*. Ispanili se jesa 
dni da porodi. 74*. Dokle se broj od izabra- 
nijeh ne bade izvrSiti i ispaniti. M. Orbin 192. 
Kada se vrime ispani. A. Yitajid, ist. 242. Kako 
djavao bi§e rekao, da de dodi po iliega, kad se 
ovo vrime ispani. J. Banovac, razg. 82. Kada 
se biSe ispanilo 50 dana. A. Kani£lid, kam. 534. 
Kad se pana ispani nedeja. Ogled, sr. 115. 

b. refieksivno, Svakom raskofiom i bladom is- 
panite se. F. Yrandid, tiv. 25. Ako £adiS da se 
ispaniS ovoga prislatkoga ml^eka bo2anstvenoga 
razmiS}anja. P. BakSid 4. ^abav neizvrfina bj^ 
za ispaniti se s boianstvenom (abavi. J. Ma- 
tovid 68. 

ISPUNIT^ilY, ado. kqji «« moie ispuniti. — 
Na jednom n^estu zvi vijeka, Procesi ispanit)ivL 
to jest esekutoryali. §. Badinid, ispr. 180. 

ISPUNIY, adj. u 8tuli6evu tjeiniku kod is- 
pan}iv. — nepougdano. 

ISPUN^ilY, acij. u Stulidevu tjedniku: fltam- 
parskom grtjeSkom) ispani|iv, ispaniv lOxeqaens, 
replens^ — nepouzdano, 

ISPUN08T, /. oaohina onoga Ho je iapuno, — 
xviii vijeka, a iMmedu rje^ika u Belinu (,ple- 
nitudo^ 564*) g4je se naj prije ndhodi, u VotH- 
jijinu (izpanost ,adempimento* ,anfallang') , « 
Siuli6evu (,plenitado, perfectio'). Za veda izponos 
od razamjeiia. I. Dontid, salt ii. Yelidina od 
kreposti, izpanos od razbora. zix. 8tedi isponos 
od pravoga poniienstva. ben. 77. StvoriSe se 
slidni liema a ispanosti od dobrodiAeAa. 150. 
Da ga )abit6 bez pristaAa s izpanosti od sroa. 
D. Bagid 162. U izpanosti pak vremena posla 
ma dadko nebeeki iz svoga skata sina jedinoga. 
298—299. Primio je cijela ispanost daha. S. Bosa 
55^ U ilemu sva ispanost boianstva pribiva. 



I8PUN0ST 



17 



ISPUl^rATI, 3. 



94^. 8rce sjediAeno sa sobstvom rije5i yje6ne, 
boraviSte izponosti boianstva ... I. M. Mattel 
181. Evo 8 &esa sad Boga u2iva a yelikoj is- 
pnnosti Inbavl. 158. — U ovijem prin^erima 
MnaH: urpuilafitf. Jakost koja nas slobodi suprod 
protivnosti na icpunost vo|e Boije. T. Ivanovic 
^. Ma izpanost reSenijeh drianstva na§ijeh. 66. 
Na izponost Aegova hotjenstva. 98. 

ISPUNOVATI, ispanujem, impf. ispuniti. — 
Na jednam mjeatu xvi vijdca, £oja isplnujudi 
STdt matke svoje. §. Budinid, sum. 126*. 

ISPUNALAGy ispuDaocat m. iovQek koji iapuna. 
— U Stulicetfu fjedniku: ispni^alac i grijeSkom 
ispaiiaoc ,exeqaen8, satis&ciens, ezeoutor^ 

ISPUl^ALICA, /. iensko iefade koje urptitia. — 
U StulUevu fje^iku (um ispaiialao). 

ISPtn^TAlhE, n. c^elo kojijem ae urpuHa. — U 
8iu2i6efm rjeiniku i u Vvh>vu. 

ISPIWaTI, ispfln&m, impf, ispuniti. — Akc. 
jt kao kod ispitati. — Eijed je stara^ isporedi 
stilav. iaplxiiati, nu, HcnojiHHTb. — lemedu rjed- 
nika u Belinu (,adempire, cio^ eseguire' ,ezeqaor' 
88^), u Stulidevu (,adimplere, ezeqai*)f u Vukovu 
(nde ispui^ayati 8 prin^erima u narodnijeh pje 
sama : I ri&dansku yjeru da ispoi&ad. I riSdaziska 
Tjera ispunajte), u Dani6i6evu (ispUi^ati ,implere'). 

1. (UUivno. 

a. vidi ispaniti, 1, a. Svetyj duhi siloja svo- 
jeJQ besmdruioju ispUiiaafie s&krovidte blagyllu 
MLm^mib Qospodems s&krbveno ]abe&tlimb jego. 
I>omentijaii» 188. Taj spayaju tri mi siuka i 
th k6eroe koji cijelo majke srco i svu ka6a is- 
pafiaJQ. P. Preradovid 84. 

b. vidi isponitii 1, b, a), Putevne po2ade 2e}em 
iapanaja. B. Gradi6, djev. 98. U mladahna svoja 
lita avako od yas, lipe moje, 2e)e ispaiiaj slatke 
ayoje. L Gundolid 382. Syaka je dobit mila i 
dxaj^ a kom ispuAad tye poiude. (^. Palmoti6 
1, 9b6. Ispnoaja liiboya 2e{eAa. M. Badnid 20O. 
Kada im pomaiika jakoat ispaiiati Aihoyu sloda. 
282*. Ispadati syoje opake hode odloke. A. Yi- 
tA}id| iat. 149i>. Nemojte ispuAati poiade od 
iijela. L Dordid, ben. 98. Ispoikati opaku yo)a 
yafta a nenayidoatma, a sr^bam i osvetama. F. 
Lastrid, ned. 17. Imaju syjetoyni nas^edDioi raz- 
bluday 8 kojijem nediste ie|e izpaiiaja. D. BaSid 
8. Izpunati moje greSne po£udo. Misli. 11. 

e. vidi iapnniti, 1, b, b), IspuAati 8ye koliko 

ono §to ona profitenja nareduyu. A. Gadetid, roz. 

mar. 22. Vo^a tyoju do 8mrti ispuAati. roz. jez. 

205. Ne izpui^a nih teatamente. I. Dri^id 159. 

Mi negoye syete odluke ispaAamo syi naredno. 

P. Kanayelid, iy. 189. Ispanaju u ovoma zapu- 

vijed« M. Radnid 27*. Izpada hotene otca ne- 

beskoga. 408*. Narodbe ispudati. B. Betera, dut. 

61. Pakao liegoyu prayednu yo}a izpai^a. I. Gr- 

Udid 231. Zle £ele greSnicima ue izpoi^a kra) 

od nebi. L Dordid, salt. 888. Bado ispui^am 

opdene poiude. ben. yii. Ne ispuiia ono da mu 

i^oynik naredi. H. Bonadid 98. Obsluiujadi koja 

%e n deaet zapoyidih uzdrie yola Boiju ispunamo. 

J. Filipoyid 1, 400t>. Dobra dila jesu dinena za- 

lionita kojim ispoiiamo i obsluiajemo zakon i 

sapoyidi Boije. F. Lastrid, od* 19. Koji dine i 

ispoAaju yo)Q Bolju. 249. Nisu fiioyi uauka is- 

punali. ned. 8. Xspunajudi dioye narodbe. 183. 

Ne ispuda ono &to ma ispoyjednik naredi. I. A. 

Nenadid, naak. 168. Zapoyidi Aihoye syrfieno 

ispaAajudi. A. Kaniilid, firan. 121. Promigjao je 

da ispada yo|a otca syoga. uzr. 111. Sramedi 

se izpuAat zakon Bo2ji. D. Ba&id 172. Ufam da 

^e Q naprijeda s yedom pomiiom izpudati redenu 

upoyijeid. 820. Dakle ne ispuda crkyenu za- 

IV 



poyid koji a drugoj crkyi izyan iapne pridesti 
se? I. Yelikanoyid, uput. 1, 584. S krepostda 
ispni&ajadi rijed i^egoyn. J. Matoyid 28. Ispu- 
Aajudi i zakone 8 profiei&em i molbam 8adoyo)nim. 
M. Dobretid 495. §to ti je pomadkalo, dim si 
slniila Boga i izpndala Aegoye zapoyijedi? Biisli. 
59. SluSaiu ali ne ispudaju. A. Kalid 30. Yode, 
yjetri, ogni iiegoyn rijed ispufiaju. 573. Ispniia 
dobrim £e)e tyoje. D. Danidid, psal. 108, 5. Pop 
ispuda syakom tu 2elu. S. ^ubifia, prip. 54 

d. vidi ispuniti, 1, b, c), Ufamo da Laamb joStL 
bo)e isplLnate i tyorite nere se udrbii u poye^i. 
Spom. sr. 1, 92. (1408). Pokore syoje zadoyojno 
ne ispuda ni syrSuje. A. Gudetid, roz. mar. 40. 
Ko ne ispuiia zayite. H. Bonadid 67. Oyu duSnost 
koju poznajete izpuiiate li? J. Filipoyid 1, 40*. 
Kad pokoru ispunamo. 8, 186^. &to 8U druge 
udili ridma, nisu oni dilom ispuAali ni obslu- 
iiyali. F. Lastrid, ned. 17. Nepom}a )uska ne 
bi nikada naSla yrimena ispuiiati ono dto nas 
zadu2nju dyi redene zapoyidi. 124. Koji godi 
se ne usiloju syojije duinosti syrhu mladije is- 
puda ti. 132. Dili ne ispuda pram yama ono fito 
se pristoji sinoyom. 200. Na yrime pokoru na- 
redenu ispudati. M. Zoridid, zro. 227. S Aima 
izpuiiate ya§a drianstya. D. BaSid 298. Oni dakle 
ne ispudaju syoju du2nost. Blago turl. 2, 29. Da 
bi oyo drSanstyo ispuiiali. J. Matoyid 152. Is- 
puda styari bo2anstyene koje obedaya. 155. Iz- 
pudajudi obedaAa. 347. PomAiyo ispui^amo, ako 
su kojagod od liih ostay)ena po smrti. 371. Is- 
punamo oyo djelo od zafale zaradi syijeh syet^'eh. 
440. Ako kad pomisli na styari dobre, rijedko 
izpuna. 468. Niti ispuiia syoje duinosti. M. Do- 
bretid 884. Koji izpui^ju sluSbe i zabaye kogagod 
obyjetoyada. I. M. Mattel 218. Nek u nemu mi- 
slima i jubayi ustai^en budem izpudati sya moja 
drianstya. 292. Beci kako to drlanstyo ispudad. 
A. KaUd 292. 

e. vidi ispuniti, 1, b, d). IspUiiajuStu kra- 
levbstyu mi prddAuju )uboyfc i obbdinu z gradomL 
Dubroynikomb. Mon. serb. 188. (1878). Du2ni 
smo takoder i one molitye ispuAat koje se yodc 
puta nayiSduju. J. Filipoyid 1, 380*. Zmije po- 
deSe Bo2ju osvetu ispuiiati. Y. M. Gudetid 9. 
Posao zarudnikoy ispuiiajudi. F. Lastrid, test. 
372*. Koji posao mnogo poSteno i lipo ispudafie. 
M. Zoridid, zrc. 46. Ispoyid kakoyu crkya is- 
pui^a. I. J. P. Ludid, nar. 19. 

f. vidi ispuniti, 1, c. Nedostatky rodite)b syojihb 
ispUiiaje. Mon. serb. 49. (1261). Nedostatbdbnaja 
ispUnajuSte. Ded. hris. 68. Izpufiam one na tijclu 
momu koja mankaju muci Isukrstoyoj. 8. Mar- 
gitid, fal. 74. Syitlost pripoyidaiia podpomagaSe 
i ispuAafie. F. Lastrid, test 23 1^. Vjeru s dje- 
lima od ]ubayi ispuiiaju. J. Matoyid 33. Bodi- 
to|i dioyi ispuiiaju ono, Sto oni ne mogu po sebi 
dilovati. M. Dobretid 85. 

2. pasivno. Oyo prorodanstyo izpudeno jest 
isti dan duhoya i sada se izpuna syaki dan u 
svih udenicih Isukrstoyih. I. Velikanovid, uput. 
1, 215. 

3. sa se, pasivno, Tolikyje radosti isplkiiiaasta 
se du&oju. Domentijan* 120. Yelika diya ispUiia- 
juSta se o Aemb. 120. Da se ispUAa i nayrbSa 
jako2e jestb ustay]eno. Mon. serb. 189. (1348). 
Jeda li ko rokom sloyo se ispuda. &. Mendetid 
57. U kom yrimenu yo)a izpuAa se jesro. F. 
Glayinid, cyit. 149^. Ovo se izpuAa syaki dan. 
M. Radnid 65^. Oyo se ispuiia u }ubayi syi- 
toydoj. 378*. U i&emu izpuAa se yo)a }uboynika. 
I. Dordid, salt. 325. Oyo pokaraiie ispuna se u 
svim ostalim (ienam), J. Filipoyid 1, 80^. Druga 
je korist oyako Boga molit, zafito se ispuAa ne 



I8PUl?rATI, 3. 

samo 8vitova£e nafiega spasitela nego joSte i Ae- 
gova zapovid. l, 880*. Yo^a Bo2ja pe ispoi^a se 
bres nas nego po nama. 1, 400*. ^ii^ei&a sako- 
nita po kojim se ispnAaju i obsloiuja zapovijedi. 
F. Lastrid, od* 56. Za$to ova dragovolno pri- 
maja6i a nstrp]eAem, ispuAaja se zapovidi Bo£ie. 
284. Da se svaki dan ispuilia meda pravovimim 
ono obe6a]&e. test. 16^. S poniznim se poslaom 
ispnAaju i obsluSaju (zapovidi), 70*. Da se ne 
ispndade £e}a i^egova od ma6eniStva. ad. 82^. 
Ispuilia se a svemn vo}a tvoja. ned. 239. Yidi- 
6emo da se ispada svrha Qospodinova. 272. Imaja 
znati, da se ova zapovid ispiuia osobito virom. 
316. Sada se ispuna proro6anstvo. Y. M. Gu- 
5eti6 124. Radtgudi se, da se a noj vr§i i iz- 
puiia vo)a Boija. A. Kaniili6, fran. 66. Proro- 
6anstvo . . . po(5e se ispui^ati. 8. Bosa 41*. Oni 
&ine da se £egovi odgovori vi§e pata ne izpiuiaja. 
L. Badman 9. Od klaiiailia Boijega koje se is- 
puna s vjerom. J. Matovi6 xix^. Ostali sakra- 
menti ispaiiaju se slaieiiem materije. 198. Ovo 
drianstvo toliko se lijeno ispuiia a crkvi. 155. 
Jere se sakramenat ispuAa s posve6ei&em. 228. 

ISPUlSrAYAlirE, n. cijelo kqjijem se ispuiiava, 
— U Vukovu rjeiniku. 

ISPUlSrAYATI, ispiii&v&m. impf. ispuniti. — 
Akc. je k€U> hod izgovarati. — Od xviii vijeka^ 
a ismedu rjeinika u Bjelosijenievu (izpuiiavam, 
izpnniti, v. nadopoiiavam. 2. v. nadomeS6am) gdje 
se naj prije nanodi, u VoUi^ijinu (praes. izpa- 
Aavam kod izpnniti), u Vukovu (,erfiillen' ,i°^pl®oS 
cf. ispuAati, ispuAivati^. Da se izpuiiava Aegovo 
ielei^e. A. J. Knezoyi6 51. Za koje nijedan da 
se nema protiviti, negol svaki zapovest izdatu 
da ima ispuiiavati. Qlasnik. ii, 1, 108. (1808). 
IspuAavajte se dahom. Yak, pavl. ef. 5, 18. Skat 
mu ispuna vaSe crkvn. D. I)ani6i6, isai. 6, 1. Da 
se vaSa £e)a ispu^ava. Osvetn. 5, 98. 

iSPUlSrfel^, n. c^jelo kojijem se ispuni. — Sta- 
riji su oblici s -nije i -nje. — Izmedu rjeinika 
u M%ka\inu (ispuiienje), u Belinu (ispuiienje ,eze- 
cutio' 88b. 298b), u VoUigijinu, u Stuli6evu, u 
Danididevu (ispUAenije ,complementum'). Daje 
isplbAenije neoskudLOo. Mon. serb. 9. (1222 — 1228). 
Yl na5etakfc otLca, v& isplLi^enje sina i svetago 
duha. 105. (1888) u poznijem prijepisu, Od iz- 
lizenja sega lista do ispnAenja 10 let. Mon. croat. 
69. (1447). PriseSe da to s ispuAenjom skoro 
skoro bade. M. Maruli6 9. Konac ill isplAenje 
zakona. Postila. P8*. Ova }ubav jest ispuiSienje 
i izvrSenje zakona. §. Budinid, sam. 27 b. Da- 
ja6i ispuiieig'e tim osudom. ispr. 188. Ispunenje 
proro£anstva Mikee proroka. B. KaSii, is. 5. Obe- 
cavajudi bez ispunenja. zrc. 45. U ispniienja od 
dobrijeh nadahnatja. 188. U mjeri od izpunenja 
od doba Isukrstova. M. Orbin 214. Ako ho6e§, 
Gospodine, pedipsati mene za ispui^enje grihov 
mojih. M. Jerkovi6 100. Za bo}e ispunenje od 
moje pomade upisah ovo libarce. Y. Andrijaievi6, 
dev. V. U ispuAenju od svijeh Se^a. put. 282. 
Do ispunenja svoj po£udi. P. Kanaveli6, iv. 567. 
Mnogi ne dopiru na izpuAei^e svetoga evandelija. 
M. Badni6 897b. Odlu£e^a ne6e do6i na izpu- 
liei^e. 422*. Pokle jo§ smo daleko od izpu£enja 
od naSe poiude. M. Bijankovic 9. Ispunenjem 
od vrimena kaiu6 slavu. A. Yita)i6, ist. 189*. 
IJ izpuiienju svojih 2eja. J. Kavaiiin 20b. x 6inio 
si §to ti *e drago na izpuiiienje tvojih svojvola. 
899b. Koji bo ]ubi iskrAega zakon je ispunio; 
ispuiieiie zakona jest |ubav. J. Banovac, razg. 
89. Sve vrime uzdr2ati se brez naslada tilesni, 
i ispuAeAa nafie vo|e i prignutja. 184. Ali se 
taka misa ne mo2e odlu&iti za mrtve u dan tredi, 



18 



ISPUli^IYATI, a. 



sedmi, trideseti i na ispuAoAe godine. 239. Tri 
su dila a sakramentu pokore, t. j. skruiede, is- 
povid, i ispui^ede pokore od misnika naredjene. 
245. Zadovo}no ispuiiei^e duga pravdi Bo2joj. 
J. Filipovi6 3, 186*. Za ispuiiei&e onoga Sto je 
prorokovano. F. Lastri6, tost. 110*. IspuAede 
prve i druge zapovidi Boiije visi doisto o ispu- 
neAu tre6e. ned. 124. Naredene pokore u dilu 
ispudei^e. svet. 127b. Po ispui&eiia dninosti svoje. 
138b. Ispuiiiei^e pokore od ispovidnika naredene. 
A. Kaniilid, bogo)ubn. 114. Stari zakon imade 
zavrSei^e i ispui&ede od spasite^a. Ant. Kad6id 
99. Jezivost od zla ispuiieAa svoga boianstvenoga 
posla. 229. Da griSnik otezati bude ispuiieiiie 
toga odriSeiiia. 273. Priprostrano je ispuAene ove 
zapovijedi. J. Matovi6 866. U izpuiie&u i obelu- 
Senu onijeh zapovijedi. 485. Dilo prvo jest vin- 
6ade a dilo poslidiie jest ispui&e£e ienidbom. M. 
Dobreti6 476. Ako bi u ispuiiei&u ove naredbe 
nepom&ivi bili. I. J. P. Lu6i6, nar. 68. 

ISPUI^EYAI^E, n. djelo kqjijem se ispuni^e 
(od ispu^evati). — 8tar\ii je oblik s -nje. Koje 
stoji u ispui^evanju svega onoga. L T. Mrnavid, 
ist. 156. 

ISPUI^EVATI, ispuAujem, impf. ispuniti. — 
Od XVI do XVIII vijekat a igmedu rjeinika u Stu- 
lUevu (y. ispuniti a dodatkom da se nahodi u 
pisca kajkavca Muliha), Ispuiiuje se proroSastvo. 
Anton Dalm., nov. teSt. 19. Imamo tako svr- 
Sevati i ispu^evati. d. Budini6, sum. 28*. Ki 
ne ispuiiiuje zavite svoje. Nauk bm. 64b. Ovo 
prorokovanje ispufievaSe se dio za dijelom. B. 
KaSi6, fran. 148. Da se po6iAe ispui&evati obja- 
v)ei\je. 156. Putovati pute Boije i izpui&evatt za- 
vite. A. G^rgiceo, pril. 94. Ogaii boSanstvene 
)ubavi ispui^evaSe u Aih ono ... P. BakSi6 169. 
Po6ne to ispn^evati. P. Badov6i6, ist. 91. Odlu6i 
u sebi stanovito ispuAevati . . . 188. Ke imaju 
ispui&evati. 215. Da griSnici izpuduju svoju zlobn. 
na6. 47. Ispuiiajudi se dil nihove osude. 265. 
I sada vidimo da se to ispuiiuje. A. Yita)i6, ist. 
29. IspuAevati zavite u6inene. 191. Odluku svoju 
ispufiuje. 861. Ispu^evati uzroke smrtne velike. 
A. d. Costa 1, 39. Bi li moga misu govoriti oli 
drugi red ispuiievati? Ant Kad6i6 26. Ispu- 
lievati svoju oblast. 35. Misnik ne ispuAujudi 
ove prikladne vrste boje. 88. Ispuiitgudi smradnu 
bludnost. 250. IspuAaju6i prvi put dilo od vin- 
daiia t. j. sastaju6i se u puti. 409. Ispui&evati 
svoju oblast. M. Dragi6evi6 68. 

ISPUlW VAlirE , n. 4Jelo kojijem se ispuiinje 
(od ispuiiivati). — U Vukovu rjeiniku. 

ISPUI^IyATI, ispWujem t ispAiifv&ni, impf. 
ispuniti. — isporedi ispunevati. — Akc, je kao 
kod iskazivati. — U nekijeh se pisaca nalazi 
grijeikom -n- mj, -A-. — Od xvii vijeka, a ig- 
medu rjeinika u Belinu (praes, ispuAujem kod 
ispuniti), u Voltijijinu (praes. ispunivam kod is- 
puniti ; praes. izpunujem kod izpuniti), u Vukovti 
(ispudivati, ispuAujem, vide ispuAavati). 

a. aktivno, Ispuiiivati dobra nadahnutja. B. 
Ka§i6, zrc. 129. Svjete i&egove ispuiiivahu s po- 
sluhom. I. Bordid, ben. 81. Svoju ie)u od do- 
biti ni svojijem trudom ni tudom krvi ne ispu- 
ni va. B. Zuzeri 7. Da o66§ imati koju sluibu 
koju zna§ da ne moied izpuiiivati. A. Ba6i6 228. 
Ne izpuiiuje zapovidi crkvene. 828. Ispuiiuju&i 
ona koja su zapovidena u zakonu. 400. Ogaiii 
boianstvene Jubavi ispuiiivaSe u iiih ono §to ne 
mogaSe naravno stvorenje. M. Leku§i6, razm. 180. 
Ispuiiivaju6i dilo ienidbeno, ne ispui&iva se dilo 
kratjansko. J. Banovac, razg. 80. Ako ne ob- 
sluiiS zapovidi Bo2ije i s. majke crkve, 6ine6i 



ISPUlhVATI, a. 



19 



I8PU8TITI, a. 



dila krstjanska, i isponivajuii svitovai&a evan- 

delska. 100. Eoji uskrsna ispovid a6ini i pri- 

^esti se a griha, ne ispuiliiya zapovidi crkvene. 

234. Bekavfii misu od svetoga onoga dneva is- 

puAiva doinost. 289. TTkaEUJe ' misnik, da ispa- 

^va onu oblast data mu od Isakrsta. 246. Is- 

piu&iyat dila milosrda. J. Filipovi6 8, 882*. 6ovik 

viran ispaililva svoje obe6ai^e. P. Kne£eyi6, osm. 

885. Isukrst dobrovolno ispniiiiva svaka liegovu 

ie}a. y. M. Ga(eti6 107. Gelati zapovid kr^evu 

izpunivajn. A. J. Knezovid 167. Patenu briga 

ne ispunajte u poieleAu. M. A. Belkovi6, sat. 

A7*. Da To}n iiegovn izpudujemo. B Leakoyi6, 

gov. 185. Evo yam oyom kAiSicom ispufiujem 

in ie]a. Ynk, nar. prip. i. 

b. sa se, pasivno. Sya koja sa a zakonn za- 
poyidena ispui^uju se. A. Badi6 1. Izpndaje se 
duinost. 842. Jer se ispuiiiya zapoyid BoSja. 
J. Banoyac^ pred. 81. Nego se je u nami izpn- 
i&ivati poielo ono. J. Fiiipoyid 8, 48*. Nek se 
ne ispai&iya neprijate|8ka yo)a. A. J. Knezoyi^ 
XXIX. Po£e se izpaAiyati syrbu Dayida proro- 
6ui8tyo Natana proroka. And. Ka6i6, kor. 199. 
Draga je korist oyako Boga molit, zaito se is- 
pni&iya ne samo syitoyaAe naSega spasiteja . . . 
L Yladmiroyi6 72. Da se iiegoya syeta yo}a 
sragdi i u syemu syrhn nas 6itayo izpnni na 
lemji kakono se od andela a nebesih izpnAuje. 
B. Leakoyid, nank. 418. 

ISPUPCiNA, /. n\je8to ispupieno. — Ujednoga 
pisea naiega vremena. A preko kostija zategnuta 
koia, nezaloiena pano6om, pray|aie ispupSine 
pone nesarazmernosti i ragobe. M. P. §ap5anin 
1, 126—127. 

iSPUPCm SB, ispupi^m se, p/. (o 6e}adetu) 
piflohti se fnaugnak) toko da pupak ostane na 
viioku. — Ake, je kao hod izgaziti. — Postaje 
od iz f pupak naetavkom i. — U naie vrijeme % 
If Vukovu rje^iku (,sioh so setzen oder legen 
dass der nabel za oberst kommt' ,umbilioam pro- 
tendo'). — U pfeneaenom smislu kaie ae i o dru- 
gome, kad stcji wsdignuto u vis kao da je na- 
duto. Eora ma tako ramena i ispapdila se, da 
kad ozgo dunei 6i8to se razlista. M. P. Sap&anin 
1, 84. — Part, praet. pass, ispupfien upotrebla- 
vaju pisci oeobito kod kiparske i druge radne 
kad je Ho prema astalome usdignuto. Ispod kraja 
Aegoya bijaha ispup(ene kao jabuke syuda a 
naokolo po deset na jedan lakat. D. Dani6i6, 
Icar. 7, 24. Ispapfien, bot. (pap&ast), lat. ,nm- 
bilicatus': arolL ,erhaben, erhoben'; ispup^ena 
rezba ,basrelief, flacbreliefS frc. ,bas-relief *, egl. 
4oW' relief' I tal. ,ba8sorilievo' ; ispnpiena slika, 
UL ,cameo* ,erhobenes bild^ B. Sulek, rje&n. 
mansty. naz. ,0onye88o'| £s. ,bokat, izbo(en, is- 
pap6en'. 176». 

ISPtrPITI SB, ispftp£m se, pf. u Vukovu rjei- 
nkui gL pupa, a kod ovoga ima: (a Boci) ne- 
kaka traya u koje je korijen otiSao a zem}a do}e 
nprayo; djeca ogledaja ova trayu koje 6e i§6a- 
pati uprayo s korijenom i yaku6i je gore go- 
Tore: ^pupi se, popo, na maj6ino mlijeko^ 

ISPUEAK, m. ime mjestu. — Prije naiega 
wrewiena. Isporakb. S. Noyakoyid, pom. 184. 

ISPtlBGATI, ispurg&m, pf. iSdistiti. — Slo- 
ieno: iz-porgati (tal. piirgare). — U rukopisu 
dybrovadkom xyi vijeka. Da izporga priyarku i 
grijeh. Zbom. 44^. 

ISPUSNIK, m. (ojarcu) naMeno po lat. ,emi8- 
•arius*, vidi ley. (8mojs.) 16, 20—28. — NaHikeno 
od ispostiti nastavkom m-ik'B. — Na jednom 
«U«tM zyin viJeka. Posyetilidte jarca izpustnika 



koji jeyrejskim imenom jarao Hazazel zyaSe se. 
I. Yelikanoyi&y uput. 8, 817. 

ISPUST, m. uprav djelo kqjijem se ispusti. 
upotreb}ava se u osobitijem snadei^ima. — Oa 
xyi vijekaf a iemedu rjednika u Vukovu (1. marya 
nema ispnsta ,hat keinen platz am dahin aas- 
gelassen zu werden' ,pa8caam'. 2. dao ma ispost 
,gelegenheit yerschaffen zar flucht* ^fagae copiam 

fecit'). 

a. cijelo kojijem ae kome dopusti da iside^ da 
pobjegne. Ne ^kah ispusta. tako toj od mene 
tko yidi, syak asta, jak da nas lay idene. da na 
sye apusti, a za mnom pote(e, tere glas izusti: 
,Ute6i ne6S re5o. §. Men6eti6 38—84. u naae 
vrijeme desto kao objekat s glagolom dati (vidi 
u Vukovu rjeiniku). A na kali yrata otyorila, te 
Arapa ispust a6inila. Nar. pjes. stojad. 2, 129. 

b. na jednom mjeatu xyii vijeka prema lat. 
emissio. Izpusti tyoji nisa dnigo nego yo6ke od 
mirisa. I. An6i6, yrat. 105 — 106. cant 4, 18. 

c. mjesto kamo se ispuati atoka da paae (vidi 
u Vukovu rjeiniku)y pa i uop6e paaiSte, iapaaiSte, 
niva, ledina. — Od xyiii viJeka. Oni su Ispasti 
nam lipe plodoye poyra6ali. F. Lastri^, test. 396^. 
Oni ispasti iliti AivQ neposijane. 896^. yidi6a 
mioge ispaste i ledine. 896^. Zem}a na ispasta 
kod kade. 8r. noy. 1868. 518. Nego 6e biti is- 
past yoloyima. D. Dani£i6, isai. 7, 25. Ispust 
(u Srbiji) poje, prostorija gdje pase stoka. ,Oyom 
sela nezgoda za stoku jer nema ispusta*. M. Ba- 
£i&i6. 

d. rupa, jama, jarak kuda se ialijeva voda 
s pofa da ae auH. — U jednoga piaca Slavonca 
zyiii vijeka. Na6iiiaju6 ^im ispuste duge. J. S. 
Be)koyi6 42. Nit sa strana Aoj ispuste tyore, 
kud bi yode otioale doli. 111. Nima (vodama) 
prayi s mekota ispaste. 418. — J u Sulekovu 
fjeiniku: ,ableitangsgraben; ausflussloch*. 

iSPUSTI SE, ispAzSm se, pf. vidi ispuznuti 
i izpaznuti se. — Sloieno : iz-pusti. — Ake. je 
kao kod ispresti. — U Didfrovniku od xyiii vi- 
jekaj a iemedu rjeinika u Belinu (izpustit se 
,cader dalle mani, dalla borsa, o in simil modo' 
,decidere' 156^) gdje ae riaj prije nahodi, i u 
Stulidevu (ispustiti se Hi ispuStiti se ,scender 
sdrucciolando* ,labendo, dilabendo descendere' pri' 
pada amo a ne pod ispustiti : u Dubrovniku se 
grijeSkom dodaje po drugi put ovakovijem gla- 
golima naatavak ti, vidi P. Budmani, dubr. dijaL 
rad. 65, 175 br. 114, pa je Stulli pomijeiao is- 
pusti a ispustiti). Ispuze mu se iz ruka i pade. 
I. Dordi6, ben. 198. Izpuze se na syijet. S. Bosa 
188b. 

ISPtlSTXTI, ispustim, pf. puatiti Ho (objekat) 
iz mjeata (viSe ih mane eatvorena) gdje je ono 
do onda bilo. — Sloieno : iz-pustiti. — Ake. je 
kao kod iznositi. — B\je6 je atara, iaporedi atalov. 
ispustiti, rua. HcnycTHTL. — 6eato ae kaie i aa 
-St- mj. -st-: ispuStiti, vidi kod pustiti. —- Ie- 
medu rjednika u Mikajinu (ispustiti, pustiti ,fa- 
cere ut decidat, yel facere ut elabatur aliquid*), 
u Belinu (izpustiti ,mandar fuora* ,emitto' 457»; 
,lasciar in liberty* ,liberare* 437^), u Bjeloaljen- 
6evu (vidi kod ispuStati), u Voltigijinu (izpustiti 
,lasciar cadere , lasciar faora , desistere' ,fallen 
lassen, auslassen'), u Stuliievu (izpustiti i ispu- 
Stiti, ispuStam ,sinere aliquem egredi, sinero ali- 
quid deoidere, emittere, ejicere aliquid*), u Vu- 
kovu (ispustiti t ispuStiti ,auslassen* ,dimitto'), u 
Daniiidevu (,emittere'). 

a. aktivno. a) u naj uiem amialu, otvorivH 
rukUf puatiti ono Ho ae drialo u ruci. Izpustit 
iz Sake. (D). Posloy. dani6. 86. Udi} ispasti 



I8PU8T1TI, a. 20 

dukafc a uzme jabukiu F. Lastri6, ned. 331. U 
nici mu 6a§a yina bjeSe, od jada je 6a§a ia- 
pnstio. Nar. pjes. bog^. 287. Ne ispusti lov ic 
ruke. Ant. Kad6i6 218. Zadrijema mom&e, pa 
ispuati gon^e. Nar. pjes. yuk. 1, 492. U tome 
ae mene zadrijema, te ja Sasu iz ruke iapaatih. 
2, 101. Onda ona yerige iapuati. Nar. prip. yuk. 
199. Steyan ispuati nesmidleno oglay iz ruke. 8. 
^ubi§a, prip. 83. — i metaforidki, had je objekat 
Sto umno, Hotje yisoke Karta^ine ylas iz ruka 
iapuatiti. G-. Palmoti6 2, 102. Izpusti iz ayoje 
ruke Goapodin andele na nebeaije i Judu u apo- 
Stolatyu. M. Radni6 475*. — b) subjekat moie 
biti i iivotina kad Sto drzi u gubici, u kfunUj 
u pan^ama itd. Oral yelik mimo lete i jajce is- 
puati na krilo Filipoyo. Aleks. jag. atar. 8, 225. 
— amo pripada i ovo: AV je zmaju ieda do- 
dijala, iapod krila iapuati djeyojku. Nar. pjea. 
vuk. 1, 163. — c) iefade (a i iivoMa) moie is- 
pua'titi Sto je u nemu bilo. Hi sto se shvada da 
je u ihemu bilo jer %m liega izlazi; objekat moie 
biti i umno Sto, te se moie kazati i metaforiiki 
% u prenesenom smislu, tako se moie n, p, ispu- 
stiti : aa) glas, rijei, uzdnh, jauk itd. Bazbojnikb 
malb glasb iapuati, nh yeliju ydru obrdte. Hon. 
aerb. 567. (1389—1405). I doli aad jedya glaa 
iapuatiy rede. Alek. jag. atar. 3, 228. Ona uz- 
dahnuy glaa izpusti : ,Mnokrat prikle mi^ J. Ka- 
yanin 61^. Kad iapuati te glaae. I. Bordi6, ben. 
38. — Jo§ ne bjeh iz uati dobro ri5 iapuatil. G. 
Drii6 394. Ne bud\ re6e, zamireno da obalu- 
iuju6 ri6 ne iapuati. I. Iyani§eyi6 203. Jedan 
beaidi, i iapuati jednu rid. J. Banoyao, razg. 64. 
Niti poalim oyog on izpuati ri6i. A. J. Enezoyid 
179. I ne izpuati rijedi iz uata. D. Ba§i6 100. 
Iz dno area a uadaaima rije6 je oyako iapuatila. 
N. Mar6i 45. — Iapuatiti ce beaide mudroati 
ayoje. I. Bandulayid 250*. eccleaiaatic. 39, 9. — 
Ako bi koju paoyku i izpuatili, i to bi u ritko 
i a oprezom biyala. B. Leakoyi6, goy. 238. — 
Tko prode oyudaj, yru6 uzdah izpuati, i reci: 
,Bog ti raj duSici dopuati !' N. Na)e&koyi6 2, 126. 
Ceaar gorkl uzdah tad iapuati. P. BogaSinoyid 
19. A ja nijeaam izpuatio a moga ardca uzdah 
mili. A. yita)i6, oat 112. Skrugen uzdah kad 
izpuati. J. Kayai^in 31 2^. Pak izpuati uzdah iz 
dno area ayoga. I. Dordi6, uzd. 86. — Neto uz- 
dahne, yaj izpuati, mnokrat Bo2ju miloat atide. 
J. Kayaiiin 64^. Tim kad jedno yaj izpuati, tja 
iza dna area ayoga. 434^. — hh) duia, dulh 
C^r umrijeti), vrlo 6esto. Da prddb £eju iapuStu 
duhb moj. Saya, aim. 11. Da umro, tere duh 
izpuati. N. Na)e§koyi6 2, 61. Por a koiia upade 
ae, zlo duSu ayoju iapusti. Aleka. jag. atar. 8, 295. 
Yincenco moleci duh ayoj izpuati. F. Glayini6, 
cyit. 31*. Sudac £im ga palicami biti, dokle 
duSu iapuati. 95*. Car duh izpuati. B. Krnaruti6 
85. Dugu izpuatih, du§e drage. J. Eayaiiin 198*. 
Nezin brat k materi po ogidu dotr6a i kod i&e 
a yelikom radoatju duh blaieni izpuati. J. Ba- 
noyac, razg. 68. Uailuje me dudu iapuatiti. A. 
Kani21i6, kam. 894. laua prignuy§i glayu duh 
iapuati. uto6. 325. To izuati, duSicu izpuati. And. 
£a6i6, razg. 47. Yaja da odmah iapuati du§u. 
M. A. Be)koyi6, aabr. 86. Da Jeaua iapugti duh. 
J. Matoyi6 45. U petak iapuati duh na kriiu. 
56. Iapuati ayoj duh u ruke atyorite^a. I. J. P. 
Luiid, izk. 23. To izuati, a duSu iapuati. Nar. 
pjea. yuk. 1, 239. I dudu je, ku6ka, iapuatila. 
8, 362. To izuati, dudicu iapuati. 8, 513. laua 
opet poyika iza glaaa, i iapuati du§u. Yuk, mat. 
27, 60. — cc) vlaga, smrad. Ylagu ayoju iapu- 
atifie. I. Jablanci 84. — Iapuati ia sebe 1 nediat 
amrad. Eorizm. 26*. — dd) ima se u misli 



I8PUSTITJ, 



objekat p.dac, te se upotrebjava kao pristajn^ja 
rijed ftv*. p.dnuti. Kazali nekakome koji je neho- 
tice iapuatio pa ae atao yrdeti da bi )udi rekli, 
fikripi stolica. Yuk, poaloy. 216. Pripoyijeda ae 
kako je nekakya deyqjka nehotice iapuatila pred 
proaoima, pa proaci udarili natrag od proSe^a. 
179. — ee) pogled. Gdi rift i pogled jednaga ia- 
pusti. §. Men6eti6 67. — ff) suze (isporedi f)). 
7ru)e od auz izpuatiySi. P. Zoranid 2^. Koje 
uzdahe, auze koje on iapuati od yeaelja! P. Ka- 
nayelid, iy. 211. Oni groznijeh iapuatiSe rijeke 
od auza. 597. Hude zyijeri na te pjeani iapu- 
atiSe auze ayojo. J. Palmotid 281. — d) u Sirem 
smislu, kao izbaciti. lapuStiti trjeakoye ,falmen 
jacere^ A. d. Bella, rjedn. 833^. Izpuatiti atri- 
jelu ,acoccare, ai dice d' arco, o aimlle* ,emitto^ 
655^. Deanica ti usanula ruka iz koje ai atrele 
iapustio ! Nar. pjea. yuk. 2, 80. Pa iz ruku kop}e 
iapuitio. Nar. pjea. petr. 2, 542. Pa iapuati kopjo 
ubojito a kobili izmedu uSiju. Nar. pjea. yii. 1867. 
362. — e) kad je objekat ie]ade Hi iivotii^a a sub- 
jekat je defade, smisao je da ispuStanem objekat 
dobiva slobodu koju do onda nije imao (n, p. 
jer je bio zatvoren), aa) objekat je iefade; naj 
deSie je suiai^ Hi 6e}ade na kojigod naiin za- 
tvoreno Hi liSeno slobode. iesto se metaforiiki 
kaie da je objekat bio u rud Hi u rukama sub- 
jektu. Sego yb rukahb jemSe, jedindmb daaomb 
iapuatihomb. Domentijan^ 20. Nijeai dobro udi- 
nUa, budud iiya iz deanice oca tyuga iapuatila. 
6. Palmotid 2, 387. Kad izpuati duga iz robatya 
ayo'e pradjede. I. Dordid, uzd. 132. Iz auSanatya 
(g(i) gorka izpuati. aalt. 357. Hotio bih djeyice 
iz ayetijeh ayojijeh zatyora izpuatiti. B. Zuzeri 
240. Da mi dadeS i tri kule blaga, ne bih tebe 
junak iapuatio. Nar. pjea. yak. 3, 314. Daj mi 
nadi od taynice k|ude, da iapuatim dyadeset au- 
iaiia. 3, 362. I trideaet iapuati auiaAa. Nar. pjea. 
juk. 114. U koga bi atareSine kneiinu dodli i 
jayili ae, pak bi ih iiye iapuatio, izgubide iiyot 
ayaki takoyi. Djeloyod. prot. 160. On i lepo ia- 
puati a oruijem i aa syim iiioyim imai&em. Yuk, 
grad. 113. PaSi nije nikako milo bilo da MiloSa 
iapuati iz ruku. 120. — i u Sirem smislu. Koja 
dri^i u kudi bludnika i nije ga izpuatila. I. Dr2id 
124. Blaien Adam, Mareu, . . . kih izpuati yan 
Dalmacija. J. Eavaiiin 814^. Da iapoyidnik ne 
iapuati pokornika, ako je priprayan barem koju 
malu pokoru primiti. Ant. Kaddid 854. — bb) 
objekat je iivotina. Kuda ylaatite oyce iapuati, 
prjed i&imi otide. N. Bai&ina 140'>. joann. 10, 4. 
Ne hti laya da izpusti, da inim lode kryi yirne. 
J. Kayafiin 216^ Izpuati atarac Noo iz korab|e 
jednu golubicu. D. Ba&id 62. Ondi mogu ae uyce 
na pa&u iapuatiti. I. Jablanci 140. Oyce bleje, 
pogleduju na me, kad du iiima jagdad iapuStiti. 
Nar. pjea. yuk. 4, 38. Pa opet iapuati golubicu 
iz koydega. D. Danidid, Imoja. 8, 10. — f) objekat 
je Sto iitko, Sto se u6ini da te6e, otvorivsi mu 
put Izpuatiti yodu ,aquam remittere'. A. d. Bella, 
rjedn. 28». Iapuati malo u da§u toga yina. Z. 
Orfelin, podr. 127. — tako se moie i drugome 
krv ispustiti. Oli bi mu je (krv) tko nehote ia- 
puatio. Ant. Kaddid 80. — g) o ^emenu, drvetu 
itd. kaie se da ispusti klicu, mladicu itd. Poali 
klicu da iapuati rada, aime kyaai naj prije u 
yodi. J. S. Re^koyid 45. Trigiia baSdom da ne 
atoji aama, medem jedno na drugo promince, da 
&to brie ispusti mladice 148. Sitno ori, podr)aj, 
ir zubi, po £oj aime i na ridko gubi da ti more 
lozice iapuatit. 178. — h) u prenesenom smislu 
(metaforiiki, kao pustiti iz ruke). aa) o mate- 
rijalnom dobru, kao izgubiti. ZaSto mi ne ktijudi 
izpuatiti nigta yrimenitoga, gubi mo mlogo puta 



I8PU8TITT, a. 21 

TiSfia. F. Lastrid, od' 286. Za ne ispustiti blaga 
i bogastva, xatvore se vrata od }nbodi]a. ned. 
128. Zato se boji, da ne ispasti 6to 'e stekao. 
190. Da ^ (dohodak crkveni) ispasti. Ant. Kad6i6 
28. — bb) objektU je 9re6a, enadei^e je izgabiti. 
Hi se shvada u metafori6kom jtmislu prema e) aa). 
ZtL lados Ye6ekrat ispnste 8rje6n, koja kad ho6e 
ne mogn ahitit. M. Dr2i6 206. Ne ispnsti srede 
tvoje. 6. Pa]moti6 2, 18. — ec) objekat je vri- 
jeme. MnaMie je: puititi da vrijeme prode beg 
koristi. Yrimo u vitar ne ispastiti. P. Kne2evi6, 
mnk. 4. Obe^ajmo, naj niani 6as yrimena brez 
ploda ne ispastiti. D. Rapid 150. — amo moie 
pripadaii i otaj printer (moie se shvatiti i kao 
da je H metaforiikom smislu prema e) aa)) : Is- 
pastiti prigoda ^occasionem praetermittere^ J. 
Stalli, rje&i. kod ispuStiti. — nije posve isto u 
otakovijem primjerima u kojima ispastiv gnadi 
Ho i: nakom. Ispastiv sedam dan. B. Barakoyi6, 
jar. 21. Ispastiv malo dan. 89. — i) ne uMniti, 
propustiii, tMOStaviti, Da ni^'e tebi nifita tradno, 
ni&ta tefiko radi i&ega admit ali ispafitit. A. 
Kalid 140. £lapaj, grecaj i sebi osvoji, jer ako 
to ispastifi odvifiei ono tvoje ve6e se ne pifie. J. 
8. Be]kovi6 326. tako se kaie n. p,: ispastiti 
rije6 ltd. (u govoru), rije£, slovo itd. (u pismu). 

— k) u ovom prin^eru s objektom yjera tnaii: 
astaviti. BiSdanska vjern ispastiti. Pjev. cm. 14^. 

b. pasivno. Is vedra neba svrveni trisk is sii^a 
oblaka izpaSden. P. Zoranid 85^. Iz svjetovne 
ore tamnice slobodni su izpaSteni. B. Zazeri 888. 
Strela iz laka ispaStena. J. Raj id, poad. 1, 5. 
Ispaiteni posao srpi^a kolovozom nadomiSda se. 
J. 8. Re)kovid 824. 

e. sa se, refleksivnOf iesto u osobitijem ena- 
6eMma. 

a) i£i6if odijeliti se, ostaviti mjesto (kqje stoji 
u gen. s iz). Iz vedra neba oral izpastiv su. P. 
Zoranid 28*. U kola de biti moja majka, stara 
de se ispastiti majka, pa de alest a bijcle dvore. 
Nar. pjes. berc. vnk. 8. 

b) kao iskaliti se. M& 2alos proz me asti a 
ovake se tuibe izpasti. I. Dordid, azd. 87. 

c) sapustiti se^ ganemariti sebe Hi svoj posao, 

— U Vukavu fjeiniku: ,sich verwahrlosen' ,ne- 
gligo rem meam^ 

d) ismrSaviti (u lieu). — V Vukovu rjeiniku: 
on se malo a lien ispastio, t. j. izmr&avio. — 
moie biti da amo pripada i ovaj printer: V 
kojoj sam tavnov'o tavnici, Bog ti ne d*o onde 
tavnovati ; podavno se jesam ispastio, te s^ amio 
i kosa obrij'o. Nar. pjes. vak« 8, 184. 

I8PUST6§ITI, ispi^to&£m, pf, posve opusto- 
iiti. — Sloieno : iz-pasto&iti. — U Stulidevu rjed- 
niku : ispostoiiti, izpostoSt^jem i izpastoSivam, v. 
cdpostoSiti. 

ISPUSTO§tVATI, ispust6$ajem t ispast6g£v&m, 
impf. ispastoSiti. — U Stulidevv rjedniku: praes. 
ispostodajem i izpastoSivam kod izpastoSiti. 

ISPU§6A-, vidi ispaSta-. 

ISPU§6eVATI, ispnSdujem, impf, vidi kod 
ispuStivati. 

I8PUS6tVATI, vidi ispaStivati. 

iSPUSlTI, ispaMm, pf, sloieno: iz-puSiti. — 
Akc. je kao kod izgaziti. 

1. aktivno. 

a popuSiti (n. p. lulu) do kraja, — U Vukovu 
fjeiniku: n. p. lala ,aasraachen' ,famando con- 
SQmo', cf. popaliti. 

b. igagnatif is^jerati, — U Dubrovniku od xviii 
9ijeka. Ladi bezsyjesni Adam d6 je (priliku 
Bol^u), ispnSio je za jedna jabaka. A. Kalid 6. 



ISPD§TEl5rE 



Z. sa se, refleksivno, kao igvjetritif ali u pre- 
nesenom smislu, Ispafiila ma se je glava ,e8 hat 
in seinem kopfe ausgespackt'. u Sulekovu rjei- 
niku kod ,ausspacken^ 

ISPtr&TANE (ispiiSd&Ae), n, djelo kojijem se 
ispuSta, — Stariji je oblik s -nje. — Igmedu rjei- 
nika u Vukovu (ispaStai&e i ispuSdai&e). Mnozim 
naadi ridi ispuSdanje. M. Maralid 128. 

ISPtlSTATI, ispaStam, impf, ispastiti. — Akc, 
je kao kod ispitati. — I u itokavaca (ne samo 
u iakavaca) nalagi se sa -§d- n^j, §t: ispdSdati. 
— Bijei je stara^ isporcdi stslov. ispaStati. — 
Igmedu rjeinika u BjelostjenSevu (1. izpaSdam, 
izpastiti, t. j. dole iz visine paSdam ,demitto, 
deorsam mitto'. 2. izpaSdam, van paSdam ,omitto, 
dimitto'), u Volti^\jinu (izpafitati ,rilasciare ; sva- 
porare, sfogare' ,aaslassen; aasraachen'), u Stu- 
li6evu (izpaStati i ispaStati ^sadare, liqaorem 
qaemcanqae sensim emittere, efficere ut gatatim 
vel pedetentim efflaat% u Vukovu (ispaStati i 
ispaSdati ,aaslassen' ,dimitto'), u Danididevu (,emit- 
tere*). 

a. aktivno. Dobar& glasL ispaStaj ot& ast^ 
svojihb. Phys. nov. star. 11, 198. G-las ispaSta, 
zvat mene srdadcem. §. Mondetid 269. Yajmeh 
zavapivSi, dab ispaSta kako ptica. M. Vetranid 

1, 322. I evo izpuSta iz sebe on vradi od ogda 
goraSta azdah. H. Lacid 201. O i;oro ka pri- 
svijetlo ispaSta sanadce nami van. N. Dimitrovid 
25. Koji na jedno aho sliSaja a na drago ispa- 
Staja Sto sliSaja. M. Divkovid, bes. 231*. Ne 
samo ne pozna me za Danicu gasar kleti, neg 
iz rako ispaSta me. 6. Palmotid 1, 818. Smrtna 
zmija ijed ispuSta, kad se podne razgrijevati. 

2, 29. Yik nemojmo ove hvale ved iz raka ispa- 
Stati. 2, 886. Blagoahanije ispaStaje. Glasnik. 
82, 264. (1684). Radi grdobna voiia koji van is- 
paSdaSe. P. Radovdid, nad. 508. Sad kamenit 
uzdrSi voda a izpuSta vino. M. Radnid 820*. Iz- 
paSta golabica. 8. Margitid, fal. 109. Glas is- 
puSta milostivi, ter ma ovako odgovara. A. Vi- 
ta}id, ost. 279. IzpuStah iz usta :&eke rijedi. D. 
BaSid 216. Nitko ne moie izpaSdati dobra cr- 
kovna. A. d. Costa 1, 267. S ovim ridima dab 
jedva izpaSdajadi. I. J. P. Ladid, razg. 97. dto 
na jedno aho primaja, to na drugo ispaStaja. 
J. Rajid, poad. 2, 120. Ne ispaSta izpred odija 
Boga. 2, 158. Ali nijesmo, brate, drijemali, ni 
iz raka daSa ispaStali. Nar. pjes. vak. 2, 100. 
Ode Mara prokletoj tavnici , pa ispaSda sa2Ae 
nevo}nike. Nar. pjes. petr. 1, 245. Pa otvori na 
tamnioi vrata, te ispaSta brata rodenoga. Nar. 
pjes. srem. 9. Kako se savijaja, mlad svoja is- 
paStaja. D. Danidid, jov. 89, 6. NavlaS ispuStsjte 
rukoveti. rat. 2, 16. 

b. sa se, refleksivno i pasivno, — Izmedu rjei- 
nika u Vukovu (ispaStati se i ispaSdati se, 1. ,sioh 
verwahrlosen' ,negligo me^ 2. a lica ,mager 
werden* ,macresco'). Otb rakb ihs ispaStajet se. 
Domentijan^ 117. Na taj rijed se ne ispaSda da 
kra) sina nije }ubio. A. Yita^id, ost. 81. 

ISPU&tAvaTI, ispASt&vam, impf. ispastiti. — 
Akc. je kao kod izgovarati. — Od xvii vijekaj 
a igmedu rjeinika u StuliSevu (us ispaStati). Mno- 
zijeh £itna Batalide svoga iz krila ispaStavu. Q. 
Palmotid 8, 57*. Od straha i bolesti jedva rijedi 
izpaStava. B. Zazeri 126. Cijed psovaka koje 
desto iz asta izpaStavaSe. D. BaSid 821. Ispa- 
Stava iz sebe njeka vrhanaravna krepos. A. Ealid 
190. 

ISPtrSTfilirE, n. djelo kojijem se ispusti, Na 
kriSai a ispaSteAa daha. J. Banovac, blagosov. 
268. 



ispuStivati 



22 



ISBED 



ISPUStIvATI, iflpAStiySm i ispAStJv&m, impf 
ispustiti. — Akc. je kao kod iskaEivati. — Od 
xviii vijeka (alt vidi i daje), Isakrst izpuStuje 
Pavla, da ateiSe kroB prozor. V. M. G-u&etii 149. 
Slufio je on, all kroz jedno uho je primo a kroz 
drugo ispuStivo. A. Kali6 158. — Mogla bi amo 
pripadati i ova dva primjera (prvi is zvn vijeka)^ 
alt je ve6a prilika da su od inf, ispuS^evati. Is- 
paS6ujii6i svoju piisveta duSu. P. Badov&i6, na6. 
458. Dan dnevu ri6 ispaSiuje. A. yita]i6, ist. 57*. 

1. ISPUTANy isputna, adj- koji je isvan puta. 

— U Stulidevu tjeSniku: ,faor di strada' ,deviu8* 
8 dodatkom da je uzeto is brevijara. 

2. ISPUTAN, isputna, adj» koji patuja6 brzo 
smrSavi. J. Grupkovid. 

1. ISPtlTITI, IspatTm, pf. ukasati kome (objektu) 
putf dovesti ga na pravi put^ i u prenesenom 
smislu: nauSiti ga Ho 6e kod kakva posla raditij 
da mu dobro uspije, — Sloieno: iz-pdtiti (vidi 
updtiti). — Akc, je kao kod iahvaliti. — U naie 
vrijeme u Dubrovniku, P. Budmani. Isputit koga, 
uvesti (^trodacereO koga a sad, a kog velmoie 
itd. J. Q-rupkovi6. 

2. iSPUTITI, isputfm, pf. saputitif samrsiti, 
u prenesenom stnistu : uraditi posao Ho niHa ne 
vrijedif isgovoriti svaHa bes smisla, — Sloieno: 
iz-pfititL — Akc. je kao kod izgaziti. — U naSe 
vrijeme u Dubrovniku, P. Budmani. 

ISPUTNIE, m. u Stulidevu rjedniku: ispatnik 
i izputnik jdigrediens, discedensS pdj^ *^^ * is- 
putovnik 8 istijem snadenem. — oboje nepousdano. 

ISPUTOVNIK, m. vidi isputnik. 

iSPUZATI, ispuiem, pf, puiu6i isidi. — Slo- 
ieno: iz-pnzati. — Akc. je kao kod izgrtati. — 
Od xvni vijekay a ismedu tjednika u Vukovu: 
1. ,hinauBkriechen (wie die kinder)* ^erepo^ 2. 
fhinanfklettem' ^enitor, erepo^ Opaze da hote pi- 
li6i is luskii^a skoro ispazati. I. Jablanci 155. 

— 8a se, refleksivnOf 8 istijem snadei^m kao i 
aktivno, A ja earn se ispuzao na vrh duda, da 
me ni motkom nije mogla dohvatiti. M. P. dap- 
&anin 1, 49. 

ISPUZiy, adj- koji lako ispusi, — Samo u Stu- 
lidevu fjedniku: ,ohe faoilmente scorre o soappa' 
ydilabiduB^ 

ISPUZtVATI, ispAzujSm i ispiiziv&m, impf. is- 
pnzjeti. — U Bjelostjencevu rjedniku: izpuzujem, 
izpuzeti ,prorepO| sensim in luoem prodeo*, i u 
Stulidevu: praes, izpuzi:gem kod izpuzeti. 

ISPUZJETI, ispuzim, pf vidi ispuzati. — Slo- 
ieno: iz-puzjeti. — Od xviii vijeka, a ismedu 
rjeinika u Bjelostjendevu (po istoinom povoru 
izpuzeti, vidi kod ispuzivati) gdje se naj prije 
ndhodif i u Stulidevu (izpuzeti, izpuzujem ,pro- 
ripere, oriri* s dodatkom da je useto %s Habde- 
Udeva). 6udim se kak^ ste me svezali: da sam 
tica, ne bih izletio, da sam zmija, ne bih ispuzio, 
da sam vila, ne b^ se otrgao. Nar. pjes. kras. 
1, 17. 

tSPUZNUTI, IspuznSm, pf jednom ispusati. 

— isforedi ispusti. — Sloieno: iz-puznuti. — 
Akc, je kao kod izginuti. — Od xvii vijeka, a 
ismedu rjednika u Mikalinu (ispuznuti, iskliznuti 
,elabor'), u Bjelostjendevu (izpuznuiem, izpuznuti 
iz ruk ,elabor e manibus'), u Stulidevu (izpuznuti 
f ispuznuti, ispuznujem i ispuznivam ,labi, effu- 

gere'). 

a. aktivno, IspuzoSe sva oriva Aegova. I. Ban- 
dulavi6 198*. act. ap. 1, 18. (vHa je prilika da 
ovaj primjer pripada amo nego pod ispusti se). 
Ispuznut iz ku6ice. 6. Bosa 184*. Obe o6i na 



dvor izpuznufie. M. A. Be)kovi6, sat. 18^. Izpuz- 
nuvSi izpod vladaAa dobrodjeteli. J. Raji6, pou(. 
1, 79. 

b. sa se, reflekaivnOf 8 istijem snadenem kao 
i aktivno. — Ismedu rjednika u Belinu (iz- 
puznuti se ycader dalle mani, dalla borsa o in 
simil modo' ,decidere' 156^; izpuznuti se, izpu- 
znivam se ,sguiBzare, proprio de^ pesci' ,elabor* 
676*), u Voltigijinu (izpuznuti se. izpuznujem se, 
izpuznivam se ,scivolare. sdrucciolare, scapucciarc' 
,stolpern; ausglitschen'), u Stulidevu (ispuznuti 
se, ispuzAujem se us ispuznuti). Do&a se voda 
svakolika izpuze. And. Ka6i6, kor. 106 (vidi Ho 
je kasano kod Bandulavideva primjera pod a). 

ISPU^l^VATI, ispi&SAujem i isp^Arvam, impf 
ispuznuti. — Aktivno samo u Stulidevu rjedniku : 
ispuzAivati, ispuzAivam, freq. us ispuznuti; kod 
ovoga ima praes. ispuznujem t ispuznivam, a kod 
ispuznuti se praes. ispuznujem se. — Refleksivno 
u Belinu rjedniku: praes. izpuznivam se kod iz- 
puznuti se, f u Voltigijinu: praes. izpuznujem 
se f izpuznivam se kod izpuznuti se. 

ISBA^EL, m. vidi Israi} (po latinskom obliku). 

— Od XVII vijeka. Poslufiaj, Israelu, Bog tvoj 
jedan jest F. Glavini6, cvit. 433^. Ovi jesu bo- 
go vi tvoji, Israele. J. Matovi6 834. 

ISEAELEV16, m. sin (potomak) Israelov. — 
Na jednom mjestn xviii vijeka. Evo jednoga 
Israelevida dobra. 8. Rosa 50*. — Moze biti da 
treba ditati Israelovida Hi Israe}ovi6a. 

ISBAiSLSKI, adj. koji pripada Israelu (0 no- 
rodu). — Od XVII vijeka. Gospodine svemogudi 
Boie israelski. F. Glavini6, ovit. 14*. Kako su 
u staromu zakonu misnici imali oblast suditi puk 
israelski. J. Banovao, razg. 249. Nikim od puka 
israelskoga. F. Lastri6, test. 309*. Posla Moj- 
sesa za izbavJeAe puka israelskoga. J. Matovi6 
180. Sinovima israelskijema. 166. 

ISBAIL, m. vidi Isr&iJ. — Na jednom mjestu 
XV vijeka, Sinov Israila. M. Maruli6 66. 

ISBAiJIj, m. *I<SQar^X^ Israel, ime biblidko (po 
grdkom obliku). — Od prvijeh vremena u kiii- 
gama pisanima crkven\jem jesikom, a ismedu 
rjednika u Danididevu (Israilb ,IsraeP). ^udems 
jego (Stefana Nemane), novomu Israi}u. Domen- 
tijan^ 88. Israi}u otcu naSemu kir& Simeonu. 
Okdz. nam. Saf. 53. (1458). 

ISRAHiEV, adj* koji pripada Israiju, — Is- 
medu rjednika u Danididevu (IsraiJevB ,Tot; Israel*)* 
Utdhy Israijevl. Sava, sim. pam. Safl 4. 

ISBAIJ^ilTA, m. Israijev potomak, cotjek is 
israifskoga naroda, grd. 'laQarjUtrjg. — U kiMsi 
XIII vijeka pisanoj crkvenijem jesikom, a ismedu 
rjednika u Danididevu (.Israelita*). lie sutb Israi- 
lite. Domentijan^ 142. 

ISBALI§TITI SE, israligtim se, pfu Stuli- 
devu rjedniku: izsralifititi se, iz sralifita iza6i ,1a- 
trinis exire, cgredi*. — Nadii^eno od iz i srali&te 
nastavkom i. — nepousdano. 

ISRALIStIYATI se, israUgtujem se t isra- 
liStivam se, impf, israliStiti se. — U Stulidevu 
rjedniku: izsraliStivati se, izsraliStivam se, freq. 
us izsraliStiti se. — nepousdano. 

tSBEBBNITI, isrebrnfm, pf. posve posrebmiti, 

— Sloieno: iz-srebrniti. — Akc je kao kod iz- 
niStaviti. — U Stulidevu rjedniku: isrebrniti • iz- 
srebrniti, V. posrebmiti. 

tSBED, praep. s gen. snadi micane is mjesta 
koje se kasuje prijedlogom srod i genetivom. — 
Sastavjeno : iz-sred, a desto se piSe i rasdijefeno, 

— Radi akcenta vidi ispod. — Od xvi vijeka 



\ 



I8BED 28 

(vidi kod 1))^ a igmedu tjeinika u Stulidevu (iz 
sred » iz arjed ,e medioO* u Vukovu: isred (iz 
sred) ^mitten aus' ,e medio': isred gmda, isred 
Tojske. a) tnieai^ je u pravom amislu. moie se 
mtcati suljekat Hi objekat XJ^abi ju on po sili 
isred akata 6a6ka slijepa. I. Gundulid 391. Ne 
8 tolikom 2e}om leti zlatna vojska drobnijeh 5ela 
isred cvijetja med izeti. (jt. Palmoti6 2, 14. Ye- 
6ekrat trijes pri]uti isred vedra neba udari. 2, 40. 
SilnozD rakom isred dvora Zorku }nbi u^abi mu. 
2, 176. Yrati jednoga misnika izsrid crkve. I. 
An£i6, svit. 80. Ostupite isrid iiih i neSisto ne- 
mojte ticati. P. Posilovi6, nasi. 82^. Isvadi gA 
Bog izsrjed ovaca. M. Radni6 184*. Iz sred hu- 
dijeh silnika Izraela izveo je. I. Dordi6, uzd. 208. 
Pobjegnimo izsrjed mnofitva nesvijestnoga. I. M. 
Mattei 825. — b) metaforiSki, Yradam ti milosti 
isred moga srca. I. Dr2i6 17. — c) glas se shvaSa 
lao micaiie (kod subjekta), Zazva £e^a Gospodin 
injed xnagle. N. Bafiina 44^. exod. 24, 16. Go- 
Torio jest nami Gospodin izsred ogAa. J. Ma- 
tovi6 884. — amo pripada i ovaj primjer: K6 
ga apazi, isred tijeka viknu. I. Gandali6 542. 
-- d) gledai\e, rcuabirane moie se shvatiti kao 
micaike (kod objekta). Ah, ja svaki stijeg po- 
nosni dobro poznam isred vode; nuti gr6ke voje- 
▼ode, ono je Tozeo nemilosni! I. Giindali6 11. 

ISKEDINITI, isredinim, pf, u Stulidevu rjei- 
niku: izsrediniti ,enacleare^ — nepougdano. 

ISBEDn^ATI, isrediiiajem t isrediAivam, 
impf. isrediniti. — U Stulidevu fjeiniku: izsre- 
diniyati, izsredinivam, freq. us izsrediniti. — ne- 
pousdano. 

ISiiKATIf isf63m (isfk&m), pf, sve posrkati. 

— Sloieno : iz-srkati. — Akc, je kao kod ispi- 
sati t ispitati. — Od xviii vijeka, a igmedu rje6- 
nika u Belinu f,ezBorbeo' 688^) gcije se ni^j prije 
nahodi, i u Stulidevu (,persorbere'). Teka6i iz 
rane gnoj izsrka. A. Kani21i6, fran. 159. 

ISijiATI, isr|&m, pf, isidi sr}ajuH, — Slo- 
ieno: is-sr)ati. — Akc, je kao kod iskonSati. ■— 
U tuiie vrijeme u Lid. ,Zabasa a ova maglu i 
o?aj mrak, pa nei iiv isr}ati'. J. Bogdanovid. 

I8BNtr(!)£, n. djelo kcjijem se isme, — V Vol- 
ti^ijimu rjeiniku : (sa starijim oblikom) izsmutje. 

ISAnUTI, ishiSm, pf, ishodedi nasmuti. ~ 
Sloieno : iz-srnuti. — JJcc. je kao kod izmahnati. 

— V Belinu fjedniku : izsrnuti, izsrAivam ^sortirc, 
termine militare, usoir da^ ripari per assaltar 
I'inimico* ,eraptionem facere' 689^; izsrnnti ,ve- 
nire ftiora con impeto' ,orampo* 758^; u Volti- 
HJinu: izsmntij izsmem, izsrnivam ,sortire, assal- 
tare' ,ansfallen, iiberfallen' ; u Stulidevu : izsrnuti, 
izsmnjem t izsrfiivam ,erampere^ 

ISBInIyATI, is^&njem i isMtvam, impf. isrnuti. 

— Akc. je kao kod iskazivati. — U Belinu rjed- 
niku: praes. izsr£iyam kod izsrnuti; u Volti- 
gijinu: praes. izsrnivam kod izsrnuti; u Stuli- 
devu: issr^ivati, issn&ivam, freq. tus izsrnuti; a 
kod ovoga ima praes. izsmi:gem i izsrnivam. 

ISATATI, isfiem (isft&m), impf, isrnuti. — 
Akc je kao kod ispisati i ispitati. — U Belinu 
fjedniku : izsrtati, izsrtam ,erumpo' 758^, t u Stu- 
liievu: izsrtati us izsrnuti. 

ISTA, u pjesmi mj. od istoka: k je ispalo, pa 
te oa saielo u &, ali je dudnovato da je iso- 
stavfeno od. — U Vukovu rjedniku: (staja6a rijeS) 
,darch poetische licenz verkvirzt, statt' od istoka 
,vom au^ang' ,ab oriente sole* s prin^erom is 
narodne pjesme: Sjalo sonce ista do zapada, a 
ne sjalo de je moja mi^ka. 



istaCstyo 



IsTABMe, n. djelo kqjijem se istaha. — U 
Sulekovu rjedniku: yaustretung'. 

ISTABATI, istab&m, pf, posve potabati. — 
Sloieno : iz-tabati. — Akc, je kao kod Izgledati. 
~ U Sulekovu rjedniku: yausstampfen^ 

tSTABOBITI SE, Ist&borfm se, pf. isidi is ta- 
bora^ ostaviti tabor, — Postcfje od iz i tabor 
nastavkom i. — U Belinu fjedniku: iztaboriti 
se, iztaborivam se ,oastra movere' 11*; u Volti- 
jijinu: iztaboriti se, iztaborim se, iztaborivam 
se ,disacoampare, decampare, levare campo' ,das 
lager aufheben ; u Stulidevu : izstaboriti se ,castra 
movere^ 

ISTABOBIyATI 8E, ist^borujem se % ista- 
b6rtvam se, impf, istaboriti se. — V Belinu rjed- 
niku: f>raes, iztaborivam se kod iztaboriti se; u 
Volti^iiinu: praes, iztaborivam se kod iztaboriti 
so ; u Stulidevu : izstaborivati se, izstaborivam se, 
freq. us izstaboriti se. 

1. I8TAC, istaoa, m, onaj koji je isti (pravi, 
Hi koji je isti kao drugi). — isporedi 2. istac. 
— Od XVIII vijeka (vidi kod b). 

a. uopde, — U naSe vrijeme u sjevernqj Dal- 
maciji, a ismedu rjednika u Stulidevu (,idemO. 
,Oni su istaci' (govored od dva u&enika) t. j. 
jednake va}aStine. J. Grupkovi6. 

b. u osohitom smislu, sin po sakonu. — U Be- 
linu rjedniku: istac, iatkcA filius legitimus* 815* 
geije se naj prije nahodi; u Volti^ijinu: istac, 
istaoa ,figlio legittimo' ,ehelig geboren'; u Stu- 
lidevu: istSc, istSoa ,filius legitimus^ 

2. I8TAG, isca, m. duinik, krivac. — Vaja da 
je (kao Sto misli Danidid) prvo snadeAe: onaj 
koji je isti (isporedi 1. istac), te bi postalo od 
isti nastavkom lol. — Od xiii do xv vijeka, a 
ismedu rjednika u Danididevu : istbck ,reus (sons 
ipse, debitor ipse)'. Da nd izbma na inago 8erb}ina 
ni na ina^o Ylaha liSe na samoga isbca. Mon. 
Serb. 29. (1240). Ako je koji Dabrov6anin]> komu 
dli>2i>n&, a ili £imi> krivB, da se iSte istbCb, a da 
na inomb Dubrovftaninu nd vo}n& pitati, t&kmo 
kto je dlbibub ili fiim& krivb, onb da plaati i 
pati. 268. (1405). Da ne bude prduzamb jednomu 
za drugoga, nu istaci* koji bude duoianb da 
platft^ ih. 411. (1442). (u posnijem prijepisu). Da 
se najde po zakonu tko bude duian^, onaj istacb 
da ima platitL 487. (1461). 

I8TACAN, istaSna, adj, koji je na isti nadin 
(kao drugi). — V Stulidevu rjedniku: samo adv. 
issta6uo ,eodem modo, eadem rationed — nepo 
usdano. 

I8TA£aTI, istaSam, impf vidi istakati. — 
Itijed je stara, isporedi stslov. istaSati. — Samo 
u kikigama pisanima crkwenijem jesikom, a is- 
medu rjednika u Danididevu (,effundere'). Grozdje 
s&zrdlyi, ista^aje mssti* sladbkjj. Stefan, sim. 
pam. Saf. 27. Zem}u ista6aju§tu mldko i medb. 
Domentijan* 95. Miroms istaSaje. Domentijan^ 
139. Neskudno dary cd)enije obilno vsdmx* ista- 
6ajugtij. Glasnik. 24, 258. (oko 1880). IstoSniku 
sladkomB ki ista6jaje 2ivotnaa slovdsa. Mon. serb. 
560. (1618). 

ISTAdjE, n. isvor (mjesto odakle se Sto iitko 
istade). -— isporedi istok. — Na jednom mjesiu 
xviii vijeka. Jer (Nil) ne ima znano izta6je. J. 
Eava£in 117^. 

ISTA^NOST, /. osobina onoga ito je istadno. 
— U Stulidevu rjedniku: issta6nost i ista6nost 
,id quod res £acit ejusdem naturae, conditionis, 
status'. — nepousdano. 

ISTACsTYO, n. vidi istaSnost. — U Stulidevu 



istaCstvo 



24 



ISTAKNUTI 



rjeinihu: is8ta5stvo us isstaSnost — saama ne- 
pouidano, 

ISTa6e, n. n^'eato u Crncj Chri Hi pokraj 
Cme Oare. — U narodnoj pjesmi naSega vre- 
mena. I2}egoSe na I8ta6e ravno. I^'ev. crn. 248^. 

I8T16i, vidi isUknuti. 

ISTAHAN, istahna, a^/. n^ama rijedy vaja da 
je dem, isti (u gnadei^u: pravi), — isporedi is- 
tahti. — U jednoga pisca Dubrovianina xvi 
vijeka (aamo o lubavi t to Boijcj), Neka ja ovi- 
]e6i sa ]ubav istahnu tuj ialos dijele^i pri tebi 
(Jesuau) izdahnu. M. yetrani6 1, 393. I za svoj 
plaSni glas i ]ubay istahna, kad kliSe a on £as 
prije ner izdahnUi na kri£a vise6i vas racav i 
lErvav. 1, 461. 8azice ronedi neka tuj izdahna, 
pri tebi stoje^i za )abav istahnu. 2, 317. 

ISTAHTI, a^. bi6e isto Ho istaban, kcje vidi. 

— U jednoga pisca Dubrovdanina zvi yijeka. 
Ter mi daj tvoja (Isusova) mo6 istahti oni plam 
ki &ini tebe o6 nebeski dvor i kram. §. Men- 
{eti6 889.^ 

tSTAJAI^E, n. (^>Zo kojijem se istaje. — Sta- 
riji je oblik istajanije. — Igmedu rjednika u Da- 
nOiievu (isti^'anije ^tabes^. Za isti^'anije tdla. 
Stefan, sim. pam. Saf. 17. 

tST A JATI, IstajSm, pf, aloieno : iz-t&jati. — Eijed 
je atara, iaporedi atalov, istajati, rua. HCTanTb. 

a. neprelaanOy raatopiti ae, iakapati, 6eS6e u 
preneaenom amialu : iSieanuti, iaginuti^ neatati, — 
Do zvii vijeka, a ismedu fje&nika u Stulidevu 
(iztajati, grijeikom iztajam ^evanescere, dissolvi, 
dissipari* a dodatkom da je uaeto is brevijara) i 
u Daniiidevu (,eztabescere'). Udra6ennyje ista- 
jav&eje kosti postomb tebe radi. Domentijan^ 71. 
I toj rek&i takoj istaja. M. Vetranii 2, 402. ZaSto 
kao dim dni me, Bo2e, istajaSe a tamnosti. I. 
Gnndulid 202. — I u Sulekovu rjeiniku aa ana- 
ieHem: iakapati ,aa88iokern^ 

b. aktivnOf aa anadei/iem kauaalnijem prema 
vredainemtt, — U kMai ziii vijeka piaancj cr- 
icvenijem jeaikom, IstajavSaago tdlo postomb i 
vfczdr2anijemB i molitvami. Domentijan* 186. 

ISTAKAI^E, n. 4/^Io kojijem ae iataie. — U 
Vukovu rjeiniku, 

ISTAeATI, istaiSSm (Ist&k&m), impf. istoSiti. 

— Ake. je kao kod ispisati i ispitati. — Od ziv 
vijeka (vidi F. Miklo&i6y lex. palaeoslov.^ kod 
istakati), a ismedu tjednika u 8tuli6evu (istakati, 
freq. V. istofiiti; iztakati, iztakam ,in effnndendo 
esse*) i u Vukovu (istakati, istaiem ,aa8sohenken, 
effando'). 

ISTAEMEN, adj. koji ae mo£e iatakmiti. — 
vidi i takmen. — Na jednom n^jeatu zvii vijeka. 
O milosti neizre^ena, o milosrde neiztakmeno. 
M. Jerkovi6 2a 

ISTAeMENE, vidi i8takm]eiie. 

ISTAeMITI, ist^kmhn, pf, aequare, compa* 
rare, iajednaditi, iaporediti. — Sloieno: iz-takmiti. 

— Rijei je atara, iaporedi atalov, istiikmiti. -— 
Ismedu rjednika u Belinu (iztakmiti, iztakmivam 
k tkoma ali tkoga ,agguagliaro, far ngaale' .parera 
facere* 52*; istakmiti, istakmivam ,paragonare, fSeir 
comparazione' ,comparo' 589*^), u VoltigHinu (iz- 
takmiti, iztakmim, iztakmivam ^adeguare, aggua- 
gliare, paragonare' ,vergleiohen, gleich machen^, 
u Stuliievu (istakmiti i iztakmiti .aeqnare, ezae- 
qnare, adaequare, adsimilare'). 

1. aktivno. 

a. objekat je ono a dim aubjekat ho6e da is- 
jednaH Ho (n, p, avcju radiiu). Istakmit tko bi 
ktil pisanja tvoga tnid ? P. Hektorovi6 74. Stjepau 



mladi brat az £ega kaSe istakmit djelim ime. I. 
Gandnli6 898. 

b. objekat je ono Ho aubjekat ho6e uoednaciH 
Hi iaporediti a Urn drugijem, ovo sadtie atcji: 
a) u inatr. a prijedlogom s. Tim ve6e krat stah 
vapiti: ,ye6 se bitje me rastvori, da mi je a 
raja iztakmiti Ijeposti ove s onijem gori !* L 
GandaU6 259. — h) u dat, a prijedlogom k. Zasve 
da od iie, kad oholu glavu iztakmit k vi&6em 
prope, strmoglav se buSi dolu tmastijeh ogan a 
potope. I. Gundali6 478. Nije mo6 moje plamo 
iztakmit s tvom Ijepotom. I. Dordid, uzd. 110. — 
O naieyrijeme kod piaaca a oaobitijem snaienem: 
Istakmiti St, mat phys. (izjcdnafiiti, ujednaditi^ 
umjeriti teiinu), ,ins gleiohgewicht bringen', tal. 
,eqailibrare, mettere in eqailibrio o bilioo'; stil. 
tal. ,eguagliare^ B. §alek, rjedn. znanstv. nas. 

c. u jednom primjeru xvi vijeka sna6i : pore- 
diti, O fitapu hodaSe, prid sobom nu takoj od 
zlata goAaSe mrava^a velik broj, i u pored te 
mravi istakmila bjeSe, da slijede drum pravi, 
kad sama hotijeSe. M. Vetranid 2, 157. 

d. vafa da grijeikom u jednom primjeru xvin 
vijeka snaH Ho istajati kod a. Naprtit 6a te 
novim brimenima i dvostrucim trudma, tako is- 
takmivSi od glada, od 2ede, od yra6ine i od zime, 
mislit defi o jizbini a ne o blada. Blago tarl 
2, 166. 

!S. aa se. 

a. reflekaivno, a) vidi 1, b, a), Ead ]abay s li- 
potom bade se istakmit 3. Men6eti6 103. Od 
Misira ki se ima s kra|eystvima iztakmiti, toliko 
bo neizmernima miri okolo zem}e obhiti. I. Gun- 
dali6 883. Nijedna nijo narav na sviti, koja bi 
se mogla aprili£iti ni ma£e iztakmiti s veli- 
Sanstvom tvojim. M. Jerkovi6 54. A tko sa mnom 
u ovom mjesti da se istakmi? P. Eanaveli6, iv. 
17. Zamisli se s previsocijem istakmiti. 55X 
Neistinito vijek ne istakmi se s istinitijem. (Z). 
Poslov. dani6. 77. — b) vidi 1, b, b). Ako ja u 
tomadenja ne badem dopro istakmit se k iz- 
vrsnosti od ovijeh pjesnivaca. D. Zlatari6 vin. 
E tvojim mislima tko moie iztakmit se u hi- 
trini? I. Bordi6, salt 129. Tko iztakmit se mo2e 
k tebi? 802. Iztakmit se k tkomu »» prilikovat 
se. 508. 

b. paaivno, u jedinom prin^jeru kao da sna6i: 
iaporedivanem rasasnatiy rasabrati. Bedovnici, 
priStite dio od vande|a. koji §tite svaki dan na 
sv. otara, neka se mo2e istakmiti, uie li, ili ne 
a5e taki na6in od iivlenja. A. d. Bella, razgov. 
109. 

ISTAeM^EIStE, n. djelo kojijem ae iatakmi. 
— Stariji je oblik a -nije t -nje. — -}- ae na- 
hodi aamo u naj starijim primjerima (vidi F. 
Miklo$i6, lex palaeoslov.' kod ist'Bkmlenije). — 
U Belinu rjeiniku (iztakmenjo ,aggaagliamento, 
cio^ V aggnagliare* ,aeqaatio' 52*) i u Stuliievu 
(istakmeiie). 

ISTAEM^tVATI, ist&km}ujem i ist&km)iv&m, 
impf, istakmiti. — xviii vijeka (avagda bes -)-, 
iaporedi istakmjeiie), a iamedu rjeinika u Belinu 
(praea, istakmivam i iztakmivam kod istakmiti 
i iztakmiti) gdje ae naj prije nahodi, u Volti- 
jijinu {praea, iztakmivam kod iztakmim), u Stu- 
liievu (istakmi vati us istakmiti). Eojijem se lie 
£as istakmivaSe k 6asti gospodina. I. Bordio, 
ben. 71. 

ISTAeNUTI (i8t46i), istaknem, pf. aloieno: 
iz-taknati(ta6i). — Akc. kaki je u praea, taki je 
u nom, aing. m. kradega oblika part, praet, act. 
Istakao (ali istiknao) i u part, praet, paaa, Is- 
takndt; u oatalijem je oblicima onaki kaki je u 



I8TAKNXJTI 



25 



istanCivati 



M/y <mm^ aor. 2 t 8 sing. Xdtakna (alt istlUSe). 
— SiJefS je itara, isporedi atslov, ist^bkn^ti. 

a. dktivno. a) u prva je vremena gnaiei^e bilo : 

^orMtif ranUi, wreMoti, sabostif vidi F. Miklofii6, 

l«x. palaeoslov.^ kod ist^kn^ti. — b) akinuti 

iMto ito je viejelOy Ho je bilo objeSeno. — u 

-wuiie vrijeme kod DaniOda. I Elam uze tal, s ko- 

lima )adi i 8 koi^icima, i Kir istaSe Stit. isai. 

22, 6. — ej kod kakve radike uHniti da ito 

{otjekat) atrii prema oatalome, a(x) u pravome 

tmiilu. — ti naie vrijeme kod pisaea, Istaknoti, 

arch, (isticati) ^aasladeii, auskrag^enS tal. ,far spor- 

gvre, risaltare, sportareS fro. ^encorbeller', e^l. 

,to corbel*. B. dalek^ rje6n. Enansty. naz. vidi i 

iod b. — bb) u prenesenom emislu, kod govora^ 

pisma ltd, u6initi kakvijemgod ntiiinom da se 

09obiio past na koju miaaOf rijei itd, (vidi kod 

f^b)). 

b. pa^ivno, vidi a, e), Istaknat, bot. lat ^por- 
reeins, ezsertut'; math, istaknat kat, ngao ^aas- 
^ringender winkelS tal. ^angolo saliente'; arch. 
,?orgekni^'y frc. ysaillant', egl. ^salientS^ frc. ,en- 
oorbell6'y egl. ^corbeled oat*. B. &ulek, rje6ii. 
iDanatv. nai. 

e. aa se. 

a) reJUktivnOf prema a, c) ti prenesenom smielu, 

iod ko ismedu mnoitva iskaie ee, pro^ovori^ 

hot da earn ikeito uradi itd. — lemedu f:je6nika 

M Vukovu (iatadi se i istaknuti se ,sioh hervor- 

than, erbieten sa einer antemehmung* ^exsisto* 

t prin^erom is narodne pjesme: Ista^ se silna 

potnrica). Na a propas propas donijet saman 

iiija moM& se istakla, uklouit se, ne poklonit oho* 

loga 6ad je pakla. I. Guaduli^ 476. Jedan fall 

dragoga, a dmgi se istakne i govori: ^E! da ti 

^tkwkj fito ja cnam!' J. Banovac, razg. 116. Jedan 

od isti vojnika ista^e se i digna ga na noge. 

^L Zori6i6, zro. 242. Jedna ista^ se i re6e. N. 

X^alikn^ 84. Ista^e se Laki6 Huseine: ^Pobra- 

'^ime, od Horvata Mato! ja 6a pasti za te a ta- 

mniea, dok otidei i opet se vratifi*. Nar. pjes. vak. 

8, 845. Kad s^ ista6e janak za mejdana. Nar. 

pjes. jak. 510. 

b) p<isivnOf vidi a, c) bb), ovako Daniiid upo- 
trebfava istaknati se u ovom rjedniku, n. p. Pa 
te ho^ prema prednem da istakne drugo. I, 3*. 
Ksd se samo ho6e da dragi istakne. I, 8^. vidi 
i kod isticati. 

ISTALITI, istalim, pf. rastopiti, — Sloieno: 
ii-taliiL — U jednoga pisca xvi vijeka (u pre- 
fieieiiom amiilu), Badi slabosti naravi 61ovd6je 
istenoy istajene i poviAene. &. Badini6, sam. 108*. 
- U naie vrijeme kod piaaca (osobUo o kovi- 
nama). Istaliti, tech. min. ,aasachmelzen'y frc. 
,fondre', egl. ,to fase'. B. dalek, rje&n. znanstv. 



lOTAXiENE, n. cijelo kojijem se istali, — Sta- 
riji je obUk ista}ei\je. Ona palt podlo2na jest 
iita|enja ili smrti. §. Badini6, sam. 76^. 

I8TAMNI6ITI, i8t&mni$£m, pf, isvaditi is ta- 
mniee, — NaHi^eno od iz i tamnica nastavkom i. 
-> Samo u Voltijijinu rjeiniku : iztamni6iti ,scar- 
eerare, sprigionare' ^aas dem kerker befreyen', i 
u Stulidevu: istamniditi, istamni6ajem i ista- 
nmiiiTam yvincolis vel custodia educere'. 

I8TAMNI6I VATI , istamnl6ajem i istamni- 
(iv&m, impf, istamni^iti. — Samo u Stuli6evu 
TJtiiUku: istamniSivati , istamniiivam , freq. us 
isUmni6iti, a kod ovoga ima praes, istamni6ajem 
i istamnifiivam. 

ISTANCATI, ist&nc&m, pf, posve potancatif 
^nogo potaneati (plesati), — Sloieno: iz-tancati. 
-- ZTui viJeka, a igmedu rjeinika u Stuliievu 



(iztancati ,satis superqae saltare*)* Salome istanca 
veomi hrlo i hitro. 8. Bosa 91*. — Sa se, re- 
fleksivnOf potaneati do mile vo}ey svrSiti tancai/i^ 

— U Stulidevu rjeSniku: uz iztancati. 

ISTAnCaI^TE, n. djclo kojijem se istania. — 
U Bjelostjendevu rjefniku: kajkavski iztenSaiie, 
i u 8tuli6evu. 

ISTInCATI, ist4n6&m, pf sloieno: iz'tan6ati. 
~ Akc, je kao kod iskonSati. 

1. neprekumOf istaniti se (i u prenesenom smislu, 
kad 6ega biva sve to mane), — Od xviii vijeka, 
a igmedu rjeinika u Vukovu (I. ,dunn werden' 
,extenaor^ 2. ,weniger werden' ,extenaor^ s pri- 
mjerom: Ima li joS koliko rakije? Nema, vec je 
istandalo). Iztan6a mala er snaga, ka ne more 
naplatiti. J. Kavai^in 555». U taj de dan istan- 
5ati slava Jakov}eva. B. Dani5i6, isai. 17, 4. 

Z. prelasno, istaniti, — B^e6 je stara, ispO' 
redi stslov. istbnb^ati. — Ismedu ijeinika u Bje- 
los^jenievu (vidi kod istanSavati), u Voltigijinu 
(iztancati, iztan5am, iztan6ivam ,a88ottigliare, raf- 
finare, attenoare, far sottile' ,verdannen'), u Stu- 
lidevu (v. istanfiiti). 

a. aktivno, £avenje moje izbistri i istanSaj. 
y. AndrijaSevi6, pat. 842. 

b. sa se, pasivno. Podplat crev|e, ako 6e naj 
deb}i i naj ja£i biti, iztan6a se. M. Badni6 288*. 

ISTAN^lvATI, ist&n6&yam, impf, istan6ati. 

— Akc, je kao kod izgovarati. — Rije6 je stara, 
isporedi stslov, istfcnb6avati. — Ismedu rjeinika 
u Bjelostjendevu (kajkavski iztenSavam, izten6ati, 
otan6ivam, otan6iti, tenko krato 6inim ,attenao, 
extenao') gdje se naj prije nahodi, i u Stulidevu 
(us istan6ati). Istan6ava iivot tradom. J. Baji6, 
poa6. 2, 26. 

I8TAn6£i^E, n. di^lo kojijem se istanii, — 
Stariji je oblik istan6enje. — U Mikajinu fje6» 
niku: istanSenje, t ti Stulidevu, 

ISTIn^ITI, i8t4n&£m, ff istaMti (i u pre- 
nesenom smislu). — Postaoe od iz t tan(a)k na- 
stavkom i pred kojijem se k mijeika na 6. — Bijed 
je staraf isporedi stslov, i8t&nb6iti. — Ismedu 
rjeinika u Vrandidevu (,extenuare') g^je fe naj 
prije nahodi, u Mikalinu (istan6iti, otan6iti ,ex- 
tenao, atteuao'), u Belinu (iztanfitti, istan6ivam 
,assottigliare , far sottile' ,tenao'; ,assottigliare 
troppo' ,maltam tenaare' 118»), u Stulidevu (iz- 
tan6iti i istanSiti, istanSujem i istan6ivam ,exte- 
naare, attenaare, imminaere'). 

a. aktivno, Na §to 60 biti od gamina trebaje 
da tadara redovnik tradi za istan5iti ih, neka 
ona da§a od nea&nja ne pogine. A. d. Bella, 
razgov. 18. 

b. pasivno. Ovo napastovai^e koje ste 6ekali, 
da 6e biti novo koje po sred pakla iztan6eno na- 
mi§)e£e, mo2e biti da vam se 6ini veoma slabo. 
B. Zazeri 40. Sve je puno hadoba ne^istijeh, 
starijeh kana od nazad Aekoliko tisu6 godiSt a 
privarah iztan6enijeh. 167. Oni koji bi imo pozor 
66£ veoma iztanden i dohitan. 843. 

c. sa se, pasivno i refleksivno, Dah 60 se moj 
istanftiti. B. Kadi6, rit. 212. Istanftile sa se o5i 
moje. 228. 

ISTANII V, a(HJ. u Stulidevu rjedniku: ,as8otti- 
gliativo* ,extenuandi vim habens'. — nepousdano, 

ISTANCIvATI, ist^nSajem t i8t&n6£v&m, impf 
istanditi. — Od xviii vijeka, a ismedu rjednika 
u Belinu (praes, iztan&ivam kod iztan6iti) gcije 
se naj prije nahodi, u Voltigijinu (praes, iztan- 
Sivam kod iztan6ati), u Stulidevu (istanSivati, is- 
tan5ivam ,in extenaando esse'; a kod istanditi 
ima praes, istandajem i istandivam). Himbeni 



ISTAN&VATI 



26 



istaStavati 



od pakla nepryaie} drago ne £ini nego ve6ma 
sveder u penA:a]^a ovakoma iztanSivati se. B. 
Zuieri 155. Trije sata prjed podne po5e se iz- 
tanSivat vatra Brandiburska. I. Zani6i6 170. 

I8TAN0VA, adv. vidi istanovice. — Od xviii 
vijeka po zapadnijein krqjevima. Bi istanova 
odabran za kanonika. I. J. P. Lu6i6, izk. 27. Pa 
ih je i mogla sna6i le\&, i po6i im za rakom, 
da se istanova sloie. M. PaTlinoyi6, razg. 8. 
Turci na Jajoe navaliSe ; al' ih istanova potukao 
(g. 1525) Krsto Frankopan. 40. 

ISTANOVICE, adv, isnova, ienovice, — Ne- 
jama postaiHa: prvi je dio iz, a drugi moie biti 
postao od stanovan, stanovit itd. nastavkom ice, 
Hi postaje od isti •' nov? — Od xv vijeka po 
gapadnijem hrajevima, a igmedu rjeinika u Mi- 
kafinu (istanovice, iznova ,denuo, denovo, iterum'). 
I izstanovioe re5e otcu. Bernardin 42. gen. 27, 86. 
BazmSite tenpal ovi, i a tri dni izstanovioe nz- 
dvigna iiega. 53. joann. 2, 19. Ako toj bade 
prirasumnim tvojim sudom istanovice pohva}eno. 
H. Lucid 225. Pilat istanovice upita iiega. I. 
Bandalavi6 93*. marc. 15, 4. DosvrfiivSi devet- 
nadeste lit istanovice zavra6aj se od po5ela toga 
zrcala. M. Alberti xx. Vrie na tie fiibku i obrati 
je u zmiju strahovitn, ali poslije obrati je izta- 
novice a fiibku. A. d. Bella, razgov. 191. Viteiki 
ga obraniSe i opet istanovice na koAa postaviSe. 
And. Ka6i6, razg. 128. Pa6e isti biskap koji 
redi, mogao bi istanovice iskusiti 2akna. Ant. 
Ead6i6 5. Nadome6ii6i kofia)i novi rukav, va)alo 
bi ju istanovice blagosoviti. 87. Va}alo bi ista- 
novice krstiti. M. Dragi6evi6 237. Zajednioa te 
krone, iz koje nastam istanovice dvije posebne 
krune. M. Pavlinovic, razg. 104. 

ISTAlSriTI, istaiifm, pf. udiniti da Ho postane 
posve tanko (i u prenesenom smialu). — Shieno : 
iz-ta£iti. — Akc, je kao kod ishvaliti. — Bijei 
je stara, iaporedi stslov. isthilnti, — lemedu rjed- 
nika u Vukovu (,verdannen' ,6xtenao') t u Da- 
niiidevu (isti>£iti ,attenaareO> 

a. aktivno. Istdivb tdlo svoje adrbSanijemL. 
Stefan, sim. pam. fiaf. 25. IstkiiivLSaago tdlo 
postomfc. Domentijan* 85. 

b. sa se, pasivno i reflekaivno. Duh se moj iz- 
taAit, dni moji skratet se. M. Alberti 279. 

ISTAlMvAl^E, n. tb'elo kajijem se ista'hMJe. — 
U Vukovu fjedniku, 

ISTAlirtVATI, ist4i^aj8m i ist&dTvam, impf, 
istaAiti. — Akc. je kao kod iskazivati. — Od 
XVIII vijeka, a umedu fjeinika u Vukovu (ista- 
i&ivati, istai&njem ,diinn machen, verddnnen' ,ex- 
tenuo*). Zlato i srebro istaAt^je se. J. Kaji6, poii6. 
1, 11. 

ISTAB, Istra, m. Ister, latinsko ime rijeke Du- 
nava. — lemedu rjeinika u Daniiidevu (Istrx. 
,Ister'). Germanomb i Istra. Okdz. pam. Saf. 55. 
Kb Dagoni blizx* Istra. 56. Travunije ki> Istra. 
59. Badi velike rike Istra, ka sad Danaj zove 
se. F. Glavinid, ovit. xv. (8ava) udira u Istar 
ili a Dunaj. xvi. 

tSTABATI SE, Istar&m se, pf. doiitjeti do 
atarosti. — Stoieno: iz-starati. — Na jednom 
mjestu XVI vijeka, Svakoma 6u joS dat jedna od 
mojib sestara, ka 6e vik aiivat, S 6om da se 
istara. M. Dr2i6 120. 

tSTABEATI, istark&m, pf. (zube), vidi ig6a$- 
kati. — Sloieno: iz-tarkati. — U Sulekovu rjed- 
niku: ,aasstochern^ 

I8TABMATI SE, ist&rm&m se, pf. iegrisH se 
(od mo]aca). — Sloieno: iz-tarmati. — Na je- 
dnom mjestu XV vijeka. Evo ti 6e se fsi kakono 



svita istarmati (grijeHkom iztrmati), i mo} jih 6e 
izgristL Bernardin 74. isai. 50, 9. 

ISTAgAN, istaSna, adj. vidi istahan. — U 
jednoga pisca xviii vijeka. Tijelo Marije i zaSeie 
bi istaino po Isusu od razpada boli i tra^e^ 
kako istaSna ne hti 'oj dufiu slaibe od pakla, 
k6 so omisti, gdi je ^ist on, grijeh neiistL J. 
Eavadin 519*. — U ovom primjeru radi slika 
stoji 8 mj. I: Samo Marija da bi istasna i a 
dobroti svakoj jasna. 519b. 

ISTAg6-, vidi istaSt-. 

iSTAS6&l5rB, w. djelo kojijem se istaSti. — U 
Bjelostjendevu rjeiniku: kqjkavski iztefideiie ,exi- 
nanitio'. 

lSTA§TAI^£ (l8taS6&Ae) , n. djelo kojijem se 
istaSta. — Stariji je oblik s -nje. Tlla izta&6anje^ 
posti ne taja&e. I. T. Mrnavid, mand. 54. 

lSTA§TATI, istaSt&m, pf. sloieno: iz-tagtati« 
— RijeS je stara, isporedi sUlov. istTbStati. — 
Kod iakavaca i u zapadnom govoru stcji -S6- 
fH;. -St-. 

1. prelasno. 

a. aktivno f uprav ispragniti, ali gotovo u svijem 
primjerima stoji u prenesenom smislu prema UU. 
exinanire (oidi paal. pbil. 2, 7). — Igmedu rjei' 
nika u Bjelostjenievu (vidi kod istaStavati). Ni 
pomislil silnim vazetjem da bi bil takmen Boga, 
nego samoga sebe ponizi (istaS<^). Anton Dalm., 
ap. 86b. Samoga sebe istaS6a azamSi obli6je 
sluge. I. Bandalavi6 224*. paal. pbil. 2, 7. Badi 
mono 6iiii poniiiti i po niki na6in iztaS6ati svoga 
sina i umriti na krlSa. P. Badov6i6, na$. 868. 
Da prilika vazme isti Bog od slage, da istaSia 
svoja diku. A. yita}i6, ost. 98. Ja iztaS6ab vas 
sam sebe da te slavom mom napanim. 832. Tko 
ne zna, da je onim naSinom Isakrst ostavio otca 
koji badn6i a priliki Boijoj nije scinio da jc oti- 
mirne, Sto je Boga prili6an, da samog sebe iz- 
taS6a, prilika sluge uzamSi. I. Yelikanovid, uput 
1, 29. 

b pasivno, istaStan kao uniSten. Dostojno 6o 
pun nemo6i kako izta§6an na tie pasti. A. Yi- 
ta)i6, ist. 24*. TiTibove 2e}e ostaSe iztaS6ane. 898. 
yide6i duSe naSe uniSteno i iztaStane. M. Le- 
kuSi6, razm. 119. 

e. sa se, refleksivno ili pasivno. Akoli se i so 
bade istaSdala, dim 6e se soliti? I. Bandalavi6 
207b. luo. 14, 34. 2e2inom htih se iztaS6ati L 
omlohaviti. A. yita}i6, ist. 840. Istina i mo— 
gudstvo vazda ista svakojako stoji nit kojomgodi 
da}inom al probodenjem vrimena istaS6a se. I. 
An6i6, vrat. 209. Isus se iztaSta i ponizi tja do 
smrti. svit. 140. 

S. neprelagno (pasivno prema 1). — Igmedu 
rjednika u Stuliievu (istaSdati ,evanesoere, abro- 
gari, deficere'; iztaS6ati, v. iztajati). aj uniititi 
se, iSSegnutif nestati. Jer 6e la2 istaSdat. M. Ma- 
rali6 88. Ne^e istaSdati pla6a vaSa. Naok bm. 
4*. I £oga vide6i naglo iztaS^ati. I. T. Mrnavi6, 
mand. 47. U tom hvala svemogujstva bi ista- 
Stala. J. EavaAin 585b. _ ^J) oslabiti (?). Da 
bib ne iztaS6al u svetoj tvoj viri. A. G«f)rgiceo, 
nasi. 51. 

ISTAgTAVATI, Ut^St&v&m (istaSdivati, ist&- 
§6&vfim), impf. istaStati. — Bijed je stara, ispo- 
redi stalov. isti>§tavati. — Igtnedu rjcdnika u Bje- 
losljendevu (kajkavski izteS6avam, izteScati, iz- 
praznujem ,exinanio') i u Dani6i6evu (isttStavati 
,evacuare'). NoSte bo v&se otb toli do pravil- 
naago £asa istiiStavaaSe po gradu bodd i tr^ 
bujuSteje isyskuje. Glasnik. 11, 77. Za ludu a 
svojemu trudu iztaS6aje samoga sebe. A. Vita}i6, 



istaStavati 



27 



1. I8TE(5l 



ist 304. Bde^ posted, tijelo sasmu ktaStava. 
J. KavaAin 806b. 

ISTA^TITI, IstaStim, pf uprav isprMtniti se, 

€Mli 9e upotreblava u osooitom i u preneaenom 

mmislu, — Sloieno: is-tafititi. — Akc. je kao kod 

ix^^asiti. — Bije6 je stara, isparedi atslov. ist'L- 

StifcL — Mjeite -it- u iakavaca % u sapadniifh 

itokavaca gtqji -fid-. — Igmedu fje6nika u Be- 

linu (istaStiU, iztaStivam ,8vanire, manoare, per- 

deni* ,evane8co' 715*) , u Volti^ijinu (iztaStiti, 

ixUi6tim, ixtaStivam ^smag^irei esalare, andar man- 

cando' ^bnehmen, mager werden'), u Stuliievu 

(istaStiti ,penita8 evaDescere'; iztafi6iti| v. izta- 

i'ati 8 dodatkom da je useto ie hrev\jara)y u Vu- 
otm (vide isgladfieti), u Dani6i6evu (isUfititi, cf. 
iieutfcStiin&). 

a. aktivno, a) uopde iS6ejmutit poginutif ne- 
itati Da v nas od mise korist ne ista&ci. Narofin. 
41*. Umri area mogft ufanje i sva dobra ista- 
itiSe. D. Zlatari6 19b. . (,) utgladi^eti, vidi u 
Vukovu rjedniku. — c) omrSaviti, vidi u Volti- 
Hjinu fjeiniku, — amo mogu pripadati i ovi 
prim^eri (moie biti i da pripadc^ju pod b) : Nu 
ako li, raso, a belu kopniS li£ce da t^ se laSti, 
i torn ie{om vik ne istaSti, savija' ga, u rasa 
bela. A. Cubranovid 147. Nu ako li, ru2o, u 
bela kopnifi liSce da t' se la&di, i joS k tomu vik 
ne ijsta&di, aavijaj ga a ruiu bela. N. Pelegri- 
novid 192. — d) o gemfi, kao omriavitiy izglad- 
neHf kad u Aqj ncstane gnoja. Ako zem]a is- 
Uiti nad iiime (cvijetom), tad se kaie iioj prdznine 
Trime: tmlei drvna, dubre od sinifita, skot £i- 
Tftdj&i miSa raka vi&ta. J. S. Be(kovid 90. 

b. 9a 80, refleknvnOf snadene je kao kod aktiv- 
noga glagola, Cijed slave od obraza iiegova ka 
se istafijti. N. Baiiina 155*. paul. 2cor. 8, 7. 
Iitodje . . . istaddi se 1 avrati se a nifitar. P. Ba- 
dovdid, ist. 184. 

e. pasivno. Da je narav dovidanska Isukrstova 
obnzeta i, da reknem, iztafitena bila od naravi 
boianstvene. I. Velikanovid, uput. 1, 277. 

ISTAgliVATI, ist4$t^jgm i ist^tTv&m, impf. 
istafititi. — Akc je kao kod iskazivati. — Od 
xviii yijeka, a igmedu fjeinika u Belinu (praes. 
istafitivam kod istaStiti), u Volti^ijinu (praes. is- 
taitivam kod istaititi), u Stulidevu (istaStivati uz 
istafititi; ista&divati, freq. v. ictajati e dodatkom 
da je taeto iz bretrijara), Tolika bade iie 2alos, 
tolika nutan&a boles i muka da sva pro&asta na- 
ilada istaStiva. A. d. Bella, razgov. 15. 

iSTATI, istanSm, pf. sloieno: iz-stati. — V 
dva primjera xvi fkjeka, 

a. neprelatno, izoatati. To li gdi bnde sam od 
droibe istoti. M. Yetranid 2, 262. 

b. prekumo, ostaviti, Cin^ da ne zabudu pri- 
■▼eta ova nod (boiidnu)^ do koli 2iv bnda, sla- 
viti aa sva mod; ka da bi ne dala, Boie, tebe 
tada, ne bi mok izstala ma dofia nikada. H. 
Lucid 278—279. 

iSTAVITI, istav£m, pf, dignuvii 8 mjeata eta- 
fttt na drugo mjeeto, — Sloieno: iz-staviti. — 
Akc. je kao kod izgaziti. — Od zv vijeka (vidi 
hd b), a moie biti i od prije (vidi kod istavfati), 
a iMmedu rjeinika u Stulidevu: izstaviti ,ezpo- 
nere'; u Vukavu: 1. n. p. lonac ,wegstellen' ,re- 
moveo'. 2. vrata ,ausheben (die thiir)* ,evello^; u 
Daniiieevu: lezponere'. 

a. aktivno. Brie pod\ lonac istavi, ter azmi 
naj brie trpesa napravi. N. Na}e§kovid 1, 282. 
Da iastavivfii i dignavfii kanate, vrata viSa i pro- 
(tranija adi} se nadine. F. Lastrid, test 227b. 
Kako prije istavi a}iSta. J. 8. Bejkovid 197. Ko- 
liko ga lake adariU, iz bojna ga sedla istavila. 



Nar. pjes. vak. 8, 200. Nikoli iz Medveda da 
kaiu, da istavi roka iz voda manastirska. Dje- 
lovod. prot. 65. Da istave iz svega roke. 147. 
Hode Slavjan da svijeta bijelom svoje svece na 
vidik istavi. P. Preradovid 149. — n<v ieS6e se 
kaie ovratima kad se smaknu baglame sa sto- 
iera. Getvrta je nod istavio podrumska vrata i 
slomio rezu i ntekao iz zatvora. Glasnik. ii, 8, 88. 
(1708). Od avlije vrata istavio. Nar. pjes. jak. 
488. Nogom lupi o vrata tamnice, istavila deve- 
tera vrata. Nar. pjes. marj. 148. Dozova seo- 
skoga drvode)a, te istavi vrata. Yuk, dan. 2, 185. 
I ono 6ta imadasmo vrata na kudi istavismo ih 
sami. M. B. Milidevidi zim. ved. 291. Opazim 
da neko nava}uj6 da istavi vrata. 816. 

b. pasivno, Nami nd stafeno ni ista|eno nidijer 
dlbgovanbje. u toj mi nikkda ndsmo ulazili. Spom. 
sr. 1, 126. (1415). Grad ovi na pledi s vratmi 
istav]enijem i s miri nosedi na mjesta razbje- 
nijem. M. Bun id 55. Dode crkvedak crkvi ali 
zastaue vrata crkvena i8tav}ena polngom. M, D. 
Milidevid, zim. ved. 808. Devetera istodna vrata 
napokon istavfena. M. Pavlinovid, razl. spis. 100. 

6. sa se, pasivno. Ne s tijem da se i otvoriti 
tada zapovidaju vrata, a kamoli izstaviti i di- 
gnati ! F. Lastrid, test. 227b. Kad se lonac istavi 
od vatre. M. D. Milidevid, 2iv. 1, 115. Eapak 
(6e) se sam izstaviti. P. Bolid, vinodj. 2, 882. 

iSTAY^Al^E, n. c^elo kojijem se istavla, — 
iMmedu rjeinika u Vukovu, Pri istav}aAa kotlova. 
P. Bolid, vinodj. 2, 876. 

I8TAY][iATI, istavjam, impf. istaviti. — Akc. 
je kao kod Izgledati. — Od ziv vijeloa, a ismedu 
rjeinika u Stulidevu (izstav}ati uz izstaviti), u 
Vukovu (1. ,wegsetzen' ,removeo^ 2. ,ansheben' 
,avello'), u JDani6i6evu (.amovere'). Igameni da 
ne isi»stav|ajatb se bez ddla otb crbkvi. Zak. dafi. 
pam. §af. 80. Dok se ze)er iz zem)e istav]a. J. 
8. Bejkovid 268. Kad je bio na ulioa, vrata is- 
tavla. Nar. pjes. vak. 1, 522. 8tado§e istav)ati 
vrata. D. Danidid, Imojs. 19, 9. Ot vatre iz- 
stav|aj. P. Bolid, vinodjel. 2, 219. 

lSTAY^iEl5rE, n. cUelo kojijem se istavi, — Iz- 
medu rjeinika u Stulidevu (izstav)ei^e). Izstav}enje 
kanata i dignatje vrata nebeskije. F. Lastrid, 
test. 281b. 

i8TAY0BITI, istavor£m, pf. posve pretavoriti. 
— Sloieno : iz-tavoriti. — Aic. je kao kod izni- 
fitaviti. — U Vukovu fjeiniku: n. p. zima, iz 
zime ,miiliselig zubringen' ,misere transigo', of. 
pretavoriti. 

I8Ti:££lSrE, n. cijelo kojijem ito isteie. — Sta- 
riji je oblik istedenje. — Izmedu rjeinika u Mi- 
kafinu (istedenje, tedenje ,efflaentia'; istedenje 
sonca yortas, ortus solis'), u Belinu (istedenje 
,origine, principio' yorigo* 528b; iztedenje ,spaa- 
tamento, cominciamento di nascere' ,apparitio' 
856b; istedenje sunca ,solis ortas' 486b), u Bje- 
los^enievu (iztede&e), u Volti^ijinu (,origine, sor- 
gente* ,quelle, arsprang*), u Stult6evu. Yijaha 
Isasa kako skondana od stedenja krvi. Korizm. 
97*. Iztedenje krvi i vode. I. Andid, svit. 185. 
Iz koje (strane tijela) nemod izhodi kako iz vratka 
i iz istedeiia. J. Matovid 280. 

1. IST&CI, istddem, pf, efflaere, ezcarrere, 
oriri. — Sloieno: Iz-tedi. — Akc. je kao kod is- 
pedi. — Bijei je stara^ isporedi stslov. isteSti, 
rus, HCTOHL. — Izmedu rjeinika u Mika{inu (is- 
tedi, tedi ,efflao' ; istedi, kakoti sance istido ,orior, 
nascor*; istedi iznenadi, nenadno iziti ,repente 
prosilire'; istedi naglo, silom iziti ,erampo'), u 
Belinu (istedi iz tabora ,asoir dagP acccunpa- 



1. IST£6l 



28 



1. ISTEil 



mentiy cio^ sloggiare' ^oastra movere' 11*: iste^i 
dan ,aggiomare, overo afirgiornarsi , ciod farsi 
giomo' ilucesco' 50*), u Bjeloa^enSevu (izte6exn 
,ef!fluo^ 2. ^nascor^ S. v. izhajam. 4. iztoSem naglo 
i znevarce ^repente prosilio'. 5. izte6em naglo 
z jednum kakti silum ,erumpo', v. izviram), u 
VoUijijinu (i8te6i i grijeSkom isteSi ,8correro, 
finir correre, uscire correndo' ,uuslaufen; aos- 
flussen'), u Stulidcvu (iste6i, istje6em ,effluendi 
finem facere; manare'; isteci sunce ^solem oriri'; 
i8te6i iznenadi ,repente prosilire'; izte6i, v. istedi), 
u Vukovu (,aaslaufen^ ,efflaoOi u Danididevu (is- 
teSti ^efBuere'). a) o dfm zitku. Eako Lopa6i>tica 
isteSo isb planine . . . Kako rybnikb isteSe isb pla- 
nine . . . Deft. hris. 48. Blrtvyju Tladyftneju jeie 
oti> rebrb istokSeju. Mon. serb. 262. (1389—1405). 
Krv Isusova ka iste&e iz rebar desnih. Naru(n. 
24^. Iz kojih med i slas od cvitja iste6e. §. 
Men6eti6 211, Probosti 6u ma trbuh, da mu 
8ve vino istefte. M. Dr£i6 260. Erv mu 6e is- 
teci B vodicom mijeSana. 457. Istefte iz prsa 
Isnkrstovijo vrutak i studenao krvi. M. DiTkovi6, 
bes. 864^. Iz prsi probodenijeh istekla je krv. 
B. Ka§i6, na5. 94. Da kad voda istefte od ne- 
vo)e, ter sve ustopi, Aih ne obujmi, ni pri- 
klopi, 8toje6i im na dale5e. I. Giinduli6 195. A 
a ime krvi mliko istefte iz tela jego. F. Glavini6, 
cvit. 241^. I tudije bistra i ugodna iztefto voda. 
862^. Da joj iz o5iju 8aze toliko obilno istekoSe. 
F. Lastri6, test. 255^. Nek isteka drage pomasti 
iiegove. 8vet 67*. Pomija ni kapi a oko valova 
zem)a snhaf nisu istekle. Nar. prip. vuk. 104. — 
i* metaforiikL Ova molitva istefte i(B) stadenca 
od mudrosti. M. Divkovi6, nauk. 98*. Od prio- 
bilata vm^a istekli sn svi zakoni. P. Badovdi6, 
i8t. 159. Badu6i ona (istina) istekla iz vrila od 
istine. F. Lastrid, test. ad. lib. Tra2it studenca 
vode iive, koja je istekla iz prsa 8pasite)ovije. 
ned. 859. Eoji bi nauk iz poganih vrila istekao ? 
A. Eani21i6y kam. 188. — h) o iemu drugom Ho 
(u pravom Hi u prenesenom smislu) te6e kao itc 
iitko, A pak 6e na svijeti toli pora2eno u istoku 
izvrjeti jezero ogi^eno u kom 6e i8te6i gorudti 
plamen taj. M. Vetranid 1, 290. Od kud je is- 
tekal prvoga grijeha smrad. 1, 297. IztekoSe mu 
criva. I. An£i6, ogl. 140. Nemoj da crijeva 6uju, 
er sva iztekoSe. (D). Poslov. dani6. 78. DuSa i 
svijest i^ima iztefte. J. Eavai^in 565*. — c) ka£e 
86 8udu kad pukney te iz nega ieide teku6i §to 
htko. Ako pu6e, ne istede. (Vafa da re6e onaj 
koji pe5e jaje u pepeln^ da ne bi jaje puklo, ili 
ako bi i puklo, da ne bi isteklo u pepeo). Nar. 
posl. vuk. 247. — amo pripadaju i ovi primjeri: 
Zdnici jego istdkosta. Pril. jag. ark. 9, 100. (1468). 
Gdi 6e o6i i zenice sve iste6i. M. Vetrani6 1, 81. 
Eomu je izteklo oko. A. Ba6i6 203. — d) o vre- 
menuy kao pro6i, minuti. va}a da je u metafo- 
ridkom smislu prema a). Jednomu misecu jedva 
istckfiu. S. Eo2idi6 47^. Toj vidimo na&e tijelo 
skoro ho6e biti gAilo, paki malo dni istedi, samo 
6omo takoj ledi. Pril. jag. ark. 9, 78—79. (1520). 
Istekla bihu 825 (godiita). B. Eagi6, rit. 44. Is- 
tek&i prigoda. nasi. 158. Jur broj istefte dvaeset 
i tri lita. A. Vita|i6, ost. 404. Ovi broj dana 
kad bude iste6i. A. J. Enezovi6 58. Yrijemo 
koje imalo je istedi do do§a§6a Hrista. 8. Rosa 
14^. Buda6i isteklo ono doba. 28^. Istekli su 
malo maA neg tisuda i sedam stotin godiSta. 42*. 
Qodine tvoje ne6e iste6i. D. Dani6i6, psal. 102, 26. 
Isteklo dana i mjeseci. M. Pavlinovi6, rad. 44. u 
Sulekovu fjeiniku : ura je istekla kod ,ablaufen^ 
— e) ieladetu i o iivoMif tr6e6i ieici, Hitit 
ja da van istede, istekfii ja vapit. M. Marulid 56. 
Junak 8 druibom ponosito na Po}ake prvi istede. 



I. Gundalid 825. Da slobodi rodna grada silni 
Cesar glavu odsijede, ki tu s pucim od zapada 
na domadi boj istede. 872. Nu Dilaver a to is- 
tede, ter ju ngrabi mladu silom. 586. (ApoHoli) 
kako ono lavi tudije istekohu pripovidati. F. Gla- 
vinid, cvit. 161. Videdi to Eufemijan zaSto jur papa 
i cesar blizu bibu, istede proti Aim. 225*. §to 
ste istekle izvan mirfi.? G. Palmotid 2, 98. Icvan 
vrata sredna grada na viteSkom koAu istede. P. 
Eanavelid, iv. 241. AV iz cvijetja zmaj iztede. 
J. Eavai&in 168^. To izredo i iztede mlada. Nar. 
pjes. bog. 264. — f) o 8uncUf mJesecUf evjtzdama^ 
zoriy danu itd. (i u metaforidkom amialu). o sunei^. 
Sunce mi istede. M. Marulid 44. Ead £arko suno^ 
istede. P. Zoranid 18*. Sunce istedi er zapadi^ 
tebi hrli, svitla zoro, kojemu de§ velmi skoro 
nazvati se verna lada. M. Pelegrinovid 188. Kako 
sunce istede. M. Orbin 208. Pade on pnta ne 
umije nadi u istok, kijem de podi, dokli iatodno 
sunce prije no istede svojoj nodi. L Gundulid 
895. Eako sunce u jutro iztede. F. Glavinid, cvit 
486i>. Ako bi poklonil se suncu u jutro kad ii- 
tede. svitl. 53. Izteklo je iarko sunce. L T. Mr- 
navid, osm. 184. Dokle istede zrak snndani, po- 
dinusmo mi duvani. G. Palmotid 1, 808. Gijem 
2arko sunce istede. 2, 15. Prije neg sunoe is- 
tede. P. Eanavelid, iv. 197. Eada istede sunce. 
P. Radovdid, ist. 74. Prvo nego sunce isteklo 
bige. A. yita}id, ist. 294. Eaono sunce, kad imaie 
izted u vavjedfiih Boga. J. Eavai^in 519*. Isteci 
mi, sunaSce moje. A. Eaniilid, utod. 445. I meni 
de brzo sunce isted. (Z). Poslov. danid. 29. Bjefie 
sunce isteklo. S. Bosa 166^. Sunce istom iz- 
teklo biSe. And. Eadid, kor. 882. U daa debar 
sunoe istede. Nar. pjes. vuk. 1, 9. Isteklo je 
2arko sunce da iza gore. 1, 48. — o mjestcu, 
Obraz misedni vas obal jednako istekfii. P. Zo- 
ranid 6G*. £arki mjesec, nodna svijed^, ki stoprva 
bjeSe isteko, kazaSe mi inh daleko. G. Palmotid 
1, 18. Istede sjajan mjesede. Nar. pjes. hero. vuk. 
278. — goijezdi, Obraz neje danioi s jutra is- 
tekSoj protiv}aSe se. Aleks. jag. star. 8, 249. A 
svijetla prem htijefie danica istedi. N. Na|e§kovid 
1, 215. Zvizda ncbeska nova istede u istoku. A. 
Gudetid, roz. mar. 301. Istedi de zvijezda od 
Jakova i divica de poroditi spasitela. M. Div- 
kovid, bes. 139^. Za nim (n^eaecom) zvijezda ka 
istede. I. Gundulid 96. A zvijezdami svijem na- 
redi, da mi svaka blaga istede. 244. Kastor 
i Poind jesu zvijezde svijem primoroim veoma 
sredne, er kad izteku, plahe vjetre promijene a 
blagu mlakajicu. B. Zuzeri 15. Bjebu vidjeli 
istedi jednu neobidnu zvijesdu. S. Bosa 85*. JoS 
ne biSe iztekla danica. And. Eadid, razg. 118. 
Dok u jutru istekla danica. Ogled, sr. 405. Dok 
istede danica zvijezda. 425. I jutreAa istekla 
danica. 476. — o zori, Lijepe vile, druge moje, 
eto iztede zora bijela. I. Gundulid 138. Bje&e 
danica objavila jur svanutje dana bijela, i istekla 
zora mila s vijencem rusa oko dela. 862. Yajs- 
kolik se svijet veseli, kad istede zora bila. G. 
Palmotid 2, 17. — o danu. Eada istede dan. M. 
Marulid 54. Zem]a u nebo obrati se, drag ti 
istede danak bijeli. I. Gundulid 72. Nahodi se, 
ti mi rede, doli, vajmeh, tvoja mila, gdje dan 
bijeli ne istede. 97. Ead pribili dan s nebesa 
zgar isted de. 537. — o svjetlostif zraku (obidno 
metaforidki). Da je istekla druga nova s^etlost. 
B. Gradid, dub. 48. Novijem kolom meni istede 
IjepSa svjetlos neg sundana. P. Eanavelid, iv. 8. 
Tad mu izteku sve svitlosti. A. yita)id, ist. 898l>. 
Od i^ega isted ima svjetlos privelika orkvi. I. 
Dordid, ben. 153. Pribivajudim u osiiiu smrti, 
svitlost istede Aima. F. Lastrid, test. 202i>. Svjet- 



1. I8TE(5l 



29 



ISTEGlJlVATI 



lost latere im. S. Bosa 58^. Izte^e takoder sunce 

i svitlcMt. And. Ka6i6, kor. 805. — u metafo- 

riSkom Hi u prenesenom amislu, Za toj isteSe, da 

kako snnce sja. §. M6n6eti6 207. Kada van lie 

lipos latere. 252. PaSo bahtom vazda uzteoi, 

mid god mo2e5| da ga vidifi, ili leiiS, ill sidiS, 

^er ma snnce gom izteci. A. £ubranoviA 155. 

S ikim. pjesan isteSdi i & Aimo zapade. D. Kaiiina 

62*. Da im 6u kako taj zvijezda iste6. D. Zla- 

tari6 2^. Snnce od razuma nije nam isteklo. M. 

Divkovi6, bes. 490*. Iz tebe isteklo jest sunce 

pravde. F. Glavini6, cvit 808i>. Od tebe isteklo 

jest snnoe pravde. I. T. Mrnavii, nank krst. 1708. 

29. Kad Jerina na prozorn drugo sonoe svijetu 

istete. P. Eanavelio, iv. 68. Slava GospodAa 

istekla je svrhu tebe. I. An6i6, ogl. 22. Od tebe 

do istine isteklo je snnce pravde. svit. 111. Iz- 

te^ de pravda po svemu svita. A. Vita|i6, ist. 

220. Zasiva Spasite) od istoka dicu iliti mladei, 

a kojim je istekla svitlost F. Lastrid, od' 108. 

Isftekla je i&eka svjetlost (ubavi Boije prema liima. 

J. Matovid 458. — g) u tnetaforiikom ili u pre- 

netenom smislu, o iemu mu drago ^elemom ili 

umnom, kao izniknuti^ roditi ae ili uopde postati. 

iivi plam iz andela iste6e i sinn. M. Drii6 424. 

Od i&6e6ezga staroga izteklo sve je to. A. Geor- 

gieeo, nasi. 261. Koji je (grih) nikim na5inom 

ixtekao od griha prvoga 6ovika. I. Grli5i6 95. 

Bolica, 8 Boleslava ki 'o izteko, jakno i cvijetje 

ii granica. J. EavaAin 13 L^. Lav, s korena Da- 

Tidova krafevskoga ki iztede. 887i>. Iz istog drva 

odknd smrt isteie, i £ivot se ^emn povruti. F. 

Lastri6, test. 48*>. Bada6i ovo zablndeAe isteklo 

od krivoviraca. A. Eani21i6, kam. 188. Iz prsi 

Isnkrsta istekoSe sakramenti. Ant. Ead6i6 107. 

Ako je ta tupost od pameti istekla iz obi6ajnosti 

n sagriitoiia. 247. Iz koje muke (Jezukrstove) 

izte6e svaka krepost. J. Mati6 501. Nema na 

tkemu gdje 6e list izit, cvijet iste6, plod se za* 

metnut. A. Kali6 850. Ta cvit s listom iz grana 

isteie. J. 8. Be}kovi6 87. J^iUdi koji sa od rake 

siromaSke istekli. M. Pavlinovid, rad. 15. 

2. I8Ti:6l, istSgnem, pf, vidi istegnntL 
ISTEGLITI, Isteglim, pf. vidi iztegnnti. — 
Sldeno: is-teglitL — Akc. je kao kod izgaziti. 
— U naie vrijeme, a uimedu rjednika u Stulidevu 
(istegliti, isteglivam ,oavar di dentro' ,eraero') i 
u Vukovu (u£ istegnati). Istegli§e listove od 
ilata. D. Dani6i6, 2mojs. 89, 8. Ne moie se lako 
isTlai istegliti. Magaz. 1868. 60. 

IST£GJ(iVATI, i8t^g)ujem • ist^g)ivam, impf. 
istegliti. — U StulUevu rjeiniku: praes. iste- 
glivam kod istegliti. 

ISTEGNtr^E, ft. cijelo kojijem se istegne, — 
Stariji je oblik istegnntje. — lemedu rjednika a 
Mikafinu (istegnutje nadvor ,eztractio'), u Be- 
linu (istegnntje 181*), u Voltigijinu (istegnutje), 
% Stulidetm (istegnntje). Istegnutje srca ostude- 
i&QJe milodtu od )ubavi. M. Badni6 154^. 

ISTibGNUTI (istddi), istegnem, pf, sloieno: iz- 
tignnti (tddi). — Akc. je kao kod izmahnuti. — 
Uijei je atara, iaporedi stalov. ist^gn^ti, rus. 
McraajTh. — Lmtdu rjednika u Mikalinu (isteg- 
nati drijevo iz mora ,subdacere navim'; isteg- 
nati sok ,trahere, eztrahere saccum'; istegnuti, 
potegnnti nadvor ,extrabo*), u Belinu (iztegnuti, 
izteiem ,tirar fuori' ,edaco' 782^ ; ,cacciare o trar 
laori per forza' ,eruere* 154^; istegnuti, isteiem 
t isteg^vam ,cavar di dentro* ,eruo' 181*; isteg- 
nati, isteiem ,stirare^ ,intendo' 709^; iztegnuti 
sidro ySalpare I'ancora' .solvere anchoram^ 77^), 
tt Bjelos^enievu (vidi kod istegdivati), u Volti- 
iijinu (istegnati I isteiem ,8tirare, stiraocbiare, 



st^ndere' ,ausbreiten, ausdehuen, erwreitern'; iz- 
tegnuti, iztegnem, izteSem ,trarre fuora, estrarre, 
oavar fuora, attirare' ,heraa8ziehen, berausscblep- 
pen*), u Stulidevu (iztegnuti % istegnati, iste2em 
,vi extrahere, eruere, eripere^), u Vukovu (,aas- 
ziehen, dehnen' ,extendo, prutraho'). 
1. aktivno. 

a. poteiudi ievaditi. Ter ga iztegna (Tondala) 
vanka iz pedi. Tondal. star. 4, 114. Oka sa a 
mriii, ku kad iztegna van. P. Hektorovid 7. 
Istegnnii bi ju (mreiu) punu riba. B. Kadid, 
fran. 171. U jednu skodi vodu, iz ke napol mrtva 
iztegnnhu ga. F. Glavinid, cvit. 283^. Korabju 
od kamika, na morn uzdriedu istegni na kraj. 
312*. Istegnafie ga iz tavnice. P. Bakfiid 79. 
Kako da bi botil iztegnuti mu duSu dihanjem 
svojim. P. Badovdid, nad. 261. Uzajde Simun 
Petar i istegnu mriie na kraj. L. Terzid 282. 
Blagoslovi rosom tvoje milosti nebeske ova vodu, 
neka lasno na sluibu tvoji virni mnoStvo riba 
iz ike istegnnvfii, tebe samoga kra(a, vladaoca i 
dariteja poznadu. 284. 2udije . . . istegole mu 
iznntrena za darat. M. PaviSid 25. Bibari je 
istegoSe iz vode. 26. Bibe istegnu vfii na kraj. 
S. Bosa 87b. Kako boded da mad sgrabi i na 
krivca da iztegne? V. DoSen 70*>. Pelina prigaj, 
ter po mistu od uboja vi§e puta privijaj, izteg- 
nude od 50 godin uboj. J. Viadmirovid 9—10. 
Nek iztegne onu vodinu. 28. Prilipi neka iz- 
tegne oni otrov. 43. A od sroa naSijeh izteg- 
nnti ne mo2e§ ikakve barne izmjene. I. M. Mattel 
210. Ali od stvora tako lijepa kojn bar primio 
si, koju li }ubav iztegnno ? 817. Tobija istegnu 
ribetinu na suvo. I. J. P. Ludid, razg. 42. DuSa 
tvoju iz tila tvoga bode iztegnuti i nevo)no iz- 
vadi. D. Bapid 810. A dovati srdali durbina, 
istegnu mu detiri kanata. Nar. pjes. vnk. 4, 458. 
A istegnu kop|e iz zemfice. Nar. pjes. marj. 67. 
Neka ovo grebine (brod) istegnemo jutros na 
kraj. M. Vodopid, ta2n. jel. dubr. 1868. 178. — 
amo pripadaju i ovi primjeri: On k oltaru Pri- 
jama istegnu. I. Zanotti, en. 87. Stvorite| ridju 
,budi' istegnu iz niSta svako stvoreiie. F. Lastrid, 
test 866*. 6a§a vinca deder tu iztegni. I. Za- 
nidid 248. 

b. proteBaAem produfitif vidi rastegnuti. ,Nemoj 
ga tako potezati, istegnuded mu ruku'. u Du- 
brovniku. P. Budmani. vidi i kod 2 i 8. — amo 
moie pripadati i ovaj primjer: IstegnuvSi jezik 
kakono mrtva. Zborn. 4*. 

c. oteti, useti, dobiti, iaporedi istezati. — U 
jednom pritt^eru xviii vijeka. Uza dto dakle 
nijesi dao pinez moj na dobit, da ja dofiaddi 
budem ga s kamatom istegnati? S. Bosa 129*. 

%. pasivnOf vidi 1, b. Pote2u mu ruke bile 
uzovitijem konopima, i tako lb istegnute tvr- 
dijem davlim pribijaju. 6. Palmotid 8, 182*. — 
i u prenesenom smislu o vremenu, Zabav}e^e is- 
tegnuto nosi sobom jedno nerazabrane vo|e. M. 
Badnid 154^. 

3. sa se, pasivno i refleksivno, vidi 1, b. Negov 
prisveti vrat bijade se veoma istegnuo. P. Bakdid 
127. Izteie se mani uznadice, a vedi azam isti 
no2 raspara ga. F. Lastrid, ned. 405. 

ISTEGNUTSTVO, n. u Stulidevu rjedniku: u£ 
istegnutje. — nepouMdano, 

ISTEGlMVATI, istdgdujem t istdgiilvam, impf 
istegnuti. — Od xvi vijeka (vidi naj eadhi pri- 
mjer)y a izmedu rjednika u Belinu (praes. isteg- 
divam kod istegnuti 181*) i u Bjelostjendevu 
(1. iztegnujem, iztegnuti, izteiem, iztezati ,ex- 
trabo^ 2. iztegnuti ladju iz vode etc. ,sabdacere 
navim'). Jedva mreie istegni vabu. S. Bosa 170*. 



ISTEGlSriVATI 



80 



ISTEZATI, 1, a. 



— amo pripada po svqj priliei i avc^ primjer 
(radi enaiei^a vidi istegnati, 1, o) : Da2nike vale 
istegnajete. N. RaAina 89». iaai. 58, 8. 

ISTEEAB, kcJe se na istekar^ te £na6i: nanovOf 
tMnovOy isporedi istanovice. — Postal^ nejasno; 
tar od Ute 6emu se dodalo ka-r? — U na§e 
vrijeme, a itmedu fjednika u Vukovu (,au£i neuoi 
von vome^ ^denuoS cf. naDOvo). Na istekar padke 
podasafie. Nar. pjes. vak. 8, 92. 

ISTEL^^NIGAy m. govori se kao pogrda lijena 
momka. u Lid, Y. Arsenijevid. 

ISTELIGATI, isteligam, pf, samo u Stuli6evu 
fjeMku: izteligati ,finir di cicalare' fgarriendi 
finem imponere'. — Sloieno: iE-teligati (u utome 
fje6niku nema teligati nego tolikati). 

ISTjfeLITI, Istelim, pf, oteliti (mnogo telaca). 

— Sloieno: ii-teliti. — Akc, je kao kod icnositi. 

— U naSe vrijeme^ a ismedu rjeinika u Vukovu: 
isieliti, isteli ,(eme menge) kalben' ,pario^ ~ Sa 
se, refleksitmOf oteliti se (o mnogijem kravama). 

— Imedu rjednika u Vukovu: isteliti se, istele 
se ykalben (von mehreren kilhen)' ,pario'. Erave 
ti se istelile, sve volove vitoroge! Nar. pjes. vnk. 
1, 114. 

1. ISTilPATI, IsbSpJgm (istepam), impf. istepsti. 

— U Bjelosijenievu rjedniku: isteplem, iztepsti, 
iztresam ,ezcatio*, v. ,eluctor', i u Stuli6evu: is- 
tepati, istepam, v. istepsti. 

2. tSTEPATI, Istepam, pf. igfovoriti tepcfjUH. 

— Sloieno : is-tepati. — Akc. je kao kod Izgle- 
dati. — U naSe vrijeme u Duhrovniku. P. Bud- 
mani. — I u Sulekovu rjeiniku: ,abstammeln ; 
abstottern^ 

ISTEPEIStE, n. cijelo kqjiiem se istepe. — U 
StuliSevu fjecniku. 

ISTEPSTI, istepem, pf. istrestiy ithiti. — Slo- 
ieno : iE-tepsti. — Rijei je stara^ isporedi stslov, 
isteti. — Izmedu rjeinika u Bjelos^endevu (vidi 
kod istepati), u Stulicevu (iztepsti • istepsti ,ex- 
outere, concutere, flagellare* s dodatkom da je 
useto is misdla). 

a. aktivno. Pokle ga z nikimi 6ini iztepsti bi£i. 
F. Glavini6, cvit. 109^. MeStri Ivana svetoga ni- 
kimi istepoha bi&i. 180t>. (Ljaval) kri6e6i, da 
ga 8. Jeronim istepe. 830^. 

b. pasivno. Nepravedno bi istepen. I. T. Mr- 
navi6, ist 18. 

c. sa se, pasivno. Dobre iene, vino pijte, al' se 
8 vinom ne opijte, jer, kada se zopijete, vridne 
da se iztepete. P. Vitezovi^, cvit. 185. 

ISTEBNA, /. vidi gnstijerna i bistijerna. — 

U dvije kiMge pisane crkvenijem Hi mijeianijem 

jesikom: prva je ziii vijeka (vidi F. Miklofii6, 

lex. palaeoslov.* kod isterna). BdSe obrdU Dari- 

jeva zlata 12 isterbnb plbndhb. Aleks. no vak. 76. 

ISTEBSUM, tur. isterae, ako ho6e. — xviii 
vijeka u Slavoniji. Da i sada polak Slavonije 
,jok vala' im sluii misto ,nijeS a ^istersam* na 
misto ,ako 6e'. M. A. Be)kovi6, sat. 38^. 

ISTi:sME, n. djelo kojijem se istege. — U 
Stuliievu rjedniku. 

IST&SATI, IsteSSm, pf. tesanem israditi, is- 
dje}ati (0 drvUf a i o kamenu). — Sloieno: iz- 
tesati. — Akc. je kao kod izorati. — Od zvi 
viJeka (vidi F. Miklo§i6, lex. palaeosL' kod iste- 
sati), a igtnedu rjeinika u Mikafinu (istesati, iz- 
4jelati ,elaborare ligna, dolo, levigo, polio'), u 
Jaelinu (iztesati, iztedujem ,lavorare il legno' ,dolo' 
429*), u Volti^ijinu (iztesati, v. tesati), u Stuli- 
devu (istesati ,dolare, laevigare, polire'; iztesati, 



izteSaiem i isteSivam ,seoari ligna complanareO> 
u Vukovu (,aushanen' ,edolo')' 

a. aktivno. Da tko vidi majstora n mkn drvo 
neotesano i da ma re5e: ,Baci to a vatra* lado 
bi a£inio, za§to zna majstor ono istesati. S. Mar- 
giti6, fal. 254. Istesa sedam stupova, t. j. sedam 
88. sakramenata. F. Lastri6, test. 801*. Isteli 
sebi dvije plofie. B. Dani(i6, 2moJ8. 84, 1. Is- 
te§i dvije plo6e od kamena. 5mojs. 10, 1. 

b. pasivno. U dvor 8tav}a se kameAe izSareno, 
iztesano i ftisto. M. Badni6 225*. Pla£na daskiL^ 
jest iz bnkovoga drva istesana. L Jablanci 48 

e. sa se, pasivno. Iz svakog pai&a ne mo£e sc^ fc 
svetac istesati. Nar. posl. vak. 100. 

ISTEStVATI, ist^ujem i istMvEm, •mp/. is^ 
tesati. — Akc. je kao Kod iskazivati. — U rjeS^ 
nicitna (grUeikom sa -S- iiu. -b-) : u Belinu : praem. 
iztedajem kod iztesati, i u Stuli6evu: izteSivati, 
izteSivam, freq. v. iztesati, a kod ovoga ima praes. 
izteSajem i izteSivam. 

ISTETtlBATI SE, istetiStnlm se, pf. teturaju^i 
ieiH. — Sloieno : iz-tetnrati. — U Sulekovu fje6- 
niku: ,aassohwanken^ 

IST^ZALAG, ist^zaoca, m. 6ovjek koji istek. 
— Samo u Voltijijinu rjeiniku: iztezalac, izte- 
zalca ,scavatore, strappatore' jheraasreisser*. 

IST&ZALO, n sprava kojom se isteie lada na 
kraj. — isporedi argan. — U jednoga pisca na- 
gega vremena. Ovako vapijaSe proto Boio a krme 
nekakva staroga brika, koji ve6 imaja6i posta- 
v}eno svoje drveno orade s debelijem celom oba- 
vitijem oko istezala na fikaru ukopana istesaSe 
se na saho. M. Vodopi6, tain. jel. dabr. 1868. 
178. 

ISTEZA^KA, /. vidi pazdra. Bad ko radi Sto 
kome, pa odmah pita dta £e dobiti za to, rekne 
ma se n fiali: ,Dobi6e& isteza)ku^ a Dobroselo. 
M. Medi6. 

ISTEZAISte, n. djelo kojijem se isteie. - Is- 
medu rjeinika u Stuliievu (istezafie i iztezai^e) % 
u Vukovu. U iskaSivai&u gradioca (glamenovano 
je) istezai^e koje ima istezat sam iz sebe Hri- 
stjanin. 8. Bosa 115*. 

ISTiiZATI, isteiem, imjfff. istegnuti. — Akc. 
je kao kod ispisati. — Eijei je stara, isporedi 
stslov. istQzati, rus. HCTHsaTL. — Izmedu rjeinika 
u Belinu (praes. isteiem i izteiem kod istegnati 
i iztegnati), u Bjelostjenievu (iztoiem, v. izte- 
gajem; vidi i kod istegi^ivati), u Volti^ijinu (iz- 
tezati ,soavare, estrarre, trarre fuor a forza' ,he- 
raasziehen'; praes. isteiem t izte2em kod isteg- 
nati i iztegnati), u StulUevu (isterati, 1. v. sa- 
diti s dodatkom da je uzeto iz misala. 2. ,exi- 
gere, repetere, reposcere, distendere'; iztezati, v. 
istegnati; praes. isteiem kod istegnati^, u Vu- 
kovu (,au8delinen' ,extendo'), u DaniHievu (,re- 
quirere'). 

1. aktivno. 

a. vidi istegnati, 1, a. Ovej tri (parks) biliiaja 
tri vrimena £ivota naSega: vrime ko 6e biti, ku 
jest, ko je bilo. ko 6e biti, izteie 2ioa; ko jest, 
vrti je ali 8a6e; ko je bilo, jar smotana 2ica pri- 
rizi:ge. M. Marali6 72. Ah jaoh! ka 6e krv ra- 
nama prolit naSe rad )abavi, ako isteie misao 
sama bez rane ma pot krvavi? G-. Palmotio 
8, 68b. Prazne mreie istezahu. 8, 213^. Oni tada 
a dva dila razdijefeni jedva isteiu iz morskoga 
plodna krila lijepa plijena pana mreia. 8, 214*. 
Jezik moj izgorjeli iz asta izteia. L Grli6i6 265. 
Iz Aihovijeh 6e)asti silom isteie vas plijen od 
duSa. I. i)ordi6, ben. 94. Priona svojom rakom 
mreie istezati. 175. Po&efie ono plemenito tilo 



I8TEZATI, 1, a. 81 

froitaiiy one gvoEdene kake sa meso sapMaha, 

a kad ji oni iztezahu, sobom meso iiDofiahu. J. 

Banovao, rasg. 160. §to mi ti je Sto? mrtav 

iLiva is gore isteie ,il pettiIle^ S. Budmani 423*. 

Xstesaiie koje ima istezat sam iz sebe Hristjanin. 

8. Bosa 115*. PrispivSi tute vojnicii po6e§e odtle 

istexat koludre za smaknut ili. Blago tarL 2, 71. 

X^iiistinito beaidil i ve6e krat iateie suze iz 

o6ijn svetih Boijih. 2, 155. Da mu se grisi silom 

isteia iz usti po upitovaiiu iapovidnika. Ant. 

Zad6i6 206. Tu mu b Ilea vlase istei^e. A. Kali6 

203. lateiimo is blata }epota naSu Neretvn. M. 

Pavlinovid, razl. spis. 387. Bawlison razmrsoje 

natpiae i iste2e povjesnicu asirsku. rad. 18. 

b. vidi istegnati, 1^ b, vidi hod 3, b. 

e. ishati, vidi istegnnti, 1, c. Vb snu no§tb 

doia tToja istezajn otk tebe. Stefan, sim. pam. 

iaf. 9. Mogndstvom oil strahom isteia nedo- 

stojne etvari svojih podloinika. Blago turl. 2, 175. 

— U knigama pisanima crkvenijem jegikom ima 

i drugijen snaitna aliinijeh ovome Hi koja su 

od ovoga postala: ,8cmtari, ezquirere, exigere, 

eaptivnm abducere, laere, contendere'. F. Mi- 

kloSi6, lex. palaeuslov.' kod istQzati. tako je i u 

ruskome jestku. 

2. piisivno, vidi 1, c. O jedinomb poslddAemb 
ov£eti otfc na6elnago pastyremb Hrista vb dtn^ 
oQb velikjj poslddny javjenija jego isteiemy 
badem&. Doment^'an^ 141. 

3. sa se. 

a. pasivno, vidi 1^ a. Iz aboSke lade Sesto 
meda6 oble vrSe i mrei^e na obi6ajno ribno mjesto, 
gdi se debar lov iste2e. G. Palmotid 3, 128*. 
(Brod) istezaSe se na suho. M. Vodopi6, tuin 
jel. dubrovn. 1868. 174. 

b. refleksivnOf vidi 1, b. Jere se mi ne iste- 
iemo predaleko. Anton Dalm., nov. tefit 2, 58. 
paoL 2cor. 10, 14. 

ISTEZAYIGA, /. vrsta mreie, — Samo u Stu- 
liievu fjeiniku: ^ete da pescare' ^sagoDa^ 

ISTEZOBBOJNIK , m. ti 8tuli6evu rjeiniku: 
jSzactor' s dodatkom da je uttto is hrevijara. 

ISTE^AifE, n. djelo kojijem se isteia, — U 
8tuli6cvu rjeiniku s dodatkom da je ueetQ is 
brevijara. 

I8TE2ATI, iste2am, pf. vuii isteilti. ^ Slo- 
ieno: iz-te£ati. — U Stultdevu rjeiniku: ilavorare, 
coUivare' ,colere' s dodatkom da je uzeto is bre- 
tijara. 

iSTEJ^ITI, lste££m, pf, israditi (eemfu kao 
teiak). — Sloieno : iz-teiiti. ~ Ake. je kao kod 
ii^aziti. — Na jednom n^estu xiv vijeka, dto 
Qiora bMbbomby tozi da se bMbbomb isteii. Mon. 
•erb. 98. (1830). DaniHi je mislio da treba H- 
Uiti i steSi (vidi u liegovu rjeiniku kod sbteiati), 
ait se kasnije premislio (kako sam naiao sabi- 
}deno ^egovom rukom), 

IST£2iy, a€^, u Siuliievu rjeiniku: ,estrat- 
tivo' yoxtrahendi vi praeditas'. — nepotizdano. 

1. ISTI, acfj, veros, idem, ipse, uprav koji jest 
mo ito jest, dakle kqji nije drugi, — Bijei je 
ne samo praslavenska, isporedi stslov, istib, rus. 
icTuli, ieS. iiBtff po], ist, isty, nego i letska, is- 
poredi litv. iszczias, oUti, let, ists, pravi, — Po 
tvqj prUid postaje od korijena jes gtagola jesam, 
iU bai od treiega lica jednine jestr^. — Nomi- 
naini se oblik nahodi rijetko i to samo u kni- 
gama pisanima crkvenijem jezikom i u jednom 
primjeru xviii vijeka : U svetifita templa ista lap 
je Darda i Dakova... J. KavaAin 329i>. ali vidi 
i 2, b. — Lsmedu rjeinika u Vraniiievu (ta jisti 
(idem^, u Mikafinu (fidem'; ja isti ,ego ipse'; 



1. ISTI, 1, b. 



ti isti ,ta ipse' itd,), u Belinu (.idem' 467b; yogb), 
u Bjelostjenievu Gidem'; isti ja ,ipse ego', isti ti 
,ipse tu' itd,)y u Volti^ijinu (,stes80, medesimo' 
,ders6lbe ec.'), u Stuliievu (nema napose, nego 
isti sam ,ip8e' s dodatkom da je useto iz bre- 
vjjara), u Vukovu Gselbst' ,ip8e*), u DaniHievu 
(istb ,idem; ipse; certus'). 
1. adj. 

a. pravif istiniti, — rijetko, Pokazati ho6a (isto 
da &a praviS nije isto. M. IdaraU^ 317. Ako bi 
prvo re6enje isto bilo. Nara6n. 21*; Jell to isto? 
— Je, gospodine. Korizm. 46^. Toj mi re6e moja, 
spominam se 6isto, sestra, vazda koja prorokcg'e 
isto. H. Luci6 194. Ako je to isto, Sto pisan 
tva pravi. 267. Toj trudno virajem, na isto ako 
je, da svakom darajem bvalom te, pravo je. 268. 
Poznati 6e§ stanovito, §to ti ve)u da je isto. M. 
Divkovi6, kat. 158. Svijem jesi rekla fiisto i vi- 
dimo da je isto. 163. N? samAa ner isto. D. 
Barakovi6, jar. 63. Driati za isto .habere certam'. 
J. Mika}a, rje(n. kod dr2ati. — radi znaiena 
ovome sliinijeh Sto se nalaze u khigama pisa- 
nima staroslovenskijem Hi crkvenijem jezikom vidi 
F. Miklo§i6, lex. palaeoslov.^ kod isti. — SredM 
rod isto stoji u ace, s liekijem prijedlozima, te 
s fitma Zajedno vrijedi kao adverab, radi zna- 
ie1^a vidi doisto, doista, t zaisto ; osim prijedloga 
do i za nahodi se i s prijedlogom a. On bo je 
a isto jistini jai^aa Bernardin 183. Jeli ma a 
isto nafiasto. Stat. po}. ark« 5, 268. Prikrati Sivot 
moj, prav)a ti a isto. §. Menftetid— G. Dr£i6 479. 
U isto viri:g sad i znaj stanovito. 486. U isto 
lagao jesi. N. RaAina 68^. dan. 13, 55. U isto 
sin Bo2ji jesi. 187*. mat. 14, 33. Od kojih a 
isto napokoi^i nisi. I. IvaniSevi6 279. ^abi me 
a isto svej ve6e nego ja. 295. 6adim se a isto 
i zamiram dosti. 809. Snom 6a a isto po6inuti. 
A. yita}i6, ist. 17^. Istinita stvar je a isto, da 
^e brez straha on Bo2jega. ost. 4. • s prijedlogom 
pod. Mati ma je pod isto mislila, da je mom5e 
poginalo. I)ar. prip. vlL 1868. 653. 

b. idem, koji nije drugi, koji niji drukiiji, a) 
kaie se da se ono ne razlikuje od iheiega Ho se 
prije kazalo. I ta ista zem]a prodah. Mon. croat 
57. (1433). Da ima biti ovi isti zajamb za puna 
platu provi2guna za godiSte. Mon. serb. 502. 
(1467). Za t* isti uzrok govore. NaraSn. 5^. Te 
stvari nisu v zdrianiju krS6enija za6 prez tih 
istih more se dati krfidenije. 13*. Ta isti sv. 
Tomas govori. 58*. Drian je sopet spovidati 
one iste grihe. 82^. Pozna da bi§e to ona ista 
koludrica. Transit. 240. Ta isti Avgustin go- 
voraSe. Korizm. 27*. Tlknu v rebra Petra anjel 
ta isti. 57b. Koju ja ista kAigu iz latinske odi6e 
svak&i. H. Luci6 185. U isto toj doba u srce 
od Jade uljeze hudoba. N. Na)edkovi6 1, 120. 
Yidjot 6ete one iste prve prikazaooe. M. Dr2i6 
243. Ove sa mnom htjeSe do6i od istijeh t\jeh 
strana. Jedupka nezn. pjesn. 240. Subota po 
istoj toj nedje}i. A. Gu6eti6, roz. mar. 69. Ino- 
iencijo osmi kiiigami svojijom isto to krijepi. 77. 
Od tamnice Korevskoga straia je dana Biz van- 
padi, ki bi prije rob istoga slavna bana. I. Gun- 
duli6 311. Ali isti ve6er ovi sultan Osman dozva 
pa§u Husaina. 556. nije6 istoga joS uzroka do- 
zovite sve bojnike. G. Palmoti6 1, 174. Kad 
Isasa ove iste drage glase lijepo slu&a. A. Vi- 
ta}i6, ost. 68. Prini on isti skup i sumu u naS 
jazik. J. Kava&in 126*. Ov potvrdjen zakon isti 
i vami je od koristi. 167b. Tako po isti na&in, 
dostojno je da . . . A. Ba6i6 223. Isukrst bu- 
dadi a isti dan veSerao po obidaju iudinskomu. 
J. Banovac, razg. 223. I prosu na iiega Petra 
ove iste rije6i. F. Lastri6, test. 150b. Sto isto 



1. I8TI, 1, b. 



82 



1. I8TI, 1, c. 



i David joS davno prorokova. ad. 126^. Toga 
istoga uzroka radi napisah reSenog satira. M. 
A. Be]kovi6, sat. A3*. Ovaj isti Sokrata aze 
otrove 6aga. sabr. 1. To isto 6inimo. J. Baji6, 
poa6. 1, 18. Druga iivad to isto zaktiva. J. 8. 
Be)kovi6 386. Opet to isto. Yuk, nar. pjes. 1, 820. 
I na oni isti komadid hartije . . . PravdonoSa. 
1852. 3. — b) Sto nije drugo kaie se u podloinoj 
reienici 8 relativnom ean^jenicom Hi s relativnijem 
adverbom, Ca mi v svitu jesmo 6inili, odo isto 
najdemo v drugom Sivotu. Transit. 90. One koje 
snizi, one iste i uzvisi. N. Rai^ina 185*. paul. 
eph. 4f 10. Ona ista tebi budi ka si drazim vazda 
bila. I. Gunduli6 855. Oni isti dan, kad i sveii 
Nazor, priminnhu. F. Glavini6, cvit. 242^. Ki 
one iste, ke i on, vere jesmo. 804^. Banica sam 
ona ista, ka sam vazda tvoja bila. 6, Palmoti6 
1, 815. Sve fito 2eli srce tvoje, iste ie]e jesu i 
meni. 2, 225. Ja sam ona ista bila, koja . . . 
iliemu sam se obedala. 2, 252. Molim te, da mi 
na misto raja dadel pakao, §to je isto kolik i 
re6 zlu smrt. J. Banovac, razg. 184. Ne samo 
uvridujete ga, kad vam dini dobro, dali se slu- 
£ite s isti dobroSinstvi, koja vam £ini, uvridati 
ga. J. Banovac, razg. 155. Buda6i da je Isakrst 
od istoga kruha, koga je posvetio (sa) ine, i on 
io. 286. Isto ono tilo i ona ista krv koja onda 
prikaza i sada se prikazuje. J. Filipovi6 1, 72*. 
,Isa8' isto ode re6i §to i ,spasite|'. F. Lastrid, 
test. 86*>. ,Aleluja' isto o6e re6i fito ,falite Boga^ 
180*. On isti koga 6e grihom pogrditi ima ga 
suditi. ned. 14. Vaja da izlijeva vodu oni isti 
tkoji rije6i govori. I. A. Nenadi6, nauk. 100. 
Jure mu odgovori da je ona ista (sablajf ali nije 
ista desnica, koja & ^ome vlada. And. Ka6i6, razg. 
187. Na misi . . . dini se isto posvetiliSte, koje 
bi prikazano na kri2u. J. Matovid 229. Kako 
se ovdi ne nahodi isti na6in mo]e£a koji bi u 
profiastnijem prose^ima? 495. §to o5ima udi, 
isto i srcu zlo 6ini. I. J. P. Lu6i6, razg. 74. — 
— c) kod stodri, djeld iid. u ostalome raelHitijeh, 
istide se da ima neSto ito je jedno, Prista slavni 
kral ovdira i pa§i se a 6as isti s prva uvjeti 
stide od mira. I. Gandali6 455. Lis od gore mi 
smo iste, fito se na nas rasr6iste? G. Palmoti6 
1, 187. U isto smo se brijeme oba, u istom dvoru 
odhranili. 2, 195. Sude6i jedno isto djelo sad 
pravo sad krivo. I. Grli6i6 190. Kad na istu 
hrpu meded i koladra i opata. J. EavaAin 888*. 
Obadva isti dan iste godine u istom mistu Bimu 
od istog progonite)a Nerona za ista viru Isa- 
krstova krv proliSe. F. Lastrid, svet. 101*. Nije 
nadina da isti dovjek moie biti sasma blaSen na 
ovemu i na drugomu svijeta. B. Ba§id 27. Za- 
rudnici a istoj kudi ne pribivaja. I. J. P. Ludid, 
nar. 47. Ja udinih isto u vrime da gvozdeni 
zatvor lupi. P. 8orkodevid 586b. — ^esto uz isti 
ima i jedan. Ova tri sobstvija jesa jedna ista 
rid. §. Badinid, sum. 5*. Pristajanje okolo jedne 
iste stvari. 52*. Da u jedan isti das mati i di- 
vojka narede se. F. Glavinid, cvit. 2*. U jednom 
istom bitju tri jesa sobstva. 168^. U jedan isti 
dan prija krunu od nauditeja. 218*. Da i ti 
ukup z ovimi drugimi u jednoj istoj nahodi§ se 
nordiji. 804*. U jednu istu uru otac i kdi raz- 
liditu udinihu svrhu. 899*. Blagujudi meso i 
ribu na jedan isti obrok. M. Radnid 419^. Da 
od dufie i od Boga jedna ista stvar se dini. J. 
KavaAin 514*. Tolikim nesridama obastrvgi Joba 
Zajedno i u jedan isti dan F. Lastrid, test. 19*. 
Jedno i isto sunce svud je cijelo. I. A. Nenadid, 
nauk. 190. Od svijeh jedne i iste vjere. J. Ma- 
tovid iz. Jedan i isti hip i sobstvo. 86. Sva 
ova primaliSta nijesu od jedne i iste vrste. 54. 



Svi ufitmo jednu stvar istu. 90. Bndudi uda 
jednoga istoga tijela. 418. Sva tri (kriteAa) dine 
jedno isto kr§te£e. M. Dobretid 24. — d) kao 
kod c) ali 8 maikom silom Mnadei^af kao jednak. 

gn je uzrasta moga istoga, iste rijedi, iste slike. 
. Palmotid 1, 129. Mi zdruiismo u pokojn 
lijepe mlade doba istoga. 1, 195. I na§e sa )abi 
mile na isti nadin nas pustile. 1, 198. Bog stvcri 
dlovika, liega prava ista slika. P. Hektorovid (?) 
182. Ako pokore ne udinite, svi dete po isti 
nadin izginuti. F. Lastrid, ned. 119. — e) enaii: 
koji se ne mijeiia, koji je svagda jednak samu 
sebi. Vsa jako i riza obettSajutL, tjj 2e istb jesi. 
Mon. Serb. 25. (1284—1240). Proz tvoj se obru 
vedri vidi, kako proz cklo, sroe disto, i u misli 
i u besjedi jedno imad htjenje isto. I. Gundulii 
279. Tko u svemu isti nije. I. IvaniSevid I6d. 

— ue isti ima i jedan. Bndudi Gospodin Bog a 
svomu bitju jedan isti. A. Gudetid, roz. mar. 6. 

— f) ono, od iega se kaie da Ho u liedemu Hi 
u svemu nije drugo Hi drukdije, moie biti: au) 
u instr. 8 prijedlogom s. Broja istoga s iliim sa 
i madi. (^. Palmotid 2, 328. On jest iste narayl 
§ Aime. A. Kaniilid, kam. 759. Da je sin od 
iste naravi s ocem. J. Matovid 82. Duh sveti 
jest istoga mogujstva s ocem i sinom. 78. — 
amo pripadaju i ovi primjeri u kojima um isti 
ima i jedan : I jest jedam Bog isti s otcem. L 
T. Mrnavid, ist. 15. 8in Boii po naravi s ocem 
jest jedan isti Bog. F. Lastrid, test. 148^. Jedne 
iste § nima naravL A. Kaniilid, uzr. 159. Sin 
§ /lime jedna istu narav imade. kam. 178. — 
bb) u gen. s prijedlogom od. Svakomu je drale 
staviti ma&u zakrpu nego mo2e i samo onu koja 
je od potrebe i iste masti od svite, da se ne 
poznade i dini toliko ru2na ha}ina. M. Badnid 
4 19b. — g) gdjegdje gna6i Ho i tamjenica on 
beg ikakoa istica^a (kao ticm. derselbe). Sve do- 
brodinstvo ndineno je istomu od Boga. F. Lastrid, 
test. 12b. £oji uzaslidi tija do svrhe isti de biti 
spasen. M. Zoridid, osm. 128. Ako li se tkogodir 
nafiali, jaP £u isti prid ^ime pofali. M. A. Be)- 
kovid, sat. F8b. Odpufitei^e griha istodnoga i 
oprai^o od istoga. M. Dobretid 8. Zaiskan (likar) 
od jedne 2ene, da bi napomenuo istoj likariju. 
L J. P. Ludid, razg. 91. 

c. ipse, kao sam, istide osobiiijem naUnom da 
nije drugi, tako kao da bi lakSe bilo u onom 
sluiaju promisliti na koga mu drago drugoga. 
Hi se ima u misli: a kamo li drugi. a) uop6e. 
Upisahb ovf» listb otvorenL, kako je toj ista moja 
rijedb. Mon. serb. 329. (1423). Ima bit moja svis 
jaki no snig isti. S. Mendetid 807. Platu vijek 
|ubav ne prosi u srobru i zlatu, ko vas svijet 
zanosi, nego li u takoj istoj (ubavi. N. Na)e&- 
kovid 1, 826 —827. Odima, ke. gorude tako ima, 
er led isti Aima u£i2e. 282. Koga ne moga 
ista nebesa suuzeti. A. Gudetid, roz. mar. 181. 
Zvijer sred jame ka pribiva, zapai&ena i stra- 
giva, jo§ se s jamam istijem trese. L Gun- 
dulid 79. A moni ma ista naravna lipos jes na- 
prava pridista i svijetli drag ures. 145. Jaoh, 
kod og^a 2udjenoga treptim, stinem sva kolika; 
ah, (ubavi ma velika, isti uzrok sama od toga. 
183. Za slijediti tvu Ijepotu, tvu Ijepotu, za kom 
cvili nebo, zem)a, voda i more, i smrt ista, ka 
dan bili skrati tvoje jasne zore. 267. Tim §to 
i§te§, ma besjeda da ti kaie stvari trudne? ista 
ih zem)a pripovijeda svim putnikom u nod i u 
dne. 321. On carske vojevode, a ti razbi cara 
istoga. 371. Isti poganin obraz, za ne viditi krv 
toliku, plaSdem pokriva§e svoj. F. Glavinid, cvit 
228b. Nici ga seine vede nego isti iivot. I. T. 
Mrnavid, ist. 106. Ke ^epotom sv^etla licte istom 



1. ISTI, 1, c. 



88 



1. ISTI, 1, c. 



fanca odsivaju. G. Palmoti6 1, 142. Kako isto 
o£i a glavi ]abim svaka tvu sestricu. 1, 127. 
Od istijeh si o^ a glavi i od iivota meni draia. 

1, 292. Tko nade darove u (udskom naroda, 
nade iste okove i di2e slobodu. 1, 870. Na6a 
£68 je bila huda i gora vele a sebi nego ista 
smrt. 2, 70. Koga isti 8 torn dikom neprijate} 
pohvalL 2, 92. Ho6a da kra) isti trepti od mene. 

2, 94. Ista majka, ka me rodi, smrtno me je 

pogabila. 2, 189. Plahe zvijeri ki tjeramo, pa6ek 

iste jod sjedine kacigami pokrivamo. 2, 147. 8va 

bjefte ma poinda iivot isti podat sa i^a. 2, 191. 

Vlasti mi sa me mrzece, omrso mi je 2ivot isti. 

2, 445. On koji je ista dobrota. V. Andrija§evi6, 

pat 889. Jer miloS6a on je ista. A. Vita)i6| ist. 

22^. Na i layi isti }abe; mehka a suza stijenn 

dabe. J. Savanin 40*. Pastri6a i Dordicea, ke 

isti Bim hti posvojiti. 97^. I ista za inh krv 

proliti. 27 i*. £r na Sast Ae nij* kratiti isti iivot 

iigabiti. 887*. Bake, noge, a&i, o6i dvoje narav 

ista dade. 850^. Veli&anstvu bezkon(anom i maka 

ista odgovara. 480*. Istina jo dakle ista, fito 

Tere«a i Kate od Sijene nam objavi. 452^. Na 

krivca nevo]noga iste zvijezde krapiti 6e. 559i>. 

I«ta mojema5a pri)abka je svoma porodu. I. 

Dordi^, nzd. vxi. Pristapa&e, da mi istu krv po- 

pije. salt. 60. Zema^ske volidine ista Z6m)a sa- 

tira. 150. Bog na kriia svoga sina jedinoga 

ixo8tav)a premda je a sebi svetida ista i pra- 

fednos. B. Zazeri 59. Isti je Isukrst rekao. A. 

Badi6 44. itegova ista mlohavost ima ga 6initi 

trepetati. I. P. Marki 42. Na6i 6emo, da da^ 

sva ova svojom lipotom nadodi, i ista nebesa. 

J. Banovac, racg. 97. Isti sa neznaboSci pri|a- 

bodivoe pedipsavali. J. Banovac, razg. 106. Koga 

ovako gledajadi smilovalo bi se isto kame]&e. 161. 

Koji si ista istina koja pomankat ne moie. J. 

FilipoTi6 1, 88*. Osta joj od onda u astih taka 

slatkost^ da ista Aezina p)avaka biSe kao med 

slatka. 1, 115*. Ovo imamo teme)ito virovat, 

boda6i da svidoSe proroci apoStoli i isti Isakrst. 

1, 1861'. Ovo je Isas isti 6inio vidit mnogim pri- 

likam. 1, 189^. Kakva je pak molitva onoga 

ialosnoga koji na istoj molitvi stoje6i gloda one 

ito ma misli nepofitene u pamet donose? 1, 286^. 

Ostavjam ja zakon od naravi, koji a&i i usilujo 

nike iivine iste nerasloiite rodite(om svojim po- 

&toile diniti. F. Lastri6, ned. 58. Koristan jo 

pak 8. post ne samo du6i nego i tila istomu. 

186. Bog otje, da ista narav prigiba 6ovika na 

jnbav iskzi^ega. 290. Odkud godi dodo, il' mu 

• neba, il' od ]adi slije, iV od iivina, iV od istoga 

djavla. 294. Da je astrp)e6e potribito bilo istom 

lina Bo£ijem a puti £ovi6anskoj. 296. Slobodno 

mi je re6i, da je nenavid)ivac ne samo prili5an 

djavla nego da je isti djavao. 862. Isti nevjer- 

nici spovijediga, da na&e rane lijek imaja. V. M. 

0u£eti6 11. Zadadide se gradani i ista krajica. 

k. J. Knezovid 228. £lanak vire jest naak od 

istoga Boga. A. Kaniilid, kam. ii. Provodio bi 

iste no6i a itijefia kfiiga. 11. Ona je nikoje iz 

istih de}asti djavaoskih otela. uto5. 88. Kaza 

da 6e amrti na isti boii6. ato$. 165. Bo£e, koji 

ti Stanislava disto6om od istoga ditinstva na- 

resio. bogo)abn. 482. Patnici kad putuja, ista 

majka sem)a psaja. V. Dogen 15i>. Dra£a im je 

slata kesa neg Bog isti od nebesa. 79*. Mrzjoh 

na iiB ve6e, nego na isti pako. B. Ba§i6 14. 

Spravan podn^et opet bi£e, dra6e, 5a vie, kri2, 

ter smrt isto. 67. Ista dica verie prave. M. A. 

Helkovi6, sat. A8i>. Sada za naj mai!ia stvar, 

P^ mlogo pata za ista la2 bogmaju se. BI*. 

Nato^e mi po pan korfiov vina kojema je po 

m' bo{a oina i kog isti moj gospodin pije. D3*. 

IV 



Ono isti vrag bijaso u dovicoj kozi. sabr. 45. 
Koji je (Isukrst) ista svetost. Ant. Kad6i6 226. 
Od koji sastavite} drSi se da jest isti David. A. 
d. Costa 1, 187. Strah, grizodaSje kroz isti tvoj 
obraz razgledam. I. J. P. La(i6, razg. 1. Na- 
redba s rukom istoga pape podpisana. nar. 58. 
Ista nas narav na vese}e va5e. M. Katan6i6 61. 
Boi^ica je ista, drago nije. 67. Ter krepko sam 
odredila ili i^ega sloboditi, ili bojna kroz ma 
dila isti iivot izgubiti. P. Sorko5evi6 591^. Yidi 
de niz prozor nekaka £ena spaSta svoje kose 
zlatne... kad koje? ona ista devojka. Nar. prip. 
vak. 118. — b) dodaje se lUniJem gatf^jenicama, 
— €Ui) gamjenice su ja, ti, on itd. Sad 6a izeti 
ovi noi, ter se 6a abosti i&im istim i ja. N. Na}eS- 
kovi6 1, 198. Ja6er sa mnom a razbladi sprav|av 
strijole svoje ogfiene, rani ne hte6 ista mene, pak 
pobjeie. S. Boba)evi6 228. Na kako isti vi vidite, 
lice, azras taki ima. 281. Kojom bjeh ja ista 6e 
kosi zavila. D. Zlatari6 64l>. Ne imamo potriba od 
svidokov, zu§to mi isti josmo 6ali. A. Komalovi6 
64. Ako je drazijem £ao veoma ostaviti rodno 
misto, iz ca6kova bje2e6 doma ; ja se bolim za to 
isto. I. Gundnli6 246. Na fito veiim, care Osmane, 
i ti poznaS isti opeta, da Vladislav zdrii obrane 
od krstjanstva svega sv\jeta. 860. Pa6e i ona, 
vajmeh, ista, da nam ka6a izkorijepi, vrlom oara 
na svjet prista. 888. Poznati je, da 6estita tva 
vlas )abi Bog istim i da on isti osobita vrh kra- 
}eva strain 6ini. G. Palmoti6 1, 15. Tako da se 
zgodit ima, kao rekoie isti oni. 2, 87. Sad 6a, 
kra}a, obratiti me besjede na te istoga. 2, 109. 
Ti isti, sveti moj Ivane, one u2iva& pjesni iz- 
brane. P. Kanaveli6, iv. 2. Ime tvoje istoj tebi 
tajala sam. 441. §to sa u6inili za }ubav Boija 
abozijem, da sa iiema istoma adinili. P. Posi- 
lovi6, cvijet 66. Bije6 istina je, ka isti nam ti 
izusti. J. Kavailiin 812^. Tvoja mati . . . bila *e 
meni istom' robi£ioa. 519^. Jer 6a te ja ista 
prikoriti i a obraz adriti prid Bogom. J. Ba- 
novac, razg. 189. Za one (grihe), koje je on 
isti a6inio. aboj. 24. DoSastje Isukrstovo za sadit 
svit isti on jest navistio. J. Filipovi6 1, 147^. 
Da ti isti tako jesi aredio, svido6ifi. F. Lastri6, 
test. III. Kako vi isti iznenada izpovidato. 67*. 
U6ini akazati se iiegOY sjen, bad kao da jo on 
isti. 186^. Evo ja isti trali6a ovaca moji. ned. 
IV. Isakrst niti 'e bio griSnik niti sagriSiti mogao, 
zaSto dakle postit otje i pokora 6initi? odgovara 
nam on isti: ,Za§to prilika dao sam vamaS 185. 
Budu6i ga Gospodin ozdravio tako, da adi( asta 
i odnese on isti poste}a svoja. 886. On isti 
glavom suprot Bulgarom povede vojska. A. Ka- 
niili6, kam. 2. Kako se on isti di6i. 5. Ja 6a 
ga isti s materom abiti. 7. Vi isti moiete ovo 
svjedo6it. D. Ba6i6 22. Jer koji sa misto straie, 
oni isti gi6ar traie. V. Do§en 61*. Jerbo je on 
isti istina. M. A. Be}kovi6, sabr. 25. Kako no 
ti ista di6i§ se a sveti pismi. A. d. Costa 1, iv. 
i^adijah ja isti biti proklet od Jesakrsta. J. Ma- 
tovi6 502. Ovo istomadi on isti. M. Dobreti6 1. 
Ti isti dinis tegotan tvoj jaram. L. Badi6 88. 
Odladila je da ona ista ide a manastir. A. To- 
mikovi6, £iv. 57. — bb) ug refleksivne gamjenice 
sebe, sebi itd, i svoj. aaa) pridijeva se gamje- 
nici sebe, sebi itd, Na se man istoga zla }abav 
da stavi. D. Ba6ina 1V>. Prokleti ili blasfemati 
drazih i sebe istoga a kolori. A. Komalovi6 18. 
Bog }abi pravda u sebi istoma. M. Divkovi6, 
naak. 27^. Ja se snebivam i ostajem izvan sebe 
istoga. M. Orbin 27. Znanje, koga vlas kriposna 
sama gleda se, a sebi je, ter 5im sebe ista pozna, 
sve a sebi razumije. I. Gundali6 211. Draga 
svitlos, izvan samo sebe istoga ne ima a sebi. 

8 



1. ISTI, 1, c. 



84 



1. ISTI, 2, c. 



211. Sebi se istoj sramna krije. I. V. Buni6, 
mand. 17. Da za a£initi dobro i^ima, ne u6ini 
zla sebi istomu. P. Po8ilovi6| ovijet 78. Koji 
fale sebe iste. M. Badni6 vii. Sebe istog za £u 
dade. J. Eavai^in 869^. Toll is^abi sebe istoga. 
405b. Neka mored posijati spasni nank sobi 
i8tom\ 484^. Pogubiti sebe istoga. I. P. Marki 
86. Clovik od nijedne stvari ne ima se tako bo- 
jafci, koliko od sebe istoga. 42. I n malo re- 
kav&i, tko )abi Boga, nenavidi grih, ovi svit, i 
sebe istoga. J. BaDOvaOi razg. 4(>. Vaja da ma 
svaka £eli i 6ini, kao sebi istom. 40. Ako sa 
lipa, koja iz du^e izhode, kakva je ona u sebi 
istoj ? 97. ^ubi iskrnega kao sebe istoga. pripov. 
170. Za a6init ovo, hoie se rat Sestoki sobom 
istim. J. Filipovi6 1, 844*. Neka se nitko ne 
more taiiti na Boga, nego samo na sebe istoga. 
F. La8tri6, od* 279. Po5e ovako razgovarati se 
s istim sobom ili ti sam sebi govoriti. ned. 292. 
Sebe iste prokleSe. A. Kaniilio, kam. 59. Oholo 
sebe istoga za veliko dr2a6e. 161. Sad vidimo 
Stetu kojn 6ine zlijem govorefiem sebi istijem. 
D. Ba§i6 94. 8vido6e6i na iste sebe. M. A. Be|- 
kovi6| sabr. 46. Da )ubi svoga bliSi^ega kako 
sebe istoga. 56. Vrijede i sebe istijeh i crkvu. 
J. Matovi6 407. Za sve luke kraj 2udeni zrak 
mu zore o6ituje, da se topi, joSte scijeni, i seb* 
istom ne vjeruje. P. Sorko6evi6 578*>. — amo 
spadaju i ovaki primjeri u kojima grijeSkom stoje 
druge eamjenice mjehte reflekaivne: Nam istijem 
tri smo stvari duoini. M. Divkovi6, bes. 8*>. 
6uvaj tebe istoga. nauk. 7*. Nijesam ja drag 
meni istomu. G-. ]Palmoti6 1, 82. Da Boga imamo 
}ubit svrha svega, ve£e nego nas iste. J. Ba- 
novae, razg. 89. Da mi nas iste sudimo, doisto 
ne bismo bili sudeni. J. Filipovi6 1, 136*. Mi 
nas iste brezrazlo£no Jobimo. 1, 844*. l^xxhi is- 
kri&ega kako tebe istoga. Y. M. Gu6eti6 48. Na6i 
6ete, bojim se, u vama istim ... F. Lastri6, test. 
115^. AV gto se dndimo onizim? imamo se 6a- 
diti viSe nama istim. nod. 480. Prikaiujemo a 
nas istijeh kojngod priliku. J. Matovi6 42. — 
bbh) uz posesivnu eamjenicu svoj. To trati sebi 
na svoj a ista slaibu. M. Divkovid, nauk. 87*. 
Ve6e po)ubi Sovjeka nego svoj isti iivot. 55^. 
Znafi, vjerenik tvoj )ab)eni da tvoj £ivot ve6e 
vele neg' svoj isti }obi i scijeni. I. G-undalid 
856. Vaj, nevo}e gdje sa ove! svoju istu, jaoh, 
druzima djeca radat za robove. 864. Pridobita 
je svaka sama ne od protivne sile i snage, nu 
od istoga svoga srama. 408. Plahi obra6a tijek 
nazada, svoja ista ga topi voda. 449. Dali tudi 
vitezovi ho6 krajevstvo tve da b}udu, kad izgubit 
S i^im i!iegovi i svoj isti £ivot budu? 451 — 452. 
Pa£e od svoje iste hiie uzida crikvu. F. Gla- 
vini6, cvit. 4 Sib. Ki so uzdo je vele ve£e u mu 
yjeru, neg u iste o6i svoje. 6t. Palmoti6 1, 272. 
Za draga se vele £ini i svoj isti 2ivot dava. 
1, 295. Koje je hotio oprat svojom istom svetom 
krvju. I. Qrli6i6 11. Jedan drugomu veseli6e so 
zarad i^egove slave koliko zarad svoje iste. J. 
Filipovi6 1, 281 b. Mariju napuni svojim istim 
boianstvom. F. Lastrl6, test 898^. Znam, da 
niki vole slavu nego istu svoju glava. V. DoSen 
126*. Eoji joSt istomu sinu svomu ne oprosti. 
J. Matovid 49. — amo spadaju i primjeri u ko- 
jima mj, svoj ima grijeSkom druga posesivna sa- 
mjenica : Kad bi ti i veliku stvar prorok naredio 
da za tvoje isto zdravje u6ini§ . . . B. Gradi6, 
djev. 101. Budi ti sve §to ho6 u mome kra- 
}estvu, jo§ istu moju mo6 pod vlas 6a stavit* tvu. 
I. Gunduli6 119. Ja bin i isti moj 2ivot za 6u 
dal. Nar. prip. mikul. 21. — ccc) u redenici u 
kojoj ima refleksivna eamjenica isti je suhjekat. 



Ako re6emo da griha ne imamo, isti se varamo. 
A. Ba6i6 215. Mlogi ima plemenitu 2ena, al* ju 
sobom on isti pokvari. M. A. Bo|kovi6| sat. F8i>. 
Koja 6e pastiri isti po sebi lastno dostignati. J. 
Matovi6 202. — cc) isti atoji us posesivnu eamje- 
nicu (i ws dativ posesivni). I kon toga mnokrat 
mista bi mi od snmde sjen ma ista. I. Gandali6 
225. Dokle ista moja ruka zloga kra)a ne abije. 
G. Palmoti6 1, 49. I od iste moje glave das mi 
je tvoja i i^ih draia. 1, 157. Da znam iivot i<- 
gubiti odi od iste tvoje ruke. I, 266. David ga 
istijem Aegovijem madem posijede. I. Dordid, salt. 
IZ. I Aegovim istim ma6om glavu mu odside. F. 
Lastrid. test. 20^. Tvoju istu duSu ma6 o6o pro- 
bosti. 100^. Komu ne bi na pamet pala Aegova 
ista ota6bina. M. A. Re(kovi6, sat. A2*. IzaSla 
je svakolika vika od fiegove iste kuharice. E4^. 
Ako dakle ho6e§ dobro dilo a6initi ko je Bogu 
milo i po tvoju istu duSa dobro . . . G2b. Pro- 
sodili sa ga isti mu se|ani. S. {jubifia, prip. 127. 

— dd) radi ve6e sile dodaje se i sam. Onb isti 
samf» mitropolitb svojomL rukomb vla&titomfc jests 
pisao. Spom. sr. 2, 128. ^1466). Sama se props 
ista. M. Marulid 51. U n te sam u isti (ubrus) 
veselo zavila. N. Na}eSkovi6 1, 189. Isto samo 
slovo Boije kara i osudjuje tdh. §. Budinid, sam. 
47*. Sam isti ja prijam zled na me hotinje s mo- 
jome fitetome zlo slide6 Selii\je. D. Bai^ina 91*. 
Ne mogu bez tebe Siviti, koliko sam isti bez 
sebe. 188^. Profiaie isbavjenje od valova sa sebe 
istoga i samoga. B. KaSi6, fran. 168. Ali ti sam 
isti sada i vazda si bez promine. I. GunduUi 
205. Da vrh iste same sebe kra|em sam te uii- 
nila. J. Palmotid 457. Sto je i same iste (ude 
za i^iovu ranu stvorio. D. Obradovid, basn. 162. 

S. adv. !st6 (ali vidi c). 

II. vidi 1, a. a) vere, u istinu^ doistdy uprav, 
sbifa, — u dva primjera xv i xvi vijeka. I refie 
Ajakg : ,Isto jest mati moja is Troje'. Pril. jag. 
ark. 9, 124. (1468). Nabukodonozor kra} re6e 
iiimi ,Isto li vi, Sidraie, Mizade i Abdenago, 
boge moje ne dtujete?* N. RaAina 122t>. dan. 8, 14. 

— b) kao bafi. Onde Stojan jednu tetku ima, isto 
sestru svoga oca Janka. Nar. pjes. vuk. 8, 131. 
I £egovu seku zarobio, isto )ubu Krcunovi6-Pera. 
8, 276. No hajdemo a Dode lugove, da 6ekamo 
Ceklinske trgovoe, tu 6emo ib isto do6ekati. 4, 126. 

b. vidi 1, b. a) vidi 1, b, a). Isukrst u6ini od 
vode vino, i Francisko tako isto. F. Glavinid, 
cvit. 838*. Ona i^emu isto tako ka2e. Nar. pjes. 
hero. vuk. 87. Gevar ne znam dta je; a tako 
isto ni ,sein'. Vuk, nar. pjes. 8, 45. — b) vidi 
1, b, b). Isto je koliko re6i ... F. Lastri6, test 
248*. Koji bijaSe isto kao brat Nar. prip. vuk. 
149. Druga ki^iga bi^e ovako isto velika kao i 
ova. Vuk, nar. pjes. 1, xiv. — c) na isti naiin, 
pa po tome kao jednako, ipak. Isto nam upi- 
Site. Starine. 11, 78. ^oibo 1600—1602). Ivka veli: 
,Promisli se dobro, koji ti je naj virniji pobro, i 
tko s tobom po no6i druguje, pak se isto tobom 
porugtije^ M. A. Be)kovi6, sat. D2b. Hajte vi, 
deco, na sunce, pa pripeoite noge pram sunca; 
isto 6ete se ugrijati. Nar. prip. vr6. 159. 

c. kao samo, jedino (vidi istom), i akcenat moie 
biti da je prema istom : Isto. a) uop6e, Ispr(o)- 
sivgi ga od kneza i sudac, ali isto od sudca. 
Stat po]. ark. 5, 275. Budete stvorci od rijeii 
a ne isto sluSaoci. N. Ba£ina 188^. jac. 1, 22. 
Isto ti, ci6 koje pravo je truditi, ne 6in* trude 
moje zamani sve biti. H. Luci6 190. Nemojte 
jih po ni§to, druiino, razjagmiti, da isto jim 
vazmite jedno brime dobra vina. P. Hektorovi6 
20. Virujemo, da je (ovik, ne isto kakav god, 
nego bad glava. F. Lastri6, test 70*. Napani 



1. I8TI, 2, o. 



85 



1. ISTIOATI, 2, a. 



k60la (9ri6H)f pak iato Ukni a ilm. 207*. Naj 
t?Tde kule, isto taknay§i| raErufiaja. 278*. Nike 
upoyidi fito se £ine isto od nikoga obi6aja, ne 
samo nisu sa ozdravit], nego za otrovati duSa. 
od!* 58. Odgovori Filip, da ni 200 ^rofia ne bi 
dosta biloy za dati itn isto po malo svakoma. 
202. Zafito se mlogi zlamennju s. kriiem isto 
od obi6aja, brez nikakova devocijona. 284. Niki, 
&to 'e joi gore, isto se maskare misnikom, da im 
▼ade tokorse odriSei^e. ned. 70. Ako li si ga 
prodao isto po fitogod. 167. Blaznici jesu oni, 
koji hii&e £ftle6i dragoga navlastito na o6i| vi6e 
nego je dostojan i to ne iz srca, nego isto da 
ma ugode i bndu n milosti. 178. Bilogi su uz- 
rod, koji 6ovika zadaSnju )ubavja pram Bogom, 
promotrimo isto nike. 275. Dode mu yo}a, isto 
sa dado niko i isprazno znaiie a ne od bogo- 
{nbetva, da ga ide jedno5 poslaSati. 282. La2}ivo 
prikaxiva^e sdvora a rifima a a dili, navlastito 
dobrote, devocijona i }abodi]a, koga a srca ne 
ima, nego da se isto svitu taki akai^e. 801. Tako 
bo sa se imala svaka otesati, agladiti i napra- 
viti prije, da se a crkvi isto sastav|aja i sla£a 
brez nikakove lope. 820 Metnite ga a misto 
od maka, kojizije iestine mi dosegnat pametju 
ne moremo, a kamoli jezikom istomafiiti, promo- 
tri6emo dakle isto sjen fiiov, kao kroz maglu. 
890. Jeda scinite dakle, da je zadosta po6eti 
isto sagradivati dvor nebeski gradom od kriposti 
kntjanski? 422. Om(h) prilika na seb' ne 6i- 
nite 8. kriia, nego isto promafiete rnkom. svet. 
58*. Nike (i^ive) isto osje pokazaja. 122^. Koje 
isto jedna iskrica na tabor a pokaza. 171*. Isto 
se ozdriaj a milosti Boiijoj. 208^. Toliku li mi 
milost 6iniS za jedskn isto ot^na&? A Kani21i6, 
Btr. 208. Da isto samoga tebe )abim. 267. Cilu 
godina dana provede o jednomu isto jajca £i- 
ni6i. bogo)abn. 450. U more koga se on isto 
nogom dotaknavfii . . . fran. 58. 6inig molitvu, 
all brez pofitovanja; jerbo ja trkom govoriS, da 
ja isto doyrSii. 171. Tko li de toliko praporaca 
oasalivat da svakom isto po nikoliko dopasti 
moie. M. A. Be}koyid, sat A6*. Ti si £ivot, 
tkojim iiya svaka, gto isto 2ivn. Blago tarl. 
2, 27. — radi vede sile dodajt se i samo (iapo- 
redi 1, c, b) dd)). Ved 6a6enje pomaAkaje, isto 
samo greb mi ostaje. I. Ivani§evi6 248. Koji 
slide pristapati na re6ene sakramente brez svako 
pripraye i promiSje^a isto samo od nikoga obi- 
6aja F. Lastri6, ned. 87. Nifitanema6e po izbor 
i naj izyrsnitije ova slaya ima s. Matjje, za fito 
on sa naslidoyati Isokrsta nije samo isto niSto 
nmia ribarskije imao ostaviti, nego blago yeliko 
i bogastyo. od* 142. — b) u p^loinijem reie- 
Rteama 8 nehijem konjunkcijama. aH) 8 kof^unk- 
evam ako. Nas moie nsliiati, ako isto ho6e. M. 
IH?koyiiy naak. 178*. Moli6e se za nas, isto ako 
se mi {abodilno ate6emo k ^ema. F. Lastrid, od* 
129. Zafito je bladnost otroy toliko tanakan i 
o^tar, da koliko godi Soyik ima mo6i od dafie i 
oiade&a od tila, onoliko ima yrata na koja ovi 
otrov more ani6i isto ako ma se otvore k|a&em 
od priyo|ei^a. ned. 148. Koji meda liima taka 
po^i Sadesa, da nisa mogli ne poznati isto ako 
SQ otilL 176. A lasno je oya imati a svakoj 
snprotiydtini, bratjo, isto ako naj prvo promisliS, 
da sva ona dila i ri6i, koja ti 6inifi po neastr- 
p)e£a, nisa yridna tebi a6initi nikakova dobra. 
192. Svaka poiadu i po2e}e£e nsiluju se ispa- 
iiiti, isto ako moga. 202. Ne ima griha smrt- 
Aoga, koji se a pjanstva, isto ako 'e prigodba, 
ne QiinL 426. Ostavi ime svoje kojim bi stra- 
it neprijate^e, isto ako bi ga dostojnim jezikom 
^^darali svet. 7*. Lasno morete, isto ako o6ete. 



48^. Obedajem ti istinito, isto ako o6eS. 202^. 
Ako nas isto glava, ali zab zaboli ... A. Ka- 
ni£li6, fran. 198. — bb) 8 kat^unkcijom da. La- 
komi se ne stide ni mare pristapati zapovijedi 
Boiije, isto da im je dobiti. M. Divkovid, oes. 
309*. Bog vazda pripravan 6oyjeku oprostiti, 
isto da se 6ovjek pokaje. naak. 50^. Prem ako 
je voda matna, isto da nije ubah kao, moSe se 
i^om krstiti. 148^. Isto Mastafina da je smrt 
go toy a, tva je gospoSdina, ti ved gospodova. L 
T. Mmavid, o m. 128. Isto da mi ne azkratig 
sve §to meni nigda obe6a. I. Zanotti, en. 18. 
To je meni vele drago, isto da imam ja to blago. 
P. Hektoroyi6 (?) 180. Ne maraSe od glada amrti, 
isto da vidi idolatre pokarane. S. Margiti6, fal. 
40. Djavao malo mari &to griSnioi idu na misa, 
Sine lemozina, isto da sa vrata zatvorena, asta, 
da se ne izpovidi. 8. Margiti6, ispov. 90. Oni 
fito ne $ini za imat ono gospostvo, ono ladaAe? 
Isto da ga moga imat, ne gledaju po koji na&in. 
J. Filipovid 1, 263^. Ne6a ovu prominu ja Sinit, 
neka ida bogastva, neka idu svaka, neka ide 
i^ivot isti, isto da iivot yi6£i imam. J. Filipovid 
1, 267b. Neka make ^javaoske a mene dodu, 
neka me ma6e, isto da ja Isakrsta aiivam. 1, 898^. 
Zato ispovidnici malane pokore naredaja, isto da 
s. sakr. o'd pokore iliti ispovid bade podpano 
dovrSen. F. Lastri6, ned. 80. O kad 6e to biti! 
da isto san nije. A. Kani21i6, roi. 4. — cc) 
8 konjunkcijom kad. Ja bi bio zadoyo}an a ia- 
losti Jobove apasti, isto kad bi ona bila obra- 
nite)ioa. F. Lastrid, od* 178. Isto kad bi rdnio 
du&a svoja promi§)aiiem. test. 829*. — dd) 
8 konjunkcijom neka. Spasite} obe6aje i a istina 
potvrdnje, da ako iSto bademo iskati od Boga 
Ito ma drago, isto neka je stvar pofitena, a ime 
liegovo, dati 6e nam. F. Lastri6, od* 224. Sve 
se ima izgabiti, isto neka se ova sarani. ned. 
855. — c) kao jedva, a u podloinoj re6enici moie 
snaditi ito i netom. Isto zora bide jatro zabilila. 
I. T. Mrnavi6, osm. 50. Isto se bijaha zore za- 
bilile. 62. Isto se s saltanom bihomo vmali, 
ahoda pripade tadje nam na stane. 168. Irad 
sva snaga stavi da amori Gospodina isto ro- 
dena. S. Margiti6, fal. 186. Neka prode i}ada 
godina, toliko im 6ini da dospija one make, ko- 
liko da nisa ni poftele ill koliko da sa isto po- 
6ele. J. Filipovi6 1, 287^. 

2. tSTI, mdi iti. 

1. iSTIOAlSrB, n. djelo kojijem 86 ko istide (vidi 

1. isticati). — V Vukovu tjedniku: vide istjecaAe, 
a kod ovoga ima : ,das hervorthan za einer that^ 
,adparitio, oblatio'. vidi 1. isticati, 2, a. 

2. tSTICANE, n. vidi istjecaAe. 

1. iSTIOATI, isti66m, impf. istaknati. — Akc. 
je kao kod izgrtati. — Od zvii vijeka (vidi kod 

2, a), a ismeda rjeinika u Vukovu (vidi kod 
2, a). 

1. aktivno. Sad visoko vrat istide, meda pleOa 
sad ga azmi6e. N. Mar6i 60. Zvijeri isti<Sa sise 
svoje 1 doje mlad svoja. D. Dani6i6, jer. pla6. 
4, 8.. 

3. 8a se. 

a. refleksivno, — Itmedu rjeinika u Vukovu: 
isticati se, vide istjecati se ; istjecati se ,sich her- 
vorthan za etwas* ,ezsisto' (kako se vidi, ovdje 
8U pomijeiana dva glagola posve razlidita i po 
postai^u i po enaiei^u, ne enam jeli ovo Vukova 
pogreika ili je zbifa narod pomijeiao ove gla- 
gole), Zafito cije6a grijeha mnoga spravan ja 
sam podnijet bi6e, ter se boles moja isti6e sved 
prid obraz lioa moga. I. GanduU6 198. Ka2i mi 
tve ime, da mi te ne zabit; er 6a ti sve vrijeme 



1. ISTICATI, 2, a. 36 

Sivotom drSan bit, za sve da istI6e oka se mom 
sade, da imai naliSe od divje me lade. 166. Sa- 
viSe je (on pokli^e) gdi car slavni zapovijeda, da 
se jedan rob izti6e alagati svih besjeda. 299. 

b. pasivno, vidi DaniUdeve primjere u ovom 
fjedniku, n. p. Dvije rije6i . . . mo^ imati meda 
sobom ovaj savez, te se druga isti6e prema prvoj. 
Ii 4*>. Jedna rijeS . . . moSe imati pred sobom 
ovaj savez kojim se istiSe kao osobito §to prema 
onome 5ema je privezana. I, 5^. 

2. tSTICATI, isti^em, impf. vidi istjecati. 

ISTICEI^E, n. vidi 2. istioa&e i istjecai^e. — 
Na jednom mjestu zvii vijeka sa starijim oblikom 
isti6enje. Od koga se isti6enje ne zna. B. Ka§i6, 
rit. 80. — nepouMdano. 

ISTIFAN, istifdna, m. nekakav nakit Sto ienske 
nose na glavi, tur, istifan (od gri. (ttitpavog^ vi- 
jenaCf kruna). — Akc. kaki je u gen. sing, taki 
je u ostalijem padezima, osim nom, i ace, sing., 
i voc. : IsufEne, Istif&ni. — Od zviii vijeka, a ie- 
medu rjednika u Vukovu dart kopf bedeckang der 
franen* ,vittae genns' s prirnjerom is narodne 
pjesme: A na glava istifan od zlata). U Bosni 
gospoje i 2enske glave a6ine od srebra na pri- 
liku od krane malakne, i stav}aja oko glave viSe 
6ela za naresiti se i nakititi, i zova turski istifan. 
S. Margiti6, fal. 117. Jedna glava, tri su isti- 
fana. Nar. pjes. here. vak. 18. Te joj snima sa 
glave diban i istifan. Pjev. cm. 96*. — Is -v- 
n^, -f-. Jedna glava a dva istivana. Nar. pjes. 
vuk. 8, 137. 

ISTIHA, adv. lente, snbmisse, polagahno. — 
Vprav su dvije rijeii: iz tiha, te se i tako na- 
hodi pisano (vidi kod iz i tih). — Od zviii vi- 
jeka, a izmedu rjednika u Mikafinu (istiha, po- 
lako, polagahno ,lonte, tarde*), u Belinu (iztiha 
,cunctanter* 29*>), u Bjelostjendevu (iz tiha, v. po- 
lahko), u VoUigijinu (istiha ,posatamente, adagio, 
a passi lenti' ,still, leise'; iztiha ,adagio, pian 
pianino, di soppiatto' ,gemach'), u Stulidevu (,sab- 
missim, snbmisse, demissa voce, sensim, pede- 
tentim, mansuete, placide'), u Vukovu (istiha (iz 
tiha) ,langsam, leise' ,lente'). Istiha, nemojte ilie- 
govom bi6u zaviditi, nemojte da vas oko vara. 
A. d. Bella, razgov. 15. Istiha, vi niste podloini 
truda vagi raka. 78. Eoji su istia na ogi^u pe- 
6eni. F. Lastri6, ned. 392. Zapovidje istia £e- 
ravicu podgrtati. svet. 18 1^. Kra}estvo negovo 
iztiha i polako raslo jo. I. Velikanovid, uput. 
1, 119. Iztia pekn se, da se ne zakade. J. S. 
Be^kovid 870. Istiha se pe6enica pe&e. Nar. posl. 
vuk. 105. — U Belinu tjedniku ima i komp, : iz- 
tifiega ,piii adagio' ,lentius' 29^. 

ISTUA, /. ime iensko, — Pr\je naiega vre- 
mena, 8. Novakovi6, pom. 68. 

ISTIJEEATI, istijekam, impf, vidi istjecati. 

— -ije- (ne enam sa cijelo jeli tako Hi je -je-) 
stoji u juinom govoru mj. ikegdaiHega d, a u 
istoinom e: istekati, u zapadnom i: istikati. — 
Rijei je stara, isporedi stslov. istdkati. — U 
naSemu se jeziku javfa do zvi vijeka, a izmedu 
rjednika u Daniiidevu (istdkati ,effiuereO. OtL 
svetyihb moStej miro istdkati ustroji BogK. Do- 
men tijan^ 72. On since svoje 5ini istikati. Anton 
Dalm., nov. teSt. 1, 7. Eprat iz grada istikale. 
Aleks. jag. star. 3, 268. Ousti isto6nici slatke 
vode od korenja driv tih istikaha. 282. 

ISTIJESKATI, istijeskam, pf. vidi istijeStiti. 

— Na jednom mjestu xviii vijeka. Pogodbe svoje 
i uvjete potvrdivaSe ne zakletvama ve6o s krvja 
koju obe strane iz paoca svojih istijoskaSe i piSe. 
D. E. Bogdanid 54. — nepouzdano. 



I8T1NA 



ISTUfe§TATI, istijegt&m, pf. vidi istijeStiti. 
— Na jednom mjestu xviir vijeka (sa -66- m;. 
-St-). Sto iz ove ripe ispreSajn ill istijegdaju. L 
Jablanci 166. — nije dosta pouzdano. 

ISTIjfeSxfilSrE, n. cijelo kojijem se istijeSti. - 
Stariji je oblik istijeStenje. — U Mikafinu rjei- 
niku: isti&tenje; u Belinu: iztijogtenje 155&; v 
Stulidevu. 

ISTljfcSTITI, istije§t£m, pf. tyeitenem im- 
diti, udiniti da isteie tijeStenem. — Sloieno: is- 

tijeStiti. ije- stcji po juJtnom govoru mj. rug- 

daSiiega d, a u istodnom e : ist^gtiti, u zapadnom 
i: istigtiti. — Akc. kaki je u praes. tdki je u 
part, praet. pass. Istijegten (istegten, istigten); 
u ostalijem je ohlicima onaki kaki je u inf., osim 
aor. 2 » 8 sing. Istijegtf (Istegtt, Istigti). — Od 
zvii vijeka^ a izmedu rjednika u Mikafinu (is- 
tigtiti, izaieti ,exprimo') gdje se naj prije na- 
hodi, 14 Belinu (iztijegtiti ,cacciar fuori premendo 
con forza' ,comprimere* 155*), u Bjelostjenietiit 
(izteg6iti, vidi kod istjegtivati), u Voltijijinu (is- 
tijegtiti, istigtiti, istijegtim, istjegtivam ,compri- 
mere ; assottigliare, smagrire' ,verdiinnen, mager 
werden'), u Stulidevu (,ezprimere, bene ezpri- 
mere')i u Vukovu (s dodatkom da se govori u 
Bod: ,n. p. masline sam}evene ,aaspre88en' ,ex- 
primo'). Tijes privrli istijegti tijelo skon&ano. D. 
Bagi6 804. Voda istigtena oliti izaieta iz vo6a. 
Ant. Kad5i6 121. Nije dobro a atigtenici iz- 
tigteno. I. Yelikanovi6, upat 3, zii. Takve guli 
i sime istigti. J. S. B3}kovi6 831. Iz Ao (pliska- 
vice) u\e istijegte. L. Zore, rib. ark. 10, 866. 

ISTIMAbITI, istim&rim, pf. svrHti timare^, 
posve potimariti. — Sloieno: iz-timariti. — Akc. 
je kao kod izjednaditi. — D naie vrijeme. Isti- 
mare koilie. Yak, dan. 2, lid. 

ISTIN, acfj. vidi istinan. 

ISTINA, /. Veritas, uprav osobina onoga Ho 
je isto (vidi 1. isti, 1, a), pa naj de§de u kon- 
kretnom smislu, ono Sto jest; suprotno je lai. — 
Postaje od isti nastavkom ina. — Rijed je pra- 
slavenska, isporedi stslov. istina, rus. HCTHHa, deL 
jistina. — U svrjem je rjednicima: u Vranditevuz 
jistina ,veritasS' u Mikafinu: istina, pravica ,ve- 
ritas, veram, veracitas'; istina je ,veram est'; u 
Belinu: ,veritas' 76 1^; u Bjelostjendevu : istina, 
istinost, pravnost ,veritas, veram'; u Jambre- 
Sidevu: .Veritas, vorum'; u VoUigijinu: ,veriti' 
jwahrheit*; u Stulidevu: ,veritis, verum, ritus'; 
u Vukovu : ,die wahrheit' ,veritas' ; u Danidi- 
devu: ,veritas'. a) kao predikat sa znade¥iem: 
pravo, istinito. Iztnadi jeli toj istina. Spom. sr. 
1, 85. (1401). Da to je istina, da za tom Mandom 
ide ? M. Dr2i6 167. To je stanovito istina. Kateh. 
1561. B3*. Nije istina ono gto je rekao od togtk 
61ovjeka. A. Eomalovi6 9. Jeli istina? jest. M. 
Divkovid, nauk. 7^. Za dobro imaj, o gospoje, 
ako re6em gto je istina. I. Gandulid 819. dto 
ja velim, jeli istina? 580. Ne daj Bog, nije is- 
tina. I. An5i6, vrat. 8. Er je istina, Slavi i Goti 
da sa puci svi sjeverski, jednoraci. J. EavaAin 
1 15*. To ^e istina. 405*. Ter ja sagrigit gdi me 
Bog vidi i ja prid o6imam moga Boga ovi grih 
u6init? ovo nede bit istina. J. Filipovi6 1, 366*. 
Kad bi istina bila to gto govorite. F. Lastri6, 
od^ 153. Posliigajte jeV ovo istina jedno i drago. 
ned. 148. Istina je, sestrice, gto govorig, sve- 
koliko. Nar. pjes. mikl. beitr. 18. Ali, iene, jeli 
to istiha? M. A. Hejkovid, sat. Dl^. Neg 6q 
kazat onu tko noj kaie, jeV istina, iV mo£o bit 
laSe. D4*. TeSko fali koji 6ini tako, a ne gleda 
prije svakojako jeV istina gto ma se kazaje. GI*. 
Nemoj sam)it, to je sve istina. G4^. Govoriti 



I8TINA 



37 



I8TINA 



ono §to n^e istina. sabr. 9. Doiato, da se dila 

izvanska poStovanja, Sto se prid prilikom Sine, 

pridaja i dospivaja na tkoji nadin i a 6ima, 

inako ne bi istina bila, da bimo ih mi gtovali. 

Bla^ tori. 2, 81. To nede nigda istina biti. 

Ant. Kad5i6 258. Istina je ito kaiuju {udi. Nar. 

pjes. yak. 1, 201. Da ja znadem da je to istina. 

1,299. ,Jer istina §to telal govori?' , Jest istina, 

a da xaSto nije?' 1, 598. Nij* istina §to na dete 

kaieS. 2,161. Istina je kako Sto govoriS. 2,202. 

Kad videSe da j* istina tako. 2, 548. To je bilo, 

istina je, kaia. 8, 72. JeV istina da prevarit 

nedeS? 3, 146. Sve joj kaza §to j^ istina bila. 

3, 222. Sve j^ istina, dragi gospodare. 8, 429. 

Bismo rade kazat dobre glase, ma nedemo no 

Sto je istina. 4, 390. Jel* istina sve Sto obe- 

iajeS ? Yak, nar. pjes. 1, 82. I od jednoga i od 

dragoga moglo je neSto biti istina. 8, 445. Neka 

naia da ovako nije sve istina. PravdonoSa. 1852. 

33. — moie se isoataviti kopula. ,To istina^ rid 

joj aze Kata. M. A. Befkovic, sat. I>S\ AV istina 

Ito an govorili. Nar. pjes. vak. 1, 4. AV istina 

kako ]adi ka£a. 1, 157. — b) iesto se po6ine 

rijeSima istina je da . . ., kad se ito prienaje Hi 

dopuita namjerom da se sa tijem kaie i^eSto pro- 

tivno. Istina je da sveti otci pravo prlkazuju, 

ali ae nahodi tako otvrdnati griSnika, da . . . J. 

Bftnovac, razg. 181. Istina je, da mi nismo vridni 

izjedna6iti se a Ivanom a as. kripostma, niSta 

nemane tko ga o6e imat milostivim pomo6nikora, 

potribito je, da se asiluje naslidovati ga. F. 

Lastrid, od^ 341. Istina je da dvorani nebeski 

nikada ne pristaja slavit i faliti Boj^a, vapiju6i: 

,Svet, avet, svet, Gospodin Bog sabaot'. i sa svim 

tizim o6itovano bi s. Ivanu Apo§. da se ovi gla- 

sovi jedno6 astaviSe. ned. 226. Istina je, da se 

pi^ od apoStola i u&enika Gospodinovi: po svoj 

zem|i izade zuk i^iov i a kra^eve zemje ri6i 

niove; aa svim tizim neizbro^eni nevirnici imati 

6e koji ti ogovor za oblakSati make osadena 

svoga. 380. Istina je, to se zaade, grad veliki 

da imade i gospode svitle dosti, aP i dragog^ 

paka ima. Y. Do§en 31^. Istina je da Bog 2eli, 

da vas narod raj naaeli ; ali opet viSe pazi . . . 222^. 

Istina je, }abi6ice, da si cvijet nad cvjetov'ma, 

a i jofit bi lepSa bila da ti nije mala mana. Nar. 

pjes. vuk. 1, 227. Istina je, to ja dobro znadem, 

da ti lica a krajini nema, ali volim da u ogdu 

gori, nego da me predaje a Tarke. 3, 44. Istina 

je, (cstiti care, da si mi to kazao, ali pogledaj 

ito si na ovoj karti potpisao. Nar. prip. vuk. 

135. t kod toga moie isostati kopula. Istina da 

oTa pjesmica ne ide sa svljem meda ove gorde, 

ali mi so opet za sad 6ini da joj je uza iiih naj 

priLiSnije mjesto. Yak, nar. pjes. 1, 195. Istina, 

da se od onda a £oj gdjeSto i promijenilo, ali 

sa opet naj viSe od ovijeh ondaSAijeh mojijeh 

rije6i vrijedne i danas da se proSitaja. pism. 59. 

Istina da sa ovo sitnice, ali se ovakove sitnice 

ni po Sto ne moga oprostiti spisate}u. 66. — u 

\$tom gnaienu moie biti na po6etku Hi umetnuto 

istina je bejs gramatikalne svese s ostalijem, Ea- 

dovaha se, istina je, Mesiji, ali hotijahu da . . . 

)L Hadni6 227^. Bo2e, svaka si a madrosti a6inio, 

istina je, ali porodjei^e sina tvoga a madrosti to- 

like viaokoj da . . . J. Banovac, razg. 47. Pita 

kao otae istina je, ma li o6evo pitane jest zapo- 

vidade. 128. Svi sa grisi zli, istina je, aP ne- 

navidost naj gora. pripov. 23. Svi sa grisi otrov 

dahovni, istina je, aP ostali bari tijela daja niko 

ladovo^tvo. F. Lastri6, ned. 110. Drag si mi, 

istina je, naSo bo si milost kod mene, sasvim 

tizim ne6eS modi viditi obraza moga. 296. Moga 

^ ponakovat razloino, istina je, ali kad vide da 



im arce ne more ob}abiti, niti imi^a kleti ni pao- 
vati. 307. Nafie sa make iestoke, strahovite i 
gorke, istina je, aV sa svim tizim jedan 6e pat 
svr§iti. 408. Istina je, kadkad laja, oV izgleda 
zla ne daja (psi), Y. DoSen 153^. 6\xo sam da 
ko govori: ,Nijesa pjesni Aegove kako znanoga 
opata Ii^acija Dordi'; istina je, ja se ne moga 
ajedna&it S dime a zna&a, svijem tijem varaja 
se, erbo je razliko djelo opata Dordi od ovega 
moga djela. N. Mar5i 9. Jest istina fito ti }adi 
kaia, a men^ ima 6erka na adaja, ali sam je 
drugom poklonio. Nar. pjes. vak. 3, 245. — kad 
se i u ovom sadnem slu6aju isostavi kopula je, 
istina postane gotovo adverab Hi konjunkcija kao 
doista, lat, qaidem. Mi se na tvoja milostb ta- 
Sili ndsmo ; istina pisali smo gospodbstva ti mno- 
goSti i taiili na vlasti gospodbstva ti. Spom. sr. 
1, 137. (1417). Istina, moglo bi se ve6e rijeti, 
nifita ne mai^e ... M. Divkovi6, nauk. 9^. Istina 
ne moremo svi biti kripostni, ali zato svi mo- 
remo ... F. Glavini6, cvit. six. §to sa sjeverni 
krajevi crnogorski bli£e k Hercegovini, to se ,h' 
mane 6aje; ali k istoka no gabi se tako odmah, 
nego se, istina sve slabe^i, protege preko Zete . . . 
Yuk, poslov. zzii. Istina sa Dabrovdani za £o- 
ve6anstvo pisali jezikom latinskim, ali sa oni az 
to negovali i svoj narodni jezik. M. D. Mili- 
6evi6, zlosel. 115. Istina vam ja ovaj izveStaj 
podnosim po duinosti ... ali bi mi bilo 2ao . . . 
313. — c) kao objekat s glagolima re6i, govo- 
riti itd. Da bib istine ne govorio i ne }abio. 
Pril. jag. ark. 9, 70. (1520). Ne reoi mi naSoj 
majci istine po niStore. P. Hektorovi6 19. Mande, 
za rit istina, vele mi *e Sao. M. Dr2i6 170. Ja 
se isprtib, za rijet istina, tefika bremena. 238. 
Bec^ istina, da ti aSi ne otegnemo. 412. Istina 
govora tebi, sto takovib poslati pred Aim ne 
moga. Aleks. jag. star. 3, 310. Da istine tebi 
pravi. J. Kavai^in 31^. Ne6e istina da izusti. 
31^. Prama sna2noj nije vlasti smjet aloiit ni 
istina. 81^. Govoriti istina ,veram dicere'. A. 
d. Bella, rje5n. 761^. 06ete li da vam re6em 
sada istina? F. Lastri6, test. 12^. Da Bog istina 
govori. 67^. Kad istina kaiem linim. Y. Do§en 
209*. Kad istina stara re6em. 255*. Parok po 
svaki pat ima nemu prikazat istina. M. Dobretid 
75. Ispovedati aa Avramom jednim glaaom ia- 
tina. J. Baji6, poa5. 1, 21. Jer je vila istina 
vidila, pa istina i govori vijekom. Osvetn. 3, 160. 
£b da, gospara moj, kaiem ti istina. M. Pavli- 
novi6, razg. 20. — amo pripada i ovaj primjer: 
Ko istina gadi, gadalom ga po prstima bija. 
Nar. posl. vak. 139. — d) istina se moie snati, 
poznati, vic^jeti. Svaki da znajetb i vidi istina. 
Mon. Serb. 107. (1333). Ima dobro izviditi istina. 
Ant. Kad6i6 551. Kad vide vila istina. Nar. 
pjes. vak. 1, 65. Gle same naslove, da istina kd 
dan vidid. M. Pavlinovi6, razg. 93. — Kad jedan 
poznade istina vire svete. M. Dobreti6 22. Moji 
re6i istina poznati. D. Obradovid, basn. 141. — 
iskati, Iziskajadi istina. Ant. Kad5i6 413. Samo 
iziskaje se istina, da sa pravi katolici. M. Do- 
breti6 65. — na<H', otkriti, raeabrati, Iznade se 
istina. Zak. daS. pam. gaf. 50. Ov dlovik nadadfii 
istina od toga mirakala. Mirakali. 141. Za dig- 
nati ta samiia i na6i istina. Ant. Kad5i6 241. 
— Ima pom}ivo izviditi i odkriti istina. M. Do- 
breti6 484. — Ko <^e da razabere istina a toliko 
p)eve r\je6i. S. ^abiSa, prip. 135. — tumaditi. 
Ote6i stlma5iti ova istina. Korizm. 82^. — e) 
moie se ito driati, cijeniti, misliti itd. sa istinu. 
A to, er cijeni za istina, promijenila na iioj da 
bi )abav draga i jedina. L Gandali6 347. Da 
tko ih gleda, za istinu scijeni, da sa zbi)ne i 



ISTINA 



88 



ISTINA 



prave. 434. Da se ovo ne moie mati xa istinn. 
I. Dr2i6 49. Driati za istinn; staviti za istinn 
ipresnppore o snpporre; cio^ porre per certo' ,pro 
oerto sumere^ A. d. Bella, rje&n. 583^. Lai ovn 
primiySi Lasar za istinn. And. Ka6i6, raz^. 54. 
Ni on sam ne dr2i sve za samn istinn Sto se 
pjeva. Vnk, nar. pjes. 2, 60. — f) istina se moie 
tevmutif sakritif moie se ho protiviti istini itd. 
Djavao je istinn izvmno. A. Kani£li6, kam. vi. 
Hotijale sakriti istinn. 781. Snprotiviti se istini 
^perfidiare, non voler cedere alia verit4' ^veritati 
contradicere^ A. d. Bella, rje6n. 555^. — g) moie 
se ito dati, prodati sa istinu. On j&emu proda 
za istinu fito je sam snijevao. S. ][jnbi§a, prip. 
101. — h) moie ito biti blitu, prikladnOf pri- 
Udno itd, istini. Istini je prikladno. Nam6n. 76^. 
Blizn je istini da vemjet se. §. Ko2i6i6 51*>. Da 
je ve6e prili^no k istini, da... P. Hektorovi6 65. 
PriliSan istini ,verisimilis^ A. d. Bella, rje&n. 
761^. Nije prili6no istini, da bi se on prvi na- 
mirio. A. Kani21i6, kam. 8. Prili&nije istini jest 
da se je dogodilo. 87. Istini prili6no jest, da je 
na ovi na6in bilo prikazivano kadkad posvetilifito 
od lkpo8t61&. I. Velikanovid, npnt. 8, 870. — i 
fKMuprot moie ito biti daleko itd, od isiine. Da- 
leko je od istine, da jest bio odbacen. A. Ea- 
ni21i6, kam. 668. — i) u apstrdktnom smislUj oso- 
bina onoga ito je pravo, istinitOy Hi onoga kqji 
gpvori istinu, Eih na pnt j istine privesti ho6eS. 
Ziv. kat. star. 1, 221. PrisadSi istina, ima pre- 
stati prilika. Nam&n. 28*>. Istino brez rote, po- 
Stenje veliko. P. Hektorovii 61. Da istina himbom 
mnokrat se ntoli. P. Zorani6 16^. Mn2 mndar 
nerazdilan je od istine. Aleks. jag. star. 8, 281. 
Hodemo Setirimi pnti istinu Aegovu (purgatorija) 
nkazati. F. Glavinid, cvit. 10^. Istina zlobn po- 
raja. 247^. Po§a]i, Isnse, svjetlost od tvoje istine 
n duSn mojn. S. Matijevi6 15. Nije 6ovjek od 
istine. I. Dr2i6 156. Slava ona prava puna is- 
tine. J. B. Ou6eti6 9. Mi koji ne imamo istine 
nego da smo greSnici, ho6emo da £ivemo u ras- 
koSima. M. Badni6 417^. LaSna baci, zva istinu. 
J. Eavafiin 96^. I kad Bog je od istine. 500*. 
Za svedodanstvo istine nskrsnntja Aegova neka 
vide istinn ovi isti straSani 2ndinski. F. Lastrid, 
od^ 188. Da dode istina vire u Bnlgariju. A. Ka- 
niili6, kam. 170. Daleko ovi od istine zahode. 
245. Pisaoci koji prid o6ima istinn gledaju. 254. 
Dajte slavn istini i ka2ite, jesn 11 ove prilike 
Ignatije. 261. Da 6e braniti istinu. 807. Od- 
stnpib s pnta istino. 484. On 6e istinn nanka 
orkve prigrliti. 614. Negovo pero s puta istine 
ne leti. 650. U komu ne slnii (nauk od broja) 
za pri6ac od istine. M. Zoridid, aritm. predg. 9. 
Sablast griha ofitrom istinom pokarana. Y. DoSen 
I. I stvari su od istine kod Aeg* vrlo male cine. 
180^. Da bi o6itovao i pokazao }ndma istinu 
svoga uskrsnutja. I. Velikanovid, npnt. 1, 194. 
Da npamtiS istinn moji re6i. D. Obradovi6, iiv. 
88. San je klapa, a Bog je istina. Nar. pjes. 
vuk. 2, 45. San je laia, a Bog je istina. 2, 110. 
Lai se prede pri mi nego istina. Nar. posl. vuk. 
165. Pravda i istina imaju samo po jedan put. 
Vuk, pism. 29. XJpozna istinn i odustane od ne- 
pravde. S. ^ubifia, prip. 77. Ko slu2i istini i 
pravdi, ne mre nikad. 77. On je na istini, a 
mi na laii 147. Istina napokon procvjeta na 
suncu motre^a. M. Pavlinovi6, rad. 58. — k) 
radi ve6e sile dodaju se lieke rijeHj te se kaie 
n. p, da je istina: aa) cijela, Ali je i to cijela 
istina da Sto je god vlada turska bo}a i 6o- 
yjednija, to je i hajdnka n zem}i mane. Vuk, 
£iv. 266. — bb) dista, Od 6iste i prave istine. 
Eorizm. 77^. — cc) ista, Istina jc dakle ista, 



Sto Teresa i Eate od Syene nam objavi. J. Ea- 
va&in 452t>. — dd) istinska, Ovo je sve istinska 
istina. Vuk, nar. pjes. 4, 127. On je kazao is- 
tinsku istinn. S. ^ubiSa, prip. 214. — ee) go- 
tova. Istina gotova ,veritas certa'. A. d. Bella, 
rje6n. 761^. — ff) odita, Onde prio6itnn istinu 
o6ima blaSenimi razgledao si. L. Terzi6 (B. Pa- 
vlovi6) 17. Istina je to o5ita. V. DoSen 97». — 
gg) prava. Dati na znanje vas pnt moj pravom 
istinom onako, kakov je bio. P. Hektorovid 54. 
Ead istinn skaSeS pravn, ne6 me nvrijedit* rijeSi 
tvojom. I. Gnndulid 886. PiSi od sgode ove neka 
prava istina ve6e leti. P. E[anaveli6, dubrovn. 18. 
Lafe 6ovjek, al no more prava istina nam sla- 
gati. J. Eavailiin 68^. Ni da od otca i od sina 
dub izhodi, prava istina. 456*. Prava istina ,ve- 
ritas certa'. A. d. Bella, rje5n. 761t>. Da vam 
re6em pravn istinn, i mcne puno smeta ova miso, 
kad god n An zadubem se. B. Zuzeri 108. Be- 
cite mi pravn istinu. 880. To je istina prava, 
to se i svim svetim dogadalo. J. Banovao, razg. 
2 1 . Da vi kao katolici ne drSite za pravn istinu. 
41. Istina je prava da svaka zgoda i srida od 
Boga dolazi. pripov. 101. Nejma tu snmi^e, prava 
je istina. A. Eaniilid, kam. 50. Imate znati da 
su one prava istina. D. BaSid 257. Istina prava 
jest, da je ovo od &post61& obsluSivano. I. Veli- 
kanovid, npnt. 8, 370. Da ja tebi kaSem jednn 
pravn istinn. Nar. prip. vuk. 202. — hh) sama, 
,To je sama istina^ — ii) sva. Oni i^ima vsn 
istinu skazaSe. Aleks. jag. star. 8, 259. Gk>vorim 
ti svn istinn. And. Eadid, razg. 17. — kk) iiva. 
To ti je Siva Sivcata istina. V. Vrdevid, niz. 92. 
EaSevam da je to istina Siva. PravdonoSa. 1852. 
1. dto govoriS istina je Siva. Osvetn. 2, 168. 
Istina je Siva, da je u nas navada, da se Senimo 
n domadijem plemenima. S. !^ubiSa, prip. 42. 
iivA Sivcata je istina. M. Pavlinovid, rad. 29. 
Nede se ganuti onkrat, kad ga sukobi Siva is- 
tina. 150. — U) Hi se dodaje rije6ca baS. Istina 
je baS Sto }udi kaSu. Nar. pjes. vuk. 2, 284. BaS 
istina, Sije&anin-Ivo ! 8, 173. — I) otidi na istinn 
(k Boguf) znaH: umrijeti, — u nc^e vrijeme, 
OtiSao na istinu (umfo). Nar. posl. vuk. 248. 
Oprostiv se svo/sra trudnoga Sivota, otiSao Bogn 
na istinn. M. P. Sapdanin 1, 130. — vidi i: Ivann 
de Bistos Gospod platit, kada Ivan bude na 
istini. Nar. pjes. vuk. 4, 208. — tn) u naie 
vrijeme upotreb]ava se u trgovaikom jesiku u 
gna6eiiu: glavnica, imane, dug (ali u ^na6e1^u 
kod 2. dug, 2, a), i to po deikom jeziku. Istina 
(cf. desko : jistina) , mere. ,angelegte8 kapital, 
aktive schuld, kapitaP. B. §ulek, rjodn. znanstv. 
naz. — n) u nekijem padeiima i s nekijem pri- 
jedlosima stcji adverbijalno, aa) u ace. — samo 
u VraniUevu rjedniku ijistinn ,quidem'). — moie 
biti da je izostao prijedlog n tit v (vidi kod cc)), 
— hb) u instr, — izmedu rjednika u Mikafinu 
(istinom, istini to, zaisto ,8ane, certe, sanequam 
certo, revera, vere, profecto, quidem, equidem, 
omnino, plane, sine dubio, proonl dubio, porro'), 
u Bjelostjendevu (v. istinsko), u VoUi^ijinu (,in 
verity, davvero^ ,in wahrheit'), u Stulicevu (v. 
istinito). aaa) vidi doisto, a. Istinom pristojaSc 
se menje, tebe od grijeha ustezati. Zborn. 156^. 
Istinom lakomos je zlo sjeme. M. DrSid 220. 
istinom blaSeni dimnno! A. Gudetid, roz. mar. 
155. Istinom ovi dovjek pravedan bjeSe. roz. jez. 
119. Istinom stvori Bog svn !«vjetovnu Ijepost. 
B. EaSid kod M. Orbin, zrc. iii. BokoSe : ,Istinom 
je naS sin i slip se je rodio'. I. Andid, vrat. 117. 
Istinom de se smilovati svim kolicim joS na svitu 
ovomu. S. Margitid, fal. 143. — bbb) vidi doisto, 
b. Istinom no ima neg tu jednn kder. M. DrSid 



ISTINA 



89 



ISTINA 



406. ^ubay istinom slijepa jes. F. Lukarevi6 71. 
Iftinoiii da gdi je iievo]nik okopan ? D. Zlatari6 
2d^. Ako mi jesmo, kako istinom jesmo sinoyi 
Boiiji. A. Ga5eti6, ros. mar. 118. Eolici se imahu 
nfUi od aveca jednoga istinom apostolskoga. B. 
Eaiid, fran. 68. Jere uskrsnao jest istinom Go- 
spodin. na2. 81. Istinom se promini ona sem)a 
od tada. is. 19. Istinom viaoke rijeSi ne Sine 
iloyjeka sveta. nasi. 2. Istinom diteta beznmna 
sode me. L T. Mmavi6| osm. 85. §to godi od 
Boga proeimo istinom ^emo primiti. I. An6i6, 
yrai. 86. Ako bndete iiviti kako tilo o6e, istinom 
^te pqmriti. 110. Da se pokoraSe naprav, is- 
tinom bi primio proStenje. svit. 85. Ead bi is- 
tinom ae ne spomenao od koga grija. 90. Istinom 
primi6emo pla^. 111. Koji jesn istinom plemidi. 
M. Badni6 77^. Jest istinom rasloiito da }ubi$ 
i &tajel onoga. 887^. Ne6eS biti mjerotvoran ni 
iitinom veseo. 48 1^. — % grijeSkom 8 prijedlogom 
s. S iftinom Pomet bjefie doSao a vi saSiSine 
htjeste sln&at. M. Briil 886. — ccc) vtdi doisto, 
e. Usliiite]& vsdmL prisyvajufitimb te istinoja. 
Hon. serb. 99. (1830). Mogu istinomb rdti. Spom. 
or. 1, 57. (1404). Istinom (,amen') govoru vam. 
N. Raiiina 28*>. mat. 28, 86. I sve poviditi istinom 
kad veliS. P. Hektorovic 10. TiJcoj imamo od- 
ia£iti i istinom driati da... A. Gn&eti6, roz. mar. 
102. Na kojijeb spasenje istinom se moie rijeti 
da . . . B. Kaii6, Hi. 86. 6ija 6e biti, ne sna 
istinom. I. Gundnlid 539. Istinom virnjem, Isuse 
moj, da velike biho tvoje make. M. Jerkovi6 64. 
Istinom ne moSe prociniti toliko Sisto svoja is- 
natr^a. P. Radov£i6, na£. 281. Istinom virajte 
da... I. An&id, ogl. 104. Ho6e tMi mi djevojko 
sve istinom spovidjeti? Nar. pjes. bog. 118. — 
• grijeikom s prijedlogom s. Oni ne mogu s is- 
tinom re6i : ot£e nafi koji ... L T. Mrnavi6, ist. 
50. — ddd) vidi doisto, d. Istinom tva muka 
tmdna je trpiti, gospoje, i inka Sa&a je taj piti ; 
danu ja takova miste dara mnka vazel bib za 
OTU kojoj sam a mka. H. Laci6 245. Jeda sad 
ne iivem? istinom neyo)no, nn dosta zadoyo}no. 
D. Zlatari6 8b. >- eee) u rukopisu xvi vijeka 
ttoji ta latinske rijeice autem, vero, enim : antem 
(kao a, ali). Narodi istinom svrba milosrdja po- 
6itaja Boga. N. BaAina 13^. paul. rom. 15, 9. 
Meni t' istinom sa naj mai&e jest da od vas pro- 
cije6en jesam. 19^. paul. loor. 4, 8. Josef istinom 
mui ^e bnda6e pravedan. 20*. njat. 1, 19. Boditi 
^ istinom sina. 20^. mat. 1, 21. Stjepan istinom 
pan milosti. act ap. 6, 8. — vero (a^ ali). Plav- 
iica ginijeSe od valov, on istinom spade. 82^. 
maJL 8, 24. Korahn i^ega da mu6i. on istinom 
mnogo ve6ma apijafie. 87*. luc. 18, 89. — enim 
der, ho). On istinom spasen nSinide puok svoj. 
20i>. mat. 1, 21. Djevci istinom jesa. 24^. apoo 
14, 4. — cc) 14 ace. 8 prijedlogom a: u istinu; 
M starijim primjerima mjeite a ima i yh i v; a 
i u naie vrijeme iiije se \k istinu po crkvenom 
jesiku (vidi sadne primjere kod aaa)). — ismedu 
fjeinika u Vran6i6evu (v jistinu ,profectoOf u 
Belinu (,certe' 186^; ,in fatti' ,enim vero' 805^; 
,effettivamente' ,re ipsa' 284^; ,realmente, in re- 
alUb' ,reap9e' 609*). aaa) viai doisto, a. JegoSe 
aSte kto obrdtb vl istinu blaienb. Mon. serb. 9. 
(1222 — 1228). Ov v istinu bi on Izdrailitenanin, 
V kom ne bi griha. Transit. 24. U istinu i ti od i^ih 
jen. N. Ba^ina 92*. mat. 26, 78. U istinu takog<)j 
kitarca iskab. Zborn. 29^. Er ka Sena nije plodna, 
da okusi & i^ega vode, u istinu da t^ se rode do 
dva sina a k6er jedna. Jedupka nezn. pjesn. 287. 
U istu istinu ne mo2e iiv biti. I. T. Mrnavid, 
oim. 128. Audio, audio, 5ovjek djev, u svu is- 
tinu, bei ikakve sumiie. A. Eali6 426. Ya istinu 



vaskrs! Nar. posl. vuk. 81. Ealudere, umrla ti 
mati. — Ya istinu crde ne ponesob. 128. Ya 
istinu i tl si od Aih. Yuk, mat. 26, 78. Ya is- 
tinu si od 6ih. mar. 14, 70. Ya istinu rodi. Si v. 
6. — bbb) vidi doisto, b. Tako v istinu hoti is- 
kusiti. Eorizm. 18*. O v istinu potribni grih! 
55*. U istinu pravu, kako bjeb zabila! N. Na- 
|eSkovi6 1, 257. U istinu nijesam dostojan tebc 
primiti. 8. Matijevi6 99. Moga6im u istinu i 
5udnovatim naiinom. P. Badov6i6, na6. 22. Er 
u istinu kako mo2e sr6ano se razveselit tko 
spozna i spovijeda da je u Bogu svoje jedino 
dobro a od Boga sveder bje2i? B. Zuzeri 29. 
Evo se u istinu o&ito vidi. F. Lastrid, svet. 83*. 
U istinu niSta nije bilo nego samo zastor. A. 
Eani21i6. kam. 104. Erub pravi i u istinu kruh. 
491. NadoSe ga na poste)i Ie2e6ega i u istinu 
nezdrava. 755. Obeda mu, da u istinu ova po- 
karaiia ne6e ji mimo6i. E. Pavi6, ogl. 850. Nije 
mi se u istinu ni u tome ral^aJilo. Nar. pjes. 
bog. 124. On je u istinu bio naj svetiji. S. Bosa 
15b. Busija u istinu je jo$ i^ihova starina. And. 
Ea6i6. razg. 8. U istinu ne mogu biti daleko. 
kor. 105. IT istinu se razlog pametju ne mo2e 
razabrat judskom. Blago turl. 2, 201. §to na- 
miriva gorudega svakoga }ubovnika? U istinu 
jedino {ubav izmjenita. I. M. Mattel 838. Stvar 
u istinu odve6 6udna! I. J. P. Lu&i6, izk. 85. 
U istinu, daj mi 6ovjeka koji mo2e doprijet na 
sve ono, Sto iudi. A. Ealid 418. Slovinci, toboS 
jedan jediti narod, kd §to uistinu jesu Francuzi. 
M. Pavlinovid, razg. 7. — ccc) vidi doisto, c. 
U istinu (,amen') govoru vam. N. Bai^ina 18b. 
luc. 21, 32. Da ga nijedan v istinu pokarati ne 
more. Eateb. 1561. C8b. U istinu govorira vam. 
M. Leku§i6, razm. 85. U istinu ja govorim vami. 
M. A. Be]kovi6, sat. E6*. — ddd) vidi doisto, 
d. SliSavgi to stari vitezi u istinu . . . M. Ma- 
rulid 10. Milost, milostiva 6oviku, otila bi u is- 
tinu da ne pogine, ali z drugu stranu, milostiva i 
Gospodinu naSem sinu Boiijemu, otila bi da ne 
trpi muke toliko Sestoke. F. Lastrid, test. 113*. 
U istinu ako niie on, ko mo2e biti drugi? D. 
Ba§i6 9. Ne u istinu po djelu kojega 6ovjeka, 
dali po kreposti ... J. Matovid 80. Jere u istinu 
sudao isti ne mo2e odagnati svjedoke. 407. — 
eee) na jednom mjestu xvi vijeka prema lat. 
vero (isporedi bb) eee)). Drugomu dva, a tre- 
tjemu u istinu jedan. N. Baiiiina 27*. mat. 25, 15. 
— dd) do istine (vidi doisto i 1. do, 9, a). — 
iemedu rjeinika u Belinu (,certamente' ,certe' 
186b; ,indubitatamente' ,8ine dubio' 897b; ,infal- 
libilmente^ ,certe' 899*). Poznavfie do istine, da 
taj carina nima biti. Mon. serb. 281. (1418). Cesar 
do istine zdvignut 6e se na nas. M. Maruli6 185. 
MogaSe taj biti pravo do istine. H. Lucid 291. 
NaS destiti gospodine, bud^ stanovit do istine, 
kako srce tvoje ieli. P. Hektorovid 81. l^ubiS 
li jo do istine sa svijem srcem ali nije ? M. Div- 
kovid, kat. 130. Evo uzrok, gospodine, da ti 
ka2u do istine. D. Barakovid, jar. 36. Neprija- 
te}a tko ne sudi za ono Sto je do istine. I. Gun- 
dulid 424. ,Ee se dudo meni odkriva!' klide paSa 
,do istine kra)evida vidim 2iva'. 441—442. Do 
istine jest jedna velika kuga u Erstjanijeh. 8. 
Matijevid 6. Prosvitjen do istine od duba sve- 
toga. P. Badovdid, uad. 4. PrideS do istine prid 
obrazom Gospoddim. I. Andid, svit. 96. Oi tebe 
do istine izteklo je sunoe. 111. Do istine malo 
more pomodi taka pokora. P. Posilovid, nasi. 8*. 
Eoju bi mu milost udinio cesar i kako bi mu 
bilo drago ovo i^egovo povradenje ? do istine malo 
all nifita. 4b. Do istine tako je. 7b. Do istine 
tako jesty ovo jest vede nego istina. 47b. Ako 



I8TINA 



40 



ISTINAN, 1, a. 



ne odlaSiS se vrlo do istine sliditi stope ono^. 
M. Badni6 6«. Stvoriti 611, o Justine, 6^ ti ho6eg 
do istine. P. Hektorovi^ (?) 101. All ne znaS, o 
Lncile? Lovrinao sam do istine. 118. A sada 
te do istine snamo. 151. I rodjenje priblaieno 
do istine obilato i&emn biSe odkriveno. A. VI- 
ta)i6, ist. 8^. Kako do istine jesa i ova na^o- 
yaranja. ost. vii. Mo2eS rijeti do istine. ost. 253. 
Stvar je 6ndna do istine kako pi§e Galeno . . . 
S. Margiti6, fal. 69. Ali se ovo do istine pravo 
ino£e re6i od Bartola svetoj^ 72. Kako moito 
biti da se Sovik u6ini andeo ? lasno je do istine. 
79. Do istine ti si Bog. 295. VaSa dila ne moro 
izre6 do istine nevjeibana moja vila. J. Kavai&in 
119^. Djeva mati fia}e sina na tvd pomo6 do 
istine. 270^. Ne, do istine. A. d. Bella, razgov. 
8. Sam Bog neizmijeran i bezkonSiv, i pristojan 
svake ^sti od svih stvorenja, kako jest do istine. 
33. Sri6no se do istine aputi ovi posao. S. Badri6, 
ukaz. 17. Kal^i meni, gavrano, te bilige do istine. 
Nar. pjes. mikl. beitr. 13. BlaSene su do istine 
one dufie. I. M. Mattei 302. Ufali su se do is- 
tine osvojit ga. A. Tomikovid, iiv. 44. Ne bill 
do istine va iin ni pogledal. Nar. pjes. istr. 2, 13. 
I do istine svu borba vode sami Hrvati i Bu- 
gari. M. Pavlinovi6, razg. 33. — ee) za istinu, 
vidi doisto % zaisto. Za istinu se jure ote§6uje 
grih. NaruSn. 1^. Za istinu mi vdrujte. Eorizm. 
34^. Mi za istinu vidivSi zgora re£eni list. Mon. 
Croat. 210. (1521). Sve kreposti u nas koje za 
istinu na6 imate. N. Na)e§kovi6 1, 166. Ne bi 
rekia za istinu, majko, dobro moje milo, da se 
more u planinu punu dubja obratilo? I. Gun- 
duli6 11. I odgovorit kad bi imali rije6ma djela 
za istinu, car ti Sivi, ja i ostali svikolici neka 
izginu. 497. Kada me sveta sligati budeS, za 
istinu Boga zahvaliti o6eS. F. Qlavinio, cvit. 181^. 
Slavna Akila za istinu mi na6 6emo. G. Palmotid 
1, 1 18. Za istinu 6e ona vila nad sve ine sre6na 
biti. 1, 236. Zla za istinu obi^aj. M. Bijankovi6 
88. Sve 6u tebi, moj kra)u, za istinu kazovati. 
Nar. pjes. mikl. beitr. 34. Za istinu velim vam . . . 
S. Bosa 82^. On se za istinu o£enit otifie. Nar. 
pjes. istr. 3, 20. I za istinu on ju je ]ubil. Nar. 
prip. mikul. 21. — • ff) u loc, 8 prijedlogom po, 
vidi doisto. Trbbla£ennago po istind. Sava, sim. 
pam. §af. 1. Po istini san tvoj istinan je. Aleks. 
jag. star. 3, 225. Po istini vsaka sojka od ja- 
zika svoga pogiba. 287. Tvoji ti ka^u po istini. 
J. Eava^in 208^. Tako mladi starefiini mogu 
re6i po istini. Y. DoSen 249». Budu6i jedan za- 
pustio i po istini ostavio svoj stan. Ant. Ead6i6 
467. Kazuj, bane, po istini. Nar. pjes. vuk. 1, 91. 
Sve mu Sto je po istini kaza. 2, 20. Oglasujo 
da je soko sivi, po istini vojvoda Todore. 2, 96. 
Cmogorac po istini vu6e. 5, 539. Eoji 6e mi 
po istini kazat. Ogled, sr. 429. Sletige se Tarci 
k ciganinu : ,Mrije6eS, brate ! ka2i po istini*. 
Osvetn. 4, 43. — gg) u ace, 8 prijedlogom po. 
— u jednom primjeru naiega vremena. Ne Salim 
se, po istinu ka£em. Nar. pjes. vuk. 3, 175. — 
hh) od istine, vidi doisto. A od istine Split otca 
je izgubi*. I. Ivani§evi6 325. Sve 6u tebi kazat 
od istine. Nar. pjes. vuk. 4, 279. I vojvodi od 
istine ka2e. Ogled, sr. 442. I od istine, kad dode 
tre6a hala, udavi (ga) kao pile. Nar. prip. vil. 
1866. 816. — ii) pod istinu, vidi doisto, c. Ka2u6 
grije istinite pod istinu. I. An(i6, svit. 90. — 
kk) u istini. Vidjenje umrtja ne depengano, da 
u dilu i u istini. P. Badov^i6, na6. 24. 

ISTINAC, tn. vidi istinik. — xvii i xviii vijeka, 
Trpe6i i mnoga milosrdja i istinac. B. Ea§ic, rit. 
109. Upisao je s. Efrem pisalac istinac da . . . 
is. 74. S istinacem se veseli. nasi. 219. Ead 



je prav istinac. f). Barakovid, jar. 61. A ti, Go- 
spodine, dugo trp]iv i mnogo milostiv i istinac. 
A. Kraji6 16. 

ISTINAN, Istina, adj, verus, vidi istinit. — 
Po8taje od istina na8tavkom bn. — -a- (negdaS^ 
h) ostajt 8amo u nominalnom noin. sing., a u 
08talijem oblicima od dva n isgovara se samo 
jedno, ali se nalage pisana i obadoa. po oata- 
lijem je oblicima i nominalni nom, sing, m. 6esto 
Istin, i to ved od xvi vijeka (istin glas. D. Zla- 
tari6 18t>) ; oblik istinan nalasi se joi xviii v^eka 
u pisca Matovida, — Rije6 je stara, isporedi 
stslov. istinfinx, rus, hcthhhu^. — Igmedu rjei- 
nika u Vraniidevu (jistinan ,verus; certus'), ta. 
Belinu (istini ,vero* , verus* 762*; ,reale, vero« 
,verus* 609*; ,certo e indubitato, cio^ oosa certa< 
,indubitatus' 186^; ,veridico, e veritiero, che dice 
la verity* ,veridicus* 761*; istin ,infallibile* ,oertus' 
399*; ,verace, veridico* ,verax* 759»»), u BjeUh 
stjendevu (istini, v. istinski), 14 VoUi^iJinu (istini 
,certo, vero, indubitato' ,wahrhaft, ungezweifelt'), 
u Stulidevu (istin i istinan ,verus, verax, sin- 
cerusOt u Vnkovu (istini ,wahrhaft* ,verax'), u 
Danidicevu (istinbUb .verus*; koji istinu govori, 
kao i latinska ista rijeS). 

1. acy. — Komp.: istinijL A. Georgiceo, nasi 8. 

a. rijeiima, mislima itd. koje su po isHni, 
onako kako jest a) uop6e. Da je vse to istino i 
pravo. Mon. croat. 150. (1492). A ovo je rid 
istina, da je ini oni ki sije, a ini ki Saiie. Ber- 
nardin 49. joann. 4, 37. Svido6astvo tvoje ni 
istino. 60. joann. 8, 18. Protiviti se tvojim svetim 
i jistinim ri6am i naukam. 2iv. kat. star. 1, 221. 
Ono istinno je govorenje. NaruCn. 49^. Istinno 
pred redovnikom grihov obo6itovanje. 70*. (Is- 
povid) ima biti istin na. 80^. Nauk istinni. 99*. 
Ako su istinne vse one stvari, ke si govoril. 
Transit. 127. Ne bihu istinne ri6i one. MirakuU. 
34. Ako je istino ono 6a se piSe. Eorizm. 54*. 
Prave i istine veri 6astite}. §. Eo2i6i6 48*. Ti 
si ri6 istina razuma blagoga. M. Vetranid 1, 213. 
Jesu li istini ovi glasi. Mon. croat. 221. (1527). 
Sve strane nafiega jezika drie i seine bugarSdice 
za stvari istinne. P. Hektorovid 55. I da i&egov 
nauk i obe6anje jest Boiiji, istinan i stanoviL 
Postila. E2b. Istina i prava rd& jes da . . . 6. 
Budinid, sum. 11^. To 6isto istino slovo Bo2je. 
Eateh. 1561. Fl*. PriSad k nam doni istin glas. 
D. Zlatarid 18^. Ere istina je stvar da . . . B. 
Ea§i6, fran. 111. Ako si obadio od stvari istine. 
zrc. 91. Da je prili6nija fabulam ali pridioam, 
nego istinoj istoriji. M. Orbin 149. Sam si u 
poj^skom pozno ma6u istino ove me govore. I. 
Gunduli6 309. Zato molim tvu dobrotu da mi 
odgovor istin poda. 849. Od junaka glasovita 
podat ti 6u glase istine. 462. Diko znana od 
Parnaza, spovijedati slijedi meni glase prave i 
istine, Sto u6ini puk pak|eni. 480. A istina je 
rijed na sviti, da se zem)a kletvom klela . . . AS^. 
Silvester istinnu veru ukaza katoli6anskn. F. 
Glavinid, cvit 150. Daj Bog ... da govor Bizvana 
istinan se najde. I. T. Mrnavid, osm. 129. Pokle 
nas YJera istina i prijatelske vez (ubavi skladno 
zdrnii. G. Palmoti6 I, 250. Od besjede ove moje 
da je istina rije6 naj mada. 1, 831. Eoja rijeb 
odavna, proro6anstva ma su istina. 2, 6. Da bi 
se pogani obratili k tebi i doSli na pravu i is- 
tinu viru tvoju. M. Jerkovi6 82. §to ima do6i, 
nije istino. M. Badni6 6*>. Prem razgovor ov 
istini Isus bjeSe jur dospio. A. Yita}i6, ost. 188. 
I pr&djed& naSe ruke vijerna i istina predavanja. 
J. Eavai^in 116*. Uzvikao mu hvale istine. 128*. 
Tvoje obedanje bit 6e istino. I. Dordi6, salt. 424. 
Kada nijo istino govorei&o za koje se kuneS, nego 



I8TINAN, 1, a. 



41 



ISTINAN, 1, b. 



je UJL F. Lastrii, ned. 115. Bi6i bi Isnsove bile 
istine. 896. Da jest oyo istino to ja sam po- 
trrditi moram. L Jablanci 28. Istini mi glasi 
dopadoSOb Ogled, sr. 476. 8 rijeSima {abasnijem 
i istinijem. D. Dani6i6, jest. 9, 90. — b) o Budtif 
iokanu iid, 8nd moj iatinan jest. Bernardin 60. 
joann. 8, 16. Istini sad radi posobite (abavi 
lasno gnbimo. B. Kaii6, nasi. 24. Moj sad jest 
isdnan i istinan 6e stat. A. Geor^riceOi nasi. 281. 
Ako sadi ti sa istiai 6. Palmoti6 1, 258. 8a- 
doTi an i&egovi istini. D. Dani6i6, psal. 19, 9. — 
Sloio istinnim sakonom. Narn6n. 17*. Istinnim 
lakonom po8tav}ena da&a usAa v Kapernanme. 
Eorism. 5*. — c) o bifegUf irnametlu, iudu itd. 
Ki (ndesi govor potvrdi istinni ka dlovik, ki je 
stTor, ne more da 5ini. H. Laoi6 280. Biljeg 
je istin i posnan. I. Drii6 148. To ti hi\eg bodi 
iitini, dtL napredak tvoje slave na vrh moje driim 
glave. Gr. Palmotid 2, 806. I tako ostala cla- 
med i dila mofca biti svidofiba, koja ako sa 
iitina, istino je i svido6anstvo. F. Lastri6, ned. 
177. •— d) u mrtdikem rodu ttoji adverbijalno 
inekijem prijedlonma. cm) do istina, k(w doisto 
Starijem (sinu) via da pade do istina. Nadod. 189. 
— bb) sa istino kcu) sa istina. Po gradovima 
la istino se drii da 2eni bredoj na urn pane na 
kakvo jestivo. Nar. prip. vr5. 161. 

b. kc(fi nije drugiy pravi, sam. Hristosb Bogb 
ittynbna mndrostb otbda. Mon. serb. 9. (1222— 
1228). Pravjj i istinan b a6enikb tvoj jestb. Do- 
mentijan* 62. Sbnaslednikb istini otb svetago 
ihb kordne. Mon. serb. 104. (1898). Jako pastyrb 
istinnyj vbsegda pekyj se o stadd svojemb. I)e6. 
hris.8. Vb rasnmi* istinbnij priiti. 64. U pravomb 
i istinnomb prijate}stva. Mon. serb. 855. (1428). 
Ka istinoma pastira Isosu. Mon croat. 66. (1446). 
Ot istinoga nataralnoga gospodina. 100. (1466). 
Isokrst jest prava i j istina madrost. 2iv. kat. 
star. 1, 221. Ti s' divica istina. M. Marali6 165. 
Istinno telo Isasovo. Nara6n. 81*. Istinni i mi- 
lostivi Samaritan slatki Isas. 46*. Spovid se 
ima a6initi istinnoma redovnika. 74^. Istinni 
rodovnik jest redovnik od parokije. 75*. Po- 
&uiem o2iv)ati istinim iivotom. Transit. 97. (Baj) 
je n^Sa istina i dobra kuda. Korizm. 7*>. Od 
istinnoga tdla i krvi Isusove. 22*. Ki dobado 
jedno premoSonje po istinoj krdposti i mo6i. 54*. 
Pit moja jest istinno brafino. 84*. Izbirajemo 
la istinago vikara Krstova Ildebranda. §. Ko- 
ii6i6 24*. Pokle ne imela bifie crikav istinago 
pastira. 81^. Bimski arhijerej je istinni Petrov 
naslednik. 82*. Pokloni se Friderik jako2e isti- 
noma arhijereja. 58*. Ovo jest jedno stanovito 
i istino snamenje na jednom Sloveku. Postila. 
01^. Kto jest vlastitim i istinim naj^inom Hri- 
itjanin? d. Badini6, sam. A2*. Pinezom slitim 
ne od istinoga zlata il' srebra. ispr. 67. Oj ma 
rajska vi&i&a diko, koja Bog objavi, da *e ra- 
Aenom srea moma lik istini pravi. D. Bai&ina 
105^. Kako istini i pravi sinovi i baStinici ne- 
govi. A. Ga5eti6, roz. mar. 82. Da badem pri- 
miti dostojno i&ega, istino i pravo posvetillste 
od da3e moje. 161. U£iva prava i istinu slo- 
boda. 275. Na6i 6e a i&ema pravi dram istini. 
ros. jes. 11. Da se koje istino i 5asno dobro 
bade izna6i. 41. Danas bozi vsa istinna vo|a 
t?oja svrfiifie. Aleks. jag. star. 3, 269. Tako a 
oitiji, kako a kale2a jest istinim nadinom Isakrst. 
A Komalovi6 57. Zato se pravi i istini poka- 
jtni i pokoreni pravo i dostojno imaja veseliti. 
H. Divkovi6, bes. 77*. Dobro istino svega svita. 
B. Ka&i6, is. 9. Djela (moja) istina sa taStina. 
nsi. 80. Koje jest istino i korisno amstvo. nasi. 
8. Bve^ 86 dakle pro6 pohotjenostima nahodi 



se istini mir od srca. 11. U istinoma sniienstva 
staha. 80. Koliko si joS daleko od istine ]u- 
bavi. 68. Nije istini astrp^enik, koji ne6e trpjeti. 
188. Jur isgabihi jaoh, ovi^co drag rasgovor moj 
jedini, moja rados, moj istini pokoj i me dobro 
svako. I. Gandali6 84. Smrt je ono, Sto istini 
vje^ni od raja iivot di2e. 285. Ako slato moje 
istino pod zem}om je satvoreno. 851. Ah, moj 
6a6ko Ahmet nije li pravi istini vaS car bio? 
564. Istiniji jest pat k Boga tve poznai^'e nego 
li . . . A. Georgiceo, nasi. 8. Slavna djela, zgode 
istine ke 6e se odi dogadati. Gr. Palmotii 1, 72. 
S kijem se dobro stjede istino. 1, 126. Od kre- 
postl pat istini. 1, 132. Da6a ma lijeke istine 
pro6 otrovim. 2, 21. Mojif^h 2e}a Sesarioe, mo- 
jijeh o6i sance istino! 2, 86. Yjerenice vafie is- 
tine ostav}ate a nemira. 2, 41. I jedini raj istini 
vrha zem)e a£ivaja. 2, 126. BivSi od tebe na- 
aSio sve od iasti pate istine. 2, 287. 26}ni dike 
istine. 2, 878. Ovo je istini, ovo je pravi raj 
na zem}i od )abavi. 2, 427. Ima jednoga sina 
istinoga. I. T. Mmavi6, ist. 12. Istini korijen 
od 2ivota dahovnoga. 8. Matijevid 9. Molimo 
te da nam darajeS istino skrafienje. 96. Pravo 
i istino aliSenje i skonfiapje ovoga iivota. P. 
Badov6i6, na6. 12. Krst istinim na6inom bi 
propet. ist. 47. Postavi se a jedna velika i is- 
tina pogibija. P. Posilovid, cvijet. 105. Istinna 
dakle madrost, jest misliti na smrt. nasi. 12*. 
Ovo jest istina plemenfitina. M. Badni6 77b. £oji 
ima istina madrost. 158^. Ki je Bo2ji sin istini. 
P. Hektorovid (?) 86. Tiha, amilena naaka ve- 
lika, a svakom 6ii!ienja istina vladika. Oliva. 12. 
I krv sveta tv& istina. J. Kavaiiin 67b. Ukasa 
mi istino milosrdje. I. Dordi6, salt 188. Nejma 
vjera istina }abi a vojna. uzd. 10. Tako 6e vam 
biti ispovid dobra, odrifie^e istino i pri5efiteAe 
dostojno. F. Lastrid, ned. 90. Gk>vori od istinije 
bogastvi i pravije. svet. 118*. Istino i pravo 
dobro tvoje. V. M. Ga^ti6 54. Prosim od tebe, 
da dad meni istina vjera. I. A. Nenadi^, naak. 
229. Pat istini izbrah. D. Dani5i6, psal. 119, 80. 
Te ih po]abe i u istinoj i nezazornoj Jubavi 
ostave. PravdonoSa. 1852. I. — iesto o Bogu (u 
kojem primjeru moie biti gna6eAe kao hod a, 
vidi osobito lieke primjere is narodnijch pjesama). 
Da, ti 8^ nada sve svet, istini Bo2e moj. M. Ma- 
rali6 7. Istinni Bog i istinni dlovik. Nara&n. 
25*. Istinni i vsemoga6i Bo2e. Korizm. 5b. Nisu 
imili nigdar toliko zoanje istinnoga Boga. 40b. 
lie verovaSe tagda Krsta sa6a istinago Boga. 
§. Ko2i6i6 12*. O Bo2e istini ! M. Yetrani6 1, 487. 
Ah! Bo2e istini, molim te jedan 6as daj mi pat 
ter £ini . . . N. Na)eSkovic 2, 57. Pravi istini 
Bog. Kateh. 1561. B3*. Viraje a Isakrsta isti- 
noga Boga i istinoga &lovika. §. Badini6, sam. 
2*. Istini Bog i pravi 6oyjek. A. Qu6eti6, roz. 
mar. 189. Tva vlas |abi Bog istini. O. Pal- 
mo ti6 1, 15. Jezns Bog istini a ^imana blago- 
vaSe. I. V. Bani6, mand. 18. Sina Boga jedinoga, 
iivoga i istinoga. M. Jerkovi6 16. Dr2* u rake 
Hrista Boga istina. Nar. pjes. vak. 1, 121. Ti 
da krstiS Hrista Boga istina. 1, 122. A tako 
mi Boga istinoga! 1, 558. Kanem ti se Bogom 
istinijem. 1, 601. Pred samijem Bogom istinijem ! 
2, 1. Molidemo Boga istinoga. 2, 2. Ako znadeS 
Boga istinoga. 2, 65. Jer so Marko ne boji ni- 
koga, razma jednog Boga istinoga. 2, 192. Nemoj, 
sine, govoriti krivo ni po baba, ni po strifievima, 
ve6 po pravdi Boga istinoga. 2, 193. Fala Boga, 
fala istinoma ! 2, 238. Pa pomena Boga istinoga. 
2, 272. Tvrda 6a ti jamca ostaviti, tvrda jamoa, 
Boga istinoga. 2, 275. Kamim Aega Bogom isti- 
nijem. 2, 880. 



ISTINAN, 1, c. 



42 



ISTINIT 



c. kcji istinu govori, a) o iefadetu (i o Bogu), 
Istinan n svemu. M. Marulid 218. Znamo jere 
istinan jesi N. Banina 168^. mat. 22, 16. Spo- 
zDanje jest to pravo da dlovik ne listo zna, ra- 
zami i verige, da jrst Bo/^ v8omoga6, mudar, 
pravedan, istiDan i dobar . . . Postila. Aa8*. Bog 
istinan jest. Anton Dalm., no v. tefit. 135*. jov. 
8, 88. Ki si svet i istinan. 2, 181. apoo. 6, 10 
Veran i istinan. 202. apoc. 19, li. Ivan biSe a 
govorenje istinan. Ivan trog. 4. Da je on istinan, 
a ti laiiva. Nauk. brn. 64*. Kakono ti je Bog 
istinan. M. Divkovi6, nauk. 28^. Oni koii me 
je poslal istinan jest. I. Bandulavid 43*. joann. 
8, 26 8 istinim ftlovikom milost se vesoli. A. 
Oeorgiceo, nasi. 261. (Sudd) da sn )adi pra- 
vedni, istini, neprijate)i od dobiti. I. Dr2i6 278. 
Ve6 proroci nijesu istini, ako danas on pogine. 
G. PaImoti6 2, 142. Koji bnda6i ve6e nego istinan 
ne mo2e drugako u5iuiti. A. Vita}i6, ist. 296. 
MeStre, znamo da istinan jcsi. S. Margiti6, fal. 
282. Bog istinan jest. J. Matovi6 14. — b) 
ustimaf jezikUf o6ima. Otvori istina nsta svoja. 
A. Gu$eti6, roz. jez. 147. Lai^ivi (jeeik) u istini 
(prominili), F. Lastrid, test. 257^. One o&i su 
toliko istine, koliko pristale. D. Zlatari6 48*. — 
c) u prenesenotn smislu, o snu, Jer sni zorni 
ve6 sn istini. M. Pologrinovi6 186. San tvoj 
istinan je, ki v no6 ovu vidil jesi. Aleks. jag. 
star. 8, 226. , Sni ki u zori nas pohode istini su 
ve6e krati. G. Palmoti6 2, 179. 

d. certus. a) u pasivnom smialUf kcji se zna 
Ma djelo, kome nije sumne, Dobit je sumi&iva 
a pogib istina. D. Bafiina 8^. Da bojazan taSta 
broji a ufanje istino se. I. Gunduli6 81. Umrla 
ufanja poprav su laiiva, sumi^a i strah, vidu 
ja, istin so odkriva. 89. Kako znaS da 6eS ti 
zajutra imat dan, kad se ne moie red da je on 
istinan? A. Georgiceo, nasi. 56. Ah ludi ki 
misliS ovd' £ivit mnogo dan, kada jedan nima§ 
ki bi bil istinan! 59. — b) u aktivnom smislUf 
koji zna za djelo. Jere sam istinan i stanovit, 
da takova spomina bode biti od kriposti. M. Jer- 
kovid 65. Jesam istinan da ni smrt nede nas 
razdijeliti. M. Badnid 225^. Jerbo si istinan da 
imad umrijeti. 858*. 

2. adv, IstinO) vidi istinit, 2. — Komp.: isti- 
nijS (Silnik istinije bil je neie nadelnik. & Eo- 
iidid 41^). — Izmedu rjeinika u Vrandiieou (ji- 
stino ,certe; equidem; scilicet; videlicet; utique'), 
14 Mikafinu (istino, pravo |Vere')» t* Bjelostjen" 
6evu (istino, za istinu ,vere, corte, revera, omnino, 
verum'), u VoUigijinu (,veramente, realmente' 
,wahrhaftig'), u Stulidevu (v. istinito). ToJ istino 
da ispitajotk. Mon. serb. 15. (1222-1228). Po- 
vdddt istinno. Mon. croat. 46. (1895). Jerb vi 
moremo ovozi istino redi. Spom. sr. 1, 28. (1899). 
Da se nima dopitati no izna§ad§e istino, ako su 
prvi otdali. Mon. croat. 80. (1451). Tad bi jedan 
mogal redi istinno. Narudn. 10*. Ako bi se is- 
tino znala da je (oUija) posvedena. 19^. Ako je 
(oitija) istinno i pravadno posvedena. 20*. Ako 
se istinno skruSi. 55^. Istinno more prisedi da 
ne zna. 92*. Ako vi jestc istinno ubozi. Transit. 
48. On je istino pravdan, koga je £ivot svitu 
mrtav. 74. Va obrazu i^ega istinno so 6ii^a§e 
da bi bil mrtav. 58. Poznav papa istinno da 
mu Friderik zasadi postav|a§e. S. Koiidid 28*. 
Ter mi jo§ istino na pamet dohodi. §. Mendetid 
90. ye)u ti istino. M. Vetranid 2, 245. Istino 
red mogu, da dite joSde bih, gusu kada mnogu 
potukoh i pobih. H. Lucid 198. Neg da te is- 
tino i pravo pohva}u. 290. Govori istino. M. 
Driid 480. Istino i stanovito verujemo. Kateh. 
156t. B4^. Na to isto tvrdo se imamo nadijati 



i ufatii da nam bode biti istino iskaeano i dano. 
Ff2*. Za to se istinno radujem 8 vami. Anton 
Dalm., ap. 2lb. Istino iskazati pripravan sam. 
P. Zoranid 19*. Erjepko i istino vdraju. §. Ba- 
dinid, sum. AS^. Koji se otac £oj istino mogu 
red. F. Lukarevld 28. Bog koji podpuno i istino 
jest prid nami. A. Gudetid, roz. jez. 72. Istinno 
car makaronski skaza mi. Aleks. jag. star. 8, 290. 
Koji bi se istino i srdano zagrlili. B. KaSid, is. 
11. Znaj istino, da . . . nasi. 4. Tijem istino 
mogu rijeti, da od mene bi zadeta. I. Gnndalid 
2. Ali mi so vidjet dini, ali istino vidim vede 
onamo u onijeb sjena tmini na das treptjet plam 
od svijede. 19. I bratja ti 2ivu istino; ali mati 
Mustafina, Sena ohola, ne misli ino, neg^ asvisit* 
sebe i sina. 800. Ovdi nmuda ved istino scijened, 
s ove zapovijedi da slijediti nede ino. 498. Da 
bi i istino i pravo poznali. A. Georgiceo, nasi. 
800. Neka smo cilovito i istino pravedni. I. T. 
Mrnavid, nauk krst. 1702. 18. To istino snaj. 
Mon. croat. 225. (1527). Eoje istino udovice jesu. 
P. BakSid 211. Sada poznam ja istino, da mo- 
gustvo tve jedino sted dostoja raj blaieni. 6. 
Palmotid 2, 472. Istino i verno ja te slidim i 
sluSim. M. Jerkovid 53. Bili su istino kra}i. F. 
Lastrid, test. 61*. Koliko istino s crkvom od Aega 
pjevamo. )8*. Premda istino uskrsnu (Latar), 
187t>. Zafito su se la2|ivo ispovidali, iV ako is- 
tino, nisu liiiova svita i ponukovanja primali. ned. 
8. I u redu stojedi istino istinito isgubit defi 
se. P. Kneievid, osm. 152. Istino istino govorim 
ti. S. Bosa 50*. Jesu li od Salamuna ali od 
drngi sloiene i pisane, istino se ne zna. A. d. 
Costa 1, 188. Spovidjeh ti eve istino sgode moga 
od £ivota. N. Mardi 108. 

I8TIN161, m. pi. u DaniSiSevu rjeinika: selo 
ilstinidi' koje je kra} Stefan Dedanski dao De- 
danima, imalo je planinu ,P166b', i dopiralo do 
,strdUdbke' mede (Mon. scrb. 92 god. 1880). ,u 
Istinidihh' (96). 

ISTInIk, iw. 6ovjek koji govori istinu. — Od 
XV do xviii vijeka^ a izmedu rjeinika a Belinu 
(,veraz* 759^) i u Stulidevu (,verax, veridicus'). 
Kako binci i istinici. Bernardin 27. paul. 2cor. 
6, 8. Kako binci i istinici. I. Bandulavid 83^. 
Vjeruj istiniku Isusu. M. Badnid 188^. Svijet 
je la2)iv u svojijem objedai!^ma a Bog veoma 
istinik. M. Badnid 189^. Naudite]u plemeniti 
koga u svakoj strani slavno ime slovi, znamo 
da jesi istinik. A. d. Bella, razgov. 120. Od 6ta 
se cijenu (ludi), da nijesu istinici. J. Matovi6 
411. 

ISTINISLlfi AN, istinislidna, adj. samo u Stu- 
licevu rjeinika: ,verisimilis, similis vero, proba- 
bilis' gdje ima i komp.: istinisUdniji, i adv. is- 
tin islidno ,verisimiliter^ — Uprav su dvije rijeii 
sasiav}ene. 

ISTINISLICnOST . /. osobina onoga Sto je 
istinislidno. — U Stulicevu rjeiniku: ,similitudo 
veri*. — nepouzdano. 

iSTINIT, acij. verus, kqji pripada istini, kqji 
je onako kako je istina. — Postaje od istina 
nastavkom it. — Od xiv vijeka (vidi kod 2, c), 
a izmedu rjeinika u Mikafinu (istiniti, koji istinu 
govori ,verax, veridicus'; istiniti, pravi ,vertts, 
vcrax' ; istinit, Sto ne pomamkaje ,oertus' ; istinit, 
odit, Sto svak zna ,certus, exploratus, compertus, 
apertus, manifestus, ratus'), u Belinu (,vcrus' 
762*; ,infallibile' ,certus' 899*; ,certo e indubi- 
tato, ciod cosa certa' ,i:.dubitatu8' 186^; ,veraoe, 
veridico* ,verax' 759i>; ,veridioo, e veritiero, che 
dice la verit^' ,veridicus* 761*), 14 VolHjijina 
(istiniti ,un certo, taluno' ,ein gewisser'), u Stn- 



ISTINIT 



48 



ISTINIT, 1, e. 



lUevu (joertust ezploratos, hand dnbitui, veraSi 
nnoemsy manifesfcas, notns, tnfcas, evidens'), u 
Vuiovu (istiDiti ,wahrhaft' yTerax'). 

1. a((;. — Komp,: istinitijr (M. Badni6 881b; 
H. Bona&i6 99; M. Zori^id, osm. 108; I. Yelika- 
novi6, npat 8, 49; Yuk, kov6. 38, i u Belinu i 
u Stulidevu rjeiniku). 

a. (o rijeHf miali itd.) kcji je onako kao ito 
jegt, te nije lai, a) o rijeHma^ glasu^ pismu, 
o6edafiu itd. Kojino 6ine istinito obedanje od 
poslnha Isakrstn. S. Matijevid 5. Jeli iscinita 
oTa besjeda ali nije? B. Zuzeri 248. Istinito 
rijefii naSe majke. V. M. Gu6eti6 190. Da je 
ifltinita besida sv. Jeronima. A. Kaniili6, kam. 
55. Istinita je ri6 spasitela. 827. Virujadi, da 
jd oanka rid istinita. 414. Pisma ova istinita 
8va do slova. Y. Dofien 60^. Jeli istinit glas 
Sto ae po pnku prosno? S. ^ubifia, prip. 165. 
Radovan orta dogadaje po vjemom i istinitom 
predava^a. Osvetn. 4, viii. — i u srednemu rodu. 
Kada Stogod sa istinito obedajemo. J. Matovid 
845. Da ne bi xa istinito potvrdili, Sto ... 413. 
Joi 86 za istinitije govori da su od Mledida imall 
privile^je. Yak, kovd. 88. — b) o detnu Sto ae 
pripatfijeda, Ove dvije istinite sgode. Y. M. Ou- 
detid 125. Yi cijenite da su darovi istiniti, a 
nisQ neffo li^ivi. D. Bafiid 7. Narav nema pravi 
komediju, i n lita kadkad tragediju, za koju on 
ni krajcare ne da, nego stane pak badavad gleda, 
i koje sn barem istinite, od naravi same nadi 
nite. M. A. Be}kovid, sat. L6«. Istiniti dogadaj. 
Yak, nar. pjes. 4, 458. — amo moie pripadati i 
ovo: Ako je slava istinita, ko po svijeta svad 
slovete. 6. Palmotid 1, 147. ~- c) o sudu. Pod- 
lagam istinitoma sada. H. Bonadid 149. Ova 
sva podlagam istinitoma sada svete matere crkve. 
Ant. Kaddid 558. — d) vjeri, Zlamen kri£a 
od svetoga i s iiim vjera istinita. J. Kavaiiin 
224b. Zasve da je ona (vjera) tamna, nifitane- 
maAe vele je vede istinita, nego je istinito ono 
Sto gledamo odima. D. Bafiid 129. — e) o znaiiu, 
Doklem nemaju istinito znane. Ant. Kaddid 443. 
— amo bi mogao pripadati i ovaj printer : 
8 kojima se stvari i ilkihov istiniti naravni razam 
▼iie potamAe. I. Jablanci 9. — f)o samoj istini. 
Bog jest istina istinita. I T. Mrnavid, ist. 147. 
Istina jest prem istinita da . . . A. d. Bella, razgov. 
238. Bajska istina nad istinom istinita. I. Dor did, 
salt. 428. Istinita istina Isakrst. Orgar iz Ya- 
re&a 87. — ff) o gnaku, Dajte mi znak istinit. 
D. Danidid, is. nav. 2, 12. — h) uopde o stvari, 
iemu, Osvaditi iskrAega od stvari istinite i 
prave. S. Matijevid 74. 6a nam se dini istini- 
tije. H. Bonadid 99. A virovati nije drago, nego 
imat u pameti i driati za istinita jednu stvar, 
premda ja ne zuaS inadije nego samo po odito- 
va£a. F. Lastrid, od* 116. Neistinito vijek ne 
istakmi se s istinitijem. (Z). Poslov. danid. 77. 
To je sve tako istinito, da niita istinitijega ne 
ima. I. Yelikanovid, npat. 8, 49. 

b. kcji nije drtigi, pravi, earn. Isakrst uze 
tijelo dovjedije i adini se istiniti dovjok. M. Div- 
kovid, bes. 5b. XJ Isakrsta sa dvije stvari: istinito 
boianstvo i istinito dovjedanstvo. 241b. Kantar 
prav i istinit i detvrtak jednak i prav drSi. 702^. 
Najde na prsta svoma istiniti prsten. B. EaSid, 
per. 166. Bidi nosedi a sebi istinita snaga stvari 
inmi zlamenovane. I. Bandulavid. predgov. Pravo 
i istinito dobro. I. T. Mrnavid, naak krst. 1708. 
40. Daj mi istinito skraSenje i bolest od mojijoh 
grijeha. 8. Matijevid 14. Ti jesi istinita prilika 
temefite distode. P. Posilovid, nasi. 67b. Po kojoj 
•e dini misnik istiniti namisnik Isasa. I. Andid, 
nit 71. Koji je pravi i istiniti mudarac. A. 



Yita}id, ist. 888. Ostavi nam tilo i krv svoja 
istinita. F. Pardid 58. Istinita sreda i blaienstvo. 
I. Dordid, salt. 478. Istiniti post jest od svija 
zloda biti tada. A. Badid 179. Ako tko rede da 
voda istinita i naravna nije potrebna za sakra- 
menat krfiteAa . . . 280. Badi mi ovdje vazda 
yjema pomodnica, na smrti mojoj istinita radost. 
Pisanica. 89. Ona sveta izbina jest naSe jedno 
dahovno ve8e}e, pokriveno s kraSnim oblidjem, 
pod kojim se azadrii pravi i istiniti Bog. J. Ba- 
novao, razg. 41. Da je dovik istiniti, ali i pravi 
Bog. F. Lastrid, test. 68^. Ova crkva istinita l 
jedina saradnica Isasova jest slamenovana po 
korabji Noevoj. ned. 99. Da je Isakrst pat je- 
dini i istiniti za otidi a £ivot vidAi, to on isti 
navifitaje. 418. Nahodi li se jednako i o ostiji 
i a kaleia pravo, 2ivo i istinito tijelo, krv, dafia 
Jezukrsta? I. A. Nenadid, naak. 188. Pravo i isti- 
nito bogo{abstvo. A. Eaniilid, atod. 116. Daklen 
je istinit porod 45 i ostanak 6. M. Zoridid, aritm. 
51. Ya|a da so prvi i dragi broj nasloi^a na 
stvar istinita. 72. Jeli hineni prorok, istiniti 
aposto ... 8. Bosa 80*. Bog i istiniti dovik od 
Boga. L. Yladmirovid 81. Ne na istinita fajda 
azeti. I. Jablanci 94. Jeli ova ali ona istinita 
voda. J. Matovid 147. Nebesa nareSena s isti- 
nitijem i stavnijem kretailiem. 459. iSeliS li isti- 
nita pokora adiniti? I. J. P. Ladid, razg. 35. 
&to ne zamisli se a istinita i golema £e)u, kojom 
isti Jezas 2eli vjedna naSa dostitost? I. M. Mattei 
51. n|eb istiniti s neba. Yuk, jov. 6, 82. 

e. koji iatinu govori, Eano istiniti dovik. I. 
Andid, ogl. 2. Eoliko je istinit Bog u obslaSei^a 
onoga Sto obeda. M. Badnid 190b. Da si ti pra- 
vedan, viran i istinit a ridih i a govorenja tvoma. 
A. Yita}id, ist. 158. Badadi (Bog) istinit, mi- 
lostiv, prav. I. Dordid, salt 99. Ovoga udini 
istinitim, a Boga laioem. F. Lastrid, test. 42*. 
MeStre, znamo da istinit jesi, a pat Bo2i a istini 
adiS. ned. 418. Da jo Niceta istiniti pisaoc. A. 
Kaniilid, kam. 55. (Papa) jest istinit a razdi- 
|enja pridanja vire. A. d. Costa 1, 22. Udite)a, 
znamo da si istinit. Yak, mar. 12, 14. — amo 
pripada i ovaj primjer: Pravim i istinitim srdcem 
nastojati. A. Eaniilid, kam. 878. 

d. certas, u pasivnom smislu, o kojem nema 
8umi^e. Ne imaS istinite jedne are iivota. M. 
Badnid 178*. Badad smrt toliko istinita, a vri- 
jeme kada imaS amrijeti toliko neistinito, imafi 
vazda bditi. 880*. Nitko nima jednu ara isti- 
nita 2ivota. 831*. Nijedna stvar nije istinitija 
nego smrt, ni neistinitija nego ara Ae kada 
ima dodi. 88 lb. Zafito je smrt istinita, a vrime 
neistinito. J. Banovac, razg. 189. Jeli rodored 
stanovit i istinit? A. Kani21id, utod. 484. Moga 
se zvati bogati po afaAa istinita od bogastva. 
M. Zoridid, osm. 106. Ne mogadi se naredlti 
istiniti broj onijeh... J. Matovid 196. Mi smo 
nasloAeni na istinito ufaiie. 60. Neka bi se mogao 
obslaiiti od pastirE oni istiniti red a i&ihova isto- 
madeiia. 171. To godiSte ne bi odludeno s isti- 
nitijem i&ekijem brojem od godi&ta. 256. Koma 
istinita smrt nadstoji. 280. Ne moie se posta- 
viti istiniti nadin svjema. 222. Ead bi jedan 
ispovidio grih samlivi za istiniti. M. Dobretid 
145. 

e. certus, u aktivnom smislu, koji una sa cijelo, 
(jim mene istinita brez dvostrudstva. M. Divkovid, 
naak. 128*. Ako bi se reklo tacijem nadinom, 
da bi se adinili istiniti sliSaoci od onoga Sto on 
govori. 8. Matijevid 78. 8a svim tim istiniti 
smo i stanoviti da je a tila dlovidjema. P. Ba- 
dovdid, ist. 12. Badi istinit, da Bog ne dopa- 
fitcge n\jedna stvar ni zla ni dobra brez velika 



ISTINIT, 1, e. 



U 



ISTINIT, 2, c. 



racloga. P. Po8ilovi6, cvijet. 111. I da Dije samo 
on priistinit nmriti. nasi. 14^. I tko more biti 
istinit, kako on ima umriti? 14^. I jesam istinit, 
da 8 moje strane nisam n6inio nego neizbrojene 
grihe. 128i>. Ja jesam istinit, da se ti nahodiS 
XDalo strafiiv od smrti. 130^. Jesam istiniti da 
ni smrt ni iivot razdijeli nas od |ubavi Bo2je. 
M. Badni6 287^. Istiniti smo da nas ne6e nitko 
pridobiti. S. Margitid, fal. 115. Nismo nigda 
istiniti od smrti nagle. ispov. 8. Ima§ znat doisto, 
da si ti jedna od iih i neka stojiS istinita, evo 
ti n zalog moje srce. J. Filipovid 1, 155^. Ono 
bogaAtvo, ono velifianstvo, zarad koga toliko 
trudig, mo2e§ li istinit biti, da 6e§ ga za jedan 
dan uiivati? Doisto ne mo2e§. 1, 479*. Tako 
da ste istiniti da kad mi divica Mariju ovim po- 
zdravjei^em pozdrav}amo, ona nas pozdrav)a uti- 
Sei^em. 1, 509^. Ima biti siguran i istinit svi- 
dodanstvom fiegova dobra i kratjanskog zivota. 
M. Dobretii 90. 

2. adv, Istinito. — Komp. : istinitije (I. T. Mr- 
navi6, ist. 8; A. d. Bella, rje6n. 760*; A. Ka- 
niilid, kam. 22. 80. 108. 870). — lemedu rjeinika 
u Mikaftnu (kod istinom), u Belinu dveramente, 
veracemente, con verity* ,ver6' 760*; ,fermamente' 
,indabitate' 809^; ,indubitatament6' ,sio6 dubio' 
397b; ,certamente' ,certe' 186^; ,accertatamente' 
,a88everanter' 14*; ,sinceramente, con sincerity' 
,8incere' 678*>), u Bjelostjenitvu (kod istinsko, 
vidi kod istinski), u VoUigijinu (,davvero, daddo- 
vero, certamente' ,wahrha^igO, u Stuli6evu (,certe, 
qnidem, vere, profecto, plane, baud dabie etc.'). 

a. u istinUf uprav, beg Sumner vidi doisto, a. 
Oni je istinito kra) sam sebi. M. Divkovi6, bes. 
8*. Gdi 6e istinito isprositi Bo2je milosti. B. 
Ka§i6, per. 193. Biti 6e jedan sad istinito iza- 
brani za priobra<^cnje od mnozijeh. iii. 21. Co- 
vjeka istinito i sasma Bo£jega. 83. Pokajav§i 
se istinito od zlobe svoje. 88. Da je bio 8a- 
verio istinito poniien u srca. fran. 86. Bog . . . 
istinito jest otac. I. T. Mrnavid, ist. 9. Istinito 
zadovo}i' bi za svih. ist. 22. Da se 6ine dobra 
djela istinito. J. EavaAin 16*>. Da je istinito 
6ovik amrli. F. Lastri6, test. 66*. Istinito sin 
Boii bijaSe ovi 5ovik. 118'>. Istinito uskrsnuli 
jesa na iivot. 187^ Gdi je §teta dudi ondi isti- 
nito ne ima dobitka nikakva. P. Kne2evi6, osm. 
78. Ni plat6aju kada istinito mogu. I. A. Nc- 
nadi6, nauk krst. 185. Istinito slabosti naSe on 
je ponio. 8. Bosa 13*. Ovi je istinito spasite} 
svijetu. 57b. Premda istinito umriti ne more. 
Ant Ead6i6 62. Da istinito imad takovu misao. 
105. Kad je misnik istinito neumitan. 281. Jere 
istinito bi6e umro pripovidavac 242. Jeli lie- 
gova pomo6 i uzrokovala istinito izmet i pogi- 
nutje zametku. 550. Da on istinito jest pravi 
5ovjek. J. Matovid 58. Da su oni istinito s Je- 
sukrstom uskrsnuli. 62. Koji god istinito jesu 
svetl. 91. Kada se istinito sluiimo s vodom za 
oprati kogagod. 144 — 145. Lijevaj prid nogama 
Jezusovijem suze istinito pokoroe. I. M. Mattei 
23. Koji podobna svomu 2iv|e£LU istinito uii- 
vajadi. I. J. P. Lu5i6, nar. 40. Sva obetana 
(Boeja) istinito dostignuti 6e§. razg. 20. Biskup 
srca istinito apostolskoga. izk. 23. Koji se isti- 
nito kaju. J. Bajid, pou6. I, 48. I to iivad isti- 
nito ja6i. J. S. £e}kovi6 197. Koji ga je )ubio 
8 }abavjom istinito sinovskom. A. Tomikovid, 
gov. 87. I Petar istinito apostol a Jeruzolimu. 
G. Pe§tali6 63. Jer istinito imali bismo veliku 
pomo6. Grgur iz Vare&a 107. Naj destiti car 
pod nebi istinito ja bih bio. P. 8orko5evi6 592*. 
— Badi vede site stoji istino istinito. I u redu 
stojedi istino istinito izgubit 6e§ se. P. Kne2evi6, 



osm. 152. — U ovijem primjerima ima % konjun- 
kcija da, kao da je iza istinito Uosiala kopula 
je: Istinito da red jest sdra£en vlastito k na- 
darju. A. d. Costa 1, 224. Zar su bili izvan 
svita? Istinito da ne. A. Tomikovi6, gov. 68. 
Da bade Sihem znao da 6e morati umrti ako 
uz)ubi Dinu, istinito da jn ne bi bio }ubio. 69. 

b. kao zbi^a, kad se istide kako Sto jest prema 
onomef §to se tnoie pomisliti Hi redij vidi doisto, 
b. Nepodnosna istinito stvar jest pakao, niSta- 
nemaAe kad bi tko stavio i bi|adu pakala, ne 
bi toliko rekao, koliko je Salostno bit odtirana 
od uiivanja blaiene one slave. P. Kne2evi6, osm. 
165. Dostojno jest istinito milovati ime Isusovo 
i }abiti . . . zaSto je slatkost naSa u gorkosti i u 
2alosti razgovor i utiSenje; B.V je jo& dostojnije 
kla6ati mu se |ube6i ga i virno mu sluiiti za to 
za§to je uzrok jedini od naSega spasenja. F. 
La8tri6, test. ad. 127—128. Ako se za maskaru 
nikoga ne uvridujudi Stogod la2e, ne kuna6i se, 
grihota je istinito ali nije grih smrtni nego 
prostni. ned. 115. Nije istinito op6eni svijema, 
ma jest samo vlaStit trijema. J. Matovi6 140. 
A jur neka ne bi iko sudio, da je ispovijed isti- 
nito postav)ena od Gospodina, ma pak na ta 
na6in, kako da nije zapovidio da je potrebno 
g nom sluiiti se. 255. 

c. 8 fiekijem glagolimaf osobito 8 onima koji 
ena6e misliti, govoriti, potvrduje ono ito se mislit 
govori itd., a ne da se mislif govori itd. isporedi 
doisto, c. a) s glagolima koji gnaie govoriti, pi- 
sati itd. Pisanih istinito. Mon. croat. 44. (1379). 
Akior istinito po6a govoriti. M. Marulid 22. Od 
istinitije (griha) istinito se izpovidaja6. I. An&i6, 
svit. 51. Had bih mo6 rijet istinito, da se rvah 
hrabrenito. J. KavaAin 334^. Ako bi htjeli isti- 
nito odgovorit. B. Zuzeri 126. Sad 6u redi isti- 
nito mome Bogu: ,0dpa3ti nama, kao i mi od- 
pugtamo'. J. Banovac, razg. 56. Moiemo ju isti- 
nito nazvati smutnu veliku. A. Kani21i6, kam. 
VI. Ova blndedu oven, istinitije govoredi, pi- 
toma vuka, primio Jest u stado pravovirnih. 23. 
Poznavao je slabu, istinitije rekavSi pohlepnu 
6ud cara. 370. Ho6u tebi istinito svekoliko po- 
vidjeti. Nar. pjes. mikl. beitr. 18. Mogu li rijeti 
istinito, da sam posobnijem naCinom posveti^en 
srcu ovomu boSanstvenomu ? I. M. Mattei 122. 
Gdi se ovo troje naodi, istinito more se re6i, da 
je ondi familija krstjanska. D. Bapi6 88. — b) 
s glagolima koji znade misliti, suditi, vjerovati, 
ufati, znati itd, Imamo istinito znati. M. Div- 
kovi6, nauk. 4*. Istinito dr2im da 6u . . . B. 
Ka§i6, per. 160. Za to viruju istinitije ove stvari 
nego li one. I. T. Mmavi6, ist. 8. Oni se more 
istinito uitati mndar, koji vazda misli, da ima 
amriti. P. Posilovi^, nasi. 12*. Kad se istinito 
zna. I. Grli6i6 41. Da bi ti istinito znao, da 6e 
se do nikoliko godina sve ove ku6e soriti. J. 
Banovac, razg. 90. Ti jar istinito poznajeS, da 
du^e saraniti ne moreS, ako ne obsluiig zapo- 
vidi Bo2ije. 100. Mi istinito znamo i teme}ito 
virujemo. F. Lastrio, test. 186*. Sto se istinito 
mo2e vjerovati. S. Bosa vi. Ne zna se istinito. 
26^. Oli bige od istoga plemena oli cd drugoga, 
znati se istinito ne more. And. Ka6i6, razg. 21. 
Samo one grihe koje istinito poznajemo. Ant. 
Kad6ic 203. Sudac ili ti oblast svitovna koja 
istinito poznaje. 287. Kad grignik istinito sudi 
u svomu srcu i pameti. 342. Ako je imenovani 
misnik istinito oznaiien od toga uzmaknatja oli 
ti dignutja oblasti dopugtene mu. 472. Ma isti- 
nito ne mogu znati. J. Matovid 86. Kada isti- 
nito vjerujemo, da... 220. Vjerni imaju istinito 
ufati, da... 284. To istinito znaii nije mogude. 



ISTINIT, 2, c. 



45 



ISTINOSLieAN 



L J. P. La$i6, doot. 26. Virujte mi istinito, 
kmko god jeste sada dragovi griha, biti ho6ete 
i pokore. D. Bapi6 28. Prem ako istinito snal, 
da de ti nehamost biti plada. G. Pegtali6 195. 
PosnadoSe istinito da od tebe isidoh. Vak, jov. 
17, 8. — c) i 8 drugiiem glagolima had- se po- 
ttfrd^je da je istinito djelo Sto se vriu Koji isti- 
nito tebe )abe. L. £adi6 102. Slaiite ma isti- 
x^ito. D. Dani&i6, Isam. 12, 24. 

d. had se sto tvrdi da se hole istakne i^e§to 
€>nome suprotno, vidi doisto, b. Zato ga Aekolici 
sciniSe naravi flematike i studene, badadi on isti- 
nito naravi srdite i og^ene. B. EaSid, ii^. 90. 
KmScem od smrti se istinitije branaSe nego li 
lirai^aSe. A. Eaniili6, kam. 1(%. Ne samo imamo 
moliti Boga, da bade a&i£ena yo]a iiegova kada 
je xlo ono Sto iudimo, ma jofit kada istinito nije 
bIo ; kakono kada v6\o. slijedi ono prvo prigna6e 
iiaravi... J. Matovid 481. Stvari koje oni imada 
a sToma miS{eAa moga biti a Aiovomu miSjeiia, 
ali nisa istinito na svita. A. Tomikovid, gov. 68. 

— Is kanjunkcijom da, isporedi a pri kraju. 
Istinito da je mogao to udiniti . . . nidtanemaiie 
on . . . uzdria kao stijeSAenu slava blaienstva 
iYoga ... F. Lastrid, test. 65^. 

iSTINITI, Istinim, impf. postaje od istina Hi 
od istin (istinan) nastavkom i. — isporedi do- 
ittiniti. — xviii vijeka, 

1. Optimo. 

a. pokagivati, dokasivati daje Sto istina (objekat 
je 6efade), — U StulUevu rjeiniku : ,actu certiorem 
filcere, reddere'. 

b. utjeravati da je ito istinaf svjedoditi (objekat 
je ono iemu se govori). — U jednom primjeru 
X7II vijeka, Jer nas on sam istini po ustim Eze- 
kijela proroka da 6e prostit griSniku, netom se 
pokaje. Blago tarl. 2, 275. 

Z. sa se, pasivno (prema 1, a). — V dva pisca 
iviii vijeka. Da se mo2e istiniti ri6. Ant. Kad6i6 
54. 8 drage strane istine se ri6i. 189. Da se 
moie istiniti slameiie ri6i. 189. Triba je da sa 
toliko bltca, da se moie istiniti ri5. M. Dragi- 
ievid 105. Jere se ne bi tada mogao istiniti 
pridimak. 105. 

ISTINITOST, Istinitosti, /. osobina onoga koji 
je istinit Hi onoga Sto je istinito. — Od zvii 
vHeka, a ismedu rjeinika u Belinu (istinitos ,ye- 
racit&' fVeracitas' 759^; ^sinceritas' 678^), u Vol- 
tigijinu (,veracit4, certesza, evidenza* ,gewissheit'), 
tt Stuli6evu (,veritasO- Imaja istinitost da svijet 
govori iatina. M. Badnid 189*. Veliko jest ne- 
Rovo milosrdje ne dati ti istinitost od naj po- 
slidde are. 832*. Da mogu s istini tostj a pa- 
meti agoditi Boga. P. Kneievi6, osm. 186. Jo&t 
poznajemo istinitost crkve od pocetka. J. Ma- 
tovid 92. Naslonivgi se mi ovako na istinitost 
Boija kakono na pritvrda istinu, evo izpovi- 
damo . . . B. Leakovi6, nauk. 80. Ako bi tko 
8 istinitostja rekao. I. J. P. La5i6, nar. 6. 

ISTINITSTVO, n. vidi istinitost. — Samo u 
jednom primjeru zvu vijeka, i u StuUdevu rjei- 
ntA;ii (us istinitost). Tko odkriva otajstva prija- 
te)a gnbi vjera i istinitstvo. M. Hadni6 472*. 

ISTINIYy adj. u Stulidevu fje6niku: ,proba- 
Vilis'. — nepousdano. 

I8TINIV0ST, /. osobina onoga Sto je istinivo. 

— U Stulidevu rjedniku: ^yerisimilitado, proba- 
bilitas*. — nepousdano. 

ISTINOCSa, /. vidi istinost, istinitost. — U 
pisaea naSega vremena. Istinoda ,ocbtheit' ,ge- 
cainit4'; istinoda pisma ili podpisa ,echtheit der 
tthrift oder ontenchrift' ,genainit4 della scrit- 
ten'. B. Petranovi6y ru£n. kAig. 37. 



ISTINOGLAS AN , istinogiasna , a^j. istinoga 
glasa (istinit). — Na jednom mjestu xvni vijeka. 
Sva Aihova kazai&a nijesa bila istinoglasna. 8. 
Bosa 111*. 

ISTINOGLASJE, n. u Stulidevu rjedniku (kao 
glas pod e): ,naovella, naova* ,nanciu8^ — V 
jednom primjeru xviti vijeka kao istina. ProsaSe 
po svijetu mnoga pIsma himbena pod imenom 
istinoglasja. S. Bosa iv. 

ISTINOGOVOBAC, istino^ovorca, m. dovjek 
koji govori istinu. — U Stulideou rjedniku: ,ve- 
ridicus, verazS — nepousdano. 

ISTINO^iUB, adj. vidi istinojuban. — U Sa- 
lekovu rjedniku: ,wahrheitsfreand'. 

ISTIN6][iUB AN , istin6Jubna, adj. koji /uW 
istinu. — U jednom primjeru xviii vijeka. Svi- 
doci ovi jesa istino}abni. A. Kani2Ii6, kam. 52. 

ISTINONEPODOBAN, istinonepodobna , ac^*. 
koji nije podoban istini, isporedi istinopodoban. 

— U Stulidevu rjedniku: ,improbabilis*. — ne- 
pousdano. 

ISTINONEPODOBNOST, /. osobina onoga Sto 
je istinonepodobno. — U Stulidevu rjedniku : ,im- 
probabilit&' ,res improbabilis*. — nepousdano. 

ISTINONEPBILICAN, istinoneprilidna, a^;. 
koji nije istini prilidan, isporedi istinopriliian. 

— U Stulidevu rjedniku: v. istinonepodoban. — 
nepousdano. 

ISTINONEPBILICnOST, /. osobina onoga ito 
je istinoneprilidno. — U Stulidevu rjedniku: v. 
istinouepodobnost. — nepousdano. 

ISTINOPODOBAN, istinopodobna, aif. po- 
doban istini, vidi istinoprili&an. — U Belinu 
rjedniku: istinopodobni ,probabile, che si pa6 
provare' ,probabiIis' 586*, i u Stulidevu: v. istini- 
sli6au. 

ISTIN0P0D0BN08T, /. osobina onoga ito je 
istinopodobno. — Samo u Stulidevu rjedniku: v. 
istinisli^nost. 

ISTINOPBIliCaN , istinoprili6na, a^. yeri- 
similis, kcji je prilidan istini. — Od xviii vijeka, 
a ismedu rjednika u Belinu (istinopriliSni ,veri- 
simile, somigliante al vero' ,verisimilis' 761^; 
,probabiIe, che si pa6 provare' ,probabiii8' 586^} 
gdje se naj prije nahodi, u Voltigijinu (istino- 
prili6ni ,verosimile, probabile' ,wahr8oheinlich'), 
u Stulidevu (v. i8tinisli6an). 

a. adj. — Komp. : istinoprili&niji. u Bdinu 
rjedniku: ,probabilior' 536*>. Prikazati s nekijem 
razlogom istinoprilidnijem. J. Matovi6 134. Aposto 
zaglav|uje s razlo2ei&em istinopriIi6nijem. 229. 

b. adv. i8tinoprili6no. — (f Belinu rjedniku: 
,probabilmente' ,probabiliter' 586*. 

ISTINOPBlLlfiNOST, /. verisimilitudo , oso- 
bina onoga ito je istinoprilidno. — U Belinu 
rjedniku: istinoprilidnos ,veri8imilitadiae' ,simi- 
litudo veri' 761^; iprobabilita, Tastratto di pro- 
babile' .probabilitas' 586*, i u Voltigijinu: ,ve- 
rusimiglianza, probability^ ,wahr8cheinlichkeit^ 

I8TIN6bEK, adj. koji rede istinu. — U Stu- 
lidevu rjedniku: v. istinogovorac. 

ISTIn6sKLADAN, istin6skladna, a^j. vidi 
istinoprilidan. — U jednoga pisca xviii vijeka : 
aamo adv. istin68kladno. Ne mo2e se niti o6ito 
niti istinoskladno pokazati. D. £. Bogdani6 80. 

— i komp.: istinoskl&inije. Istinosklada\je jest 
po^etak amstva u Arabija nego a Idumeja po- 
staviti. 17. 

I8TIN6sLI6aN, i8tin6sli6na, a^/. vidi istino- 
priliCan. — Kao adj. samo u Stulidevu rjedniku 



istinosliCan 



46 



I8TI8KATI, 1, b. 



V. istinisliSaxL — Adv. i8tm68li5no u jednoga 
pisca xviii vijekaf % to komp, : istinoslidiiijS. Ako 
bi pak obsluiivSi obiSaje zaprika koja poslije 
nafila se, koja on istinosliSnije jest neznao, tada 
laSAe i&emn dopaiteiie moie se dati. I. Volika- 
novic, nput. 8, 216. 

ISTINOST, Istinosti, /. osobina onoga ito je 
istino Hi onoga ito je istinan. — Od xviii vijeka, 
a tEtnedu rjednika u Belinu (istinos ,verit&* ,ve- 
ritas' 761^; ,realt4, oio^ verity* yveritas' 609^; 
ycertezza, V astratto di certo' ,certitado' 186^ ; ,ve- 
racit^' yveracitas^ 759^), u Bjelos^enievu (hod 
istina), u Voltijijinu (Stamparskom grijeikom 
istinitost ,certezEa, veritii.' ,wahrheit| gowissheit'). 
Da ga duhom i n istinosti klaiia. S. Rosa 67^. 
Tada ne iSte se drage istinosti. A. d. Costa 2, 89. 
Da je on nas izvestio na koji se na6in k isti- 
nosti dospeva. D. Obradovid, basn. 442. 

ISTINOVAN, istinovna, adj. u Stulidevu rjei- 
niku: v. istinit, g4j^ ima % adv. istinovno, v. 
istinito. — nepousdano. 

i8TIN0VATI, IstinujSm, impf. vidi istiniti, 2. 
— XVII f XVIII vijeka, Kako se istinuje da treti 
dan Gospodin uskrsnu od mrtvih? I. T. Mrnavi6, 
ist. 24. Ne govori se od imanja, koja ako se 
izgube 8 vrimenom mogu se stedi, dali ne mo2e 
se to od dufie istinovati. A. d. Bella, razgov. 159. 
Jer se ne bi istinovale one ri6i krstje&a. Ant. 
Kad&i6 122. Ako se ne istinuja (ugovori). 893. 
Bazlog jest^ jer se ne bi istinovale one ri&i kr- 
gtei&a. M. Dragi6evi6 286. 

I8T1n8KJ, adj. vidi istinit (uprav koji pri- 
pada istini). — Od xviii vijeka, a igmedu rjed- 
nika u BjelostjenSevu (istinski, istini ,veras^ 2. 
istinski ili istini 61ovek koji istinu govori ,verax, 
veridicas, sincerus, rectus, candidus, indubitatae 
fidei, certa 1. firma fide'), u Jambreii6evu (,verax'), 
14 Voltijijinu (,vero, certo, genuino' ,wahr, gewiss, 
&cht<), 14 Stulidevu (v. istini), u Vukovu: n. p. 
istina ,wahr, wahrhaft' ,verissiinns , ipsissimas' 
8 primjerom: To je istinska la£ (,scherzhaft'). 

a. adj. Otac nije tebe ostavio premda greSnika 
pravoga istinskoga. B. Zozeri 59. (Bazgovori) 
istinske i navadne poboSnosti. A. J. Knezovi6 
xviii. Od prinauCnoga i istinskoga pisaoca. A. 
Kani21i6, kam. 8. Priveliki redovni6e i jistinski 
arhijerejn. A. Era}i6 25. Eoje u istinskoma i 
isto&nomn slavonskomu jeziku pisaSe. I. Jablanci 
8. Od istinske )ubavi k slavonskomu narodu. 9. 
Od toga istinski uzrok davati no znade. 19. Da 
bi mogao i istinska nikojima prid o(i postaviti. 
A. T. Blagojevic, pjesn. v. Kako se treba na6i 
u raznim prilikama i neprilikama istinskoga rata. 
M. D. Mili6evi6, zim. ve6. 59. Ima li izgleda za 
istinski uapredak u vaSoj §koli ? zlosel. 188. 8ve 
su uteme]ene uredbe ua istinskom uvjereAu, da 
je hotiiie slobodno. M. Pavlinovi6, rad. 84. — 
Cesto radi vece sile us samu rijei istina. I rekao 
bi da mu je istinska istina. Nar. prip. vr(. viii. 
I moje mi duSe to je istinska istina. 197. Ovo 
je sve istinska istina. Vuk, nar. pjes. 4, 127. On 
je kazao istinska istina. S. l^ubiSa, prip. 214. 

b. adv. Istfnski (istinsko). — U JSjelostjendevu 
rjedniku : istinsko, istinski, istinum, u istinu, isti- 
nito ,reap8e', v. istino, i u JambreSidevu: istinski 
,revera'. 

ISTINSTYO, n. po$taje od istin (istinan) na- 
stavkom kstvo. 

a. essentia, substantia, natura, ono ito iheito 
u sehi jest, narav. — U liekijeh pisaca xv, xvii, 
xviii vijeka. Ne u jedinstvi jednoga kipa, da u 
jedinstvi jednoga istinstva. Bemardin 184. Boie 
ki na spasenje {utskoga naroda ni^ vekfia sveti- 



lifi6a a vodenom jistinstvn naredil si. 191. Sta- 
novito re^eS ovo jest istinstvo Isosovo. M. Div- 
kovi6, kat. 159. Svako istinstvo kerabini (roM- 
miHaju). J. Kava^in 508^. 
b. vidi istina. — ZJ StulHevu rjeiniku. 

ISTINSTVOVAIStE, n. djelo kojijem se istin- 
stviqe. — Samo u Stuli6evu rjeiniku s dodatkom 
da je uteto is misala. 

ISTIN8TV0VATI, istinstvujem, impf. samo u 
Stulidevu rjeiniku: ,bene, recte agere' s dodatkom 
da je useto is misala. 

tSTINUTI, istinem, pf. posve ostinuti. — Slo- 
ieno: iz-stinuti. — U I)ani6i6evu rjeiniku: isti- 
nuti ,obrigescere' : ,Umbrb i bezduiijemb istinu vb 
i ooependvb' (Domentijan^ 164). mislim da bi 
trebalo ,istynuti^ 

ISTINAE, m. vidi istinik. — Najednom mjestu 
xvii vijeka. Koji mu vjertgu i drie ga za isti- 
Aaka. M. Badnid 189*. 

1. ISTIbATI, l8t£r&m (Istirati, istirem), impf. 
istrti. — Od xv vijeka, a ismedu rjeiniku u 
Vraniiievu (,exterminare') i u Stuliievu (istirati, 
istiram, v. istrti). 

a. u pravom smislu. Po5a umivati noge u6e- 
nikof sfojih i istirati je ubrusom. Bemardin 85. 
joann. 18, 5. Da istjera (grijeikom mj. istira) 
mjesto koje je pomazano . . . pamukom. M. Div- 
kovi6, nauk. 248*. Be6e ove ri&i Lovrinac, po^ 
ubrusom istirati, i onim noge otirati. P. Hekto- 
rovi6 (?) 97. Koja i sinu toliko istira krvava 
znoja. F. Lastrii, test. 107^. 

b. uniitavati, vidi u Vraniiievu rjeiniku. 

2. ISTIBATI, vidi istjerati. 

ISTIBtrKAI^, n. djelo kojijem se istiruka. — 
U Stuliievu rjeiniku: ,levis fricatio' (vidi isti- 
rukati). 

ISTIRtTKATI, istirfikam, pf. dem. istrti. — U 
Stuliievu rjeiniku ima samo verbalni supstantiv 
istirukaAe. 

tSTISAK, istiska, m. vidi otisak. ~ U naie 
vrijeme kod pisaca. Na stotine istisaka (svcje 
kiiiiice) razasla pravnikom. M. Pavlinovi6, rad. 
95. Istisak ,exemplar (abdruck)^ Jur. pol. ter- 
minol. 200. 

lSTISKAl!r£, n. e^'e/o kojijem se istiska. — 
Stariji je oblik istiskanje. — U Belinu rjeiniku: 
istiskanje ,il oacciare' 155*; istiskanje ,il cacciar 
fuori* 155*; ,lo spinger fuori' ,extrudere' 700* ; 
,spinta, Tatto di spingore' ,impulsus' 700^. 

ISTI8EATI, istisk&m, pf. sloieno: iz-tiskatL 

— Akc. je kao kod izgrtati. — Od xvii vijeka. 
1. aktivno. 

a. tiskaiiem uiiniti da ko ili ito iside na poje. 

— Ismedu rjeinika u Belinu (iztiskati ,spingere 
fuori' ,extrudo' 70O* ; ,sbalzare, caociar fuori con 
impeto' ,exturbo' 644*; ,cacciar fuori' ,expellere' 
155*), u Stuliievu (istiskati, istiskivam ,extrudere 
aliquem ^oras, aliquid foras expellere, propeliere, 
impellere'). Iz mrze6a segaj tila ovu dulu isti- 
skate, dr. Palmoti6 2, 68. Nevo}no stai&e . . . 
istiska mu istinu na usta. E. Pavi6, ogl. 448. 
Zatim Farizeji istiskade ga iz sinagoge. 567. 
PodbuniSe puk i istiskaSe ga na vrata crkvena. 
661. IstiskaSe ga na dvor. A. T. Blagojevi6, 
khin. 48. Malo po malo tifitili su ga sin i ne- 
vjesta, dokle su ga sasv^jem istiskali is ku6e. A. 
Eali6 859. 

b. vidi istijeStiti. — Ismedu rjeinika u Belinu 
(iztiskati ,cacoiar fuori, premendo con forza' ,com- 
primere' 155*), u Bjelos^jenievu (iztiskam, iz- 
tifidam, iztisnuti, iz£mikavam, 2meknati ,exprimO| 



I8TI8KATI, 1, b. 47 

brisoOi u Voltijijinu (istiskati, iBtiskam, isti- 

ikivam ,striDgero, comprimere* ^susammendra- 

elen'). Opet i opet o2imo bi, dokle bi na dvor 

ire istisko do kap)ice. B. Zusori 18. IV sa sirie 

iftiski^a koma. J. 8. Be}kovi6 402. 

2. pofivno, 

a. vidi 1, a. Ki 6ovjeka jad ustrijeli, istiskana 
lad se daSa s bolnijem tijelom rve i dijeli. 6t. 
Palmotid 3, 17*. AV a dmgoj onda strani van 
rodjene Bem|e mile robovaha istiskani od oraine 
prijeke aile. 48*. All andeUke ne znaS kore i 
boj ^ihov sYiid pjevani, s koga odmetni dosi 
^ore u jas pakljen istUkani? 71^. 

b. fndi 1, b. moie biti da amo pripada ovaj 
primmer (u prenesenom smislu): 8 do8ad|ivim mol- 
bama istiflkano (dopuStene). Ant Kad£i6 829. 

3. sa 86. 

a. pasitmo, vidi I, a. Ako se k6i iz ku6e iz- 
^Ukala i a svom stanu namjestila, tu vese)a i 
Sestitaj&a. B. Zozeri 281. 

b. reJUksivnOf tiskc^uii se isiH, Kroz vrata 
iatiska se. N. Mar6i 60. 

ISTISEAV, adj, u Stulidevu rjedniku: ^espnl- 
sivo' yeztmdons*. — nepouzdano, 

I8TI8KlVAlSfE, It. cijelo kojijem se istiskuje. 

— U Vukavu rjeiniku: ,da8 hlnaosdriioken' ,ex- 
trono*. 

I8TI8KiyATI, istisknjgm i istiskivfim, imp/. 
iitiskati. — Akc, je kao kod iskazivati. — Od 
xnii ffijeka, a iemedu vjednika u Belinu (praes 
istisknjem kod istisnati, iztiskivam kod iztisnuti), 
« VoUi^ijinu (praes. istiskivam kod istiskati), u 
8tuli6e9U (istiskivati , v. izgi&etati ; praes. isti- 
ikivam kod istiskati), u Vukovu (istiskivati, isti- 
skajem ^hinausdiiicken' ,extradO| orgeo foras*). 
Koji pod obli6jem svoga svetoga posla s na6inom 
Dedopafitenim istiskuje pineze. Ant. Kad5i6 297. 
Kako se is ovih nle za saigaj&e istiskuje. J. 8. 
Be)kovi6 103. 

&TI8ENUTI, vidi istisnuti. 

I8TI8Ntr6E, n. *>lo kojijem se istisne. — Sta- 
r\ji je oblik istisnutje. — U Belinu rjeiniku: 
iatisnntje ,il cacoiare'; ^il oacoiar fuori' 155*. 

Istisnuti, IstisnSm, pf. jednom istiskati. — 
Sloieno: is-tisnuti. — Akc. je kao kod izginuti. 

— Gdjegdje u starija vremena ostaje k medu s 
i n (vidi Vetrani6ev i VranMev printer kod a) ; 
fadi drugijeh osohitijeh ohlika (n. p. aor. istiskoh, 
\Mtiite) vidi kod tisnuti. — Od zvi vijeka, a is- 
ttettii rjeinika u Belinu (iztisnuti, iztisiiivam 
(Sbalzare, cacciar faori con impeto' ,exturbo' 644*; 
istisnuti na dvor, istiskujem ,cacciar fuori' ,ex- 
pellero*; iztisnuti, iztiskivam ,cacciar fuori, pre- 
mendo oon forza' ,comprimere' 155*). u Bjelo- 
f^enievu (vidi kod istiskati), u Stulidevu (v. is- 
tiakati), u Vukovu (,hinausdr(icken' ,extrudo')> 

1. aktivno. Istisnuti odluku od srca. Zborn. 

9^ Is driva me te istisknut. M. Vetrani6 2, 487. 

One jiste k^iiice £inih iztisknuti. F. Vrandi6, 

Hy. 4. Ne mo£e nikakove rije6i istisnuti iz usta 

ie. M. Divkovi6, zlam. 12*. Na Be^epa kuk se 

obali, i iitiSte mu van utrobu. I. Gundulid 524. 

Ter tnj misal tja istisni. P. Hektorovi6 (?) 155. 

Jeli od koga od vae iztisla kojugod suzu? A. d. 

Bells, razgov. 205. Nisi mogla samo jednu po- 

korna suziou, ili jedan samo skruSeni uzdsh iz 

otvrdnuta moga srdoa istisnuti ! A. Kaniili6, uzr. 

^' Imadu oli istirat i istisnut prokletoga iz 

crkve. M. Dobreti6 401. I tako s vinom istisni 

dobro sok. Z. Orfblin, podr. 890. Gaipar istisne 

^a IE sobe. 8. j^ubifia, prip. 49. 

%• pasivno. Da svaki ne^isti duh istisnut i 



1. I8TJECATI 



smeten odtide. I. Bandulavi6 277^. Istisnut ,cac- 
ciato faori, premuto con forza* ,oompressus'. A. 
d. Bella, rjeftn. 155^. Uspi na tu istisnutu belinu 
opet hladnu vodu. Z. Orfelin, podr. 258. 
3. sa se. 

a. pasivno, 8 mladeiiem se mlogo viSe zrna 
izvadi, nego se mo2e s vrdeiiem istisnuti. I. Ja- 
blanci 86. 

b. refleksivno. Iztisnuvgi se izmedu puka. A. 
Eaniili6, fran. 81. Naj posli istiSte se jedan od 
naSi biskupa od mala znaiia, ali dobra iivota. 
M. Zori5i6, zrc 110. IstiSte se pasta bedevija. 
Pjev. cm. 276*. — U Vukovu rjeiniku: vide is- 
ta6i se. 

ISTlSl^IVATI, istlSAajem i istlSAiv&m, impf. 
istisnuti. — U Belinu rjeiniku: praes. iztisAivam 
kod istisnuti, i u Stulidevu: istisni vati, istisnivam, 
V. istiskati. 

I8T1§TATI, istiStim, pf. sloieno : iz-tiStati. — 
Akc. se ne m\jena. — U naSe vrijeme. 

a. posve pretiStati. u naSe vrijetne u Dubrov- 
niku. P. Budmani. 

b. udariti, lupnuti. Ja pustih Parana a neko 
ti me istiSta motkom preko leda: pfus! M. D. 
Mili6evi6, zim. ve6. 279. 

e. dopeci. u Lid. V. Deri6. — U Vukovu rjei- 
niku ima samo istiStati se bes znaiena, ali s pri- 
mjeroin : Ostavider je na pe6 (n. p. gibanicu) nek 
se istiSti; i ovdje je oiito snaiene: dopeci se, a 
ne ohladiti se. 

ISTITAK, m. ispitdne (kod suda)f arap. tur. 
istintak. — U naSe vrijeme u Hercegovini i u 
Cmoj Gori. Istitak — ispit. V. Bogidi6, zborn. 
540. 

I8t1va (istiva), /. tur. istife, vrsta bijele 8em}e 
ili meka kamena^ od kojega se naiiikaju lule (i^em. 
meerschaum, tal. schiama di mare), pa i sama 
takova lula. — U naie vrijeme, a izmedu rjei- 
nika u Vukovu: istiva (istiva) ,nfeer8chaumene 
pfeife* ,fistala famatoria e spuma marina'. Istiva 
,der meerschaum' ,spuma marina'. L. Lazi6, ist. 
174. 

ISTJAHAN, istjahna, aclj. isti (s veiom silom, 
bai isti). — Uprav bi po postairiu bio deminutiv, 
ali takovi nije po znaienu. — isporedi istahan, 
istafian. — U jednoga pisca xviii vijeka, a iz- 
medu rjeinika u Stuliievu (,ipsissimu9<). 

a. adj. Istjahne stvari u6enici kad bjehu doma 
do§li upitaSe Jczusa, a on im poda isti odgovor. 
8. Bosa 117*. 

b. adv. istjahno. — Izmedu rjeinika u Stuli- 
ievu (,8imillime'). Ako bi se moglo rijeti, da on 
u imenu Bee^ebuba tjera vragove, istjahno ta- 
kodjer moglo bi se rijeti o svijem ^adjelima koji 
u imenu Bo2ijemu tjerahu ih. 8. Hosa 85*. 

I8TJA§AN, istjaSna, adJ* vidi istjahan. — 
Samo u Stuliievu rjeiniku: ,ipsissimus', gc^je ima 
i adv. istjaSno. 

IsTJECAIStE, n. c^jelo kojijem se istjeie. ~ 
Stariji je oblik istjecanje. — U Belinu rjeiniku : 
iztjecanje ,8pantamento , cominciamento di na- 
scere* ,apparitio' 703i>; u VoUijiJinu: iztecane 
^sgorgo, sorgento' ,qaelle'; u Stuliievu: ,soatu- 
rigo, soatebra, efflavium'. 

1. iSTJEOATI, lstje6em, impf. iste6i. — -je- 
stoji u juinom govoru mj. i^egdaHega d, u is- 
toinom o: istecati, u zapadnom i: isticati; ali 
se ovaj zadni oblik nalazi i u sva tri govora, 
te se kod isticati ne moie svagda znati jeli i po 
juinom govoru ili je uopie i postalo od e (od 
korijena te6i). — Kod obadva je oblika akc. kao 
kod izgrtati. — Obadva su oblika star a, ispo- 



1. ISTJECATI 



48 



1. ISTJECATI 



redi stslov. istdcati t isticati. — lemedu rjeinika 
u Vraniidepu (istioati ,oriri'), u Mikajinu {iati- 
oati, isvirati ,8cateOy scaturio; emano, ermmpo, 
eflao'; isticati sunce ,orior| nasoor'), u Belinu 
(iztjecati ,8caturire, sorgere, nscir faori' ^scateo' 
650^; yscorrere, colard* ,flao' 659^; ^spantare, in- 
cominciar a Dascere, o apparire* ,appareo' 708^; 
;procedere) derivarOi o nascere^ ,mano' 586^), I4 
Voltig^jinu (iztecati ,oorrere faora, Bortir oor- 
rendo, finir di scorrere come liqaidi, sgocciare' 
yheraaslaufen ; herausrinen')) u Stulieevu (praes- 
istjefiem kod iste^i ; isticati, v. istjecati ; istjecati 
yScaturire, scatere, emanare, exsilire, erampere, 
efflaere, surgere, oriri, nasci*), u Dani6i6evu (is- 
tdcati i isticati ^efflaere'). a) vidi 1. isteii, a), 
Miro svetoje isticati ustavi se. Domentijan^ 119. 
Gdd istej^e blato isb Morave i apada u Moravn. 
Mon. sorb. 198. (1881). Na gore nzhodi (more) 
timi gup{inami, paka se slobodi isti6a6 rikami. 
P. Hektorovid 12. Kako kad istide vodica iz 
rike. 26. S otara krvav znoj iztjeSe. F. Luka- 
revi6 196. Iz sjeverne joite strane, odkli rijeka 
Don istjeSe, gospodi(i6 mlad dote6e. I. Gandulid 
585. Iz koga tela ulje iztica. F. 01avini6, cvit. 
387*. Sava i Drava odkle ishodi, Visla i Dunav 
odkle istjede. 6t. Palmoti6 1, 21. Od &e rane 
krv istje6e. 2, 111. Koja (krv) iz rana Jezasa 
Isukrsta obilno istjeSeS. V. AndrijaSevid, dev. 
108. Iz hladenca svoga iztje5e bistra voda. J. 
Kavail^in 7^. Yioo na sve strane izti6e. A. Ba6i6 
808. Ne more se uzdriat od plaSa, same mu 
sDze istje6a i lice oblivaju. F. Lastri6, ned. 869. 
Puna je vode rika koja ixtiie. A. Kani£li6, nto6. 
515. Bon snza iz o5i joj od bolesti istjeca^Se. 8. 
Bosa 192^ Svaka voda naravska ili iztifte iz 
zem}e ili proti&e iz neba. Ant. Kad6i<^ 121. — 
u metaforidkom % prenesenom smislu, Boga od 
koga sva dobra izvira i nam istjefia. B. G-a- 
maAi6 A2*>. Ist^jem redom moja istjede krv od 
kra}a svijeh i)ogova. d. Palmotid 1, 212. Od 
kojih... izviraju i iztje5u grisi smrtni. I. Grli6i6 
200. Ne iztje5e li otole, rek bi iz vrela, svaka 
veli6ina? I. Dordid, salt. xiz. Bijeke sladkijeh 
voda koje izfcje6a iz Boiijega milosrdja. B. Zu- 
zeri 225. Bane iz kojih isti6e cina tvoga spa- 
sei^a. J. Banovao, pred. 21. Koja (dobra dila) 
inadijo ne bi isticala toliko obilato. F. Lastri6, 
test. 249^. Kakvi pakleni plodovi istjeSu iz ovoga 
vrila paklenoga. ned. 128. Od privrSenja ovo 
neoredne i uerazloine srdbe i jatine poradaja so 
mlogi grisi i istje^u, kako iz jednog vrila otrov- 
noga i od matice priopake. 219. Niti ima griha 
koji ne istje£e iz ovoga vrila. 312. Svi darovi 
izti6a iz j^ubeznivoga i^egovoga srdca. A. Ea- 
ni2li6, uzr. 49. Zakon ovi nepisan od dvostruka 
vrila istiie. A. d. Costa 1, 8. Iz toga priboga- 
toga vira iztjeSa sve one kreposti hristjanske. 
I. M. Mattei vi. Ko iz priobilnoga i neprisaSnoga 
vrela iztekoSe ter iztje6u priobilno i nepristano. 
XII. — b) vidi 1. iste6i, ej. Odkole smrt iztje- 
ca§e. A. Ga&eti6, roz. jez. 204. 8ama istjeca iz 
tabora i Osmanovoj glavi prijeti. I. Gundalid 
842. Na neprijateja daleka s oruiiem van istje- 
cati. I. Dordi^, ben. 94. — c) vidi 1. istedi, f). 
Da budete sinove otca vaSega ki na nebesih jest, 
ki sunce svoje 6ini isticati vrhu dobrih i zalih. 
Bernardin 26. mat. 5, 45. Zvizdo nike ke isti^u 
kad sn naj ve6i krisi. M. Maruli6 68. Svaki 
dan isti^e sunce ter zahodi. 228. Svitlija biSe 
nor sunce, kad isti6e. H. Luoi6 216. Kad izti6e 
sunce za goricom. 288. Prije 6e sunce za6 ondje 
gdje istje6e. N. Dimitrovi6 47. Kad vidim su- 
nagce gdi tiho iztjcSe. N. Na}ogkovi6 2, 107. 
XJgledavdi isti6u6i £arko sunce. P. Zoranid 26*. 



Od onih smo, gospo, strana, od kad iarko sunoe 
izti6e. A. 6abranovi6 141. S jutra kad is^eSe 
i;orome danioa, zamoknu 2aber tih od }etiliih sla- 
vica. D. Bai&ina 189*. O svjetlosti ka dan stvaraS 
kad istjeSeS. D. Zlatari6 8*. Gdi sapada, gdi 
isti6e (8unce)f slijedit smo to priprav)eni. L Gun- 
duli6 421. Kada sunce izti6e. L T. Mrnavid, ist 
80. Odkli 2arko sunce isti5e. G. Palmotid 1, 71. 
Sve drSavo odkle iarko sunce istjefie. 1, 814. 
2arko sunce istjecaSe. P. Kanavelid, iv. 88. Sunce 
za me ne istje6e. 255. Zrak sun6ani odkle is- 
^jd^t K^i 8d skriva. B. Betera, or. 80. Ne zna 
od kud sunce istjefie. (D). Poslov. danifi. 77. U 
svakom mjestu sunoe iztje^e. (D). 142. Kada 
sunce izti5e. A. Vita}i6, ist. 808. Bog svemo- 
gu6i ukaza velifianstvo £ine6i izticati sunce svrha 
pravedni i nepravedni. S. Mar/^itid, fal. 98. 8 ikim 
(auncem) zahodi i izti6e (danica), J. Kava^n 
845*. Gdje istjefie jasna i;ora. I. Dordid, salt 
288. Kad iz morskijeh vala istje&e (sunee), ben. 
202. 6ini istioati snnoe. 8. Badrid, ukaz. 114. 
(jim iztjede sunce, tim razdiAa guste magle. Y. 
M. Gudetid 155. Kad sunce istide. A. Kaniilid, 
ro2. 70. Iz istoka sunce istjede. (Z). Poslov. 
danid. 84. Koji sunce istjecati dini svrhu do- 
brijeh ... J. Matovid 884. Bia jesam gdi istide 
sunce. Nar. pjes. istr. 1, 20. — u metaforiSkom 
i u prenesenom smislu Podi, vjerni, pod*, mu- 
dedi moj glasnide, prid odi one, s kijeh dan bili 
nodi mojoj sam isti6e. I. Gundalid 251. Syjet)i 
od sunca njetko iztjede, mudar svijesti, mogad 
rnkom. 277. Miri visoko obzidani, sred kgeh 
sunce m§ istjedo. 852. Ali dodim nije dalede 
namijeiieni tvojoj sredi, iz sjevera ter ti iatjede 
sunce bijeli dan noseci. 875. U istoka od mla- 
dosti zora od slave joS mu ist^jede. 898. ]^oj is 
bijelijeh prsi zora, sunce istjede iz obraza. 406. 
O dostojni ki ste goru mrklijeh tmina na dalede 
u rajskomu sidjet dvoru, odkli avjetlos vaSa is- 
tjede. 479. P^kli mi s tve milosti toli svijetli 
zrak istjede. G. Palmotid 1, 816. Pokli tvoj nam 
zrak iztjede. P. Kanavelid, iv. 491. Iztidu u duSi 
liiogovoj zdraci ovo svitlosti. A. Vita|id, ist. 899K 
Kad svijetli dan iztica. ost. 188. Odkle nauk 
nam destiti izticati jur podina. 211. Pohodi nas 
istidudi 8 visoka. J. Filipovid 1, 25*. Od iatoka 
zaziva dicu iliti mladide u kojim to prvo izodi 
i istide svitlost od razuma. F. Lastrid, ned. 144. 
8 kojim se (porodeihem) porodi iz utrobe vasda di- 
vice iztidudi nami videnim nadinom. Ant. Kaddid 
84. Po razliditim nadinim, po kojima vrhu di 
istidu zraci bo2anstvene dobrote. Grgur iz Va- 
re§a 28. — d) vidi 1. istedi, g). Koje (priieSienje) 
ishodi i istdde od tud ... d. Budinid, sum. 81*. 
Ova opovid istide is zakona. ispr. 152. Sfaka 
vlast i oblast zemajska dohodi i istide od Boga. 
B. KaSid, is. 60. Sloboda iz oholasti i bezodnosti 
istide. nasi. 86. Iz koga svako dobro istide i 
ishodi. 107. Milost s tebe nam istide. rit. 827. 
Istidu nesklade dost krat mea |ude. A. Georgiceo, 
nasi. 28. Od krive )ubavi istidu srdena svaka 
primifidenja. 190. 8 ovoga mira i sklada istjede 
nam vijek zlati. P. Kanavelid, iv. 294. Ova nafia 
)ubav iztjede iz )ubavi nadega otca. V. M. Gu- 
detid 181. Svaki dar od Boga iztide. A. Ka- 
niilid, utod. 281. Tako i iz srdca takovoga ho- 
vika }ubav Boija iztide. uzr. 195. Kako iz jed- 
noga busja tolike grane istidu, taku sve kriposti 
izlaze od )ubavi. Blago turl. 2, 12. Iz ovoga 
sjedi&enja iztjede, osven inijeh, korist ova pri- 
velika. I. M. Mattei 112. Od misli istidu grisi. 
I. J. P. Ludid, razg. 55. Da iz eukaristije dragi 
plodi ne istidu. nar. 16. Od ovlek istjedu ma^, 
strigeley koje probadajn srce. A. Kalid 222. Da- 



1. ISTJECATI 49 

Toye daha svetoga i priliSna, kojaistifia i ixode 
od milosti Bdye. M. Dragi66Yid 226. 

2. ISTJEGATI, vidi 1. istioati, 2, a. 

IsTJECaN, istje&ia, aij. kqji isijeie. — Samo 
ujednoga pisea xviii v\ieha,i u StuUievu rjed- 
niu (ySoatens, sft&turiens'). Jakno ^ora Utje^na. 
8. Boaa 175». 

ISTJE^El^E, ft. gryeikom tiy. iste&eAe u Be- 
Unm fjeiniku: ixtjeiei^e ^oatorigine' ,ongo* 650^, 
t % StuMevu: v. iBtjeoai&e. 

tSTJEBALAG, istjeraoca, m. dbfy^ft ikq/t isifera. 
-^ U Belinu rjeiniku : ixtjeralao ,caooiatore| soao- 
dUore, oolai ohe manda via' ,expal8or' 155^. 

IsTJERANIk, m. isijeran iottjek, — U pisaca 
naiega vremena. Istjeranik ^bgesohaffier' isfirat- 
tato*. B. Petranoyid, ni5n. kii. 79. 

ISTJE£Al!rE, ft. d(jelo kqjijem ae isiJera, — 
Star^i j€ oblik istjeraige. — Ltmedu rjeinika u 
Mikafinu (istiranje), u Belinu (istjeraiue 154»t». 
155»}, u Bjelos^jen&evu (iBtiraAe), u JamhreHdevu 
(istinu&e), u StuMevu. XJlitje milosti prvo jest 
nego istiranje griha. F. Glavini6, posl. 80. Za- 
boraviTii se od styarge sadaiAega istinu&a. M. 
Sadmd 68». Oy^j iiyot je jedno istjerai&e. 168*. 
TTi cry od S6m)e 8toje6i a oyomu istjera^u i do- 
lini od aiiaa podiieft ae. 846*. latiraine djayla. 
A. Yiia^6y iat. 195. latira^e svakog dobra. M. 
Zon6i6, osm. 61. Dobrota yelika bi aarok od 
j&egoya iatirai&a. And. £a6i6| raig. 81. I8tirai\je 
kotnioe. Ant £ad6i6 191. 

iSTJEBATI, i8^er&m, pf. ^erajuH uHniti da 

cfijtkat iside. — Sloieno: ix-tjerati. tje- ttoji 

u juinom gavoru vnjeite ikegdaii^ega -td-; u is- 

toinom goewru gkui iatarati, u Mapadnom isti- 

rati; u Sereegovini i u dr^ijem wiuiima -tje- 

glati -6e-^ U ae pred 6 a mijeiki na fi: U6erati. 

— Ake, je kao kod izgledati. — Moie biti atara 

rijei (vidi F. Miklofii^ lex. palaeosloy.' kod is- 

t&jati). — Ismedu rjeinika u Vran6i6evu (isti- 

nti ,ezpellere'), u Mikajinu (Utirati, izagnati 

fijicio, extrado, ex|>ello, exturbo, depello, pello'), 

uBeUnu (iztjerati ycaociare, acacciare, mandar 

Tia' yojioio' 154*; iatjerati ,cacciar faori' ,expel- 

W 155*), ti Bjelos^enievu (vidi kod istjeravati), 

V Volti^ijinu (iatirati ,oacoiar fixora, diaoacoiare, 

itandire' ^anajageni yerbannen'; iztirati, iztjerati, 

▼. iatirati), u 8tuli6evu (iatirati, y. tjerati ,pel- 

^are, expeUere^ depellere, eiioere ; exigere; expri- 

^ere, distorqaere*), u Vukovu: 1. ,hinaa^agen* 

>«xpeUo'. 2. dafia ,aaatrinken* ,ebibo' s primierom 

^ narodne pjeawie: Jednom na2e BisAajiin lyane, 

^ ii6era Obla6i6a Bade. 8. iiderao grofi zolotn, 

^ j. donio (a trgoyini kad ko izgnbi). 

1. aktivno. 

a^nqj 6ei6e je amiaao, da ae oljekat oda}uje 

Qd mjegia gdje je auijekatf Hi ae dajbudi ne 

^iie da $e pribl^uje aubjektu. a) objdcat je ie- 

fade, aa) uop6e. Tko i&6era dobra £ena. Y. Ma- 

^aroyid 21. U apljetakoj amudi aitni pok mo- 

gn£i bjefte iztjerao na prigode syo^e ylaatele. J. 

EayaAin 188*. latirayii a priatoja syetoga Igna- 

eija. A. Ba&i6 244. Oyoga ialoanoga oproati i 

djayla iatira. F. Laatrid, od' 199. Jer da la2ce 

■▼it iztira. V. Doien 138*. Fale^ ae, da 6e naa 

iitiratL And. Ka6i6, kor. 88. Ako bi ae kogod 

lUiiao, iatirajte ga, jer n^e doatojan a naSoj pri- 

biratt crkyL 261. Poali kako Torke iatiraate. 

H. A. Be}koyi6, aat B8*. Dodo&e di^i, iatje- 

nie pitome. (F). 'Poaloy. dani6. 19. Ba}aba&e 

ptie ii6eraSe. Kar. pjea. yak. 4, 484. Ako te na 

i^dna yrata iS6era, a ti na droga opet ndi. Nar. 

F»L Tok. 8. Sama nabija daba&ka i^doka iate- 

IV 



ISTJEBATI, 1, a. 



rati ne mo2e niti istrebiti. Glaanik. ii, 1, 8. (1807). 
Istyerati koga ,abaobaffen' ,8frattfM^^ 3* Petr^t 
noyi6, ra6n. kA. 79. latjerati koga Jemand yer-> 
treiben\ Jar. pol. terminol. 591. ^ ^h) i$rile 
ae mjtato odakk iglaai objekai kad ae ia^era, 
Decio ceaar lyana iatira ix Efesa. F. iSlayinid, 
cyit. 83^. 2idoyi . . . iatiraba ga izyan gn^a. 
422*. Skanderbega Mehmed a Albanije ixijera* 
J. KayaAin 192*. Zyijeri afriake, Sara6ene izti- 
rayfii iz Italije. 210^. Ba^ena oara iztira izpod 
syojih b\jelih mira. 288*. Ter kad djayla iz iie 
iitira. 807*. I iz orkye zle trgo'oe ne iztira. 
879*. I iatirat 6e tebe iz pribiy^i§ta tyoga. Ar 
Badi6 101. Mloge frastayii iatira iz yladai&a 
ayoga. 250. Istira airoma^ftaj atarca ia ka6e. J. 
Banoyac, pripoy. 255. Pryoga rodite}a nafiega 
2ena iztira iz raja. P. Filipoyi6 18. Koji naa 
je iatirao a nebesa. F. Laatrid, ayet. 89*. Gril^ 
prye naSe rodite)e iz r^ja iztira. P. Kneieyi6, 
oam. 98. Da ga oni rad ayoje neatanoyitosti ia 
yaroSi iatiraja. E. Payi6, ogl. 660. Grijeh iz- 
tjero Adama iz ri^a. B. Bafii6 27. Sa syim tim 
car ga iztira iz dyora ayoga. And. Ka5i6, raag. 
114. Iztira jih ardito iz prid aebe. kor. 69. Zato 
ga Bog ondi i pokara i iz x^a zema^akog iatira. 
M. A. Be}koyi6, aat F7b. Da me lag}e iz kQ6e 
iatira. aabr. 67. Oitale pribiyaooe isfcjerao je iz 
Bjedalidta o6inijeh. J. Matoyid 166. Da iatira 
6e|ade iz ka6e. M. Dpbreti6 78. Istira diyqika 
iz ka6e. 101. Da fito je Aoj Sara adinila? Ia6e- 
rala iz ka6^? A. Eali6 892. Ifi6era6a iapod Be5a 
Tnrke. Nar. pjea. yak. 8, 48. Ja ii6erah aa ko- 
naka Torke. 4, 89. Ne&efi me popla&iti i plaSAom 
iatjjerati iz Kliaare. Yak, .nar. pjea. 8, 81. — i 
u preneaenom Hi metaforiSkom amialu, Stari tyoji 
Iko sa bili ? jeea li oni gospodili, i iz goapoatya 
ko ih istira? L QandaUA 886. Iz misli ga (avoga 
dragoga) ye6e istjera. G. Palmoti6 2, 57. •. Ift6eiao 
ga iz koie (dosadio ma). Nar. poal. yak. 170. -^ 
cc) iMride ae n^eato kamo doloMi objekat, kad je 
iatjeran (u dva prva primjera i u naj gadihem 
rijeiima yani, na dyor, na po(e uprav ae iatide 
aamo iahodei^ef te bi mogli pripadati i pod bb)). 
Koga od Zente tri Nemani istirafie silom yani. 
J. Kayaj&in 185*. Mene na dyor istira. J. Fill- 
poyi6 1, 572^ Pak ifi6era aga a draiinu. Nar. 
pjea. yak. 8, 209. Jelicom ih gorom poderale, a 
Btarako po)e istjjera&e. 4, 351. Kad yila po- 
bjegne yodi a dabine, on paati dva ronca ja- 
ni^a, te je iatjeraja na auho. Vuk, nar. pjea. 

1, 188. Istjerafie ga na po}e. Yak, joy. 9, 84. — 
0) objekat je iivotiiia. aa) uop6e (moie ae iareH 
mjeato odakle i kamo islaei iivotii^a), latjerati 
na pa&u ,menar6 il beatiame a paacere' ,duoere 
ad pascaa^ A. d. Bella, rje(n. 480*. Zafito ne 
iatira koj&e na ona ista laz. M. A. Be}koyi6, 
aabr. 71. Iz obora i&6erajte ayi£e, neka ida kada 
kome drago. Nar. pjea. yak. 4, 147. I$6erao ma 
ma&ka na o^ak. (iSoaadio mu, osiromafiio ga. 
agaaio ma yatra a ka6i da ae ma(ke moga pp 
oiaka peti?). Nar. posl. vuk. 106—107. — bb) 
kad je objekat kon (Hi druga iivotii^a na kojoj 
ae jaie)f a aubjekat onaj ho jaie, ima oaobito 
anadei^e a toga Ho aubjekat oataje na objektu u 
isto doba kad ga tjera. On pokapi dizgene ka- 
laSa, pa i&6era liega iz syatoya. Nar. pjes. yak. 

2, 140. Pak so 8ka6e Sarcu na ramena, iidera 
ga na Stambol - 6arSiju. 2, 897. Prema Aemu 
ifidera yran6i6a. 4, 412. — c) objekat je Ho ne- 
iivOf te moie biti n. p. aa) erno ii puike, Na 
gozdena cijev razdrije ae, amrtno oloyo 6im ia- 
tjera. I. Gandali6 544. — bb) Ho ae rada, niie 
na bUci, Taliko vedma gusto i busasto budu 
strne i klase ig6erali. I. Jablanci 58. — d^ obj^t 



I8TJEBATI, 1, a. 

je Ho umnOf it ae*glagol shvada u pretiesenom 
Hi u metaforWum tmUlu, aa) uopde. Po6i 6a 
oyi jad is^'erat i toga. N. Na)efikovid 1, 181. 
Pogled tvoj juTeni istjera a meni pak)eno tarn- 
nostL M. Drilid 76. Cim mn desnom (nogom) 
plefie grlo, da ma silom dafia Utira. I. Gandalid 
570. Otrov smrtnoga griha istirali (b%8mo), F. 
Glavixiid, ovit. 105». Istiraj od sebe lade misli. 
M. Badni6 84^. Take misli daleko istira od srca 
svoga. F. Lastrid, test 276*. Eada ta }abav pa- 
tena a Aima se ukorijeDi, Bo2\ja istira i isko- 
r^'eni ned. 806. Istirat is sebe mlakost daha 
nedistoga. M. Zori6i6, osm. 61. Da se la2i ne 
da mira, dali da ja svit istira. V. Dofien 189^. 

— bb) ifidi iskalitL — u jednoga pisca Dubrov- 
ianina xvn viieka, Ter a sebi pan Semera a 
xle misli zadabo se, i&ta6 da gAev svoj ifidera, 
}ato a koma nfldao se. J. Palmoti6 244. Samo 
naSem grada prosti, da ne isgine }ata a T^ja, 
na Aem da svd nemilosti kleti Tarci ne istjenga. 
290. 

b. misao je da se objekat ne odaft^e od n^esta 
gdje je sui^ekatf dapa6e moie mu se % pribliziti, 
te glagol moie dobiti osobita snadei^ i u pre- 
tiesenom smislUf ft. p.: a) Ijeraikem uHniti da se 
pokaie iMio ito je bilo sakriveno, osobito iivo- 
H1^a. £ada bi xa cio miseo tirao lisica, naj posli 
istirao je voka koji ga }ato a^'ide. A. Eani2li6, 
kam. 126. — tako se kaie: istjerati xeca, prei>e- 
lica ltd, — amo vafa da pripada % ovqj prifi^jer 
u kqjemu kao da je gncHeike uloviH: Nikad se 
£i:ga8e: ,Nat' ovoga, koga isteraSe, sabatca ve- 
loga!' P. HektoroTid 84. — b) uHniti da se po- 
javi Ho neiivo, n, p.: Base istira na o5i yese|e 
i radost F. Lastrid, test 205^. Pak iSdera vatra 
na kresivo. Ogled, sr. 448. — amo mote pripa- 
dati i ovaj primjer u kqjemu je uprav snaieM 
xzradiH: Tek Sto sa kopa6i a vinograda isterali 
po dva reda. M. D. Miliieyi6| jar. 44. — c) kao 
dobiti. Lb i&e golema &ida istjeraja. L Jablanci 
166. Ifiderao grofi solota. (kad se izgabi na kakoj 
trjg^vini). Nar. posL vuk. 106. — osobito od dui- 
npui, naplatiti se (ali se osobito kaie kad to 
biva s iHekom mukom), Ne moSe svoje istirati ni 
stignnti od da^nika. 3. Bndinid, ispr. 110. Is- 
tjerati, naplatiti dag, globa od koga ,eintreiben 
eine sobald, eine strafe*. Jar. pol. terminol. 160. 

— (i) u osobitom smislu, ispiti, IxnesoSe jedna 
kapa yina, kapa yina od dvanaest oka; naie 
jednom Bifii&anm Ivane, a ifidera Obla6i6a Bade. 
"Nbi, pjes. vak. 8, 252. 

c. u jednom primjeru xvni vijeka neprelcufno: 
iBniknuti, Ghli de kor^'en niknati i istjjerati. I. 
Jablanci 170. 

3. pasifmo. 

a. wdi 1, a. Pade pazed (vrag) na yese)a po- 
jadkoga syega pak a s istjerana neprijate)a, jak 
aboden biyo maka. I. Gandalid 472. Slaya ona 
gorii&a, is ke on (dijaval) bi istiran. F. Glayinid, 
cyit 4^. Dijomede syoje istjeran od de]adi kod 
Adr^je mora stoji. 6t. Palmotid 2, 104. Kad bi 
istiran iz syoga kra}e8tya. J. Banoyac, pred. 48. 
Kad bijaha istirani ^ad^e is Jeruzolima. 89. Bi 
iz dyora istiran. J. Filipoyid 1, 569^. Coyika iz 
odinstya raja zemajskoga istirana. F. Lastrid, 
test 12. Filip hotijadi pridobiti Serdilajda, bi 
pridobiyen i iztiran iz zem}e. And. Kadid, razg. 
4. Bit istiran iz crkye. A. d. Costa 1, 189. Ako 
je a malih redoyih, istiran je i syaden iz odide 
crkyene. Ant Kaddid 4. Iz Aega idderati biSe. 
L Jablanci 16. Ima biti istiran iz crkye i iz 
paka. M. Dobretid 65. Odkle je zloba iztjerana. 
N. Mikrdi 21. Obje sa ma odi ifiderane. I^'ey. 
cm. 140^. 



50 



ISTJEBIVATI 



b. vidi 1, b. Zakletya po priyari istirana. A. 
Badid 70. Da se mito nzet more ne po siU isti- 
rano. V. DoSen 62*. 

3. sa se. 

a. pasivno. 

a) vidi 1, a. Da se istira iz grada. B. Eaiid, 
per. 78. I kako se izpod mira grada toga oar 
oholi )ato raiien tad istira yede mrtay, 2iy nego 
li. L Gundalid 888. Da se ne istiraja iz poka 
prayoylrnif^^. F. Lastrid, test 187*. Koji se 
(grisi) imaja razdiniti, pomrsiti, istirati iz daie. 
Ant Kaddid 185. Tako se istjeraja is slaibe. 
Vak, pray. soy. 78. 

b) vidi 1, b. Tak sred gora, kad iz gaja yepar 
diyji yan se istira. L Gandalid 542. dto tegne 
mira to yridnoSda noyoa se istira. J. S. Belkoyid 
487. 

b. refleksivno. l!jerao se i istjerao se. M. Driid 
127. 

e. reeiproino, Po rayna se po}a poderafie, na 
darka se zbi|a iSderaSe. Nar. pjes. yak. 4, 288. 

ISTJ£BAy, a4j. u Stulidevu rjeinikuz ,espal- 
siyo' ,ezpell6ns'. — nepousdano, 

ISTJEBAVAC, isijerayoa, m. iot^ek kqji i^e- 
rava. — U JambreH&vu rjeSniku: kc^kavski isti- 
rayec ,ezpalsor^ 

ISTJEBAyATI, istjdrfty&m, impf. istjerati. — 
Akc, je kao kod izgoyarati. — Od zyin vijeka^ 
a igmedu rjeinika u Bjelos^en6evu (iztirayam, 
iztirati, izpi^'eyam, gonim, padim yan, na dyor 
,extarbo, eztrado, depello, pello, ezpello*) i u 
JambreOeevu (istirayam ,ezpello'). Istirayam yas 
iiyino. J. Banoyac, blagosoy. 148. Oye gr&de^ 
krape istirayam. 277. 

ISTJEBAVKA, /. iensko 6e}ade kqje isijerava* 

— U JambreHdevu fjedniku : istirayka ,expaltriz'. 

tSTJEBITI, istjerim, pf. vidi istjerati. — Slo- 
ieno: iz-tjeriti. — Bijetko xyi viJeka i u jednoga 
pisca zyiii. Kada ja (evir) hrt istiri. d. Men- 
detid 20. Neka od tamnosti istjeri kra]a yan. 
N. Dimitroyid 85. I istiri ga iz raja zemajskoga. 
F. Lastrid, ned. 288. — Amo pripada po svqj 
prilici i ovqj printer, ako u nemu stoji istjore 
radi slika mj. istjeri: Tekadi syod {vUa) jeda 
jeljenka istjero. N. Na}e§koyid 1, 286. 

ISTJEBIvAI^E, n. djelo kqjijem se is^eruje, 

— U Vukovu rjeiniku. 

ISTJEBIYATI, istjdrajem i istjdriy&m, impf. 
istjerati. — Akc, je kao kod iskaziyatL — Od 
zyii vijeka, a ismedu rjeinika u Beiinti (istjeri- 
yati, istjeriyam ,cacciare, scacciare, mandar yia' 
,ejicio' 154*^), u StiUiievu (istjeriyati, istjeriyam, 
y. istjerati), u Vukovu (istjeriyati, istjengem, 1. 
,hinaasjagen^ ,expalso<. 2. ,aa8trinken< ,ebibo^). 
Iztjercga se (dani) i yode nas letedi k smrti. M. 
Badnid 164^. Istjeriyafie djayle. 218*. Koji iz« 
<{jeriyaha ^jayle iz tjelesa (adskije. 269*. Nemoj 
me istjeriyati od tebe ayijeke. 526^. Koje (du- 
hove) istiraja sramotno iz tila doyidjega... kako 
ib je istiriyao i Gk>spodin Isakrst I. Grlidid 5. 
Dobri gospari iztjercga pse nemile. J. ElayaAin 
81*. Istjeriyati iz crkye neyimike. A. Badid 404. 
Oblast syrha dabova paklenih koje mlogi misnici 
iz^eraja iz tijela doyjedjeg. Pisanica. 9. Za&to 
s ispoyidja iztirtg'e iz asta onoga djayla. J. Ba- 
noyac, pripoy. 87. Koga Bog iz srca bogo}abni 
iztiraje. E. Payid, ogl. 689. Skradeiie izyrsno 
po sebi istinge grih smrtni. Ant. Kaddid 841. 
Za plada dila koja od paka pri slobodna silom 
Egipdani iztiriyali sa. L Yelikanoyid, apat 1, 61. 
Koji badadi opdenih slaiba Jiastojnici, nepra- 
yedno iatinga noyoe od onib koji potriba imi^'^ 



PSTJEEIVATI 61 

od &iove sluibe. 1, 451. Tko je dao crkvi oblast 
da bi vragoTO istiriyala? 8, i66. Arenda i por- 
c^'a istirivEti i knpiti. B. Leakovi6, naak. 806. 
Tako krave ne istiroj rano. J. 8. Be)kovi6 228. 
Da imada dug isteriTati. Glasnik. ii, 1, 12. (1807). 
STaftto ne Ta)a na kraj iS6erivati. Nar. posl. Tuk. 
279. Singe sa Teairoye istjerivale kamile na padu. 
M. PaylinoTi6, rad. 177. I da narod is svijesti 
is^'erivajo. razL apis. 292. 

ISTJEgxtVATI, iatj^ittgem » iatj^Stlv&m, impf. 
istijedtiti. — Mjeite -&t- moie biti -66- 1 u juinom 
i u istoinom gavoru, — Od xviii vijeka, a is- 
medu rjecnika u Bjelosijenievu (kqjkavM iz- 
teidajem, istediiti, oiimjem ,exprimo') g^je se naj 
prije nahodi. Soae koje kigane i pokora iatfje- 
^n. 8. Kosa 69*. 

JSTUlHtII, ialdadim, pf. posve potla6iti, — 
Shieno: iB-tla5itL — V Stulidevu rje6niku: v. 
frditi. 

ISTLITI, iatlim, pf, iskvanti, uniititi. — Slo- 
ieno: i*-tIitL — Bijei je staroslovenaka. — U 
StulUevu fjeiniku: ,corrampere' 8 dodatkom da 
je uMeta ig brevijara. 

ISTLIV, o^'. kc(ji inoie istleti, — U Stulidevu 
wjeiniku: ▼. i8t|eniy $ dodatkom da je uzeto %» 
hrevijara, — n^ouMdano, 

IST](<ATI, ist\ian, impf. istUti, vidi kod i8t)eti 
ma krafu. 

ISTJ^ENIV, attj. koji moie istjeti. — U Stuli- 
6e9u fjeiniku : ,corraptioni obnoxiua' s dodatkom 
da je uMeto is breioijara, — nepowfdano, 

IST^El^, n. djelo kcjijem ito istU (od i8t)eti). 
— D Stulidevu rjedniku: ,mor8, interitua, cor- 
?aptio' 8 dodatkom da je uzeto is brevijara. 

JBT\iE11f iatlim (?), pf. pokvariti se, istruhnuii. 

y 8lolUno: is-t)eti. — Hijei je staroahvenska: 

iftlM, iBtldj%. — Samo u ki^igama pisanima cr- 

htmijem Hi mijeianijem jesikom, a ismedu rjeS- 

9ika u DamMevu (iatldti ,oorrampi'). Bogatstvo 

Btiatlftjemo. StefEtn, aim. pam. 6a£ 17. — U 

irmgom primjeru (u Danidiievu rje6niku) ima 

> ay*, d, te je MikloM (lex. palaeoslov.' kod 

m^tkti) mislio da je prelasni glagol istjati (impf 

istiiti]^ ali je u istom epomentku (Mon. aerb. xcii) 

i^ekoltka puta pomijeiano d i ja (nasljadnika, 

^amie, meddxni • medjami), te bi glagol mogao 

t amo pripadati kao ito mieli DaniM; u ostalom 

•unaoo u priw^eru nije doeta rasgovijetan: Po- 

^bui& byTb po yaemn raavd grdha sego istijavga 

«&tvoriti. Mun. aerb. 110. (1856—1847). 

ISTdSOdlT^ i8t6b66£m, pf igvadiii is toboca 
Cnovac), platitif isprasniti tobolac. — U Stuli- 
devu fjeiniku: 1. ySborsare' ,pecaniam namerare'. 
2. ,yaotar la borsa' yommenam evacuare^ — ne- 
pousdarw. 

ISTOBOCiVATI, i8tob66^jem • i8tob66£v&m, 
impf. iatoboditi. — U Stulidevu fjeiniku: iato- 
bo6ivati, iatobofiivam us i8tobo6iti. — fiepous- 
iano. 

ISTOBOJAN, i8tobojna> adj. iste bcje. — Samo 
u Voltigijinu fjeiniku: ,di stesso colore* |Von 
ttnerley farbe^ f ti Stulidevu: yoonoolor*. 

ISTOCi^ilTI, ist6c£|£m, pf. u Stulidevu fjei- 
iiihf (8 1 mj. \) : iztociliti i istocilitii iatooilivam, 
1. yaasottigiiar il tagUo a ferri* ,acaere*. 2. ,dir 
il tQtto, confeaaar 11 tutto' ^enarrare, traloqui, 
lo^nendo aliqoid absolvere^ — Sloieno: iz-toci- 
|iti. — Ake. je kao kod i^ednaditi. — U naie 
^me kale se u Dubrotniku u preneeenom emislu 
N hao ito je u Stulidevu fjeiniku) sa snaieMm i 



1. istoCaj 



kod iega avaku aitnicu ietraiiti, tako da ee is- 
nade ito drugome fia urn fte bi palo; alOno je 
cjepidla&iti i cgepati dlakn (vidi diaka, a, c^ dd)), 
ali je iatocijiti u bofem smialu. ,0n je o temu 
sve mislio i mislio, dok je to sve istoci)io^ P. 
Budmani. 

ISTOGU^tVATI, istool{i^8m f i8tooi}£v&m, impf. 
istooi^iti. — U Stuliievu fjeiniku: istocilivati, 
istooilivam tiir istocilitl. 

ISTOC, /. vidi istok. — Od xvi do xyxu vijekaf 
a isfnedu fjeinika u Belinu Olevanto, oriente' 
yoriens' 485^; ,oriente, o levante, parte del mondo, 
dove nasce il sole' yoriens' b2S») i u Stulidevu 
(yoriens, ortos*). U kom je s istodi od sonoa vas 
poraa. 6. Men6eti6 7. Sonce s istofii. N. Dimi- 
trovi6 62. Ali pak s istodi na sonce gled%je. 
N. Na)edkovi6 1, 112. Jak snnoe s istoSi da 
krepos imajn. 1, 202. Prosaze me o6i kako no 
da gledam pro6 8un5oj isto6L 1, 219. Jer slavne 
Ae o5i tig krjepos imaja, sonfiane isto6i dvaft 
Ijepfie da sjaju. 2, 78. ZelM (ja) tve lioe, sun* 
6ana isto6i. 2, 90. Cemu sn me o£i, po koli 
ve6e ja ]&e rajske istofti ne vidim da mi sja? 
2, 180. Jak zvizda s isto6L M. Dr2i6 5. Od 
zore do isto6i i od isto6i do aore. 240. Ne bi 
omnije tebe bilo od iztoSi do zapada. A. 6a- 
branovi6 152. Tim vi, sv\jeta ki dvorite, 6im 
▼i 'e sonce na istodli blago vami, ako o6i aa bre- 
mena otvorite. D. Baikina 150>>. Zrak od sonoa 
s isto6i. D. Zlatari6 90^. Me prge vele neg 
a isto6i zomi zraoi dan oka£o, otvorene driah 
o6i. L Gondoli6 40. Svgetla i draga sred isto6i 
zrak o cvgetjo zora ka£e. 184. Za<^o mlad car 
od isto6i podonavsko zatodoico. 842. dto mi 
sonce od i8to6i s bgelijem danom mladoj siva? 
851. Kd dobitnik od istodi do zapovijed oca svoga 
na brzoga koj&a sko6L 416. U kra|estvo od is- 
todi zraci od sonca mai&e sjajo. (^. Palmoti6 
2| 25. I^e so o6i| ke s isto&i svijetlo ti se sonce 
6ine. 2| 78. Ne so o6i od istodi ponosite dvije 
danice. 2, 879. Od nebesa sve Ijeposti s pra- 
vgem soncem od istodi. L V. Bonid, mand. 4. 
Krv od lica, soze od o6i| pram od kod vidjet 
jeso ko s kora)em od istodi zlato i biser kad po- 
vezo. 10. Moje sonce od istodi. P. Kanavelid, 
iv. 68. Zrak od sonca o istodi. 96. U istodi 
jor bijafie vjere dan se objavio. I. Dratid 14. 
U istodi romenedi jasna zora. 16. Bajski obraz 
ki zamira, isto 'e sonce od istodL J. KavaAin 
86^. Svijetlo sonce od istodi. 197*. Sonce koje 
iz iztodi se gizda. I. Dordid, salt. 54. Ki so o 
rajo na iztodi vjedne aride. 158. Sonce rajske 
istodi. ozd. 64. Ter pazimo pot istodi rajo shdan 
drom destiti. ben. 209. 

1. IsTOCaJ, Istodaja, m. uprav mjesto odakle 
ito istjeie, pak se ehvada i u prenesenom amielu. 
— Po8t<nje od istedi tit od istok naetavkom jaj. 
•^ Od JLY do xviu vijeka, a ismedu fjeinika u 
Belinu (iztodaj ,scatorigine* ,origo* 650o), u Vol- 
tigijinu (iztodaj ,fontei sorgente, scatorigine' 
,qaelle*), u Stulidevu O^ons, origo, taboia origi- 
nalis, scriptom originale*). a) mjesto odakle voda 
Hi drugo ito iitko teie, isvor, pai u prenesenom 
amislUf pocetak, postanak. U istodajo nafie smrt- 
ddine javil se je. Bemardin 188. Prikloni se 
k molitvam va6im i istodajo ovomo vodenomo. 
191. Tko de mojoj glavi dati 21 v istodaj od so* 
zica? M. Vetranld 1, 828. Da vazda tebe iejat 
bode vrodka ilvota istodaja modrostL P. Ba^ 
dovdidi nad. 485. Od Iztodaja i vrotka od po- 
niienstva. M. Badnid x. Tjjelo mrtoa govori 
ititino od svoga istodaja. 162*. Nesklad je kder 
oholosti i od ie rada se i ima istodaj. 248^. Od 



1. isto6aj 



52 



istoCan, 1, 



istoSaja i yintka od poniienstva. 850^. Bog je 
ifltoSaj od svake lipote. 878^ Srce je izto6aj 
od sala i od dobara. 488*. Premda bi n po- 
Setku od ifltoSaja svoga tefiko od protivnikov 
progoAena (et^eva). A. yita}i6, ist. 28. U prvoma 
i8to6iga crikve. 141. Kako od iile premda izajde 
&e istoSig i yir pryi. oat 67. PodzeQia}8ki is- 
U^ji. I. Dordi6y aalt. 52. (Orkva) koja od po- 
6ela i8to6%ja avoga jeat • obalaiivala aakon. A. 
3a6i6 146. Od iato^AJa porode&a avoga. 488. 
Od ilega (Boga) saboraylene jeat iatodaj avi aala. 
P. Kne£evi6, oam. 63. Isto6aj griha yaxda je a 
nami aakriven. 118. Vratak i iatoSaj od ava- 
koga dobra. A. Kan 12116, uzr. 14. Kaono je anig 
od lato^'a avoga 6iat i biq, tako je i Mar^a a 
avomu Ba5e6a 61ata. ato6. 864. Orih Adamov, 
koji a latoiaja jedan jeat. I. J. P. Ladi6» nar. 
2. Plod jeat odito alame^e i akax korina iliti 
uto6iiga od koga izilaii i porada ae. B. Leakovi6, 
gov. 169. Koja nlkad ni po i8to6%ja nije blla 
oakvrnuta. Grgur iz Varefia 188. — b) i^ok 
(sunca), Novom avjetloati annSani iatoSaj obaaja 
vaa avijet aaj. M. Yetranid 1, 801. — c) ele- 
mentniDi ono od dega ae miali da poitaje ma- 
Urija^ a od drugoga one ne pogtaje (Ho ae mi- 
Bliio prije da ima Utiri iakovijeh %gto6aja : Memhi^ 
voda, vagduh, ogaik). Priatani dobroativoi Boie, 
k prisva^ja nademUi i iato6aja ovoma vode- 
soma... kripoat tvoga o6ifitenja ul^'. I. Bandu- 
lavi6 28 lb. Boie, koji Bem}a a po^etak iato5aja 
lie ploditi aapovidio ai. 297*. Da je Bog otio 
prvi dan atvoriti okoliSe nebeake i iato(^je. A. 
Ba6i6 48. Od naravi iato&^a iliti elemenata. 435. 
Element! ili iatoSajL 486. Cetiri an elementa 
iliti iato6%ja| od koji ae avako tilo ftini i aa- 
atav]eno je. F. Laatri6, ned. 91. Svi iato&^i i 
dmge atvari liegovoj sapovidi poalofine bijc^u. 
A. Kaniilid, fran. 52. Saverija nzveliSan darom 
oblaati nad iatoSaji. 52. Podloga iliti iatodig 
ovowa aakramenta moie bit! avaka naravna voda. 
E. Favi6y jeigr. 47. — i u drugome amialu (kao 
po&etak) prema lat elementum. Koliko an niki 
aaborav{ivi| da ni prve 'ato6ige alova nanftiti nian 
mogli.^ A. Ba6i6 224. — d) arohetypon, ono po 
iemuje noH^kena ilika^ kao suprotno samod slid. 
— u jednoga piaca xviii vv'eJra. Kad klai&ajadi 
ae daatimo kojogodi aveta prilika, jeda li u Ae 
proaimo dare? ne a iatinn, nego fi ne podiiemo 
miao k iato6igai koji uiiva a raja i kra)i:ge. I. 
Mattel XV. Srce oavojeno av^'em krepoatima raz- 
lic\jem, koj^'eh iato6ig i ogledalo priizvrano jeat 
srce Aegovo. 10. Sved 2adi imati prid o6ima 
ono fito )abi i ako ne moie razgledati iato6aj, 
to jeat labieno £e]ade, daj ho6e mo6 zagledat ae 
n prilika negova. 148. 

2. ISTO^AJ, /. vidi 1. iatoSaj. — U Stuli6evu 
fjedniku. — nepoutdano. 

ISTOdA JAN, iatoSajna, a€^j, koji pripada Uto- 
iaju. — Na jednom mjestu xvin vijtka, Od otca 
viMega primila je iztoSajna plodnoat. P. Kne- 
tevi6y oam. 858. 

I8T06aE| istoSka, m. vidi iatoSaj, a), — xvii 
f zvni vijeka, a itmedu rjeinika u Mikajinu (kod 
vrntak) gcfjt se naj prije nahodif u Belinu (is- 
to6ak |Vena della fontana o fiame' ,8caturigo' 828^; 
iztoSak ,acatarigine' ,or go' 650^), u JSjelos^en- 
ievu (iztoSak, v. vir), u Stulidevu (v. iatoftnik). 
Bijeka atoprv rodena na pat ae 8tav}a i mimogred 
pnmaja6i ave haraSe muiijeh istodakai koje sa- 
areta prikap]iva jedna aila voda pridobodnijeb. 
B. Zazeri 180. Koji je ittoSak, odkle izviru ove 
tage? 880. Ti bada6 idto6ak ave naSe radoati. 
P. Kne2evi6y piam. 168. 



IST06aL0, n. vidi 1. iatojSaj, c). — xviii vijeka^ 
a ismedu rjeinika u Voltijijinu (,elementOy prin- 
cipio' yelement'). Priatani dobroativo k prizvanjem 
nafiim i iatoSala ovoma vodenoma mnogoatrakim 
o6iStenjem priprav]ena . . . L. Terzi6 865. 6e- 
tverima bje zamiSen iztoSali neprikladni (iovjek), 
J. Kavai&in 71*. Priatani k prizvai&em nafiim, i 
iatoSala ovoma vodenoma... J. Banovac, blagoaov. 
858. Nebeaa velikom nagloatja prode a iato^a 
ieatinom raztopi6e ae. I. Velikanovid, apat. 1, 810. 
Sin Boiji . . . paSta ae da avako izto6alo na Aega 
nava)iva joi a beSiki leiedega. A. Tomikovl6| 
gov. 82. Ako aa dakle krv ova i ova voda, kada 
aa anidla, bila azrok Aegove amrti, aaSto onda 
kada aa izifila iz ilegova ardca, bila aa dva ixto- 
6ala nafiega iivota? 82. 8 Aime aam bila, kada 
aa ae razdilivala krajeatva ixto6ala. 866. 

I8T06aN, iato6na, adj. koji pripada iakiku. 
— Postcfje od istok nastavkom &n pred kqjijem 
86 k mvViia na 6. — B^e6 je stara, iaporedi 
atslov. iatoSbn'b. — Nominalni se oblik rijetko 
upotrebfava. — jbmedu rjeinika u Mik(ifinu (ia- 
to6ni, od iatoka yOrientaliaOt u BeUnu (iato6ni 
ylevantino' ,orientalia' 486*; ,orientale, d'oriente' 
,eoaa' 528*; ,originale| agg. cbe ba origine' ,ori- 
ginalia' 528^), m Bjeloi^enievu (iEtoinif od iztoka 
yorientalia'. 2. iztodni greb^, u Volti^iiinu (iatoSni 
yorientale, levant'no' ,5stliob'; izto&ii ,originale; 
orientale, levantino' ydstlicb, arspranglioh') , u 
8tuU6evu Gorientia, qai eat orientem veraaa, ori- 
andua, exhaaataa'}i u Vukovu ^iato6ni |5atlicb' ^ab 
oriente aole^y u I)ani6i6evu (iato6ui& ,orientis'). 
1. atfj. 

a. orientia, kqjije sa etrane ($un6anoqa) istoka, 
U) mjeetUf atrani, ktaju uop6e, pa % napoae o 
krajini, driavi itd. Po aapadnebb atranabb i po 
iato&iebb. Mon. aerb. 868. (1480). Od carstva 
iatofinoga. Korism. 45*. Eamezye pridrago a ia- 
to^ib jezera. 6. Drii6 866. U atrani iato6noj. 
M. Orbin 274. Q4i aa iatoSna caratva atara? gdi 
gospodatvo od Bim]ana? I. Gandali6 284. U 
pogabah za poginat aad ae iato6no caratvo kre^e. 
476—477. Iz iato6ne dode atrane. G. Palmoti6 
1, 24. l8to6n\jeb a nebeaa jaana ^ora bio dan 
vra6a. B. Bettera, or. 5. Mebmet bi poatav)en 
na izto^e pr\jeatol ^^ti. J. KavaAin 215*. U 
i8to6n\jeb atrana avijeta. I. 9ordi6| azd. 140. 
Pr^je neg antra aunoe bade na iato6noj ovoj 
atrani. Nar. pjea. mikl. beitr. 1, 22. Abcuri vele 
zla a6inifie a iato6nim atranam. And. Ea6i6y raag. 
6. Paci od iatofinih atrana. kor. 124. Od iato6ne 
atrane. M. A. Belkovid, aat. L5^. Qenaral in^ 
apektora iatoSnib krajina. J. S. Be}kovi6 iii. Sadi 
lozom bar iatoSne gore. 258. Eno Qospod na 
iatoSna vrata! Nar. pjea. vak. 1, 128. Po iato&nim 
i ajevemim krajevima naroda nafiega. Yak, poalov. 
XV. Otide a zem}a iatoftna. B. DaniSii, Imoja. 
29, 1. Na istofina alica. 2dnev. 29, 4. — amo 
pripada i ovoj printer u kcjemu ua iato6na ima 
ae u miali atrana : Plngo ma fiirom gonilo, a ralo 
a mirom a dobina ronilo; okretalo ae iato6nom 
i zapad&om. (Zdravioa a Hercegovini). Nar. pjea. 
berc vak. 852. -— b) o iejtuletu, narodu, pa u 
oaobitom amialu i o onome koji vlada nod ia* 
toinom atranom, 8 kojemb gospodarbomb iato- 
&fcnemb ili zapadbnemb. Mon. aerb. 411. (1442 if 
poanijem prijepiau), Pripravi pat kra)em iato5- 
nim. Eorizm. 65*. S pro6imi narodi iato^nimi. 
&. Kb£i6i6 86^. Istoftna gospoda milm'a ib dosii. 
M. Dr2i6 66. IstoSni priavitli kra}evi. A. Ga- 
6oti6, roz. jez. 106. Dar^j aa vaimi iatoSnimi atra- 
nami na rikn Eprat dojde. Aleka. jag. atar. 8, 259. 
Od iato6nijeb Ingleza. B. Kafiid, per. 100. Kako 
istoSnom cam mlada amrt vitezi neamijeni dafie 



ISTOCAN, 1, a. 



58 



ISTOCaN, 1, b. 



a sYom Carigndiu L Giindali& 285. Ne, ne, 
istoSni bojni pnci, xaSeo sam djela ye^a. 294. 
Djedi mi an svi oSini can isto^ni privisoci. 804. 
O istoSni TojoToda, ti ne bje2a tad, neg* slidi 
tvoj plam slatki priko voda. 871. Da i ictoSni 
car 6eS biti. J. Kavaiiin 269». Tada Eovnu re- 
Sene kra]e ill mndrace istoSne. F. Lastrid, od' 
296. Eopt^jani i dm^ istoSni puci. A. Eaiii21i6, 
DtoS. 568. Kra}i istoSni ctidoSe is daleka. M. 
ZoriSi6, osm. 108. Dosta iztmdio a obratjenju 
sT^eta i8to&no|:a. B. BaSi6 284. Svi istoSni, sje- 
▼enii poludni i zapadni Darodi. A. Ka]i6 495. 
Zam&iySi se i jednom seatrom Basilija cesara 
izto&ioga. A. Tomikoyi6, iiv. 6. — amo pripa- 
daju i ovi prin^jeri (vidi kod smaj): Zaletje se 
is sjeyera na istoSna ]ata smaja. L Ganduli6 
417. I ako sam joS oro eivi pre 6 istoSnom smaja 
prSi, nabai&eno jato krivi, komu ogiiena krila 
skrgi 445. — c) suncu, svjetlosti, sort, gvijeedif 
tjetru ltd, Svitje dan ne stvori istoSna taj sora. 
§. Men5eti6 64. Sama Je sonaSoe svitloslja is- 
to&io. 73. Yas yri a pjeni od sore istcSne. 88. 
Bde&L Sekaju istoSnn danicn. M. Yetranid 1, 140. 
Da 6e bit iitoSne svitlosti sva puna. H. Lnoi6 
285. Dokli ga privede k istoSnoj sraci B. Gradi6, 
dnh. 68. Tva liepota rajska prosti, mala ptica 
8 tanke hvoje uo istoSnoj tvoj svjetlosti is da- 
brave pjesni poje. I. Gandali6 875. Sve naj 
IjepSe gabe ime prid oresom i^e aresa, jak prid 
sancem istoSnime jasne svijesde od nebesa. 880. 
Bodi istcSna ti danica. 586. O isto5no sance 
mile, ke na svako naSe dilo svakdai^i nam svjedok 
jesi. d. Palmoti6 2, 181. Kad no isto6ni dahne 
vitar. L Zanotti, en. 29. Us to vidih svizdu is- 
to6na. 51. Dokle vas svijesda isto5na ne do- 
vede do spile Betlemske. D. Ba§i6 192. — d) 

itmu Ho 96 nalWf rada u istodnijem hraje- 
Sf ma. Ho <e donogi %» istoSnijeh krajeva. Ti s* ka- 
menje pridra^o i slato istoSno. N. Dimitrovi6 
45. Balsam ili isto£ni ili sapadi&L B. Ea&i6, per. 
108. Od bisera isto^noga. G. Palmotid 1, 168. 

1 Ae ores drag isto^ni. P. Kanaveli6, iv. 75. 
I86o^ ma po sve strane vina iEto6na, smoke is- 
brane. J. KavaAin 20^. IstoSni biser oko raka 
i oko vrata. B. Zoseri 287. Istodnijem pomastima 
i mirisom krijepi od voda. P. Sorko&vi^ 590^. 
— e) o hrManskcjj crkvi Ho m inaie sove pravo- 
slafmaf ffrika Ud. (pa i o drugijem crkvama na 
istoku). Otd Greci i Latini istoSne i sapadne 
cxikve. d. Badini6, sam 11*. U svetoj orkvi ko- 
Hko sapadj&oj toliko isto6ioj. A. Ba6i6 186. U 
iiemn se bili skapili oci toliko isto&ne koliko sa* 
padiie crkve. 289. IJkasanje istine meda crkvom 
isto6nom i sapad^om. S. Badri6, okas. 1. Crkva 
istoSna oli ti gr6ka. M. Dobreti6 498. — pa % 
o saionUf o Judima^ o duhovnicima itd. Polovica 
svih 2ite]a moie biti 8rba izto6nog i sapadnog 
sakona. M. Pavlinovid, rasg. 12. Od isto5nih 
krstjana. B. Easi6, nt. 78. IstoSni kaladeri. I. 
Dordid, ben. 161. — f) o jegicima (u Aiiji, oso- 
bito mmiUkfjem), Svi kolici, koji isto5ne je- 
sike snado&B. A. Eaniilid, uto5. 620. — amo pri- 
pada i ovaj printer (u kademu je Mnaieike: Iq/i 
86 bavi istoinijem jeMtcima): Kod iliridkog i is- 
toSnog fitampara. L Jablanci 1. — g) 6emu 
Ho 86 dogada u i8io6niJem stranamaf n. p, o bqju. 
Da tve carstvo )abi prava osme, pr\je neg' se 
apati boja isto^na slijedit spravu. I. Gandali6 
304. — h) dobitniku (koi^i je dobio istoine 
gtrane). Ono je slika isto5noga dobitoika. L Gan- 
dali6 442. — i) po 8vqj prilici pripada amo % 
owy pri^jer u kojem 86 istoSni kaie o velikom 
p6iku: Petak se sove jofi i ^sto&ni petaV. taj dan, 
pre sore, ide se na isto6mk ili isvor koji je na 



isto&ioj strani mesAa a kome so iivi M. D. Hi- 
Ii6evi6, iiv. srb. 2, 9. 

b. originalis, fistok^ 86 8hva6a u 8mi8lu kao 
isvoff pa i poietak, rod6t&6 Hd. a) o 8amain6 is- 
voru u pravom i u prenesenom, mUaforWiom 
smislu, pa takoder % o vodi. Ni sve asvra6amo 
a vrelo istoSno. B. KaSi6, nasL 68. Bolestan 
ho6e istoSnije voda. M. Badnid 52^ Jordan vale 
k svoma vrila obrati isto6noma. A. Yita}i6, ist 
408^. Da se svak atiSe i crpe is ovoga vratka 
istoSnoga slatkost milosti Bolje. And. Kad6i6 
107. Yira iztoSni sve milostL A. Paoli u L M. 
Mattei 872. — b) ie8to o t6ologi6nom jesiku^ o 
Adamovu griiehu^ % o grijehu 8 kciijem 86 }udi 
radi onoga radaju. Saproti gnhu istoSnomo. 
Korism. 41^. 6to je porodni ili istofini grih. 
Anton Dalm., nov. teSt. predgovor. Jeli Aih 
bio istoSni ali smrtni ali veniao mali grijeh? 
M. Orbin 69. Badadi on otrovan grihom is- 
to6nim. P. Badov6i6, naS. 218. Koja opere di* 
jete od griha istoSnoga. 8. Margiti6, ispov. 121. 
U krv mi opra grijeh izto&ni. J. KavaAin 15*. 
Upast ne mogaSe a slo grijeha izto6noga. 519*. 
Oprati od griha isto6noga. A. Ba^6 288. Od 
slabosti naSe naravi koja je po istoSnom griha 
raAena. J. Banovac, rasg. 22. Likar^a griha 
istoSnoga. F. Lastri6, test. 85. Bada6i ja isga- 
bila po griha isto6nom. ned. 88. §to je istoSni 
grijeh? £. Pavi6, jezgr. 186. Grih isto^ni a 
koma se radamo. F. Mati6 51. Jesi li ti rekla 
na krSteAa i istoSnog griha oprofitei&a, da vi- 
raje§ . . . ? M. A. Be}kovi6, sat. D6^. Po koma 
se odpafita grih isto^ni. M. Dobreti6 21. SjrStei&e 
6iBti daSa od grijeha isto^oga. T. Ivanovi6 78. 
Ovdi se potpano fiisti dafia od isto5noga grijeha. 
A. Kali6 288. Od svake ne^ti grija istoftnoga. 
Grgar is Yarefia 180. — amo pripadaju i ovi 
prin^eri: lsto6noj ja sam saSet bio a slobL A. 
Yita]i6, ist. 156*. A krstnom je vodom stare 
tvoje isto5ne slobe odnio. ost. 5. OskvrAei&e is- 
to6no. 8. Badri6, prav. na5. 70. — e) prema b) 
kaie 86 % istoSna pravda Hi pravednost 8tai(6 
Adamovo prije grijeha. Eva sa sve kolike isgabi 
pravda isto6na. M. Divkovi6, naak. 61^. Isga- 
bismo pravednost od milosti istoSne. B. Ejiii6, 
na6. 43. Isvan da ima pravednost istoSna. M. 
Orbin 17. Pravica iigabi isto^na, a koj bi stvoren. 
F. Glavini6, cvit. 60^. Pravda iztoSna, ^eta slata, 
. . . slava isgabi. J. KavaAin 25*. Stajie naravi 
pravde istoine. A. Ba6i6 458. U po&etak Bog 
stvori fiovika pravedna pravdom iitoonom. J. Fi- 
lipovi6 1, 400^ £ada jednom prvi fiovjek isgabi 
pravetnost isto6nn. J. Matovic 478. Dignolje 
oli isgubjenje poyo}no milosti i pravde iBto&oa. 
M. Dobreti6 195. — amo moie pripadati % ovo: 
Bi^eg ike isto5ne 5isto6e. S. Bosa 174i>. — d) 
k(^i je od ro^efia. Car Yasilija isto&no svoje po- 
mai^kaAe, to iest rod teta&ki, pokriti naskjjafie. 
A. Kani21i6, kam. 870. ^ e) rodtU, o m)e8^u. 
Kao da se od svoga isto&oog ngesta nikada m^e 
krenuo. L Jablanci 198. — f) uop66 kcji je *8^ 
prva bio (moie snaiiti i: pravi). Da se ova nova 
rat iz isto6noga ko}ena svojega odrodi i isopaSL 
L Jablanci 71. Dok se ne isnajde isto6u osrok. 
82. — g) iMgUdu (isporedi isto&aj, c)). Da po- 
stanemo, koliko se ve6o moie, Jesasa, isto6noma 
boianstvenoma iz^ledu prilidnL L M. Mattei zvi. 
— h)u dva priwjera xvu vijeka nije do8ta J4U»o 
snaicAe: u drugome kao da gnaii: kcji traje (jer 
je isijecane 8uproino sapada^u, propada^u). I 
na Jadske jade i smede svrni ppgled blag isto6aL 
6. Palmoti6 8, 96*. 2ivot, ki ovijek osdrii se, 
ne kako ovi na sem sv^eti, gdje kad dovjek po*, 
rodi se, a £r.8 oni po&ae mrijeti, nego £ivot, koji 



I8T0CAN, 1, b. 



54 



istoCnik, 



kad poSne, ne naihodi smrti ikada, jer se n iiemu 
slave ifltoSne nadu, kojijem nije lapada. P. Ea- 
iiaYeli6, iv. 465. 

2. a^. IstoSno, isjorva, is poietka, vidi 1, b, 
osobiio pod /). Od koica isto^DO izlase sra. B. 
KaSi6y nasi. 219. Od knda ove bolesli istoSno 
dolaze. I. Jablanoi 142. 

ISTO^ANIN, m. 6avjeh is istodnijeh krajeva, 

— Flur,: Isto^ni. — Od xvni vijeka. To do- 
SavSi }adi isto^Sani, baS Ermeni a i Groi syani. 
strab a vojskn Teliki nnide. Nadod. 188. — 1 
u Sulekatm fjeiniku: ,morgenlfinder'. 

IST6d£l^, n. 4ielo kojijem se iHoSi. — Sta- 
riji je oblik isto^ei^'e. — Lnne^ fjednika u Be- 
Unu (isto^nje ,il oavar del vino' ,depromere' 
181*). Po isto^^u vina. Z. Orfelin, podr. 291. 

IST6(SiL0, n. cijev kros koju is^eie ito iitko, 

— U Sulekovu rjedniku gnanstvenoga tuufivja: 
IstoSilo, phys. (to5ak), yansflnssrohrS tal. ,tabo 
dello sgorgo'. 

I8T66I§TE, n. n^eito odakle ito istfeie, vidi 
istok. — Kod iakavaea i sapcidnijeh StOMvaea 
mj. -it- ima -S6- (grijeikom pisano i -stj-). — 
Od xvx vijeka^ a ismedu fjednika u Stulidevu (v. 
istok). 

a. (o vodih %9V0r, Na isto6iSte od rijeka pojit 
6e A^ N. Bai&ina 79*. isai. 49, 10. — i meta- 
forOki, On jest n^' stariji od svija sakona i ka- 
kono isto^tje i vratak istih. Blago tnrl. 2, 20. 

b. (o euneu itd,)y istok, ishod. I boditi 6e na- 
rodi a srjetiosti tvojoj, i krajevi a posijanja isto- 
£ifita tvofca. N. BaAina 28b. iaai, 60, 8. « u Su- 
lekovu rjednihu: ,mor/fenpiinot; ostpanot'. 

. e. u prenesenom smislu, postanak^ postaiiSf po- 
ietdkf UMTok, Da doSa moja na istoSiSde stvora 
svoga n kipa mom osjigra. P. Zorani6 10*. Zarad 
jCriba imafie isto&iSte gospodstva. M. Badni6 42^. 
BivSi bio istodiste od smntj&e. 48b. Promisli 
dobro ova tvoju svrbu od kuda ima izto6i§te, 
na6i ^S da islasi od Jabavi vlastite. 825^. Da 
je vaSe prvo istoSiSte od Boga. J. Banovao, pred. 
67. Eojijeb je istoSiSte bojasan. 8. Bosa 69*. 
Ako raimislimo &egovo istodistje, ovi dolasi od 
Boga istoga. Blago tnrl. 2, 20. §to pak jest od 
istoSistja ovoga nafiina meju krstjanima, istina 
jest, da nisn bill sami 2adije i krstjani to 6init. 
2, 89. 

JBTb6ni, lsto6£m, pf. efEnndere, u6initi da 
sve iste6e, — Sloieno: iB-to6iti. — Ake. je kao 
kod isnositL — Bijei je stara, isporedi stslov. 
istoSiti, rus. hctohbtl. — Lme^ rjeinika u Be- 
Unu (istoSiti ,oavar vin dalla botte' ,depromere 
vinum' 180b— 181*), u Voltijijinu (istoSiti ,ver- 
sare, spargere' ,aasgiessen' ; iztoSiti, izto6im, iis- 
takam ,scoIare, versare, vnotare una botte' ,ein 
fkss etc. aosleeren'), u 8tuli6evu (,efifandere, spar- 
gere, consnmere, confioere, evaonare'), u Vukovu 
(;Ea ende sobenken^efEnndoOi u Danididevu (,efifan- 
dere*). 

1. aktivno, 

a. sa snaMem sprijeda kcusanijem. IstoSi raka 
jego miro. Stefkn, dm. pam. Saf. 20. IstoSi raka 
svetaago miro pisSblagoaban&noje. Domentijan* 
106. UdarivL kamen& isb kamene vodu isto6i. 
820. Bog& istoSivyj iz snba kamene vodn. Do- 
mentijanb 88. Krv iz svoje pnti proli i izto6i. 
y. AndrijaSevi6, dev. 165. Isukrst krv prolivat 
po6e, i pak svu izto5i. J. Kavaiiiin 316b. Bu- 
da6i ti radi mene svn tvoju krv izto6io. I. M. 
Mattel 821. Oriva na zem}a nesriian isto6i. I. 
J. P. La$i6y razg. 7. I mjno nam vince isto- 
6ili. Nar. pjes. petr. 1, 54. IstoSifie vino i ra- 



kijn. 8, 193. Hrvati istoSiSe potoke krvL VL 
Pavlinovi6, rasL spis. 117. 

b. erodere, isgristi, uniititi (o crvima itd.), vidi 
kod toSiti. &ia i mo} istoSi. Anton Dalm., nov. 
teSt 1, 8. Da (tJeUsa mrtvijeh) ne istmhnn i 
da ih crvi ne istoSe. M. Divkovi6 , bes. 148*. 
Ghli 66 orvi tijelo istoSitl. nank. 271*. Jezik ma 
orvi isto6iSe. J. Filipovi6 1, 507b. Gdi 6e ga 
crvi iztoSiti. B. Leakovi6, nank. 128. Gnjeb toSi 
ma i crvi dafievnost, dok je istoSi. A. Kali6 25. 

%, pasivno. Krv istoSena golubn izpod kre}ata. 
Nara5n. 24b. Bada6i istoSeno vrijeme. S. Bosa 
15b. Stresaja sa istoSenih rnkopisa praSina. M. 
Pavlinovi6, razl. spis. 898. 

3. sa se, pasivno (snaSi Sto i iste6i). — Is- 
medu rjeinika u Belinu (izto6iti se .finir di soor- 
rere' .effluere' 659*) i u 8tuli6evu (,efi^di, spargi, 
teredinibos oonsami, efflnereO- Da mi se iz o5i 
2ivi vir istoSi od saza. M. yetrani6 1, 890. Da 
bi je (vode) sva bila po}a pana i ffore, jar bi se 
isto5ila, svej teka6 a more. P. Hektorovid 12. 
Oto se is tebe Juska od jaja ne bi krvi isto6ila. 
M. Dr2i6 218. Bane rastvorene, iz kojijeb se to- 
lika krv isto6i. D. BaSi6 68. Kad ngledate vode 
doi^e isto6it se. A. KaSi6, kor. 106. Iz mene se 
krvca izto6ila. Nar. pjes. jnk. 584. — u prene- 
senom smislu, vremenu. Do are maAka6e ova 
ura koja sad imamo, i taka jedna za dragom, 
dokle se ona naj posledi^a bade istoSiti. A. d. 
Bella, razg. 7. GodiSta koja sa se istoSila. L 
Dordi6, ben. 2. Kad se iztoM vrijeme od Boga 
odredjeno. D. BaSi6 185. IstoSit 6e se vrijeme 
od svijeta. 159. Kad se isto6e dana Sest L Ga- 
raAin 7. Sad dokle te6e za vas vrijeme, prije 
neg se isto6i ... A. Kali6 158. 

tSTOfijE, n. vidi istok, isto6iSte. — zvxx i xviii 
vijeka, a ismedu rjeinika u Stulidevu (,origo, fbns, 
prinoipinmO. €i) u pravom smislu. Polak vrila 1 
isto&ja vodenoga. A. Vitajid, ist. 11. — b) u pre- 
nesenom (i metaforiinom) smislu. Bog jest istoSje 
i poSetak svih stvari . . . isto6je svoga sina . . . 
P. Badov5i6, ist. 14. Neka isto6je 61ovi6iega na- 
roda ne bi izaSlo od tene. 25. Ki je dab pri- 
iza6i i isto5je od svetii&e. 85. Po6etka i isto6{a 
svakoga dobra. na6. 868. K tebi ki si isto6je 
milosrdi'a ati6en se. 477. Eojih otao i po6etak 
ili isto5je bil je Eam. A. yita)i6, ist. 258. 

ISTO^NiK, m. postaje od isto6(a)n nastavkom 
iki. — isporedi isto6Aak. — Bijee je stara, is- 
poredi stslov, istoSbnik'L, rus. HCTOHHHK'b. — V 
jednoga pisca zvni vijeka ima S mi. £ (ispred 
n): istoSnioi. A. d. Costa 2, 12. — Ismedu rjei- 
nika u Mikajinu (istoSnik, azrok, po6etak ,origo, 
initium, caasa, fons, capatOi u Belinu (,eora8* 
297b. 4d5b)^ u Voltijjijinu (iztoSnik ,earo, vento 
orientale, garbino (!)' ,o8twindO» u Stulidevu (,fon8, 
origo, scatarigo, efdaviam, earasO, u Vukovu (,der 
ostwind' ,earasS cfl ispodsanSanik, astoka s do- 
datkom da se govori u Omcj Gori), u DanOi- 
6evu (isto^BnikB ,fon8'). 

a. mjesto gdje istjeie voda ili drugo Sto iitko. 
a) u pravom smislu. Na istoSniki. i ot& istoSnika 
aprav& ddlom^ a dabrava. Mon. serb. 197. (1881). 
KEkko jelen 2eli istoSnik vodni. Transit. 114. Is- 
to6nik Sivi. Korizm. 69*. Drivo vsajeno na is- 
toSniceh vod. 85*. IstoSnik iivi izviiaSe. §. Eo- 
21616 5*. Isto6nik krvi preobilno pote&e. 21*. 
l8to6nik zdrave vodi v krv obrati se. 28*. Bijeke 
i svi isto&nici. Zbom. 161*. Gasti isto6nici slatke 
vode istikaba. Aleks. jag. star. 8, 282. Blagoslo- 
vite, izto6nici, Gh>spodma. M. Albert! 82. Kako 
iadit jelin na izto6nike vodene. 277. USini da 
vazda 2ejam tebe izto6nika vode 2ive. 414. Bika 



ISTOCNIE, a. 

kvira is jednoga iitoSnika. I; T. Mmayi6, ist 
88. Blaf(08iy}i\jtd, isto&iioi, Gkwpodina. J. Ba- 
novaoy bla^cosov. 889. Nimfe bo^ind nad vodama, 
rakama, istoSoici i potoci. J. Baji6, boj. 88. — 
b) u metaf&riikoin Miidu. Da ne oskuddjutb istoS- 
nioi iivota tvoje^o. Sava, aim. pam. Saf. 9. Hote 
stanoa napojiti isto&uiika beamrLtbna^o. Steflekn, 
sim. pam. Saf. 17. IstoSnik^ Vbsakoma danijo 
neoskudnij. Mon. sorb. 8—9. (1222—1228). Ty 
bo jesi datel& bla^ilik istoSnikb. De& hiis. 64. 
Milo6ti iato&iik yeUkL Mon. croat. 140. (1490). 
istoSni&e ira6e svitlosti. NamSn. 26». Od dvi^ja 
isio^iiikoY i po^etki. S. Badini6. som. 2^. On 
jest isto^nik Tsake syjetloBti. 5^. Ea (Mala) jesu . . . 
yra)a i isto&idk vsako^ zla. 21i>. Ima ispovidnik 
pokasati pokomim syojim istoSnioi ix kojih imajn 
erpati milost. ispr. 48. Zato k meni kakono 
k sToma isto^^niku imajn se svaka privoditL B. 
£aSi^ nasL 117. Ovo su dva istoSmka od kojih 
ialaai svako dobro dilo. Ant. £ad^6 246. — c) 
metaforiMy i o ie}adetu, Osndnjndi na smrt is- 
to6nika od iivota. M. Badni6 46i>. Isto6ni66 sile 
i syetiile. P. Petrovid, gor. yijen. 85. 

b. hcji Je 8 istoine strane, a) o ieladetu. Pre- 
mako se primlogri isto^nioi isneviriSe. A. Ka- 
niilid, kam. 76. Istofinioi sabiliiign. A. d. Costa 
2, 12. — 6) t{;«^ni, vidi u Belinu, Volti^inUf 
8tuli6epu, VuJumi fjeiniku, 

e. ie^adetu koje odakU is^jeUe (ishodi). a) u 
jednom primjeru xvii vijeha kao da gna6i: hcji 
je rodom, Ivana Me6avi6a istofiniku Bradkomn, 
redovnika hvarske cnkve. I. Ivanifievid 180. — 
b) u jednom primjeru xviii vijeka odgavara lat. 
oriens (kcji ts^'edCf ishodi). Pohodio nas je is- 
to6nik 8 visina. S. Bosa 80^. 

ISTOCnOKEAJAN, istognokrajna, adj- u Stu- 
li6evu fjeiniku: t. istokokrajan. — nepotutdano. 

ISTOCnOST, jf. po8ta1^e, postanak (uprav oso- 
hina onoga Sto je intoinoy — 8amo u jednoga 
piaca znii tfijeka, £e}ad zametena po isto5nosti 
iihoT^'em in^jehom. 8. Bosa 8^. Tko je po na- 
ravi i istoSnosti od semfe. 55*. 

ISTCk^AE, m. tndi isto^nik, b. — Od xvii 
vijeka^ a itmedu rjeinika u Mikafinu (istoSAak, 
isto&ii Tjetar ^enms, snbsolanns*) gdje ee naj 
prije nahodij u Belinu (,enrns' 485^), u Bjelo- 
stjenievu (isto6Aak| isto5ni veter ^eums, snbso- 
luins, vnltnnins|), u 8tuli6evu (um isto^nik s do- 
datkom da je rijei ruska), a) vidi isto&nik, b, 
h), 8ko5i istoSAiJE, da sve ponese, a more nsavri. 
8. ^nbiia, prip. 267. • u SuUkovu fjeiniku: 
\06twind^ — b) ffidi istofinik, b, a), 8 toga je 
pametno odredeno, da se yi pifiete i sovete grSko- 
isto6j&aoL M. Pavlinovid, rasg. 18. Nikad se ne 
protiviie isto66aci mojim lapoyijedim. 92. i u 
Sulekavu fjeiniku: ,orientale^ 

tSTOCl^fy adj. vidi isto^^. — xviii vijeka. 
Dya cesara: isto6i^i i lapadiii. And. Ea&id, kor. 
401. Po istoSdomu jeziko. I. Jablanoi 10. 

I8T6(!raDAN, ist66adna, adj. kqji je iste 6udi. 
— Soma u Stuliievu fjeiniku: ,ejnsdem ingenii^ 

I8T06uTITE^i, m. iovjek k(^i isto iuti, — U 
Stuliievu fjeiniku : ^assensor, qni ejnsdem senten- 
tiae est'. — ftepouedano, 

I8T0DJEL0VALAC, istodjelovaoca, m. iotjek 
ht^ji isto di^luje (kao i ko drugi), — 8amo u 
Voltijijinu fjeiniku : ,compagno di stesso lavoro, 
oonservo, collega^ ,von dem nfimlichen gewerbe', 
i u Stuliievu: grijeSkom istodjelovaoc ,eandem 
artem exeroens'. 

. I9T6dOBAN, ist6dobna, adj* aeqaalis, kcji je 



55 



I8T0K, b. 



iste dobi, -^ Samo U: Stuliievu fjeiniku: y. isto- 
godan. 

I8T6bydBAN, iBt6dv6ma, adj. « SiuUievu 
fjeiniku : ,della medesima oaria' ,cnrialis'. -;- ne- 
pousdano. 

I8T6(K)DAN, ist6godna, adj, kqji je istHeh 
godinay vidi istodoban. — U Stuliievu fjeiniku: 
^ejnsdem aetatis'. — f^ouBdafio, 

I8T6gODI§TAN, istigodiSna, adj. kcji je is- 
t\jeh godiita, vidi istodoban. .— U Stulidevu fjei- 
niku: istogodiStan, istogodiStni kod istogodan. — 
fiepousdano. 

I8T0H0TJElSnE, n. vidi istohtgeAe. — U Stu- 
lidevu fjeiniku: U9 istohtjeiie. — nepouedano. 

I8TOHTJE]5rB, n. u Volti^jinu fjeiniku: 41 
conTolere, il voler lo stessQ, I'eesere d'aooordo' 
ydas gleiohgesinnt seinS • u Stuliievu: ,animoram 
coi^janotio^ — fupouedano. 

I8T6iMEN, acH. u kcjega je isto itne. — Samo 
u Stuliievu Heiniku: ,c^e porta il medesimo 
nome, gentilisio' ,gentilis^ 

I8T0JAGATI, istojagam, pf. islupati tcjagom, 

— Samo u Stuliievu rjeiniku : ^pertica valde per- 
cntere^ 

I8T0JiiZl£AN, istoj&ziSna, adj- u kcjega je 
isti jeeik. — Samo u Stuliievu fjeiniku: yejusdem 
lingnae (h. e. gentis)^ 

iSTOK, m. 4i^lo kcjijem Sto is^'eie, Hi (iegie) 
nkiesto gdje Uo istjeie. — AJke. je sabifeien po 
Vukovu rjeiniku; u Dubrovnikuje drukHji: istok, 

— Bijei je stara, isporedi stslov. istok'B, rus. 
HCTOKHb. — Ismedu fjeinika u VranOievu Gonens ; 
origo; ortosOi u Mikajinu (istok, strana od knd 
snnoe isti6e ,oriens, ortus solis'; istok sonca »soI 
oriensO» u Belinu (,levante, oriente* ,onens' 485^ ; 
fOriente o levante, parte del mondo, dove nasce 
il sole^ yoriens' 528*: istok snnoa ,levata del sole' 
^olis ortus' 486b), u Bjelos^enievu (,origo, orionsO» 
u Volti^ijinu (istok ^origins ; levante, oriente' 
lOrspmng; sonnenau^gang'; iztok ,oriente, leyante' 
yOst, ostenO« u Stuli6evu (,oriens, ortos, origoOi 
u Vukovu (,der sonnenaofi^ng' ,8ol oriens, ortus 
solis^, u DaniHievu (istokb ^efduviumO. 

a. iemu iitkom. a) djelo kojijem se Uo istoH, 
On mi dao vina na istok, na to6ei&e. Zemjak. 
1871. br. 2. — b) n^esto odakle ito istjeie^ istaie 
se. Miro vudmi istoky latvori se. Domentigani> 
118. Od Krke rike i kud jprohaja i od lie istoka. 
P. Zorani6 70^. — • metaforiiki. Vrutfie i istode 
Jubavi. Blago turl. 2, 7. Ova )ubav svoj istok 
jest imala is studenca pridistoga. 9. Bapi6 85. 

b. suncu osobito, pa i o n^esecUf stjesdama^ 
sorif danu itd. a) djj^lo kojijem sunce itd. istjeie^ 
pa i vrijeme kad istjeie. Tko ovu vodu p^e pr\je 
sunSana istoka. M. Dr£i6 899. Na viku v suna5 
istok dojdoSe. Aleks. jag. star. 3, 270. Od istoka 
do istoka sun&anoga. B. Kafiid, is. 12. Jedna 
Igepa 4Jdvoj6ica| od ke, ne snam, aora bila jeli 
ikada objavila u istoka draia lioa. L Gunduli6 
88—89. Kaslar-aga u istok sore na korabju 
slatnu uzide. 862. Narodi oni istok avisde gle- 
digu6i one. F. Glavini6, cvit. 4i>. Mole6i istok 
pri5ekafie. 16^. Jutros u istok b^ele sore sgodi 
mi se Aega sresti. G. Palmoti6 1, 858. S kolikom 
se poiudom istok sun^ani isgleda. Y. Andrija- 
fievi6| put. 270. Istok se ovoga sunca ne uka- 
Big'e. F. Lastri6, test. 868*. Po5nemo istok sunca 
ovoga raigledatL 869^. Imamo Bogu aafftliti la 
istok ie}noga sunca. A. Kani£li6, usr. 51. Prid 
primu ol^ ti na sana5 istok. M. Zori6i6| osm. 158. 
Tijek dneva koji poSiAe od istoka sunSenoga. J, 
Matovid 195. Prvo sun&anoga istoka. M. Do- 



ISTOK, b. 



56 



ISTOK, 0. 



• • - 

'brdti6 398. A mala ti hlAf moj jasni mjese^, 
na. istoku iarka sunoa. Nar. pies. vnk. 1, 406. 
Tar6ina bi od iatoka mka, od uioka obrna ne- 
rrika. 4, ll6. — f metaforiSki. O isto6e i srako 
svieilosti vjeS^e. M. Divkovi6, bes. 10^. Istok 
ah porojei^e od pravoKa stinda od pravde, Isa- 
krdta. M. Orbin 274. IT istoku od mladosti sora 
od slave jo8 mu istjeSe. I. Gandali6 898. Ovi 
iivot kad zahodi da ne ima vede istoka. P. Ka- 
nayeli6, iy. 5. — moie biti da snadi % svjetlo^ 
uop6e. Obras ite i glava istokom sve gon, S. 
MenSeiid 68. — b) Hrana na nebu gdje sunce 
is^eiej % uop6e onastrana. Da snaju oni ki od 
istoka sunSenoga i ki od zapada. Bemardin 6. 
isai. 45, 6. 8a strane istoka. M. Mamli6 16. 
ban i no6 teku ka sapadu, i vradaja se ka is- 
toku. 2iy. kat. star. 1, 219. Ei govore veras, 
imaju se obratit na istok. NaniSn. 87*. Eako 
mnoi&a ishodi od istoka i jay)a se do sapadL N. 
Ba6ina 170. mat. 24, 27. Gkli mo£e sanaSce o 
istok lapadat? G. Dr2i6 372. Ee su (deiefe) men 
sunSeni istok i Eyizda. P. Zorani6 8*. Poyede 
me k san£u istoka. M. Diykoyi6, bes. 185^^. Na 
istoka joS Sim stoji bijela zora no6 gone6i. L 
Qandali6 34. I ostaja ma na Siroku XJgroylasi 
n zapada, cmi vali a istoka. 821. Grad ih bra- 
iiaSe od istoka i bijegovi, kim nije mjera. 822. 
(Skandinavija) od istoka drii se z gorami Erifl. 
F. Glayini6, cyit ziv. Pol mi}6 daleko od mora 
Andreanskoga, z ova stran proti istoka. 189^. 
Jare sance bifie istok poslatilo. I. T. Mmayi6, 
' osm. 84. Pat zapada triS mrkloga, triS na istok 
jasni pazim. G. Palmoti6 1, 50. Da yas svijet 
posjednjem od istoka do zapada. 2, 274. (Netom) 
ramenom a istoka zomi pogled apazite. 2, 828. 
Sance a istok yratit moga, s neba dozvat da2 
kryayi. 2, 482. Granica a istok . . . Stat po). 
ark. 5, 818. (1665). Ogledalo Sto gleda k istoka 
prikaitge kakono da gleda k zapada. M. Badni6 
818^. Odkle j* syjetle iztok zore tja pak tamo 
do zapada. A. yrta]i6, ost. 292. Ako je od is- 
toka ali od zapada, ali od dyera, ali od polodne. 
L. Terzi6 242. Prostire se od istoka pat zapada. 
J. EayaiUn 194*. Syijetli kra) od dana iztok 
traoim syojim zla6aSe. 527*. Syijetli kra( od 
dana jasnijem kolom istok zlati. I. Dordi6, ozd. 
40. Galad je jordanskoj rijeci pat iztoka. 197. 
Od istoka do zapada. F. Lastri6, syet. 108^. Eoga 
prisyeto tilo odnesofie pod istok opet onamo. 
115*. A bifie ja zaskoSio sjajni mjeseo na istoka. 
Nar. pjes. mikl. beitr. 11. Jeli zy^jezda danica 
n istoka san6anoma? 19. U istoka jasna ^ora 

* b'jelo lice rameAaSe. 85. Od iztoka sanca do 
zapada gospodin. And. Ea$i6, razg. iv. Rafii- 
ri&di se k zapada, k istoka, k siyeru i podneya. 
kor. 29. Pram grada Jerika od istoka. 107. Od 
istoka Danaj yoda pliya, od zapada stadena Iloya. 
M. A. Be}koyi6, sat. B2*. Prama sanca istoka. 
sabr. 6. §kropi prstom sedam pata prama pri- 
8to)a milosti k istoka. I. Velikanoyi^, apat. 8, 817. 
Pram istoka Ae sanca okreni. J. S. Be)koyi6 168. 
S desnom stranom pat istoka. Nar. pjes. yak. 
1, 58. Pogled* s okom pat istoka adno poja. 
1, 192. Ja prebodim s istok* do zapada. 1, 555. 
I danica na istok izide. 1, 556. Jeli jasan meseo 
na zaoda, jeP danica na istoka zyezda? 2, 299. 
Okiena se prayo ka istoka. 2, 325. Ead sam 

' profi\> zem}a i gradoye, i obiS'o istok do zapada. 
2, 440. Nek ostayi na istoka sance, i bijeli mjesec 
na zapada. 8, 62. Staden yjetwr od istoka dana. 
B, 75.' On obide zem|a i gradoye od istoka pake 
do zapada. 8, 515. Da ma pahne yijor od istoka. 

• 4, 7. Od istoka Ig&at udario. 4, 284. Ead s' da- 
nica rodi od^istoka.', 4, 808. Ead se rada sonoe 



od istoka. 4, 808. Ve^e prasna sora od istoka. 
4, 481. A pobjeSe selom put istoka. Ogled, sr. 
208. I on gleda prot sunou iztoka. Nar. pjes. 
istr. 1, 64. Sunoe na istok, a Bog na pomo6! 
Nar. posl. yak. 296. IT naSijem krajeyima amo 
k istoka i sjeyeru. Yak, nar. pjes. 1, zin. Prije 
neg se sunoe na istok poyrati. 8. ^ubifia, prip. 
248. Cryenilo sinu, pa se stere od istoka rayna. 
Osyetn. 2, 88. Dubroynik (6 sati na iztok 8a- 
rajevu). M. PaylinoviA, razR. 89. -- e) pjetar Ho 
dme 8 one strane, vidi istoSAak. Dubne 1' istok, 
ko 8to jako difie. Osyetn. 5, 2. — d) MemfOy kra- 
jetfif driave^ narodi ito eu na onoj etranL Prsi- 
jani yas istok protirahu. §. EoSi6i6 85^. Oarigrad 
naj vekSi grad vsego istoka. 48^. Cemu je yas 
istok i zapad yladati? M. Vetranid 1, 89. Yi- 
djesmo zyijezdu i&egoya u istoka. N. Bai&ina 28^. 
mat 2, 2. Pryi i drugi (iin) u iztoka, a po- 
slidiii u zapadn ste6 6e t*, prije ner popadu, mnoiro 
Sudno blago i stoku. M. Pelegrinoyi6 184. Bjeli, 
kud znsfi, Sto bo6\ 6ini; zapad i istok yas ob* 
hodi. I. Gandali6 288. Carska blaga nebrojena 
a istok odnijet miso obra6a. 294. Za to ako je 
yaSa Se|a n istok s yojskom putoyati, od Pojaka 
neprijate}a utyrdit se prije ne krati. 807. Serse 
slayni, ki poda se stayi istok yas igekada. 885. 
Ne daleCe od Priyese yali stoje, zapad i istok 
gdje doteSe na pomorske dya krat boje. 870. 
Po6 u istok sprayan gdi je. 424. E6 oar u istok 
yojsku yodi, da ju pogubi i posijeSe. 484. Eu 
(Ijepoe) yas istok njegda slijedi. 549. On 8 Aom 
(aahjom) naj prije u istoku slayu i kripos syoju 
nzmnoSi. 565. Semu (Noe) odluSi istok. F. Gla- 
yini6, oyit. ziii. IdeJTomas u istok. 415^. Na- 
rodi istoka jasnoga. G. Palmoti6 2, 479. Vojske 
morske u istoku pridostojnomu ypjeyodi. L Za- 
notti, en. 1. Blagom koje a Ijetu istok i zapad 
]&emu dijeli. J. Eayai&in 192^. Dandol bi uz- 
yikan za oesara od iztoka. 206*. Otmanoyi6 car 
iztoka. 214^. Da s istoka Mehumeta baciS. 269*. 
Istok . . . bijafie se odyrgo syetoj crkyi. L Dordi6, 
ben. 8. Prije pet godina nego sam se ia istoka 
yratio. A. Ba6i6 248. Ukaza se zyizda u istoka, 
i vodi kra)e. J. Banoyao, razg. 48. Mnogi u is- 
toku oye otroyi primiSe. J. Filipoyi6 1, 507t>. 
Zafito smo yidili zyizdu iiegoyu u istoku. F. 
Lastri6, od* 296. Eyo mudraoi od istoka dodofie. 
test 59. Trima kra}em koji su od istoka doHi. 
A. Eani21i6, bogo]ubn. 70. Posla ga u istok 
s naredbami. 8. Hosa 40*. Mnozi do6e ia istoka 
i iz zapada. 81i>. Bodifie se Setiri jednaka u is- 
toku. And. Ea5i6, razg. 17. U Afriki naj pnro 
a potle i u istoku. A. d. Costa 1, 108. PoSeti 
6e kriS prisyitli u istoku i syrfiiti 6e u zapada. 
D. Bapi6 15. Srbi, kao prayi janaoi, nek se ras- 
miSu u istok. M. Paylinoyi6, razg. 57. 

e. u preneeenom smUlu, posta1^ey po9tanak, po- 
Maky usrok. Da neka iiih rojstya kolino i istok 
poznafi. P. Zorani6 9^. Eada mene i rostya moga 
ielifi istok znati. 19*. Grdh Adamoy istokom 
syojim jedan jest §. Badini6, sum. 181^. Syaka 
je na me kako na istok syqj triba priyoditi. A. 
Georgiceo, nasi. 140. U istok lit razbora mo- 
jega. L IyaniSeyi6 18. ua s* mi sinka umorila 
prem u istok lipih dana? 820. U syojih dana 
istok pryi. A. Yita}i6, ost. 89. Ter bti nasyat 
dya otoka od dyqjega syoga iztoka. J. EayaAin 
141*. Sisto, nafieg ki po djedib iz EruSeya iztok 
yodi. 271*. Odkle uze syoj istok kipoklaiiiaAe ? 
Blago turl. 2, 82. Premda zakletya jest dobra 
a sebi, ona jest nlfita maA zla u syomu istoku. 
2, 89. Ono izyodi syoj istok od griba. 2, 195. 
Tkoja razlikost yrste uzima syoj istok od raz- 
likoga dila BoSje izyrsnostL 2, 823. Ali o pri- 



ISTOK, c. 



57 



ISTOM, 1, a. 



pslnbf^ni Boief koji si po5etak i svAkoga dara 
podpnni istok. 9. Bapi6 2. Niki ta istok svo^ 
TiliCanatTa primili po kolinu priprostitomu. G. 
Pefitali6 88. 

d. ttfi€ riftei (vafa da je prema £na6eiiu kod 
a, b)) i alu iijr fitt. •— Od sir vijeha. Utokh, 
rijeka kod sela Sik}e naDrima: ,U rdku Istokb, 
i lui rttn, kako iatMe Istokb, ifk VranoTe pla- 
nine' (Glasnik. 15, 286 god. 1848?). i ,aojna< je 
iSlm meda ,oU Istoka' (296). Jednb putb a Istokb 
A dm^ a Gojno' (299). D. DaniSi6, rjeSn. latok^ 
(salo). 8. NoTakovi6, pom. 184. Tako se a me- 
dama Sinainaea pomi^ti Belo Po}e, Istok, Dra^o- 
l«voi, GrnlSa (Glasnik. 15, 296. 299. 800) sela ko- 
jima mi danas polo£ai{ snamo. oko 15 kilometara 
•eTeroisiodio od Pedi nalasimo na anstr. den. 
karti sela Istok, Belo Po)e, CmSu ... On (MUo- 
Jevii) pomuie jedne rasvaline fcnAtL ns Eostro, 
niSta TiSe ne spomi6n6i, a daje go'^ori: ,Mali 
Istok. MedU liialim i Velikim Istokom stoje 
ogromne rasraline od grada, vele, nekakvog oara, 
koji se svao Istok . . . Da)e ide sa jedno po Sasa 
(od Belog Po)a, sapadno od Geko}esa) selo Ve- 
liki Istok, kroB koje prolasi re^ica Veliki Istok; 
n oth oleva se sa zapada dolase6i Mali Istok'. 
& NoTakoyi6, sem). 65—66. 
e. ime mul^o (samo u pria, vidi % kod d). 

I8TOKA, /. vidi istok. — U dva primjera 
zTin v^'dka. Ne ima*u6 grijeha ni od iztoke (Isu- 
woa majka), J. Kavaiiiin 518^. Ode^i onamo pod 
ittoku. F. Lastrid, svet. 188^. — % u Sulekovu 
Tjeiniku: ,aiisf&hiTingsgang'. 

ISTOKOEBAJAC, istokokrajca, m. iovjek ig 
ittoinoga kreoa, vidi isto5iiik, b, a). -— U Stu- 
Uievu rjeiniku: tor istokokrajan. — nepouzdano, 

ISTOKOEBAJAN, istokokrajna, adj. koji Je 
ii igioinoga kraja, vidi istoSan, 1, a. — U Stu- 
liSevu fjeSniku: ,orientiS| ex oriento'. ^- nepo- 
Uidano. 

I8TOK0KSAJANIN, m. vidi istokokrajac. — 
Mur.: iatokokrajani. — U StuMevu rjeiniku: uz 
istokokrajan. — nepougdano, 

ISTOEOEKAJEA,/. iensko iejade ig istoinoga 
tnoa. — Gen, pL : istokokrajaka. — U 8tuli6^u 
rjeiniku: ug istokokrajan. — nepouzdano. 

ISTOEOEBAJEC^A, /. vidi istokokrajka. — 
V Stulidevu tjeiniku: ug istokokrajan. — nepo- 
uMdano. 

ISTOEOBAfiAN, istokorafina, adj. koji ide 
itUjem korakom. — U 8tuli6evu rjeiniku: ,che 
^ del medesimo passo' ,ejnsdem gressos*. — ne- 
pougdano. 

ISTOEOSTJNdAN, ac^'. vidi istoSan, 1, a. — 
V SuUiievu tjeiniku: yorientis' 8 dodatkom da 
J€ ngeto is brevijara. 

IST6En6AN, ist6ka6na, adj- od iste kuie. — 
Samo u Volti^inu tjeiniku : ,di stossa fkmiglia, 
gentilizio' ,yom gescUechtoS f u Stuliievu : ,della 
medesima &miglia' ,gentilis'. 

ISTOLICaTI, istolidm, pf. u Stuliievu tjei- 
niku: Y. istocilitii gdi^ ima i istoliciti se ,acai, 
fiucoi^ — Scuma nepougdano (jamaino je Stulli 
^^ gdje glo proHtao). 

ISTOLI^AN, istoli^na, adj. istoga lica. — Samo 
« Volti^ijinu tjeiniku: ,rassomiglievolo , somi- 
glianto' ,gleiohsehend'| i u Stuliievu: ,ejasdem- 
aodi'. 

I8TOLITI, istolim, pf. gbaciH b prije8to}a (sa 
Ma). — Naiiiieno oa is t stol tuutavkom i. — 
U SUdiievu tjeiniku: iistoliti ,de throno ezpel- 
W. -. nepougdano. 



ISTOLEOVAN, istolkovna, ad), koji istolkiid^' 

— V Stuliievu tjeinUcu : ,oh' espone' ,ezpbnens'. 

— sasma tiepougdano. 

ISTOLEOVAlSrE, n. djelo kcjijem se isiolkuje, 

— U Stuliievu tjeiniku: v. istomaSe&e s do- 
datkom da je ugeto ig brevijara. 

tSTOLEOVATI, JstolkujSm, pf. vidi istuma- 
6iti. — Rijei je ruska, is crkvenijeh kMga. — U 
Stuliievu tjeMku: v. istomaSiti s dodatkom da 
je ueeto ig misala, i u Vukovu: vide istamaSiti 
9 dodatkom da se govori po namastirima i u 
vojvodstvu po varoSima i s primjerom: JoS san 
Jela ne istolkovala. 

ISTOLMA^EI^E, n. dj^lo kojijem se istolmaii, 
vidi istolmaSiti. Na samo oviju imena iztoima- 
^de pasim. D. Rapi6 88. 

ISTOLMA^ITI, istolma6im, pf. m(2t istuma- 
6iti. — V i^ekijeh pisaea kvii i xviii viieka koji 
su ugeli ovaj (ruski) oblik ig crkvenijeh kniga. 
Ho6a ih bole istolmaSiti. F. Glavinii, svitL 28. 
Od nauditoja sv. crkve istolmafieno. F. Pavi6, 
ogl. lY. I8tolma6i6a a ovoma poslu bo|ma 
s jednim prilikovaAem. D. Btpi6 92. Dokle god 
jim niie ovo pitade istolmaSio. A. Tomikoyi6, 
gov. 68. 

ISTO^OA, /. n^jesto u Srbiji u okrugu kragu- 
jevaikom. Niva na Istofoi. Sr. nov. 1875. 146. 

ISTO^jEIStB, n, di^lo kojijem se istoli. — V 
Stuliievu tjeiniku: izstoleiie. — nepouzdano, 

IST6XiETAN, i8t6}etna. adj. koji je od istijeh 
feta, vidi istodoban. — Samo u Stuliievu rjei- 
niku: V. istogodan. 

IST0](iIVATI, J8to|niem i istolivam, impf. isto- 
liti. — U Stuliievu tjeiniku: isstolivati, izsto- 
livam US izstoliti. — nepougdano. 

ISTOM, adv. % cof^. postaje od isti, ali se tie 
gna kako; moie biti da je loc. sing. n. beg pri- 
jedloga (isporedi )eti, zimi). — ispotedi iitom, 
listom. — Akc. je gabi\eien kao ito je u Vu- 
kovu tjeiniku; drukUji je u Dubrovniku (vidi 
iStom). — Od XVI vijeka^ a igmedu rjeinika u 
Mikajinu (istom, samo ,solam, tantam, tantam- 
modo, dnntaxat'; istom, daj ,saltom, at oerto ac 
saltom'; istom da ,modo, dammodo'), u Voltiji- 
jinu (,appena' ykaom*), u Stuliievu (v. iStom), u 
Vukovu (1. ,nar, hichts als' ,nonni8i' s primjerom: 
Dofiao sam istom da vidim. 2. ,er8t' ,primom, 
demam', c£ tok s primjerima: Istom oni a be- 
sjedi bjehu. Istom aga za ve$em sio). 

1. OMV. 

n. solam, tantam, modo, samo^ vidi isto kod 
1. isti, 2, c a) uopie. gnaieAe u kojem prin^jeru 
moie biti kao kod jedva. Ne blagojto od ovogaj 
sirovo niStar ni kohano a vodi, da istom toliko 
(prema lat. tantam) pe^no na ogAn. N. Baiiina 
108*. 2mojs. 12, 9. Ea istom pozire, tor 6ini 
8va mlados da iejom nmire. §. Men6eti6 16. 
Vazme mi sva mo6 i krjepos, istom me ode 
2iva. 21. Ovo sam istom £iv gina6i za (obav. 
159. Istom mi zapovid a ne mol'. 215. Eroz 
toj se 6' mnom, vile, vrha syih di6iti, istom me 
jur milo htij k sebi primiti. G. DrSi6 850. Umira 
a ne znam, tko mi smrt zadava; istom me (aven 
plam po malo skonSava. 422. Bi&i, koje prostrih, 
na debar broj kladi, jere jih istom rib miloS6e 
zaradi. P. Hektorovi6 60. Ne istom, da znaS, 
ja, da svib naS ve6i dil. 71. Ako ne zna kripos 
gto je, neg li jej se istom 6adi. N. Na)eSkovi6 
1, 840. Slava istom sad kratid. M. Dr2i6 16. 
Istom se spomeni od potrjebe moje vaS ares 

ilavem. 59. Na ovo se bitje istom tako i ne 
dohodi. B. Gradi6, ^ev. 112. Mene istom gle- 



I8T0M, 1, a. 



58 



ISTOM, 1, 



dftjte. 167. JoS da se Vik na stvor ne bnde '' 
isiti, istozn je diyna stvar }nb)en bit na sviti. 
D. BaAina 86^. I nidna ne $ini dob satyar 
8 vridnosti, a isiom se trajn dni bez nijedne ko- 
risti. 142^. Istom badi hama Bo^, i milosna 
sYomu bIubi. M. Peleffrinovi6 185. Smrt tvoja 
ufanje ubi, kim istom iivjah ja. D. Zlatari6 19*. 
Mnim da ove Sasti sa ne inih, neg istom Aegove. 
21*. ZlatoSinje, ko istpm jadne )ade blasni. J. 
Kavaiiin 55i>. K^ (Memfu) napnnit kad odlnSi, 
istom re6e (Bog) : ,Pracna sem}o . . .' 72*. Be- 
dovnik& ne istom trudih, neg* krni&enib iSn. 295*. 
Dnh tu ti je brabreniti, ne istom uda all tijelo. 
850*. Ne istom glava i sredina, neg se i kuda 
posve^nje. 367*. Hotio sam istom sgrabit njeke, 
ki sn rake naSe. 878^. Zato goTore^i istom pa- 
metjn, ne isvrfiuje se duSnost. A. Ba6i6 89. Ovo 
pet sakramenata naredeno je od Isnkrsta saradi 
^ovika, zaSto iiemn istom korist 6ine. J. Ba- 
novao, rasg. 200. Nije is srdca govorio ve6e 
istom nstima. A. Kani2li6y kam. 56. Toliko nam 
se istom iivota dopnfita, da neToJe naSe 6atiti 
moiemo. 868. Ne svi nego istom nikoji. 488. 
Po nikoliko istom redaka. fran. 146. Tefiko mu 
se je fi i^ime rastati i istom &as bres i&ega biti. 
nto6. 442. Svaki dan jednim istom jajoem tilo 
sToje hnu&afie. nsr. 218. Da se tebi istom pnSti 
yratit opet na ovi svit. M. Zori6i6, osm. 8. A 
ne teii Sto na zem]i istom leSi. V. Dofien 218*. 
Ja ne mislim da tog' iale ; dal* mlim da se istom 
gale. 252*. Koje (odide) za mloge novce nafiine 
se pak istom jedan put obnku se. M. A. Be)kovi6. 
sat. A7^. Ja nisam obe6ao pisati bistorijn od 
Slavonije nego satira; ovo pak istom od Novo- 
gradifikog bo6u da ti ukaSem. B8^. To ni lipo 
nit' dostojno fale nego istom §to se |adi Sale. 
Fl^. Ako de§ me istom posluSati. H6^. Nede 
ieti, nego istom drpa. 18^. Dosta bi bilo dicu 
istom gdifito pripomagat sabr. 18. Yi vidite da 
Sovik istom gdigod iznenada umre. 86. On za 
Hme lino istom bo6e 1' ne6e V postnpa. 49. 
Ah ot6e, dobro govoriS, ali je vrlo golema sra- 
mota istom pomisliti, da ga imam kazatL D. 
Bapi6 47. Promotri, da onoga Boga imaS ne- 
prijateja, koji Lncifera radi jedne istom ohole 
misli jest bacio a make paklene. 76. Koliki. 
strah n nas utira istom jedna vatra, kada ka6a 
zapali. 105. Istom se akaSe i adi} prode. 807. 
Istom 8 toga kod ka6e se yrza. J. 8. Be|kovi6 
418. Po tebe me zmija zaklat h6aSe; a kod }obe 
istom ne ho6aSe. Nar. pjes. Tak. 1, 201. Za- 
natlije i mlade 6ar^je . . . istom poSli , da se 
]ebom rane. 2, 814. — b) stoji a liel^em kor^un-, 
keijama Ho pokaeuju uvjet^ vrijeme, deSie pred 
fitma nego sa fiima. an) $ da. Ali istom tolikoj 
da jedan blagosov imafi? N. Bai&ina 58*. Imojs. 
27, 88. Poj, vazmi gostaru al' nova al' stara, 
istom cila da je. P. Hektorovi6 14. Da je istom 
dijete zdravo. M. Dr2i6 142. Ako je i star, istom 
da ma pr6ija izmem iz roka. 165. Ti men! budi 
gospodar, a ja 6a tebi slaga, istom da se isplije. 
SiOS. Pomo6 ne6e mai&kati, istom da ja iSta. B. 
Gradi6, djev. 24. Ni' mi, znaj, iivotom maSno 
se rastavit, istom da a tvome sroa ja na sviti, za 
kogodi brime mo6 buda Siviti. D. BaAina 28^. 
Dobiti 6e sva proStenja, istom da toj ne bi a6inio 
cije6a oholasti. A. Ga6eti6, roz. jez. 24. OiAaSe 
veoma dobro potra6ene sve svoje trade, istom 
da bi mogao akloniti jib. B. Kafii6, i&. 86. Do 
carskoga istom stola, odkli pade, da uzrasti, ne 
gleda ona zlata, snage, vjere i j^ti. I. Gan- 
dali6 802. Nije je ie|a bijela dana, istom da 
sve sonoe vidi. 471. Na visinn carska istom 
da se azide, svi razlozi neka gina. 518. Carstva 



i viu svijet da pogine, iatom da se on oevetL 
515. Neka sve izgabim, istom da mi ostane 
tvoja sveta milost. I. Grli6i6 158. ](iabe dra&a 
i otrovi, istom da im je drag ovijet ovi. J. Ea- 
vaAin 40l>. Moiemo i mi sliditi istom da ho- 
6emo. A. d. Bella, razgov. 126. Koji istom da 
ho6e, moga biti od ovoga blagodami. 195. Sloii 
se 8 nepravdonl istom da to more imatL J. Ba- 
novac, pred. 100. Svakom vodom, istom da je 
naravska voda. L A. Nenadid, naok. 99. PoUi 
£adim da me ovdi pedepSe, istom da mi ti oprostiS. 
216. Svaka 6a dragovo^no podniti, da istom moga 
vas viditi. A. Kaniili6, kam. 819. Pivamo da 
nam istom vrime pn>|de. fran. 181. Mladi6 re6e, 
da 6e rad vid izgabiti, da bi ja istom mogao 
viditi. nto6. 876. I kad vidim da tko k meni 
ide, poSmem kopat, da me istom vide. M. A. Bel- 
kovi6, sat. D8b. Cii&aSe ovakova kripoatna dila 
istom da bade poSten 6ovik. sabr. 7. Nit' griSe 
oni, tkoji poradi ]abavi pokore podlagaja svoje 
tilo i pedipsivaja ga bi^ima, istom da to prilikom 
dilaja i svitom starifiina. Blago tarL 2, 129. Istom 
da bi se dah ozdriao a drSanstva. J. Matovi6 
504. Sve zlo dobrovo}no trpe6i radi Boga i dobro 
svako, istom da se mo2e, &ine6i. T. Ivanovi6 28. 
Prikaziva svoj iivot, istom da oslobodi sara6nica 
svoja. I. J. P. La5i6, razg. 78. Ako bi tko rekao, 
da podilite}, naode6i se a grya, ne podaje sa- 
kramenat, istom da je isponio sva, koja se pri- 
stoje . . . nar. 11. Slaiiti moga c^aci oSeAeni, 
istom da ne dvoSenei. 88. Za taj posao kod nas 
sa dabreta, istom linost da mloge ne smeta. J. 
8. Be}kovi6 28. I pjevo je, ali zgode male, istom 
da bi ne ostale paste. Osvetn. 7, 1. — hh) s ako. 
Privara himbena ako istom paprSi, do malo bro- 
mena sramotno vrat skrSi. Qt. Palmoti6 1, 97. 
Da svaki moSe dobiti slava nebeska, istom ako 
viraje a Isakrsta. A. Ba6i6 148. Ako li se istom 
czdostojiS primiti srdoe moje. A. Eani21i6, ozr. 
48. Divojko, ako je istom vo|a tvoja, ja te azimam 
za draga moga. ato6. 55. Ako li istom ho6eS, 
nije moga6e, da spasen ne badem. bogo)ubn. 520. 
Da 6e se lasno naaSit, ako istom bade hotio. L 
Jablanoi 12. Ako bi istom svaki pristavio pri 
sebi ona Ijekarija. J. Matovi6 181. More se joSte 
prositi svako drago dobro, istom ako 6e biti za 
ve6a slava Bo2ja. I. J. P. La5i6, doct. 47. tJ 
svako vrime stoji Bog s rakama razkrilitima za 
prigrliti k sebi grifinika, istom ako se pokaje. 
D. Bapi6 58. Cesto se agasi sviti&ak od sama 
sebe, istom ako se ne priliva a]e. 158. Ja sam 
ovim obilno zadovo}an, ako sam istom §to po- 
godio. J. 8. Be}kovi6 xii. — ee) 8 nek, neka. 
I pisa da 6e ga a svema pomo6i, istom neka on 
stoji a tvrdnosti vire. A. Ba6i6 258. Nego se 
skape dahovnici od svake vrste, istom neka ih 
je ve6e. 256. Istom nek je kao oni ho6e. J. 
Banovao, pred. 81. Da dan za dan privrlazi, 
istom vrime nek prolasi. V. DoSen 210^. Svaka 
je (voda) dobra, istom nek je naravna. M. Do- 
breti6 20. Istom neka a i&egov grih s vo}om 
ne pristane. 470. Istom nek je ^)ade svisno, 
daSevno i pametno. 484. Lasno je sada po misti 
skroviti, istom neka se Sati, jarve se dilo aSi- 
Aeno ne zna. D. Bapi6 6. — dd) 8 kad, kada. 
Koje nam Bog obilato podi)aje, istom kada ga 
molimo. A. Ba6i6 82. Kada bi se istom spo- 
menao od propetoga spasite|a. A. KaniSli6, ozr. 
108. A tko je takvi, koji onome, od koga je 
jedna primio zaaSnica, ne bi ^tiri vratio, istom 
kada bi mogao? 9. Bapi6 41. — e) radi ve6e 
sile gtciji %u rijei Utoga grutieiia. aa) samo. Da 
ga 6e 8 dobre vo^e primiti, istom samo da azme 
sobom beSkota. B. Ka§i6, ih. 28. Ako ho6eS pe- 



ISTOM, 1, a. 



59 



I8toma6e*e 



dipsati mono, oto taini 2iTot nxyj, samo Istofn 
da me Be nhiliS, o Bo2e moj, slavna niivanja. 
M. JerkoTi6 100. Isiom 8ax^o zapovidju atvori. 
P. Badoy£i6, ist. 24. Mi9lio sain prlpraviti uaene 
za ti Sas neistini, isiom samo neka mi Bo/f dor 
pnsti yrime. P. Posilovid, nasi. 102«. Pak istom 
samo aa raskoSje i nasladnost teSaka bivajn i 
do^iradaju se. M. A. Be]kovi6, sat. L7*. 8qpro- 
tivStine svitovi&e rado jesu trpili istom samo, ne 
bi li obe6ana platja n neba zadobili. B. Lea- 
koTi6, gov. 111. — bb) teke. Istom teke da do- 
tiiknem- V* DoSen 161^. Pak akoli Sto podmn5e 
istom teke poiavnSe. 210^. — ce) toprv. Yasda 
im 6e se mnjeti da sn toprf istom po6eli pjeti. 
a 0radi6, djey. 174. 

b. hod kaiva djela % kod rijeii Ho pokaguju 
mrijeme, gruUi Ho % jedva. DiteSce istom rodeno. 
J. BanovaCi prisv. obit. 55. DiteSce od jedne 
istom godine. A. Kani21i6, ato$. 477. Dal' se 
8 mirom knpao ^ka, dok novaoa stane zTeka; 
pak se istom tad otvori. Y. DoSen 40^. Kad me 
pita: yjesi V ga 6e§ao?' ^Nisam'. Telim. ineg istom 
poSao'. M. A. Be}koyi6, sat. D8*. Tada istom 
tovaii na kola. Ii4^. Jedna mlada istom ndata 
grofica. sabr. 11. Jedni istom Sava prelaiahu, 
dmgi toprv na Savn dolase. Nar. pjes. vnk. 4, 280. 
Op6ina Bisanska istom n 1648 godini eilpm se 
otela od zavisnosti turske. PravdonoSa. 1852. 5. 
— U jednoga pisca zvin vijeka istom nego snafi 
Ho i netom. Vina od lose i malo vode, koje se 
priobrada istom nego sn izreSene ri5i posveceiia. 
L J. P. LaSi6, doct. 84. Istom nego zapo^.ma 
dovrSajn. razg. 11. Istom nego na vrata stu- 
pimOy pogledajte. 29. Istom nego se povrati u 
svoJQ ota^bina, zapo6e prikupjati. izk. 4. 

e. u liek^em prtn^erima kao da gnafi: odmdh 
Hi tMnenada. Yode ne nmiba komn poslnb dati, 
istom se poSniha put neba penati. P. Hekto- 
rovi6 72. Srebro, zlato, blago svako, koje nsmoi* 
poieliti, istom ti 6e a stan pliti. A. 6nbranovi6 
151. Plav morska svaki 5as po mora koja gre, 
istom je jedan dan val morski proidere. D. Ra- 
£ina 97*. A a vino dok nalije vode, istom vidiS 
Aeg a areSt vode. M. A. Belkovi6, sat. D8*. Da 
se preneS, srSan Milovane, istom kmna npala bi 
na te. Osvetn. 5, 1. Kad se krvi okosili erne, 
iJBtom sn se smamili TraviUini. 7, 64. 

d. u Aekijem primjerima kao da stoji samo da 
te6e istakne i^eke rijedi, kao baS. I da ngrize 
tade pjesni, na mjeseo se istom bijesni. J. Ka- 
va^n 78^. Oni (grih) od nepravedna steSei&a i 
kriva priuzetja ne more se pomrsiti ne povra- 
tivii istom ^je je. J. Banovac, razg. 88. (^dna 
se stvar okmliena proroka Sinijafie, da priveliki 
Goepodin Bog od nas se istom si6a i spomii&a. 
A. Kani21i6, nzr. 86. Eako 6e daSa prokleta 
svoje tilo pozdraviti, kakvom li )abavja istom 
ho^D na iiegtk pogledatt? D. Bapi6 8. Istom ti 
he B jaokom vika nstati: proklet sat a kome 
sam ledovnik postao. 7. I istom bio je da iz- 
vrli ovo odredeiie, kada evo Bog zvao ga je na 
drogi iivot. A. Tomikovi6, iiv. 24. 

e. saltem, dt^udi, barem, — V jednom pri- 
mjeru zvn vjieka % u Mikafinu rjeiniku, Pomi- 
ligte mene istom vi, prijateli moji. B. Kadi6, 
rit 214. 

Z, eoni' ^vKt simnlac, dam, netom (odmah poHo 
se tvrii ono Ho se kah podloinom redenicom u 
kojoj je istom, Hi dok se joS vrH), u glavnoj re- 
6miei mOie biti kot^nkcija kqjom se istHe ono 
Ho se u ilq; pripon^jeda, 

a. «i glofmoi re6enici nema ovakve kor\junke^e. 
Istom Isak govoreine dosvrSi i izljeii Jakob na- 
dvor, dode Hesaa. N. Ba^na 57^. lmojs.^27/.80. 



Lot izide izvan grada a jatra, istom sonce bi>- 
jaSe izteklo. S. Margiti6, fkl. 8J3. Istom lice Je- 
zasovo vidi, ponQy}ena osta. L Bordi6, azd. 8. 
nija prorok istom izasti, da sade ogaii svrka 
vojske.kraja Okoisije, odma bi poslofifm. J. Ba- 
tiovac, razg. 25. Koji istom bada6i od grada 
odstapili, po&e strabovito a neba pacati. And. 
Ka6i6, kor. 19. Istom care a besjedi bjeSe, MiloS 
ide a kalaSa vodi. Nar. pjes. vak. 2, 144. Istom 
kneSe naredio vojska, na Kosovo adariSe Taroi. 
2, 296—297. Istom oni a rije6i bili, povikaSe 
kideni Saafii. 8, 251. Pa je jedno jatro aranio, 
istom svana i ograna sance. Nar. pjes. vil. 1866. 
647. 

b. II glavnoj je reieniei kor^unkeija : a) a, ali. 
Unfie se istom odgovori, ke podaSe znanci sijedi, 
a Dant se diSe gori. I. Qunduli6 515. Istom 
Grajo sjede za trpeza, a povika s bedena La- 
tinos. Nar. pjes. vak. 2, 476. — Istom Adam i 
Eva poSeSe raskoSje raja zema]skoga aSivati, ali 
evo prJstopi nenavidjivi dab. E. Pavi6, ogL 6. 
Istom Izak ove ri6i izasti, ali eto Ezaa. 61. 
Istom baba joS jezikom miSe, al' eto ti kaharioa 
vi6e. M. A. Be}kovi6, sat D5*. Istom oni tako 
besjedaba, al' eto ti singe Milatlna. 2, 298. Istom 
ase Zmaj-Despote Ya5e, istom aze da popije vino, 
al' dotrSa jedan od svatova. Nar. pjes. vak. 2, 584. 
Istom oni a rije^i bili , al* eto ti Hasan - paSe 
s vojskom. 8, 73. — b) eto, nati (nato). Istom 
to izusti, nato! prid sobom vidi draga. A. Ka- 
ni£li6, atoS. 70. vidi i primjere kod a) u kojima 
UM ali ima eto. -^ e) kad. Istom Abandancija 
postavi na svijet Benedikta i Skolastika, kad 
pode 8 svijeta. I. Dordi6, ben. 11. — d) pa, pak. 
Istom Stjepan iz tazbine dode, pa je brata Dari 
besjedio. Nar. pjes. vak. 8, 93. Istom on to re6e 
i ne re5e, pak on Sari dade ogaA SivL 8, 423. 

— e) dok. Istom oni a besjedi bjeha, dok se 
pramen zapodede tame. Nar. pjes. vak. 2, 220. 

I8TOBiA(3AN, istomaSna, a<{;. koji se moie 
istoma6iti. — Kao adj. samo u StuUdevu rjei- 
niku: ,explicabili8^ — Kao adv, u jednoga pisca 
xviii vijeka, u kojega kao da snaii jasno, raz- 
govijetno, Istoma6no znaja6i svaki Slanak na po 
se. F. Lastrii, svet. 73*. Imate, reko, znati, da 
sa re&ene stvari potribite za saraniti se i potri- 
bito je, da ih svaki Erstjanin zna o6ito i isto- 
maSno, to jest, kada se apita, da zna odgovoriti 
i iskazati, kako izgovorismo sada. od* 23. 

I8TOMA(3aTI, ist6m&6&m, impf. istomaftiti. — 
U dva pisca xvii vijeka, §to istoma6a sveti Grgor. 
P. Posilovid, nasi. 7*. Obi6aj ima tolika jakost 
(kako gaistomaSa naravni). 82^. Od kolike jest 
zlo6e istoma6a madri, kada liimi re5e . . . 33^. 
Istoma6aja6i govorenje. cvijet. 21. Ovo isto 6a- 
6aSe prorok Mikea, kadno re5e: ,Jao meni koji 
sam kakono oni koji azbira grosdide grosdja a 
jesen poslije vinotrga, kadno se jarve ne nabodi 
grozdova^ i dovode6i ovo prilikovai&e na na5in i 
iztoma5aja6i se reSe adi|e . . . M. Badni6 441^. 

IBTOliA^SlfrE, n. cfje^ kojijem se istomaH. 

— Radi drukdijega cikcenta ist6ma5SAe vidi kod 
istoma5iti. — Stariji je oblik istomade^je. — Lf- 
medu rjednika u Mikafinu (istomafienje), u Be- 
linu (istoma6enje , interpretation 413^; ,declaratio' 
292* ; ,descriptio' 251ft), u Volti^yinu, u StuU- 
devu, Artikali prave vere s kratkim istomadenjem. 
Kateh. 1561. Al*. Dobro spozna iz BoSje zapo- 
vedi i istoma6enja Isasova. G8*. Istomaftenje 
besjeda tvojije prosyjetjiye. M. Divkovi6, bes. 
210*. Istomacenje tabale viSe reSene. naak. xvii. 
U istoma6enja od ovije 61anak. 53^. 6ekaja6i 
od ]&ega istoma5enje i raspletei\je. B. KaSid, lA* 



ISTOMA^fil^ 



60 



istomaCiti, 3. 



70. iudiuk od £ega nsaznati istoma^i^ nasi. 
2. iirot svetaca jest iBiomaSeDJe svetijeh pisama. 
per. V. Sya ora iztomafienja su dobra. I. An6i6, 
svit. 127. Crkva Bret a, Sele6i da i&eaini sinoyi 
isiomaSei&eiii otajstva od 8. vire nanka mlikom 
i^esto se hrane. J. Banovao, raxg. 66. U dovr- 
Sei^a isfcoma^i&a vire. izkax. 28. Ima la svoje 
isiomaSei^e onobitn svetkovina. F. Lastri6, test 
60^ XT istomaSe^a od ovi oUjstvi. 201 ^ S. 
crkva u ofioiju, ss. Dan5itp}i u svoji istomaSei&i . . . 
Bi9^, Ako 6cmo po istomaSeAu dmi^ naa5ite]a 
redone ri5i razamiti. 850^. Po istomaSei&a s. 
Petra. a vet. IB^ ZaSto joj dolazimo na kraj po 
]ztoma6eiin. M. Zori6i6, osm. 5. Faraana aaavim 
bi dra^o ovo iztomaSenje. And. Ea£i6, kor. 42. 
latoma^eiie ^onlkega Slana. J. Matovi6 95. Ovo 
ae iaio izvada is latomaSeAa latoKa uakratnuda. 
109. Ovo razloiei^e iSte duSe latomaSei&e. 281. 
Eoje latomaSeAe imaja ove rijeSi Dofcoono? 89i. 
S. Jerolim u isiomaSeiiu n Matea zove ova rijeS. . . 
524. 

ISTOMA(3iLA0, latom&Siooa, m. iotjek h^i 
isUnnaii. — Od zvii vijeka^ a igmedu fjednika 
u Mikafinu (iatoma^'Iao, izfiiovorilac .ezplanator, 
interprea') gdje se fiaj prije tiahodi, i u Stuli- 
6evH (ffrijeikim iatomaSioo tif iatoma^ite]). Eoji 
JatomaSiooi i naa6ite)i Boga naamrloga. J. Ma- 
tovi6 80. 

ISTOMACiTE^, m. vidi iaiomaSilao. ~ Od 
xvTiT fjHekOf a iemedu nieSnika u VolH^inu (iato- 
naSitel yinterprete, srloasatore' ,aa8]eger'; isto- 
maSite} ^interprete' ,dolmetacher, aaalegfer*) t u 
8tuU6evu (^ezplanator, declarator, interprea, ex- 
plicatory, ^ivot iztoina5ito)a naredbe tvoga reda. 
M. ZoH£i6, oam. 146. Iatoina6ito} i atraSanin 
katoliSanake iatine. J. Matovi6 200. 

ISTOliA^ITE^iAN, istoma^itelna , adj, koji 
irebn da se istomaii. — U 8tult6evu rje6n%ku: 
^explicandaa, exponendna^ — nepouzdano. 

ISTOMAClTEtilGA, f, iensko dejade koje tsto- 
ma6i. -— U StuUdevu rjehtiku: ,quae ezplanat, 
exponiti explicatrix'. 

ISTOMASiTI, iatomasrm. pf, mJf'iatnmaSiti. 
— Sloieno: ]z-toma6iti. — Akc je zahijeien prema 
istnmaSiti, u Dubrovniku je drukOji: i8t6ma6iti. 
i8t6ma£tm. — ^adi -o- vidi kod toma6iti. — Od 
XVI vijekOf a izmedu rjeinika u Mika}inu (iato- 
ma&iti, izrijeti ,explano, planum facio, dolaoido, 
explico, evolvo, verto, converto, intorpraetor, 
reddo, declaro, expono'; iatomaSiti u op6enaki 
jezik ,vQ]ffaritor reddera. val^ari aermone expo- 
nere')» u Belinu (iztomaSiti, iztomaSivam .explioo' 
699^ ; ,expono' 292* ; iztomaSiti. iztomaSnjem ,de- 
finio^ 266*; iatomaSiti, iatomaSivam yintorpretor' 
418(>; ,deacribo' 251*). u Voltf^ijinu (iztomaSiti, 
iztomaSim, iztomaSnjem tinterpretare, apieg^are, 
avilnppare' ,anale^n, erkl&ren^. u 8tuli6eifu (,ex- 
ponere, declararei aperire, explicare, explanare, 

intorpretariO- 

1. aktitmo, 8ve iztomafii. Zbom. 115*. Tu- 
tako gtk (libarce) odlnSib u naS jesik iatuma^it 
B. 6radi6y dub. 4. Tko 6e moAi doatojnimi be- 
aidami iatoma^iti veli£anatvo? B. KaSi6, ia. 29. 
Iz koje^ jib je (jezika) on istoma^io a ^dki. 
86. latomaSi nam prilika ova. I. Bandalavi6 
(1665) 50b. mat 15, 15. Da ani ai toliko laano 
ave iatoma&io i akazao. M. Orbin 18. Dvimi 
bo6a iztomaSiti prilikami. F. Glavini6, avitl. 8. 
Aleaandro vii iztomafii, da meda|e ... no moga 
ae zaimiti. L An6i6, avit. 11. Iztoma6i ma aan. 
8. Mar|riti6, fkl. 86. Mnoge aa ki&ige fitampali 
i iztoma&ili a jezik boaanaki. iapov. lu. Node 
.rije& 6ovjeaka otignosti to viSinu iztoma^it J. 



KavaAin 5281>. Na iati- naSin va^a i«toma6ati, 
ako je paoat bila profciva avetljem. A. Ba^6 78, 
Prexnda je pokomik daSan ave avoje ^ke iaU- 
ma^iti. 879. 8 duboSinom bogodovskom iaio- 
ma6iSe oatali. H. Bona&i6 8. Da niii k^ (otnistvo) 
jezik mo2e iatomaSiti ni pamet doka6itL J. Ba- 
novao, razg. 47. Jer koliko je ovo drugo ma&no 
iatoma6it a jezikom, toliko je prvo ma5nije a pi- 
metja dokaSiti. 47. Dali je potribito iztoma^iti, 
kako ae imamo Boga kladati. 78. Metaimo dnro 
a krah i&egov, t. j. metnimo kri2 na tilo Aegovo, 
kako iatomadi a. Jerolim. 227. Premda je po- 
komik da2an ave avoje gribe iatomaftiti i pod- 
pnno iapovidnika kazati. 250. ApoStoli a prvom 
Slanka prvo aobatvo trojatva priavetoga iztoma- 
5ifie. J. Filipovi6 1, 160*. Prvo nego iatomaSimo 
ove likarije. F. Laatri6, toat 87^. SkroviSto od 
obrizova£a iatoma^iamo 44^. Iatoma6ito gorSina 
area Marina na ovoj promlni. IIB*. O veae|a! 
koga ne moga^i ja iatomaSiti, ma&u&em ga 2e- 
atitajem obranim. ned. 17. Zato 6emo danaa iato- 
maSiti, Sto je avijeat. 49. latomaSio aam vam 
takoder onda Sto an vrato i okoloata^a od griba. 
88. U6enici ga apitaie, da im iatomaSi ovu pri- 
lika. 118. latomaiito mi, Sto zlamenaje moj 
aan. ned. 154. Not* iatoma6imo, Sto ae raza- 
mije a crkvi katoliSanakoj po proklidai&a. 822. 
Bietnito ga a miato od maka, kojizge Seatine 
mi doaegnat pametiia ne moremo, a kamo li je- 
zikom istomaSiti. 890. EAiga ova iatooiaSio je 
Teodor Balaamon. A. Eani2li6, kam. 18. O tko 
6e amati&a koja od malo riSi isajde iatoma- 
6iti? 21. latomaSivSi one redke nado8tav)a. 92. 
To je vele maSno a nafi jezik Utoma^iti. 176. 
Kojo piamica lipo je iatoma£io mndri Idiota. 
ato6. 284. Mlogi aa bogo|abno i8toma6ili otajaviL 
av. miae. bogolabn. 62. Po5e tomai^iti aan, i iato- 
ma5i ga. M. Zori5i6, zro. 154. Zapovijeda da ae 
doveda gonetoci, da iztomafie piamo. D. BaSi6 
52. U apavaAa bifie ma Bog aan iztoma6io. And. 
Ea6i6, kor. 288. Da mn iztoma^e, Sto aan zla- 
menaje. 288. OdgovoriSe ma, da otii aan izto- 
ma6iti ne moga, ako im ga ne kaie. 288. Koji 
bi reSeno piamo proStio ni iztomaftio. 296. lato- 
ma^iti a naSemn jezika katokism. J. Matovi6 xv. 
latomafiiti 6e parok ova od make Jeeokratove. 
47. Oci iatomaSili jeaa a imenom boljeati ona 
mrzoat grijMiA. 244. Ovo iatoma£i on iati, go- 
voreii. M. Dobretl6 1. Iztoma&iti podpoao zloi&a 
1 togota avoga griba. 152. Ovo a veto piamo 
a6i, i orkva aveta ve6e pata jeat iatoraaSila. L 
Velikanovi^y apat. 1, 17. Ti vidiS airomafttvo 
moje daSe a oaobito koliko aam potreban kre- 
poati (iatomaSi krepoat koja SadiS). L M. liattei 
800. Nat* badi aza me ovi dan da iztomaSim... 
D. Bapi6 11. IztomaSi nami prilika od knkola. 
B. Leakovio, gov. 48. Sva alava, goapodatvo i 
zadovolStinn, koja ae Boga priatoji, evo ja iati 
ain ilegov iztoma6i, kad re6e: ,Sveti ae ime tvojeS 
nank. 418. 

2. pasivHO. PiStole i evandie]a novo iatomaSena. 
L Bandalavi6 (1665) i. Koje rije^i ovako aa iz- 
tomaSene od avetijeb teologa. M. Orbin 8. Ene- 
jide ki&iga draga novo a alovinaki jezik iato- 
maSena. I. Zanotti, en. 1. Naak kratjanaki iato- 
ma6en a jezik boaanaki. I. Grli6i6 i. Zaito je 
a Aemu iatoma^na vira. J. Banovac, izkaz. 19. 
O 6adnovata doatojanatva! o oblaati neietoma- 
5ene! F. Laatri6, ned. 848. Koja atvar obilatije 
bila je iatomaSena a ,vjerovanja^ J. Matovi6 471. 
Katokizm rimaki iatoma$en a alavinakoma jezika. 
528. Potajno. neiatomadeno i iz daleka odkriti 
iapovid. M. Dobreti6 122. 

3. sa ae. 



ISTOMACiTI, 3, a. 

a. pativno. Ima se istomaSitl kako i yifi6 re- 
l^ni ^geh. 8. Matijevi6 64. Bilogi naaoi... ne 
moga se lasno pnka Aihoylm ri6ma zadovo]iio 
istomailt. L Grli(i6 xviu. ISfezina lipota i ^e- 
sino velifianBtvo nit* se more izfcoma6it, ni ie- 
re£i J. Banovac, raig. 97. Lipota B. D. ni- 
kakvom gizdom stvorenom ne more se istoma6it. 
F. La8tri6, test. 850^. Hotiju6i, da ma se san 
iitoma£i.^ And. Ka6i6, kor. 288. Koja se imi^a 
istomaSiti od pastir& okolo sakramenta krizme. 
J. ]iatoTi6 189. Da se alamei&em iayanskim lipo 
i pravo istomafie. M. Dobreti6 518. 

%. refleksvmo, gnadi: iHumaiiti 9vcje misUf Hi 

OM ito se prije rekh. — Bi6e po ialijan$kom 

ifiegarsi. Zaito Sergio nge se istoma&io od ita 

fite. A. Ba6i6 248. Ako li nisi o6ito ugovorio 

1 iatoma£io se svrba ovislja, ienidba je dobra. 

J. BanoTao, rasg. 270. 06a se bistrije istoma- 

^ti, da me oilovito rasam\j.ete. F. Lastri6, od^ 

100. Odkad i re£e Gospodin za istomaditi se 

bistro: ^NaaSite Sto je, milosrdje o6a a ne po- 

aTetiliite'. ned. 872. Bistrije iztoma5it se. M. 

Zori6i6, osm. 4. Za istomafiiti se lipSe, me6em 

loilike. aritm. 49. Syrba toga misnik ima se 

istomafiit s onim od koga prima mise. M. Do- 

breti6 884. 

ISTOMACiV, afti. kqji se moie isiomaditi — 
V Stuli6evu tjeiniku: t. istomafian. 

ISTOMA6iviN£, n. djelo kojijem se istoma- 
^*«. — Starfji je oblik istomaftivanje. Projdimo 
sad na istoma&ivaige desetice oli deset aapovidi 
Boftjik. Blago tarL 2, 28. 

ISTOMACIvATI, istom&6aj6m • istom&iiy&m, 
impf, istomafiiti. — Od xvii vijeha, a ismedu 
rj^ika u Belinu (,interpretor' 418^; vidi i hod 
i8toma£it])i • u Volti^ytnu (praes, iztoma6cgem 
tod iatomafiiti). 

a. (kktifmo, Istoma6cg djela tvoga iskr£ega na 
l)o|i dio. M. BadniA 444<'. Na tri na^&ina isto- 
ns^Tam. L Dordi6, salt. 187. Istoma^&iga jodna 
po jedna sve apraye. A. d. Costa 1, yi. Bifti 
itpletene bistro istomafiige. 1, 16. Apoeto Ko- 
rintijanixEia istoma£cge ... J. Matoyic 78. S. 
Ambrol istoma6iyiy'o6i oya, oyako reie: . . . 
10& Koja istomaiiy^'a naray i bi6e istoga sa- 
kramenta. 182. Styar mo6i 6e paroki a6iti isto- 
Qut£iyaja6i rasloge. 494. 

b. ia se, pasivno. Priyedofie ga na misto Gol- 
^ote, koje se istomaSiye Ealyarije misto. I. Ban- 
dnlayi6 98^. marc. 15, 22. Sanson istomafiaje se 
luikisanee. P. Bakgi6 201. Hrist ime griUco slo- 
^inski istoma^m'e se pomazanik. 8. Bosa yiii. 
Xatoma^ige se a kratko pryi 51an. J. Matoyi6 
^1. Zafito se istomaSuje s ovijem r^'eSima. 48. 
Koie rije(i istoma&iy^a se od izyrititoga askrst- 
^a2a. 5a 

IBTOlilCVIVi a4i. kqii se flako) moie isto- 
^uicitu — isporedi istomadiy, istomadan. — U 
dva pisea xyiii vijeka, Cetyrta (odluka) zoye se 
izU)ma6}iya zafito joj dolazimo na kraj po izto- 
maie^a. M. Zori5i6, osm. 5. Isto je nami ktio 
Ukrediti s rije^ima istoma61iyijema i oSitnijema. 
J. ]fatoyi6 841. 

I8T0MAHALAN, istomabalna, adj* is iste ma- 
^le. — U StulUevu rjeiniku: ,dello stesso quar- 
titte* ,ejasdem regionis'. — nepousdano. 

. ISTOMITI, istomiti, pf. ismuHtu — Bloieno: 
ii-tomiti. — Sawio u kiigama pisanima crkve- 
^tm jestkoMy a isssedu rje6nika u DaniOdecu 
Uezare^. Toliko me istomi syojimb tafitenijemb, 
iiko ya male mi ne amreti. Glasnik. 10, 228. 

ISTONABODAN, istonarodna, adj, kcoi je od 



61 



ISTOPBVA 



istoga narodii. — Samo u StuUdevu fjedniku: 
idella medesima gente' ,gentilis'. 

ISTONASJEDBAN, a^/. u Siutidevu fjeiniku : 
,eja8dem factionis'. — nepousdano. 

IST6N0VIc£, adv, vidi ietanoyice, -- Od xyi 
do xyiiz vifeka^ a ismedu rjeinika u StulOevH 
(,denao, iteram, rarsas*). A istonoyice se a oyi 
gnas brlog amete. B. Gradid, djey. 15. On se 
je yazda istonoyice na Ae poyratio. dab. 17. 
Opeta po6ne istonoyice n iste (grijehe) apadati. 
A. Ga6eti6, ros. mar. 40. Obeda istonoyice dodi. 
roz. jez. 6. Opeta se yrati i istonoyice red od 
syetoga Dominika pita. 68. Grijesi nafii tebe 
istonoyice raspinaja. 207. Da istonoyice bade& 
mi nan^eti na pamet redene styarl. M. Orbin 
2. Naok duboyni sada istonoyice istoma6en. I. 
Dr2i6 111. Da Dominik istonoyice stayi a ogaii 
syoja pisma. V. M. Ga6eti6 121. Opeta se isto- 
noyice poyra^a na iste moke. 190. 

IST6nUTI, IstonSm, pf, isi6i na vrh (vode), 
isflutati. — Sloieno: iz-tonati. — Na jednom 
mjtsiu xyiii vijeka. Metnati a morska pa6ina 
sye naSe slobe kako jedna prite&ko stina, koja ne 
moie nigdar opeta iztonatL A. d. Bella, razgoy. 
104. 

I8T00BIT£^AN, istoobitelna, adj. is iste obi- 
tefi. — U Stuliievu rjeiniku: istoobitilan, y. isto- 
ka6an. — nepousdano. 

ISTOOBLICAN, istoobli6na, adj. istoga oblika. 

— Na jednom mjestu xyiii vijeka. Opet nasriie 
ta dya cyayla istooblidna. Blago tcrl. 2, 101. 

ISTOOBBAZ AN, istoobrazna, aij. istoga obrasa. 

— Samo u Stulidevu fjeiniku: y. istoli6an. 

IST6PITI, istopim, pf. sloieno: iz-toplti. ^ 
Akc. je kao hod iznositi. 

1. posve utopiti. — B^jei je star a. isporedi 
stslov. istopiti. — Ismedu rjeinika u Daniiidevu 
(,demergere*). 

«. aktivno. — U kAigama pisanima crkvenijem 
Hi mijeianijem jesikom. (Rijeka) adayi yraga 
Boiga i izbranjje jego i istopi je. Domentijan^ 
20. Tako po srddft pristanifita nadeida na&a is- 
topibomfc. Glasnik. 11, 114. 

p. sa se, pasivno. — U narodncj pjesmi xyiii 
vijeka. Ne&to ib sam pogubio a £e&to se istopilo. 
Nar. pjes. bog. 9. 

S. posve rastopiti. — U Vukoou rjeiniku: 
,sobmelzen' ,liqaefaoio'. 

I8T6pJ£TI, ist6p£m, pf. (o mnogijem) utopiti 
se. — isporedi istopiti, 1. — U kikisi pisan^j cr- 
kvenijem jesikom xyii vijduL Bega jeie se i mnoai 
Yh yode istopdie. Glasnik. 22, 228. 

ISTOPLEMEN, adj. od istoga plemena. — Samo 
u VoHi^iJinu fjeiniku : ,gentilizio, ngaalmente no- 
bile' ,gleicbadelicb', i u Stuliievu: ,deiristessa £i- 
miglia' ,gentilitias'. 

ISTOPLEMENSTVO, n. osobina onijeh koji 
su istoga plemena. — Samo u Volti^ijinu rjei- 
niku: ,lignaggio, parentado' jgesobleobt, abstam- 
mang^ 

I3T6p;i£I^£, n. djelo kqjjjem se istopi. — Sta- 
riji su oblici istop}en\je i istoplenje. — Ismedu 
fjeinika u Daniitievu (istop}enge ,demersio*)' O 
|atago istop}en^'a! Gla^ik. 11, 114. 

I8T0P0NAyj(iATI, istop6n&y)&m, imp/, po- 
nay}ati. — U Stuliievu fjeiniku: ,repetere'. — 
fiepousdano. 

ISTOPfilLI^AN, istopriliSna, adj. iste prilike. 

— Samo u Stuli6evu rjeiniku: y. istoslii^. 

ISTOPBVA, adv. na jednom n^estu xyz vijeka 



ISTOPRVA 



62 



I8T0STADAN 



Mnaii Ho opet, iznovice, istonovioe. Be6o inm 
istoprva Alteram'). N. BaAina 140^. joanu. 10, 7. 

iSTOB, adv. vidi istom, 1. — Sastavjeno 4>d 
isto % r (Se). -— Od zvi nijeka (doata ri^etko), a 
iMmedu rje^ika u Stuli^vu (isior ako ^modo, 
dummodo*). Sile ni istor iiada mnom y6ii^ene 
nego i na ostale. Mon. croat. 809. (1598)^ Isfcor 
ako mi ne odstupimo od i&ega. F. Lastrid, test. 
68*. Istor ako mogu. 71^. Ja sam pripraTan, 
istor ako je To|a tvoja. 149^. Istor one n rijeSi 
bile. Nar. pjes. jok. 409. Ali sad so istor make 
prijeke. Osvetn. 8, 124. Po^m spana nokti s cma 
mesa, istor sudac na milost se stresa. 4, 12. Oj 
jnnaci ! savjet daste, aP ga ne driaste, s tog vas 
istor gone tuSbe grube. 4, 56. U selu su muii 
prelovali i od svalta tradni jadovali, istor lieki 
upade meda i&e. 5, 18. Tu se mjna napojili piva, 
i medn se bojci svjetovali kud bi koju okrenuli 
vojskn, ko bi kojoj bio komandare, istor pade 
Tijest blagojavna. 5, 94. Istor sr^ba sa Jamaka 
sinu pa imenom o&it^em zinn. 6, 47. Smion 
yodi drhtne pratioce, istor jadu sjetio se svomu, 
kide di)ka sa ramena bojnu. 6| 78. 

ISTOBBITI, Istorbim, pf. xMvaditi ti torhe. — 
Fostaje od iz % torba nastavkom, i. — Samo u 
Stuliievu rjeiniku: iztorbiti, v. izolagati. 

tSTOBIGA, vidi istorijica. 

iSTOBIJA, /. historia, pripovijedaiiie proilijeh 
(istinitijeh) dogadaja^ Hi uopce Hi i^kijeh oso- 
hitijeh, i djeio (kiMga) gdje se pripovijeda, pa i 
snane proilijeh dogadt^a, i sam dogadaj had se 
isttie da je istinit. — tsporedi igtonja. — Od 
latinske rHedi'^ po latinsko^ ortograjyi nalasi se 
pisano i historija. — Od xy v\jeka, a ismedu 
fjednika u Mikafinu (istorija, pismo od stvari 
pro§asti, od starine ,historia, annales, monomenta 
temporom') i u Dani6i6evu (,historia'). Istorija 
syete udoyioe Jndit. M. Maralid 1. Namirih se 
na historija adoyice Judite. 8. Istorija o srbb- 
skjhb carej. Okiz. pam. daf. 55. Lega se a 
istorijah rimsoijeh. Pril. jag. ark. 77. (1520). La- 
tini dr2e historija za riC istina. P. Hektoroyi6 
55. Takoyih eksemploy imamo dosta ya syetom 
pisma i ya dragih istorijah. Postila. X4^. Ea- 
zebio a syojoj istoriji yeli . . . B. Gradi6, djey. 
69. Ona a razamna goyorenja i historijah bi 
dobro naadena. F. Vran6i6, 2iy. 70. U di)oj isto- 
riji od liegoya £iyota. B. Kadii, fran. 188. U 
syojoj istoriji crkoynoj. per. 58. Ne6a nifita na 
oyo mjesto redi od istorija. rit. 17. Prikaiaje 
istorija od styari otajne. na6. 7. Da je prili6nija 
fabalam ili pri6icam, nego istinoj istoriji. M. 
Orbin 149. Historija od drngoga blagdana s. 
Agneze. F. Glayini6, cyit. 40*. Kako ono a An- 
tiohenskoj gtemo historiji. 104^. Kako a na&ih 
latinskih rekosmo historijah. 827*. Ne pifiem pre- 
dike nego samo histor^e syetih. 409i>. (u sv^em 
primjertma Glavinidevijem nezna se, jeli s ili 
A), Bto se lega a njecijeh istorijah crkoynijeh. 
1. Driit 238. Ne moga6e syaki iskati stara pisma 
i historije. P. Badoy6i6, ist. 46. Za5 mi istorija 
od toga ne prayi Oliya. 26. Priyidimo sVe s. 
pismo i istonje crkyene i syitoyne i na6 6emo 
Boga ne samo dobroga, dali i prayednoga. J. 
Banoyaci razg. 28. Kako se Stijo a istorijah. 
pred. b5. Historije bo, iliti iskaztu&a syeta iska- 
zuja. F. Lastri6, test. 62*. Ne nahodi se u isto- 
riji. A. Kaniilid, kam. 550. Metnuo sam (u kMgu) 
mnogo razli6itih historija ili dogadaja. ato&. xxy. 
Historijami iliti pripoyistma. xxyi. Niki pida 
historije. M. A. Keikoyid, sat. Bl^. Ja nisam 
obedao pisati histor^a od Slayonije. Bd^. Histo- 
rija od Jefrema. sabr. 57. Istomafiiti istorija, to 



jest poyijedaiie paka izraelskoga. J. Matoyi6 82i 
Istorija eyangeUka. J. Baji6, poufi. 1, 26. Pa6e 
imab bi re6i, da misto dostojne i prayedne pla6e 
daje ialosti, ayride&a, gor^iiiu, kako se yidi a 
syima historijama. 9. Bapi6 170. Boda6i da se 
mloge itija historije. 254. Tko je Iddge od hi- 
storija iliti dogadaja Stio. 878. Ili je oyo kakyt 
crkyena istorija, ili samo narodxia pripoyijetka. 
Vak, nar. prip. 1, 128. XT ostalijem crnogorskijem 
pjesmama yide je istorije nego poezije. 4, 127. 

ISTOBijATI, istorU&m, impf. ialiti se, igraH 
se, — Jfostaje od istor^a. — (J note vrijesu « 
okolid dubrovadkoj. ,6to je ona vika?' ,Niftta, 
^eca istor^'aju*. P. BadmanL 

tSTOBUIOA (i istdrica), /. dem. istor^'a. - 
Od xyiii vijeka, Al' pri sada istorioO) strafiila sa 
toj dje^ice. J. Kayaiiin 559^. PoelaSajde jedna 
istorijica. D. Obradoyid, say. 47. One razne hi- 
storice. S. TekeUja. letop. mat. sr. 120, 2. 

tSTOBIK, m. lat historloos, iovjek hoji piie 
ili je napisao istorijti. — Nalasi se pisano i hi- 
storik (isporedi istorija). — Od xyii vijeka, a 
ismedu fjednika u Mikafinu (istorik, koji piie 
istorije ,historicas') gdje se naj prije nahodi, 
dto pak od oyoga bi, istorik ne stay(a. J. Fili- 
poyi6 1, 98^ Niti se mislim radi toga slayiti 
pod imenom od historika. And. Ka5i6, razg. 817^ 

ISTOBOD, vidi istorodan. 

ISTOBODAO, ist^roca, m. iovjek od istoga roda^ 

— Samo u 8tuli6evu rjeiniku: ,eonterranea8'. 

ISTOBODAN, ist6rodna, ac^'. k<fji je isioga 
roda (iste vrste), — D Sulekovu fjedniku: ,ho- 
mogenS i u liegovu rjeiniku enanstvenoga na- 
sivfa: Istorod(an), math. phil. tal. ,omogeneo', 
jhomogen, (gleichartig)^. c£ istoyrst; istorodni 
brojeyi, math. lat. ,nameri homogenei', ,gleich- 
artige zahlen*. 

ISTOBODNOST, /. osobina onoga ito je isUh 
rodno, — U Sulekovu rjeiniku enanstvenoga na- 
sivfa : Isto^odnost, math. ,homogenitftt', taL ,omo- 
geneit&'. c£ istoyrsnost. 

tSTOSKATI, istoskftm, pf, u Vukovu rjeiniku: 
kola hatradke istarati ,riiokling8 hinaosztossen* 
,retror8am extrado'. cf. toz. — Akc, je kao kod 
izgledati. — l:*ost(HJe od glasa U>m ili tot ito se 
viie koiku da ide natrag, 

ISTOSLI^AN, ist6sU£na, ad;, iste slike. - 
Samo u Stuliievu rjeiniku: y. istolifian. 

ISTOSMJEB, vidi istosnyehtn. 

I8T0SMJEBAN, istosmjerna, a^j. u kdoega je 
isti smjer, — U naie vrijeme kod pisaca : Isto- 
smjer(an), math. ,gleioher richtang*; istosn^erhe 
crte, math. ,gleichgeriohtete linien', taL Jinee 
della stessa direzione, linee d* eguale direzione'. 
B. dalek, rjedn. znansty. naz. 

ISTOSBEDAN, istosredna, ae^'. u kojega je 
ista sredina, isto srediite. — U pisaca ncUcga vre- 
mena. l8tosrjed(an), mat sasrjed ,conoentrisch' ;. 
istosrjedni kruzi ,conoentrische kreise*, tal. ,oerohL 
concentrici'. 

ISTOST, /. identitas, osobina onoga ito je isto, 

— Na jednom mjestu xyiii vijtka: Styar syaki^ 
sebi samoj a istosti syoga bida sjediiiiya po- 
boinos nerozdiona syom yiSAema gospodaru. B. 
Zazeri 82. i u pisaca naiega vtemxna: Istost, 
sL, phil. gr. min. ,einerleiheit*, tal. ,mede8imeizza'. 
B. ^ulek, rje6n. znansty. naz. 

I8T6sTADAN, ist6stadna, adi. if isioga stada^ 

— Samo u Stultievu rjeiniku: yejusdem gregis' 



I8T0STADBEN 



as 



I8TBA(3lTI 8E 



ISTOSTABBEN, aij. vidi istoBtadan. — U 
StuUdevu fjeiniku: ifltostadan. — nepousdano, 

I8T6STBANy actj. ig iste strane. — U Stuli- 
6evu fjeiniku: ,ejii8dem onriae, tribas, regionis'. 

ISTOSTUPAN, istostapna, acij. u StuUdevu 
fjeiniku: y. istokoraSan. — nepousdano, 

ISTOTE^! AN, isioteina, ac^'. kqji iatijem 8n\jerom 
tedfy vidi i8to8n\jeran. — Satno <idv, ist6te&iio u 
Mm fMiega vremena, Kod oranica obi&no raata- 
▼)aja sem(e railifinih gospodara ,medeS fi^dje se 
ora istote^no ; a gdje bo jedna dnigoj n porebar 
pre, tako da meda opstati ne moie, d^eli kamen 
takye zem\e. V. Bogifii6, sborn. 438. 

I8T0V, a4;* istij pravi, istiniL — Fostaje od 
isU fuutavkom ov. — Bijed je aiara, isporedi 
stslov. iBtovh. — Samo u knigama piaanima er- 
kvenijem jesikom, a igmedu rjeintka u DaniH- 
6evu (istovL yVerasO. Istovigii dddinu svojo. Ste&n, 
8iin« pam. da£ 8. Jemn po istind istovj gra- 
idaniziK bystL. 10. Na istovoje slbn&ce, Hrista 
}iibite}a tvojego. Domentijan* 182. 

ISTOVABAvAI^, n. djelo kojijem ae istova- 
rava, — U Vtikovu rjeHiku, 

ISTOVABAyATI; istoy^Lr&v&m, impf. istova- 
ritL — Akc kaki je u inf. taki je u praes, 8 
pi, istovardvaj^, u aor. istovarivah, u ger, praes. 
istoYariTi^'fi6i, u ger. praet. istovariv&vdi, u part, 
praet. act. istoyardvao; u ostalijem je obltdma 
<maki kaki je u praes. 1 sing. — U Vukovu fjei- 
niku: ,abladen' ,deonero, exonero'. 

I8T6VA:aiTI, i8t6yar£m,jp/. oteti, dignuti tavar, 
terei s 6e}adeta, ko1^a, lade, kola itd. Sto ga nose: 
kod toga moie biti objekat: a) tovar, n. p. ^isto- 
variti breme s kwka*; b) ono $to nosi, n. p. ^isto- 
nariti koika^ ladu' itd. — Sloieno : iz-ioyariti. — 
Akc je kao kod isdangubiti. — Od xyiii tfijeka, 
a igmedu fjeinika u 8tuli6evu (iztoyariti, y. iz- 
prtiti) • u Vukovu: 1. ,abladeii (die waare/ ,deo- 
nero*. 2. ,abladen (den wagen)' ,exoi)ero'. i u pre- 
nesenom smislu (isporedi izprtiti, 1, b). PritAe 
iztoyaride zia dragim. N. Paiika6a 25. — Sa se, 
pasivno. Gdi ze proja istoyari. I. Jablanoi 65. 

ISTOVABtVAl^E, fi. ijelo kojijem se istova- 
ruje. — U Vukotu fjeiniku. 

ISTOVABtVATI, iztoy&rajem i i8toy&r£y&m, 
imp/. izioyaritL — Akc kaki je u inf. taki je 
u praes. 8 pL istoyariyajii (ali istovkruj^), u aor. 
iztoyariyah, u ger. praes. istoyariyajiidi (ali isto- 
T4ng^6i), u ger. praei. istoyariy&ydi, u part, 
praet. act, istoyariyao; u ostalijem je obltdma 
onaki k(»ki je u praes. 1 sing. (impt. iztoy^riij i 
istoy^yaj). — U Vukoou fjeiniku: istoyariyati, 
iztoyartgem, yide iztoyarayati. 

ISTOVET, atij. vidi iztoyetan. ~ U fuUe vri- 
jeme. Tako zmo nafili za prayo, fito je krmada 
ubio, da yrati opet krma6u iztoyetu. Glasnik. 
XI, 1, 40. (1808). — U jednoga pisca s je ni;. e 
(vidi kod iztoyetan). Bra6a 6e ze poznat izto- 
yjeta. Ozyetn. 5, 110. 

IBTOVETAN, izt6yetna, adj, ipzizzimuz, posve 
istif bai isti. — Kao da je atigmentativ od isti ; 
fKyoMui je fMstavak yet (moglo bi se pomisUti 
da postaje od iztoy • da je nastavak et; ali is- 
poredi oigloyetan). — U naie vrijetne, a istnedu 
fjeinika u VfUu>9u: ,ganz derzelbe^ ,ipziz8imaz' 
s pirin^jerom : Izti iztoyetni otao (za d\jete koje 
je nalik na oca). Iztoyetan ,identizqh' ,identioo'. 
B. Petranoyi6, m6n. kjiig. 40. — 2ieki su pisci 
shvaHli da je e postalo od 6 po istoitiom go- 
fforUf te ff^. e piiu je • ije (vaja da prema raz- 
goy^jetan). Ali i^je, ye^ zyakoga pazara narod 



parba iztoyjetna para! Osyetn. 4, 10. Sl^edom 
slgede noti ztra&olike i dne prate iztoyijetne 
zlike. 4, 68. Istoyijetan, math. phil. etc ,iden- 
tizoh', tal. ,identioo*; iztoyyetna jedna^ba ,iden- 
tizohe gleiohnng' ; istoyijetni kupoyi, si^'moyi ,iden- 
tizche oomplexionen^ B. Solek, rje6n. znanztv. 
naz. — O jednoga pisca ima i adv. istoyjetno: 
A to bi nam istoyjetno bilo. Ozyetn. 2, 51. 

ISTOVETITI, istoyetim, impf. naiiiieno u^aSe 
vrijeme s ije n^. e, vidi iztoyetan. Iztoyijetiti, 
phil. yidentificiren'. cf. poiztoyijetiti. B. dolek, 
rjeftn. znanzty. naz. 

IST6yETNdST, i8t6yetno8ti, /. osobina onoga 
ito je istovetno. — U naSe vr^eme^ a igmedu 
fjeinika u Vukovu (,die identit&t' ,eadem yiz'). 
Istoyetnost ,identit&t* ,identiUi.^ B. Petranoyi6, 
m5n. king. 40. — I u Sulekovu rjeiniku: ,n&m- 
lichkeit'. — Sulekovu fjeiniku gnanstvenoga 
ncufivfa ima ije n^. e (vidi istoyetan): Istoyi- 
jetno8t, phil. ,identita8*, ,identit&t', ravrdrTjg, 

ISTOVETOVATI, istoyetajem, impf. vidi isto- 
yetiti. — U jednoga pisca naiega vremena (s je 
ffi;. e, vidi istoyetan). Ne istovjetuju mrtve li- 
8tine ea 2iyim narodom. M. Paylinoyi6, razl. 8pi8. 
164. Narodno srpstyo istoyjetige ee sa 8rpstyom 
yjersko-narodnim. razg. 72. 

ISTOVUET-, vidi istovet-. 

I8T6vJ£BAG, ist6yj3rca, m. iovjek iste vjere. 

— Naiineno u naie vriJeme. l8toyjerci (pL), hizt. 
stat. ,glaaben8g9no88en', tal. ,correUgionari, com- 
pagni nella religione'. B. dulek, ije6n. znansty. 
naz. 

ISTOVJET-, vidi istoyet-. 

ISTOVBEBiENIT, a^j. u Stuliievu fjeiniku: 
,contemporaneo' ,eja8dem temporis (pp. qui eodem 
tempore yiyont)*. — ftepougdafto. 

ISTOVBSNOST, /. osobina onoga ito je isto- 
ffrsno. — NaHi^eno u naie vrijeme. IstoyrsnoBt, 
math. ,homogenit&t, gleichartigkeit', tal. ,omo- 
geneitii.^ cf. istorodnost. B. 8alek, rje6n. znanzty. 
naz. 

IST6vBST, ac{j. vidi iztovrstan. — I u Stu- 
liievu fjeiniku: y. istoli^n. 

18X6 VEST AN, i8toyr8na, ac^. kcjije iste vrste. 

— isporedi istorodan. — NaUnerto u naie vri- 
jeme. l8toyr8t, istoyrstan, math. phil. ,homogen, 
gleichartig', tal. ,omogeneo'; ct istorodan; isto- 
yrsni izrazi ,homogene ausdrticke', tal. ,e8pressioni 
omogenee*; istoyrsna jedna^ba crte, tal. ,eqaa- 
zione omogenea d^una linea*, ,homogene gleiohung 
einer linie'; istoyrzno syjetlo ,homogenes lioht' 
,laoe omogenea^ B. Sulek, rje6n. znansty. naz. 

ISTOZLAMEISTE, n. u Stuliievu fjeiniku: ,idem 
signifioare'. — sasma ftepousdano. 

I8T0ZNA£!AN^ i8tozna6na, adj. koji isto gnaH 
(0 rijeii). -— Naiiiieno u naie vrijeme. Istozna6ni, 
gr. ,zynon7mizchS tal. ,8inonimo'; iztozna&na rije6, 
gr. ,s7nonymam^ B. Sulek, rje6n. znanzty. naz. 

I8T0ZNACN0ST, /. osobina istogfiairte rijeii. 

— U Sulekovu fjeiniku: ,8ynonymie'. 

ISTOZVECaN, i8tozye5na, ai^j. u kcjega je 
isti gvek. — Samo u Stuliievu rjeiniku: ,del me- 
desimo taono' ,87ntonu8 (idest ejusdem soni)^ 

iSTBA, /. Istria, itne kraju. — Od latifiskoga 
itnena. — Od xiy vijeka. Istra. Mon. croat. 46. 
(1395). 

ISTRACiTI se, l8tr&6£m se, pf, uniititi se, 
igumrijeti (o porodiei, kuH, plemenuy pa i o 
jednom iefadetu kad unure fte ostavivii poroda, 
kao ito je u no; eadikem primjeru). vidi istra- 



isteaCiti S£ 



64 



I8TBATITI, 



MtA 86 hod 2. istraliti. — Postaje od is • trak 
ncuiavkom i (iao u6%niH da od iega ne hude ni 
iraka); tnoie biti da je ista rijei ito iatraiiti, 
ie 86 po pu6kQJ etimologiji pomislilo na trak n^, 
na trag. — U naie vrijeme u Boei kotorskcj. 
Djdvojke nikako ne mogu imati dijela od oSinstva 
all materinBtvai doklen je muSke glave, van da 
bi se istra^a ku6a od mn&kijeh glava. Pravdo- 
nofia. 1851. 28. I8tra6iti se, i8tr\jebiti 8e. 28. 
Mnoge 8a ee porodice i8tra6ile ili tudin8tyo pri- 
]abile. 8. ]|^abiSa, prip. 46. Prila6i 8e da 8e is- 
traSi jedan bogati Zedaniu, koji ne imavSi od 
srca poroda 08taTi 8ve Zlatiji. pri6. 45. 

1. iSTBAGA, /. postupaihe (na audu) kqjijem 
86 trait ko je 6emu kriv itd, — U naie vrijeme 
naiiikeno od 1. i8tra2iti. Sharp zametnu istragu 
na otmidara i dobi pravdu. M. Pavlinovid, rad. 
95. Istraga ^untersuoliung' ,inqai8i£ione'. B. Pe- 
tranoyi6| ra6n. kfiig. 44. Istraga, istrai^ivai&e 
lUntersnchung^ Jar. pol. terminol. 589. u Su- 
lekovu fjeiniku: yantersachung'. — 1 u Hrem 
8m%8lu. Istraga, hist. lUntersachang', tal. pricercai 
disqaisizione*. B. §alek, rje6n. znansty. naz. 

2. ISTBAGA, /. uniiteihe (da ne ostane traga). 
— Postaje od 2. istraiiti. — naie vrijeme u 
Crnqj Gori % u Bod kotorakoj, a ismedu rjei- 
nika u Vukovu (vide iskop s dodatkom da se 
govori u Crnoj Qori i a primjerom : Ove 6e go- 
dine biti istraga svema). Bo}a je istraga nego 
rdava natraga. (Bo)e je da se 6oeka ko}eno satrc, 
nego da zao porod iza sebe ostavi. U Crnoj Gori). 
Nar. posl. vak. 21. Borbi naloj kraja biti ne6e 
do istrage tarske ali nade. P. Petroyi6, gor. vgen. 
5. Bo)a poStena istraga nego sramotna natraga. 
8. ^abifia, prip. 17. Pafiaje 8tani&a i £egov trag 
do istrage. 170. Istraga, iskorijeiieiie. Slovinac 
1889. 144. 

ISTBA^BINA, /. vidi: Noyona8e}eni )adi kad 
doda da £iye na ienino imo6e (domazetstvo) plate 
crkyi hifada asprih (6etiri talijera a srebruj is- 
tra^bine, za imati prayo a crkyi, a akopalidta, 
a crkvenoj zajednioi ; pak opet toliko natra^bine 
sela za yodo, za gora, za pa6£ake, fito je seocka 
zajednica. 8. l^abiSa, pri6. 56. — Jamaino po- 
staje od 2. istraga, te hide po tome ito se is- 
tra^bina plada sa ,ukopaliite^ (dakle poslije smrti, 
istrage), dok se natragbina pla6a za uHvai^e iega 
ga itvota (i potomaka, natrage). Platite orkyi 
istra^bina a sela natragbina. 8. l^abiSa, pri6. 
58. Ne moiemo platiti istra^bina tadoj crkyi, 
a natragbina nemamo je koma podmiriti. 54. 

ISTBA JATI, istrajSm, pf, consamere, trc^janem 
svriiti, proH (obiino je objekat vrijeme). — Slo- 
ieno: iz-trajati. — Ake. je kao kod iskajati. — 
Od xyi v\jeka, a iemedu rjeinika u Belinu (iz- 
trajati ,consamare, spregare' ,consamo' 221*), u 
Stuli6evu (,perdere il tempo' ,tempa8 terere'), u 
Vukovu (,yerbringen' ,transigo, consamo* s pri- 
mjerom: £amo moji jetni danci ito ja istrsga). 

1. prelasno, 

a. aktivno, a) sa gnaiei^em kcuranijem sprijeda, 
ziyot syoj istraj, slaved! 2^e mlados. d. Men6etid 
62. Istrajah sva mlados slaie6i taj yila. 158. 
Istrajah moje dni sye tradno £iye6i. 818. Ko- 
lika godifita na sla£bi njeke yiV iztrajah a niSta, 
8 ke stekoh j>la6 i evil? N. Na]e§koyi6 2, 87. 
8 tobom 6a istrajat na slaibi do konca iivot 
moj. M. Dr2i6 485. Eolike dni bez draga zaman 
sam istrajala! D. Zlatari6 39^. Koji (iivot)... 
a taitinam i nepomstva ti si istraj ao. V. An- 
drijaSeyidy dey. 17. £oji si ti dio od iiyota . . . 
a slaibi od syijeta istrajala. pat. 262. Sred spila 
oitar £iyot istrajo ei P. KanayeUd, iy^ 108. I 



zakono, bez krivine, mime dneyi 8 Aom istraje. 
J. KayaAin 47*. Ah kS iztrajah yrgeme! koja 
blaga! I. Dordi6, azd. 89. Da bi a istyeh be- 
sjedah hotio S Aome i no6 Istrajati. ben. 47. 
Odla6i sve §to ma iiyota ostajafie a bi6a po- 
komoma istrajati. 166. Tvq yas dan istraja. 194. 
Bada6i on za a iiema se (u slovinskom jesiku} 
stanoyitije ateme}iti od prye mladosti iatraja 
mnoga }eta a pripomi&iya naaka izyrjna govo- 
relia. B. Zazeri iv. O &ema sva )eta syoja is- 
traja? I. M. Mattei 46. U sabitja iztraja Jesas 
iivot syoj. 121. 2iyjeti a srca svetosyetoma Je- 
zasoya, a iieum boraviti i danke svoje istrajati. 
182. Iztraj yas dan a orkvi prid svet. 8akr»- 
mentom. 265. Poslo ga je da n trada i padeiia 
rad 6oyjeka iiyot istraje. A. Eali6 240. — b)u 
ovom prin^eru kao da tna6i uop6e isiroSitif is- 
tratiti: Jesam li moje stril* istngal ja saman? 
&. Men^etid 215. 

b. pasivno. Jedan dan iatrajan na Bd^oj slaibL 
I. Dordi6, ben. 58. 

c. sa se, pasivno, Mlados se i yrime a ia}ah 
istriga. d. Men6eti6 160. Da mi se istrajn ovako 
danci svi, 2iyil bih a rsga. 284. Koliko se jar 
bjefie yremena istrajalo. I. Dordi6, ben. 142. 

S. neprelaeno, nestati. — Samo ujednoga pisea 
Dubrov6anina xvi vijeka, Umri srca moga afiu^e 
i sva dobra istaStide, istrajayfti tko azdai\je i sva 
rados moja biSe. D. Ziatari6 19^. Toli on hrlo 
tecijeSe, da brzo istraja prida mnom. 70*. I €im 
ga htijah ja zagrlit, on a toj prida mnom istraja. 
92*. 8ye moje istraja yeselje sad s tobom. 95^. 

ISTBAPITI, Istraprm, pf, trapedi (vidi trapiti) 
hadiniti od sernle, ledine trap (koje vidi) % vi- 
nograd, — Sloieno: iz-trapiti. — JJke. je kao kocT 
izgaziti. — Od xvii viJeka^ a tMmedu rjeinika ic 
Belinu (iztrapiti ,scassare, lavorare an terreno 
a fondo' ,solam alte pastinare' 650^) f u Stuli- 
6evu (iztrapiti yterram profunda fodere'). Ne samo 
nespravne i neistrap}ene ledine. B. Kafii6, fran. 
83. Kakono u svojoj inYi od i&ega istraplenoj. 
68. Akd ona bastina orana ili kopana ili is- 
traplena moie 6initi ploda. 88. £ad radilac ia- 
trapi| prekopa i posadi zem)a. V. BogiSi6, zbom. 
476. u naie vrijeme u Dubrovniku, P. Badmani. 

ISTBATITI, istratfm, pf, sve potratiti. — Slo- 
ieno: iz- tratiti. — Akc.je kao kod izgaziti. — 
Od xyi vijeka, a igmedu rjeinika u Volti^ijinu 
(iztratitl ,scialacqaare, dilapidare* ,yerachwenden, 
yerthan*). 

a. aktivno, a) objekat je blago, imane^ novae 
itd, Istrati dio syoj liyadi bladno. I potom kada 
istrati sve, adi&en bi glad yelik. N. tUu&ina 58*. 
lac. 15, 18—14. Templo, za ke sazidati mnogi 
otide trad i snaga, i starina nafia istrati a A 
neizbrojna i&egda blaga. 6t, Palmoti6 8, 160^. 
Ho6a da mi re6eS a Ito si ih (mqja dobra) iz- 
tratio. D. BaSi6 118. Sveti otoi sabore 6inifie, 
a Latini blago iztratiSe. And. Ka£i6, rasg. 158. 
— b) objekat je ito drugo tjeksno, A od sviA 
zakon jest, da je daino glavom, kada je na iita 
dokle n\je nikloj tada ga je oni 6igoyo je iito 
yofan abiti . . . x onde ga ojti ; ako li je iito u 
tray a, yo)an ga je ably istrati ti za se. Stat, po^ 
ark. 5, 268. 6ye yrha nas istratite strijele ogikene. 
G. Palmoti6 2, 40. — c) objekat je vfijeme. Ah 
blaienih sedam Ijeta, koja jstratih ida6 oydL G. 
Palmoti6 2, 152. Lastovicam, koje yas £iyot svoj 
istrate a letdenja. £. Ma^;aroyi6 81. latratih 
a taitii^ah daake mlade. I. Dordi6, osd. 100. Da 
imtrate dobroyo}no Stogodi yremena. A. Bofiko- 
yi6eya yi. Ako yi oyo vrijeme ne istratite a 
aloibi Boivjoj. D. Baiid 74. U ito ai iatiMio 



ISTEATITI, a. 



65 



I8TEA2iVATI 



tolike dni? US. A Bobad]|a ostaje a Europi i 
sa koria Dabrovnika u koma iatrati oijela dva 
godiita. 282. Toliko nra lEtratiS na igri. 247. 
Ko mi 6e povratit ono vrijeme, koje istratih 
prid srcalom. 248. Istrati no6i u molitvi. J. 
Matovid 447. Pisma, a kojijem si tvoj 2ivot ie- 
tratio. A. Kab'6 128. — d) objekat je r\iei, mo- 
Utva itcL Hi ito umno. Za drago srce iztrati 
oga^ vas. F. Lukar6vi6 15. U }abav svu koji 
toliko iztrati rije6i, uzdah, mojenja. I. Gundali6 
1S5. Kad je jaJcos istratio na sluSbi svijeta. L 
i)ordi6y ben. 20. Koliko molitava pomnivo is- 
tratio je na ta svrhc? Misli. 81. 

b. pa$iimo. Tisadni vijeoi istradeni sa posvo- 
jiti yae svijet. L Dordi6, ben. 58. 

e. sa ae, pasivno. Da vimo sloiedi svi se dni 
iatrato. H. Loci6 247. Koje se 8o6ivo i u)e is- 
trati, ja neia, na Give toj vas 6e pitati. N. Na- 
JeikoTii 1, 244. Bijahn se jar po smrti Bene- 
diktoToj istratili tridesti i pet godifita. I. Dordi6, 
iMn. 117. 

ISTBAVrn, istravim, pf, na dva mjesta xvi 
« XYin vijeka: kao da sna6i ito % istrovati. — 
Sloieno: iz-traviti. ZaSto 6e istravit }aveno svu 
znlados. d. Men(eti6 42. Ta6 nesramni iztra- 
^'eniy da n zlobi bi vam dika ... J. Kava^in 
565b. 

ISTBA^AN, Istraina, ae^'. kQJi pripada is- 
troMi (vidi 1. istraga). — V pisaca ncHega vre- 
mtna, latrafaii zatror, Aem. ^antersuchangshaft', 
taL ^arreeto inqaisizionale^ B. Petraaovi^, ni6n. 
k]&ig. 6. Istraini spisi, ikem. yantersachangsacten', 
taL ,atti processnali*. 7. Istraini yinquisitorisoh^ 
Jar. pol. terminol. 287. Istraino postupai&e ,an- 
terraohongsprosess (verfiahren)'. 589. Istra£ni sad 
(imtersachangsgerioht*. 589. Istraini sadac ,an- 
t6rrachang»-richter<. 589. Istraini troSkovi ,un- 
terrachungs-kosten^ 589. Istraini latvor lUnter- 
sachonga-haflb (gefangniss)^ 589. 

ISTBA^ATI, istraiam, impf, 1. istraiiti. — 
Samo u St%Ui6evu rjeiniku: v. istraiiti 8 dodatkom 
(ia je useto is bremjara, 

1STBA2bA, /. djelo kojijem se istraiuje. — 
^aHikeno u naie vrijeme, Istraiba, phil. hist. 
(istra2iva£e) ,forschung, antersachang'^ tal. ,inda- 
Itaiione, investigazione, rioerca'; istraiba povi- 
jesti, hist, ygesohichtsforschang', tal. ,indagamento 
della storia*. B. Salok, rjeSn. znanstv. naz. 

iSTRA^ENIK, m. iovjek koji je pod isiragom 
(^di 1. istraga). — NaHikeno u naie vrijeme, 
Xstraienik, i&em. ^der untersuchte', tal. ^ioquisito'. 
B. PetranoTid, radn. ki&ig. 2. Istra£enik yinqaisit'. 
«^iir. pol. terminol. 287. i u Sulekovu rjedniku: 
>inqaisit^ 

I8T&i^Ms, fi. cfjelo kcjijem se istraii (vidi 
X* istraiiti). — Lnnedu rjeiniJca u StulOetu j(,in- 
vestigatioy perrestigatio, inventio, perquisitio, in- 
^oisitio*). Jedno pom)ivo istraieAe, promotrei!ie 
i izvidene ffviju kolioi misli, ri6i i djela. F. 
lMtn6, ned. 87. 

. I8TRl2lTEIi, m. iovjek kqji istraii (vidi 1. 
istraiiti). — Cfd xviii vijeka. Pride grih, turi 
B^t na strann, zaazda onoga iztra2ite)a od op6e- 
poga daga. A. Tomikoyi6, gov. 867. OStronmni 
tttraiite]. M. Pavlinovi6, rad. 25. Istraiite} ,nn- 
^trsacher, inqairent' ,inqairente'. B. Petranovi6, 
ni&iL ki&ig. 44. 

1. ISTBAiilTI, lstr&i£m, pf, potraiiti sve, do 

"ja (moJte se kod toga i pomisliti da se nade 

^0 Ho se troH), — Sloieno : iz-tra2iti. — Akc. 

i\ hto kod ishvaliti. — Od xvii vijeka, a izmedu 

ijcUba II 8Mi6evu (istraiiti i istraiiti, istra- 

IV 



iujem f istraiivam ,inyestigare, inqairere, per- 
vestigare, in venire^). Svaki 5ini straie, da ga ne 
istraie kakono zyirenje. B. Krnarati6 21. Nek 
i broj istih griha pom^vo iztraii. B. Leakovi6, 
naak. 206. l^abav bolcijiva tradit 6e svaki 6a8 
s ve6e iejnijem brinntjem, da iztraii nove na- 
6ine, kako ga sladko razgovoriti. I. M. Biattei 
71. Tada istraii i raspitaj i izvidi dobro. D. 
Dani5i6, 5moJ8. 18, 14. — V naie vrijeme i u 
osobitom smislu: Istraiiti ,antersachen' ,inqai- 
sire^ B. Petranovi6, ra6n. k&ig. 44. Istraiiti, 
hist. etc. (ispitati, islijediti) ,erforschenS tal. ,in- 
vestigare, scratinare, indagare'. c£ istraii vati ; is- 
traiiti do dna (prou5iti, prokopati) ,ergrun(lenS 
tal. ,approfondare^ B. dolek, rje6n. znanstv. naz. 

2. ISTBA^m, l8tr&i£m, pf, uniititi, iskopati 
da ne ostane ni traga (osobito porodicu, pleme, 
narod itd,). — Postaje od iz i trag nastavkom 
i. — Akc. je kao kod ishvaliti. — U naSe vri- 
jeme u Crncj Gorif a izmedu tjednika u Vukovu 
(,aa8rotten' ,extermino*, of. zatrti, istrijebiti, is- 
kopati s dodatkom da se govori u Cmoj Gori i 
s primjerom: Cmogoroe istraiiti listom). 

a. aktivno. Jal' 6a svoja izgubiti glasa, jaV 
Brdane istraiiti listom. Nar. pjes. vuk. 4, 71. 
Istraiimo i^ihovo ko]eno. 5, 58. Da si Grna Barn 
istraiio. 5, 490. Da i toga vraga istraiimo, da 
od i&ega ne ostane traga. Ogled, sr. 67. Ako 
Gh>ra Grna ne primite, ne primite i ne istraiite. 
164. 

b. pasivno. Tako je jedan od Pajetaka preSao 
na alai a gotovo istraiena ka6a Capi6a. v. Bo- 
giii6, zbom. 19. 

0. sa se, pasivno. No se Aima kor^jen istraiio. 
Nar. pjes. vuk. 5, 528. Tako mi se trag ne is- 
traiio! Nar. posl. vak. 805. Govore da je to 
gi&ev Boiiji ili prokletstvo, kad se fiovjeka ka6a 
istraii. Y. Bogidi6, zborn. 808. Ako se zadraga 
istraii, nasledaja bliiiii rodstvenioi. 856. 

ISTBA^IVALAG, istraiivaoca, m. iovjek kcji 
istraiuje, — Ujednoga pisca xviii vijeka, Tko iz- 
traiivalao jest isprazan od velifianstva. F. Lastri6, 
tost 825*. Tko je istraiivalao veli6anstva Bo- 
iijega. ned. 257. — U naie vrijeme u osobitom 
smislu: Istraiivalao, phil. hist, (ispitivalac) ,for- 
scher', tal. ,indagatore, investigatore^; istraiivalao 
povijesti ,geschicht8forscher', tal. ,indagatore di 
storia'. B. Sulek, rje6n. znanstv. naz. 

ISTB ATIVAN AG, istraiivanca, m. vidi istra- 
ienik. — Na jednom mjestu u naie vrijeme. Istra- 
iivanac zatvoreni juntersachungsgefangener^ Jar. 
pol. terminol. 589. 

ISTRAII VAI^E, n. djelo kojijem se istraiuje, 
— Ismedu rjeintka u Vukova, Morete ovo istra- 
iivaAe 6initi pametja samom. F. Lastri6, ned. 
810. Ovo dovdi k iztraiivaiia , a istraiiva^e 
k poznavai!^a i k istini. D. Obradovi6, basn. 257. 
Misle ovakvi da Bog ne ima svoga iztraiivai&a. 

A. Tomikovid, gov. 15. Neumoran je bio u is- 
traiivaAu 5inenica. M. Pavlinovid, rad. 80. Is- 
traiivaAe opet poduzeti ,den prozess wieder aaf- 
nehmen' ,riassamere il processor B. Petranovi6, 
ra6n. kiiig. 72. Istraiivai^e ,antersuchang8-sache*. 
Jar. pol. terminol. 589. IstraiivaAe, hist. ,anter- 
sachangS tal. ,disqai8izione' ; stil. ,vorcahme einer 
untersuchang^ ; istraiivane povijesti, hist. ,ge- 
sohichtsforschang*, tal. ,indagamento della 8toria% 

B. §alek, rje6n. znanstv. naz. 

ISTBAiilVATI, istriiiajSm i istr&iivam, impf 
1, istraiiti. — Akc, je kao kod iskazivati. — Od 
XVIII viJeka, a ismedu rjednika u 8tuli6evu (is- 
traiivati, istraiivam ,qaaeritare', a kod istraiiti 
ima praes, istraiajem i istraiivam) i u Vukovu 



ISTRA^IVATI 



66 



ISTREB^iAVATI 



(istraiivati, istraii^'em isusammensuohen' ,con- 

quiro*). 

a. aktivno, Ovoga pomlivo istri^aja (kraji od 
iatoka). F. Lastrii, test 827*. A od Ivana Sto 
istraiujefi? test. ad. 88^. Ondi pita6e sa dila 
vaSa i misli istraiivati. ned. 6. Ovdi sada nije 
ni potribe istralivati icdajnika. 127. Varaju so 
mlog^i istraiujudi nzroke. 218. Ovog otajstva 
nije alobodno nam istraiivati. 254. Ovizijem na- 
viStaje i prijeti, da 6e i s tolikom pomjom is- 
traiivati, ne odi6a ovdiju na i&ima nego icnu- 
tari^a i&iova a srcu i daSi. 800. Istraicg prigodu, 
gdi to biy 8 kijem, kako... 810. Svaki kra}obi- 
5aje na svoja vrimena stayjati i iztraiivati razlog 
od podlo£nika svoji. 406. Ima biti osobiti azrok, 
zato demo ga iztn^lvati. A. Eaniilid, kam. 617. 
Iztraiivahn iiega medn rodaci 1 znanci. ato6. 545. 
Svi sveti nskrsnatje Isukrstovo za veliko otajstvo 
driali jesa tako, da svi ispovidaSe, da je bo}e 
pokloniti mu se nego ga istralivati. £. Pavi6, 
ogl. 680. Iztra£ivati iskriiih poslove, koji se nas 
ne doti5u. I. Velikanoyid, uput 1, 885. Istra- 
Sivati prave znake 6iste istine. D. Obradovid. £iv. 
82. Nikad se poSten 6oyek ne srdi fito dragi 
istraiaJQ da ga dobro poznadn. basn. 84. Sve 
vifie i na di)e iztra£iya§e. B. Leakoyi6, gov. 88. 
Od nas spasite} naS iztraiuje, da smo od svake 
zlode daleko. 162. Imamo virovati a ne iztra- 
iivati kako to moie biti nauk. 88. Imamo iz- 
traiivati, gto 6e re6i Isus, Sto li Erst. 88. Nije 
ni od potribe, da vi cvo naravnim razumom iz- 
tratujete. 51. Koji kada izgab)ene stvari najdu 
ne vra6aju gospodarom, niti iztra£aju ni pitaju 
5ije SQ. 844. Tada more i od i^e (druiine) posao 
istraiivati. J. S. Beptovii 867. Ne istraiuj li- 
stopadu ime. 872. Jofite Luko puta istra^uje. 
Nar. pjes. vuk. 4, 266. Istra^uje Markove ko- 
nake (kojekake stare stvari i besposlice). Nar. 
posl. vuk. 105. Uzme pun 6np dukata i pode 
veseo ka6i, ne istrainjudi vige neznai&e svetsko. 
Nar. prip. vil. 1868. 856. Ne iztra4uju6i mnogo 
kako to bijafie, po6e$e kucati. Nar. prip. bos. 
1, 148. Stann istraiivati rao i oru2je. Yak, grad. 
68. Niko da vas ne vara istraSujuci §to ne vide, 
pavl. kor. 2, 18. Kad ko Sto do naj poS^edne 
sitnice istraiuje. Vuk, poslov. 59. Istraiivati, 
kako je i za &to je to bilo. odg. na laii i opad. 
10. Jezik nafi va]a iistiti i pravila £egova is- 
traiivati i utvrdivati. pism. 84. Istraluje i do- 
kazuje kakijem sn jezikom govorili zem^aci i 
vrsnici Bema i Bomula. nar. prip. iii. Istra- 
injefi moje bezakoiie. D. Danicic, jov. 10, 6. Is- 
tra4ivati slavu nije slavno. pri6. 25, 27. Zato 
mlada ima du2nosti koje samo od i^e istraiuju. 
M. D. Mili6evi6, iiv. srb. 1, 6t). Ovako su istra- 
iivali veStice. op§t. 10. Istraiivati koga u slu- 
bodi ,auf freiem fhsse untorsuchen' ,inquisire 
qualcuno a piede libero'. B. Petranovid, ru6n. 
ki^ig. 60. Istra£ivati $to ,eine untorsnchnng 
pflegen'. Jur. pol. terminol. 888. Istraiivati ,un- 
tersuchen^ 588. Istraiivati okriv}enika ,untei- 
suchen einen beschuldigten*. 538. Istraiivati, 
phil. hist. ,for8chen', tal. ,indagare, investigare, 
riceroeure^ cf. istraiiti. B. Sulek, rjeSn. znanstv. 
naz. 

b. sa se, ptisivno. Istraicge se nzrok obrizo- 
vaAa Isusova. F. Lastrii, test. 35. Gdi se istra- 
iiva§e koja je stvar naj ja6a. svet. 49». Kako 
se moga grisi iztra2ivati i poznati. B. Leakovi6, 
gov. 78. Kad se poslije stane istraiivati i ispi- 
tivati otkad i kako, dozna se da je od one glave. 
Vuk, £iv. 232. Mi se kaluderi za to ne pitamo 
niti istraS^jemo. S. Lubiga, prip. 252. 

1. ISTRAjJNIK, m. dovjek koji istraitije. — 



NaHAeno u naSe vrijeme. Istra£nik ,inqairent'. 
Jar. pol. terminol. 287. % u Sulekovu rjeinikH: 
,aa8sacher'. 

2. ISTKA^NIK, m. dovjek kcjemu se istraiUa 
(vidi 2. istraiiti) Jbu<5a, kcji je naj poSfediii od 
svoje kude, — U nciSe vrijeme u jednoga pisca 
IB Boke kotorske. Kao da si samoran i istraSnik, 
a ne na krda djece i a dAgu do uSija. 8. J/vl- 
bifia, prip. 265. 

I8TEBU&ITI, istrbuSim, pf, u 8tuli6evu rjei- 
niku: iztrbnSiti, v. rastrbnSiti. — nepoutdano, 

1. IST:&CATI, Istj^c&m, pf. u Vukovu rjeiniku: 
vide iskrzati, gdje ima i sa se: istfcati se^ vide 
iskrzati se. — Sloieno: iz-trcatL — Ake. je kao 
kod ispitati. 

2. tSTECATI, istrc&m, pf. vidi ifitrcati. — Slo- 
ieno: iz-stroati. — U Sulekovu rjeiniku: ,aus- 
spritzen^ 

tSTRCKATI, istrckam. pf, dem. istrcati. — 
Sloieno: iz-strckati. — U Sulekovu rjeiniku: ,aas- 
spritzeln^ 

ISTifiATI, istl-firm, pf iBiH trdeci. — Slo- 
ieno: iz-tr6ati. — Ake. se mijei^a u praes, I i 
2 pi, istrSimo, istrMte, u aor, 2 i S sing. istr&&, 
u impt lstr6i (t isti*6i), u part, praet. act, IstrSao, 
istr6&la. — Od zviii vijeka, a iemedu rjeinika 
u Belinu (iztr5ati ,ezire cnrrens' 280^), u Stuli- 
6evu (istr6ati i iztr6ati ,car8im egredi, praeoi- 
pitem abire'), u Vukovu (,hinaaslaafen' ,ezcarro')* 
Sad 6e bratja moja prema meni iztrdati. P. Vu- 
leti6 6. Iztr6ite na pro^ore. B. Zuzeri 175. Kad 
se vratio, ona je za sresti ga iztrfiala. 820. XJgleda 
ga otac, prida ii iztr6a. J. Filipovid 1, 856*. Hrlo 
iztr5a van iz spile. V. M. Ga6eti6 216. I8tr6a§e 
supro6 Jesusa dva 6ovjeka. S. Eosa 88*. Kada 
neprijate) zakuca na vrata, iztrdiS li onS&s na 
proi^or za videt ga? D. Bagid 14. Nijesn iztr- 
dali medvjedi iz svojijeh jama. 49. Brat iztrda 
na dvor. And. Kadid, kor. 24. Smijude sunce 
istrdi opet na po|e. M. A. Ee}kovid, sat. L8*. 
Pa istrda na sokak na vrata. Nar. pjes. vuk. 
1, 247. On istrda na dardake gon&e. 1, 544. U 
sasret ma majka istrdala. 1, 547. Pa istrda koli 
na pen^ere. 8, 21. Pa istrda na bijela kalu. 
3, 415. Pred i^ega je Anda istrdala. 8, 485. Pa 
istrda pred bijelu kulu. Ogled, sr. 475. Upla- 
givSi se istrda&e preda ii, D. Danidid, Isam. lb, 5. 
Istrdim na jedan breiu)ak. PravdonoSa. 1851. 80. 

— U narodnoj pjesmi crnogorskcj naSega vre- 
mena stoji (s objektom koii) kao prelasni glagol 
u enadeiHu : iidinitiy pustiti da istrdi. Ved da koi^«e 
sjutra istrdimo. Pjev. cm. 125*. Istrdafie koi!ie 
na kogiJQ. 125*. — Sa se, refleksivno, svrSiti tr- 
6aiie poSto je suhjekat do mile vofe tr6ao, u naSe 
vrijeme u Dubrovniku. , Jesi li se istrdo ? sad po- 
dini^ ,Pasti neka se dijete istrdi'. P. Badmani. 

ISTECaVANE, n. c^^lo kcjijem se istriava, 

— U Vukovu rjedniku, 

ISTECAvaTI, isti-dav&m, impf istrdati. — U 
nase vrijeme^ a iemedu rjeinika u Vukovu (,hi- 
naaslaufen' ,ezcur8o'). Istrdaje {po crnogorskom 
govoru mj. istrdava) na bedem od grada. Pjev. 
cm. 197b. 

ISTEEBAE, istrepka, m. ono ito se izbaci kad 
se ito otrijebi. — Na jednom mjestu zvi vijeka, 
Udii^eni jesmo kako istrebki sega svita. Anton 
Dalm., nov. tefit. 2, 4. paul. Icor. 4, 18. 

ISTEEBITE^i, m. iovjek koji istrijebi. — Samo 
u Stulidevu rjedniku: v. pogabite} s dodatkom 
da je rijei ruska. 

ISTEEBl^iAVATI, istrdb]av&m; impf istrijebiti. 



ISTEEB^iAVATI 67 

— Akc, je kao hod isgovarati. — Od zviii vijeka. 
Tada 6e se naj pre po6eti i8treb)avati. D. Obra- 
dovii, basn. 110. Zlobn mrsiti i alobu ictrebjavati. 
say. 92. Malo po malo istreblava se. J. Raji6, 
ponS. 1, 11. Ead bi ono 6okoCe i8treb}ayao. P. 
Boli6, yinod. 1, 6. 

ISTBEBlt'iVATI, i8tr6b)ai'6m i i8tr6b}fv&m, 
impf, ifltrijebiti. — Akc je kao kod iskazivati. 

— Od xYiii vijeka, a iemedu tjeinika u Bjelo- 
s^enievu (iztreb)ajem, iztrebiti, 6i8tim ysecerno, 
mando, pargo', v. isbiram) % u Volti^ijinu (praes. 
utreb)ajem kod istrebiti). Istreb}ajmo iz roda 
naSeg take obifiaje. D. Obradovid, basn. 109. 
Poiar 8ve iztrebjuje bez izbirai&a. J. Baji6, poa6. 
2, 84. Ako mi se do nreSenog vremena ne is- 
trebe, da 6e vojska n nahiju do6i, da onakove 
ajdake i8treb|aje. Glasnik. ii, 1, 76. (1808). Zn- 
lam6are bije i i8treb]DJe. Vuk, dan. 6, 36—87. 
Po0tav|am te danas nad narodima i carstvima 
da i8treb}ujefi i obarafi. D. Dani&i6, jer. 1, 10. 

I8TBEMENITI SE, istremenim se, pf. aamo 
u 8tuli6evu ijeiniku: izstremeniti se, noge iz stre- 
meni izvudi ,e stapia pedem edacere^ 

ISTBEMEl^iyATI 8E, istoremeiiajem se % is- 
tremei^ivam se, tmp/. istremeniti se. — Samo u 
StuH6evu fjeiniku: izstremenivati se, izstreme- 
nivam se UM izstremeniti se. 

tSTREl^E, 91. djelo kcjijem se iatre (iatare). 

— Stariji je oblik istrenje. — V Mikalinu rjei- 
niku: istrenje, protrex^je ,finctio, fricatus, fri- 
catio'; u Belinu: istrez^je ,friotio* 829^; u Siu- 
li6evu, 

ISTBESAE, Istreska, m. Ho ostane kad se Ho 
iitrese, Hi Ho se naj Bodne istrese (n, p, iz vrede). 

— isporedi istresine. — zviii vijeka. IstresaJc 
,rimasnglio, avvanzo*. 8. Budmani 422*. 

ISTRlSSALAC, istrdsaooa, m. 6ovjek kcji is- 
tresa. — Samo u StulUevu rjeiniku: v. istresite}. 

IST&ilSALICA, /. iensko 6e]ade koje istresa. 

— Samo u Stuliievu rjeiniku: v. istresite}ioa. 

ISTHlhSAltE, n. djelo kojijem se istresa. — U 
Stuli6evu i u Vukowi rjeSniku, 

ISTRlSSATI, istres&m, impf. istresti. — Akc. 
je kao kod isjpitatL — Od zvii vijeka, a ismedu 
fjednika u Bjelos^enievu (iztresam, iztresti, iz- 
tepjem ,ezcutio'), u Voltijijinu (iztresati UM iz- 
tresti), u Stuliievu (v. istresti), u Vukovu (,aus- 
beateln' ,ezcntioO* (Bolest) istresa i di£e iz ha- 
)ine na&e da§e, koja jest tijelo, zla prignntja i 
gibanja. M. Badni6 146^. IstresaS ha)ine i di2e8 
prah i vadifi. M. Badni6 888*. Drnge fiiste i 
istresaju prah iz iii (vitrovi), F. Lastrid, test. 
250*. dto sada na ova govorite yi, koji a me- 
hani . . . na kvak i na nokat iztresate manlike? 
D. Bapi6 266. 

I8TR£sMe, n. 4jelo kojijem se istrese. — U 
Stulidtnu rjeiniku. 

tSTBESINE, /. pi. u Vukovu rjeiniku: 1. ono 
ito se naj poslije istrese, n. p. brafino iz yre6e 
(kad ye6 brafina nestane) ,das letzte iiberbleibsel' 
,r8liqaam'. 2. pos|ed]&i snijeg (osobito malo smrzao 
kao oigani) koji n pro}e6e na pofijetka adara (kao 
ve6 nestalo snijega, pa se istresa nebo od Aega). 

I8TR]k8ITE^, m. iovjek koji istrese, — Samo 
u StulOevu rjeiniku: ,concn88or'. 

ISTK&SITE^ICA, /. iensko iejade koje istrese. 

— Samo u Stulidevu rjeiniku: ,qaae concatit'. 

fiSTBESiVATI, istr^njem i istr^rv&m, impf. 
istresti. — Akc. je kao kod iskazivati. — Na 
jednom nyestu zviii vijeka (sa se, pasivno). Pmg 



ISTEGATI 



po niki na6in iztrescge se vanka od onoga mista. 
A. yita}i6, ist. 892. 

I8TB1&8TI, istr^Sm, pf. ezontio, conoatio, slo- 
ieno: iz-tresti. — Akc. se mv'efla u aor, 2 t 8 
sing. Istrese, i u part, praet. act. m. istresao (ali 
istresla itd.). — Od zvi vijeka (vidi 1, a, b))f a 
ismedu rjeinika u Mikafinu (istresti, stresti. smla- 
titi ,ezcatio' ; istresti prah ,pulverem ezcntere*), u 
Bjelos^jenievu (vidi kod istresati), u Volti^ijinu 
(istresti i istresti ,8cnotere, sbattere, abbatta- 
gliare' ,8chutteln, rUtteln^, u Stuliievu (,quatere, 
qnassare, conoatere, saccutere'), u Vukovu: ,aas- 
beuteln' ,excntio' (u dodatku). 

1. aktivno. 

a. tresudi Hm, t^Hniti da is onoga Ho ispadne. 
a) objekat je ono Urn se trese. Va|alo bi jn 
(travu) 8 vilama dobro istresti, da se od praha 
odiisti. I. Jablanoi 110. Da onn luln istrese, i 
nanovo da je napnni. Vuk, poslov. 76. Istresoh 
liedra svoja. D. Dani6i6, nemij. 5, 73. — amo 
pripada i ovaj primjer gdje je istresti kao is- 
prazniti: Istrest trbu na zem)a. N. Paliknda 44. 

— i u prenesenom smislu. Od sadai&e tegote i 
lotrosti tebe istresi. B. Eafii6, nasi. 272. Use 
Bog Asirijanina za fiipku za istresti i frnstati 
svoj puok. M. Badni6 888*. — b) objekat je ono 
Ho ispada, Iz tikvioe malo soli istresoSe. M. 
yetrani6 1, 20. Da imafi jedan ug|en gora6 a 
krila, ne bi li ga istresao ndi^e od sebe? M. 
Badni6 275*. Da iztresn prah s noga. 309^. Pode 
mn glavom o sid mlatit, dok mn ne istrese iz 
i&e moSdane. J. Banovac, pripov. 188. Pavao is- 
trese prah svojih nogu protiva istima. £. Pavi6, 
ogl. 659. A kada mu on iz kese sve do novoa 
ve6 iztrese. V. Dofien 120^. I iz £abra prid £ega 
istresu (vodu). M. A. Be)kovi6, sat. E7*. Eako 
da bi mlofitvo oraha na zem^u istresao. L8*. Pa 
on stere zelenu mavlutu, i istrese tri 6emera 
zlata. Nar. pjes. vuk. 2, 845. Istrese (is sobnice) 
svoje bra6e glave. Pjev. cm. 181*. Izvadi fifiek 
iz kese, istrese prah u kesn. Pravdono&a. 1852. 
8. — u prenesenom smislu. Eih mlohavstva on 
je izstresal iz sniaiistva. A. yita)i6, ist. 461^. 
Samo tn2be da iztresn. V. DoSen 249*. — amo 
moie pripadati i ovo osobito gnaietie: Eadgod 
opasno bnde, da jedro odufika nosi i tad mor- 
narski zanat u6i okrenut ladom snpro6 vjetm, 
da malo iz jedra oduSi, i to vele ,istresti* a za- 
povijed ,istresi^ L. Zore, rib. ark. 10, 227. 

b. vrlo potresti (vidi kod 8, b). 

2. pasivno (vidi kod 1, a, b)). Tako i ja iz- 
tresen, prognan i izagnan jesam s ovoga svita. 
A. yita}i6, ist. 892. Eoji so iztreseni iz sn- 
ia^stva. 468. 

3. sa se, pasivno. 

a. vidi 1, a, b). Nek se n smet zajedno istresa. 
J. 8. Ee}kovi6 208. 

b. vidi 1, b. Tako mi se srce istrese. M. Dr2i6 
185. 

ISTEEStITI, istreStim, pf itbujiH, isbuUti 

— Sloieno : iz-tre§titi. — U naie vrijeme u Crnoj 
Gori t Bod kotorskoj. 

a. aktivno. Istredtili o6i kao tenci. P. Petrovid, 
gor. vijen. 61. 

b. pasivno. Pop odvrati istreStenijem o6ima. 
8. Lubifia, prip. 171. Upita Mijat istrefitenijeh 
o6ija. 204. 

IsTEGAi^E, n. di^lo kojijem se istrga. — Sta- 
riji je oblik istrganje. — U Belinu rjeiniku : iz- 
trganje ,rompimento, il rompere delle funi, o in 
senso simile' 681^, i u Stuliievu. 

tSTEGATI, Istrg&m, pf sloieno: is-trgati. — 
Akc. je kao kod izgledati. — Bijei je stara, is- 



I8TRGATI 



68 



ISTRIJANIN 



poredi sUlov. istrhgati, — lameda rjednika u Be- 
linu (istrgati ^rompere, spezcare come fani eco.' 
4i8rampo' 681^), u VoUi^iJinu (istrgati ,8trap- 
pare, Bpeasare, straooiare' ,zerbrechen, serreissen' ; 
ictrgati ^straooiare, laoerare, strappare* yweg- 
reissen'), u iStulidevu (istrgati i iztrgati ,avellere, 
eztorquere'), u Vukovu (,entzwei reissen' ,rampo^). 

1. aktivno, 

a. na silu isvciditi, ievudi, Bude li ka ina raka 
ga (vo6e) utrgat, smrtna 6e gor&ina £ivot moj 
iitrgat. H. Laci6 217. Soijenim, da si vlase zlate 
od 2alo8ti istrgala. G. Palmotid 1, 284. Nad 
mrtvijem 6a liime vlase istorgat, lice isgrdit 2, 141. 
Zlatne koae istrgala. Nar. pjes. hero. vuk. 329. 

b. iskidati (na komade), Okreni sjajno ogle- 
dalo 8 drngu strana te istrgaj siniir. F. Lastrid, 
ned. 167. Za satrti dakle ovi o6alin pakleni i 
siniir istrgati, da6a yarn jedno ogledalo. 167. 
Matije sve ove siniire i konopce istrga a oka 
trenutje. svet. 149*. MiloSa 6a s koiima istrgati. 
Nar. pjes. vak. 4, 289. Sin^irli ga zma adarila, 
a Osmana sree istrgala. 4, 270. Istrga joj biser 
i derdane. Nar. pjes. hero. vak. 15. Ne bi li mi 
istrgali tijelo. Nar. pjes. petr. 2, 61. Ta bi i&ega 
svjerke istrgale. 8, 298. Oba 6e vas 2iva istr- 
gati. 8, 888. 

e. B objektom o6i nije do»ta jamo enadei^e (pri- 
pada li pod a Hi pod b) ; svakaJco je iperholidki, 
% va\a da je znaieAe: igmoriti, — U jednoga 
piaea Dubrovianina zvi vijeka, i u narodnoj 
pjesmi naSega vrtmena (isporedi 2, b). Za kojom 
me o6i istrgah svaki da^. §. Men6eti6 194. 06i 
istrgah zr6e6i £e dvore. 252. Svoje erne o£i 
istrgala dok je naie dvore agledala. Nar. pjes. 
petr. 1, 259. 

2. pasivno, 

a. vidi If b. Razgledaj iztrgano tijelo tvoga 
Boga. I. M. Mattei 321. 

b. igmorenf vidi 8, b. — {/ Belinu rjedniku: 
iztrgan ,enervatas'. A. d. Bella, rje6ii. 681*. 

3. aa 80. 

a. pcuivno, Koji a vik no moie so iztrgati. I 
T. Mmavi6, ist. 125. 

b. refleksivno, igmoriti se, — Ismedu rjednika 
u Stuliievu (iztrgati se ,8e enervareO* 

ISTRGNl!r6E, n. cijelo kojijem se istrgne, — 
Stariji je oblik istrgnutje. — U StuUdevu rjed- 
niku: istrgnatje. 

iSTBGNUTI, istrgnSm, pf. eripere, jednom is- 
trgati (vidi istrgati, 1, a). — Akc, je kao kod 
izginati. — Badi kradijeh oblika u aor., ger. 
fraet,, part, praet. act. vidi kod trgnati. — Bije6 
je stara, isporedi stslov. istrBgn^ti. — Igmedu 
tjednika u Belinu (iztrgnati, iztrgiiivam ,cacciare 
o trar faori per forza' ,eraere' 154^; iztrgnuti, 
iztrgnivam ,radicibu8 extirpare' 705»), u Volti- 
jijinu (istrgnati ,strappare, staocare' ,abbrechen, 
ausreissen' ; iztrgnati, iztrgnem, iztrgnivam ,strap- 
pare, cavare a forza, sradicare' ,heraa8reissen'), 
u Stulidevu (istrgnati, istrgnujem i istrgnivam 
,eztrahere, educere, evellere, divellere, eradicare, 
eztirpare'), u Vukovu (.aasreissen' ,eripio'). 

a. aktivno. yide6i gdi vlase zlate sam iztrgla. 
H. Laoi6 237. Yihar se zavrie, tor oni lijepi bor 
2ilami istrie. N. Na)egkovi6 1, 816. Kad me taj 
vil aze, srce mi iztrSe. 2, 22. Bole6i zab tri- 
baje skoro izvri6i; ne istrg bo mnogo stradati 
ima§ od i^ega. Aleks. jag. star. 8, 237. Kaka 
opet ma istrSe iz usta. M. Divkovi6, zlam. 48*. 
Na vrata od kloStra koladric. jeda bi ja van iz- 
trgnnli, dotekohu. F. Glavinic, cvit. 274*. Hiti 
djaval Antijohom, ter da§a istrgnavSi ma a 
pakal odnese. 282^. Istrgnn me6 ter polovica 



pla§6a razriza. 367*. Otac iz mk hahara istrgQo 
me6. 899*. Petar pon srdanosti istrie noi. P. 
BakSi6 59. Vid od o6ija svojih bifie vede istrgsL 
A. yita]i6, ist. 205. A Petar iztrie ma6 i adri 
slaga biskapova. M. Lekafii6 58. Iztr£e an^r 
i zadi ga u srdce Amurata. A. Kaniili6, kam. 
648. Smrt, is kojo 6e)a8ti toliki plin, toliko 
mrtvaca iztr£e. fran. 63. Svaki britki mad is- 
tr2e. y. DoSen 193^. Neg istrgoh iz rukn da- 
maSak. M. A. Be)kovi6, sat. E2*. Ja sam ne- 
mo6nog iztrgao iz raka silnoga. J. Baji6, poa6. 
1, 25. Iz davolskih 6e)u8ti istrgnati. 1, 83. Istrie 
ma glava iz ramena. Nar. pjes. vak. 8, 862. Noi 
istrie, pos^jede ma glava. 4, 522. Istrgne sab}a 
te ose6e slazi glava. Nar. prip. vak. 28. Istrgne 
jedna srebma talpu. IIO. Istrgne kaladera vosak 
iz raka. Vak, poslov. 3. 6ovjek veleamnik pri- 
rodi je istrgao tajna. M. Pavlinovid, rad. 24. 

b. sa se, refleksivno. Istrgnao se iz pakla oga]&. 
A. d. Bella, razgov. 20. On istrgnavdi se iz raka. 
E. Pavi6, ogl. 81. Pak se evo istrgnat ne dada 
(obidaji). M. A. Be)kovi6, sat. B8*. Ita£)ati se 
Jovanova seka, iz kola se mlada istrgnala. Nar. 
pjes. vak. 3, 492. 

ISTBGI^YATI, ist^giiujem i ist^g^v&m, impf. 
istrgnati. — U Belinu rjeiniku: vidi kod is- 
trgnati ; u Voltigijinu: praes. iztrgnivam kod 
iztrgnati; u Stulidevu: istrgiiivati, istrgAivam, 
V. istrgnati. 

I8TBG6yATI, ist^gujSm, pf. dobiti trgovaMm^ 
— Sloieno: iz-trgovati. — Na jednom mjesti^ 

XVI vijeka. Eoliko je vsaki od i^ih istrgovaL 
Anton Dalm., nov. teSt. 117. lac. 19, 15. 

iSTBI, m. pi. ludi it Istre. — Na dva mjesta 

XVII i XVIII vijeka. Imenovaha se Istri ci6a rike 
Istra. F. Glavini6, cvit. xv. Istri brode 'a, or 
moga6a, i 8ip)a ja okol ka6a. J. Kavai&in 881*. 

iSTBICEATI, Istrick&m, pf. dem. istridi. - 
Sloieno : iz-strickati. — U naie vrijeme, Ustave 
izaSarane istrickanom svitom. 8. LabiSa, prii. 
125. 

lSTBI(!)I, istriiem, pf. svriiti striiene, posne 
postri6i. — Sloieno : iz-stri6i. — Akc. je kao kod 
ispresti. — Od xvii vijeka, a izmedu rjednika u 
Stulidevu (,detondere') i u Vukovu: ,zusammen- 
schnitzeln (mit der scbeere)' ,concido'. Bijeli velak 
i koprena i^e snjeiane prsi odijeva, tako je hitro 
istriiena. I. y. Bani6, mand. 5. 

ISTBUA, /. vidi Istra. — Od lat. Hi od taL 
rijeii. — Od xiv vijeka, a ismedu rjednika u Mi- 
kafinu (Istrija, zem}a ,Japidia, Histria^, u Be- 
linu 421*, u Voltigijinu. Kapitan Frijola, Istrije. 
Mon. Croat. 4. (1825). Montana v stranah od 
Istrije. Korizm. 43*. Bndudi iz Glamoda pre- 
neden a Istrija. F. Glavinid, cvit. xvi. U Bovin 
od Istrije. 311*. SliSajudi to od sve Istrije na- 
rodi. 312^ (u Glavinidev\jem primjerima moie 
se ditati i 6 mj. s). MimodoSe dugu Istrija. P. 
Eanavelid, iv. 581. Kra}em Istrije. J. Kavadin 
248*. Doprijet da do Istrije. 310*. Sva Istrija 
i sva Dalmacija. Pjev. crn. 108*>. 

ISTBUA N, m. vidi Istrijanin. — Kao presime 
XVI vijeka. Stipan Istrijan. Postila. (hrv. po- 
sveta 6). 

ISTBLTANIN, m, dovjek iz Istrije. —■ plur.: 
Istrijani. — Od xvii vijeka, a izmedu rjednika 
u Voltigijinu (,Istriano' ,ein Istrier'). Po o. f. 
Franciska Glavinidu Istrijaninn ... F. Glavinid, 
cvit. I. posl. I (u obadva primjera moie se ditati 
i § mj. s). Kra) Dimitar, Istrijane ki podjarmi. 
J. Eavai&in 243^. Ki se dosle opiraSe Istri janonL 



ISTRIJANIN 



69 



ISTRlSlVATI 



875*. Istrijani atari mAi, Bog ih poSivi! Nftr. 
pjes. istr. 8, 11. 

tSTBIJANSKt acjj, kqji pripada Isiriji. — TJ 
«ia^ Vfyeme, Yrhu iatrijanske zem)e. Nar. pjes. 
ia^. 8, 12. 

ISTBIJAbITI, iatrijeWm, pf. sloieno : ia-trije- 

l)iti. — Ake, je kao Kod istijeltiti. — R\je6 je 

Mara, isporedi sUlov, istrdbiti, rus. iaterebitB, ia- 

trebit^ — Lsmedu rjednika u Mikafinu (iatoribiti 

yporgo, mnndo, aecemo'), u VoUi^ijinu (iatribiti 

^▼a^liare, oriyellare, ataociare' ^dorchaieben^ ; iz- 

trebiti, iatrebim, iztreb)ujem ynettare, aventare, 

pnri^re oome grani ec' ,reinlgen wie die kerner*), 

u Iljelobijenievu (tfidi kod iatreb)ivati), u Stuli- 

6mm (iatrijebiti i iztrijebitii 1. ^purgare, depur- 

gare, mandare, emandare^ 2. ,eztermmare, fan- 

ditaa evellereOi u Vukovu (yausrotten' ,extermiiio'), 

u DanUUevu (latrdbiti ^perdere'). 

1. trio^^^ iiiistiti (vidi u rje6nieima). 

A. cJiivno, Iatrijebi6e avoje guvno. S. Boaa 

45b. 

b. pasivno. Da iatina bude iatrijebjona od la2i. 
8. Rosa 54b. 

e. »a ae, pasivno, Ulice ae prod £im iztrije- 
bile. Nar. pjea. juk. 286. 

S. uniititif Ukopati (objekat moie biti Sto iivo 
Hi neJtivo), 

a. {Uctivno. GrB^bakoje ime iatrdbivB. Stefan, 

aim. pam. Saf. 8. §to je god obi6aj uveo, to 6e 

obi6aj i iatrebiti. D. Obradovi6, liv, 56. Ajduka 

iaterati ne moie niti iatrebiti. Qlaanik. ii, 1, 8. 

(1807). Da istrebi ono lopove, koji haraja airo- 

ti^Q. Djelovod. prot. 207. Turci mnogo )udi tako 

istrebe. Yak, grad. 69. Za koga ae (Nasradin- 

ho^) pn6a kako je zapalio ku6a da iatrijebi 

xnSe. Vuk, poalov. 342. Da ih iatrijebi kao i 

Xlija Sto a6ini. Ink. 9, 54. Gledajte da jedan 

^brogoga ne iatrijebite. pavl. gal. 5, 15. latrije- 

\>i6e ih mka moja. D. I>ani6i6, 2moja. 15, 9. Ali 

ih sinovi laavovi iatjerafie i iatrijebiSe iapred 

«ebe. 5moja. 2, 12. Smrd)ivo udaraiie iatrebiti 

^treba. P. Boli6, vinodj. 2, 827. Napiaade tvrdu, 

iatrijebiti guba, pa da iivimo brataki. 8. ^ubila, 

-prip. 158. — moie ae istaknuti i mjesto it kqjega 

ae iatrebfi^e. latrijebimo ga is zem}e iivudijeh. 

8. Roaa 11*. latrijebide zlo6ince izmedu pra- 

vednika. 87b. Da ih iatrijebi aa zem(e. B. Da- 

ni6i6, 2mcrja. 32, 12. Udride da iatrijebe iz Boane 

Tarke. M Pavlinovid, razg. 87. 

b. aa ae, paaitmo, Milice naSe, kao ae je iatri- 
jebila! M. Dr£i& 275. Sada bude iatrijebiti ae 
priatapjenje. 8. Roaa 15*. Sami au ae davno i 
predavno iatrebili. D. Obradovid, £iv. 63. Duha 
naiega te2ei&e aa avim iatrebiti ae ne mo£e. J. 
Rajid, poxi6. 1, 5. Zlo iatrebilo ae. 1, 72. Idi 
bj^, BrankoYO ko)eno, i da bi ae iz naa iatre- 
bilo! Pjev. cm. 291b. Pisano a ave detiri kne- 
ii£e da ae ajduci iatrebe do 10 dana. Glaanik. 
n, 1, 76. (1808). Taj 6ovjek da ae iatrijebi iz 
oaroda rvojega. B. Dani6i6, dmoja. 1 7, 9. Ne6ete 
biti dago a i^oj, nego dete ae iatrijebiti. 5moja. 
i, 26. 

I8TRUi2B^£li£, n. cijelo kqjijem ae iatrijebi. 
— Lfmedu rjednika u Stuli6evu (iatrijebje&e t 
iatrijeb)ei&e). Do iatriebjei&a i konca. S. Roaa 15*. 

ISTRUiSLITI, iatrijelim, i?/. po ave (vaa objekat, 

na ava mjeata) proatrijeliti. — Sloieno : iz-atrije- 

Uti. — Ake. je kao kod iatijefititi. — Na jednom 

n^eatu xriii vijeka, latrijeli a tvojijem ranam 

moje arce. L. Radi6 28. — J u Sulekovu fjei- 

ni£u: ,aiiaBchieaaen^ 

ISTRUi^-ATI, iatrijel&m, impf, iatrijeliti. — 
iUc je kao kod iaijecati. — U jednoga piaea 



XYiii v^eka. Neka atrilami iatri}a vaa. J. Ba- 
novae, blagosov. 267. laakrata koji bi atrilami 
iatri)an. 151. 

ISTRUi:SKATI, latrijeak&oi, pf. vidi raatri- 

i'eakatL — Sloieno : iz-trijeakati. — Ake, je kao 
•.od iaijecati. — Od xvii vijeka, latrijeakani le2e 
doli poared plama ogdenoga. 6t. Palmoti6 2, 460. 
Sviona raha izgorjeSe, iatrijeaka ae dragi kami. 
J. Palmoti6 265. 

ISTRIj£:ZNITI, iatrijeznlm, pf, vidi raatrijes- 
niti. — Sloieno : iz-trijezniti. — Akc, je ibao kod 
iatijeStiti. — Na jednom n^eatu zviii vijeka, Kada 
ae iatrijeznio. I. Jablanci 155. 

tSTRINITI, iatrinim, pf, izmrviti, — Sloieno : 
iz-triniti. — Akc, je kao kod izgaziti. — U Vu- 
kovu rjeiniku: ,zerbr5okeln' ,confrio^ 

tSTRiNSKi (uprav iatrijnaki), a^j- vidi iatri- 
janaki. — Na jednom mjeatu xvi viJeka. Ubijen 
bi kra} iatrinaki. Dak)anin 4. 

ISTRIZANICA, /. vidi oatriiak. — U jednoga 
piaca naiega vremena, Sprediii kraji zubuna na- 
reSeni an iatrizanicama od avite razli6ne boje. 
8. l^ubifia, pri6. 125. 

ISTRtZATI, iatrizam, impf, iatriii. — Akc. je 
kao kod iapitati. — U Stuli6evu tjeiniku: ,acta 
tondere, in tondendo eaae^ 

ISTRI^AK, iatriSka, m. vidi oatri^ak. — U Su- 
lekovu rjedniku : ,aaBachnitt (mittelat der aohero)'. 

iSTRJEBINA, /. vidi iatrebak. — U Stulidevu 
rjedniku: ,pargamentam'. 

ISTRjijBITE^i, m. ionjek koji iatrijebi. — V 
Stulidevu rjedniku : ,mondana, purgana', i u naSe 
vrijeme u Sulekovu: ,aQarotter'. 

ISTRJEBIV, a€^j, u Stulidevu rjedniku: ,par- 
gana'. — nepousdano. 

ISTl&KATI, iat^68m, pf. aloieno: iz-trkati. — 
Akc. je kao kod iapiaati. 

1. neprelagno, vidi iatrSati. — Od xviii vijeka, 
a izmedu rjednika u Belinu (iztrkati, iatrknjem 
,ezire correna* 280b) gdje ae naj prije nahodi, u 
Stulidevu (iatrkati i iztrkati, v. iatrdati), u Vu- 
kovu (iatrkah prod ka6a ,hinaaalaiifen' ,ezcarroO* 
latrka prid £ega otac 2enin. E. Payi6, ogl. 199. 
Ve6 iatrka na gori^e dardake. Nar. pjea. petr. 
1, 338. 

2. prelazno, udiniti da ae ko Hi ito (n. p, koii) 
iatrdi, — U naSe vrijeme, a iamedu rjednika u 
Vukovu (1. ko£a ,laQfen laaaen' ,currere jubeo (?)')• 

a. aktivno. Da iatrdeS hata krilatoga. P. Pe- 
trovi6, gor. vijen. 71. 

b. aa ae, reflekaivno, iatrdati ae, zatrdati ae. On 
a* iatrka malo a natrage. Nar. pjea. marjan. 20. 

ISTREIVATI, iat^kajSm i iat^k^r&m, impf, ia- 
trkati. — Akc. je kao kod iakazivati. — Od zvm 
v\jeka, a izmedu rjednika u Belinu (praea, iz- 
trknjem kod iztrkati i iztrkivam kod iztrfiati) 
gdje ae nqj prije nahodi. Svaki dan iatrkajodi 
razgledaie ave pate. F. Laatri6, teat. 205*. Mater 
ma cvi}afie veoma i iatrkivafie na aokak. E. Pavi6y 
ogl. 869. 

IST6kNUTI, iatf knem, pf jednom iatrkati, — 
Od ZVIII vijeka. Iztrkna prema i&ema. D. BaSi6 
289. 

I8TRNITI, iatrnim, pf. u Stulidevu rjedniku: 
iztrniti, iztrnivam, trne dignati ,aentea demere'. 
— nepouzdano, 

tSTRNUTI, latmSm, pf u Vukovu rjedniku; 
vide atmatL — Sloieno: iz-tmuti. — Ake, je 
kao kod izmetnati. 

ISTRlSriVATI, iatrAujom • iatniivam, impf. ia- 



ISTRl5[IVATI 



70 



ISTRUDITI, b. 



trniti. — U StulUevu fje6niku: praes. istarnivam 
kod ixtmiti. — nepousdano. 

ISTR0§EN08T, /. osobina onoga ito je istro- 
Seno (u OHobitom smislu iejadeta ito se istroHlo). 
— U Stdekotm fjeiniku: ,abgelebtheit'. 

I8TE6§fil5rE, n. ^elo kojijem se istroH. — Is- 
medu fjeinika u Stulidevu. Po istroSenjn od jaspri. 
A. d. Costa 2f 187. 

ISTBOSlTI, istroSfm, pf. sloieno: iB-troSiti. — 
Ake. je kao kod is/^asiti. — Bijei je starUy wpo- 
redi atalov. istrofiiti. — Igmedu fjeinika u otu- 
li6evu (yimpenderef snmptas fiEM^ere, numerareO % 
u Vukovu (1. vide istriniti 2. ,naoh einander 
yersehren* ,ezpendo unum ex alio'). 

a. 8ve potroiiti. Mi smo mlogo istroSili blaga. 
Nar. pjes. vuk. 8, 171. To sve iieni prosoi is- 
trosifie. Nar. pjes. stojad. 1, 147. — I u prene- 
aenom smislti, l^ndl naprasiti brso istroSe Sivotna 
mo6. M. Pavlinovid, rad. 161. 

b. itirinitif igmrfnti, vidi u Vukovu rjeiniku, 

ISTB6yATI, iBtrajem,|)/. sve otrovati (u pravom 
ft u prenesenom amialu), — Sloieno : ix-trovati. — 
Akc. je kao kod isklnvati. — Od xvi vijeka, a 
iemedu vjeinika u 8tuli6evu (^plures voneno ex- 
tinguere*). 

a. aktivno. Ova od gospoj }avono istrova Ije- 
potom vas si svit. §. Men6eti6 86. Trava opali, 
vode istrova. 6t. Palmoti6 1, 24. JoS vam ga ne 
istrovaSe. M. Pavlinovi6, razl. spis. 819. 

b. sa se, panvno Hi refleksivno. Dok se grad 
6itav istnije. S. l^iubiSa, pri6. 50. A ti se Bane 
6adiS, s iega su se Mleci istrovali! 81. 

I8T6pJETI, istfpfm, pf, we pretrpj^i- — Slo- 
ieno : ic-trpjeti. — Akc. ae ne mijei^a, — V Stu- 
liSevu rjtcniku: ictrpjeti ,perferre, sostinere la- 
bores'. 

IsTBSKI, adj. koji pHpada IstH, — Najednom 
n^estu XVI v^eka ^trska (eem]a) kao supatantiv. 
Ta jest 8 tim drugim delom po&al v Istrsku i 
slovenske strane. Anton Dalm., ap. 62^. 

tSTBTATI, istrt&m, pf. isiSi trtajudi. — Slo- 
ieno: iz-trtati. — Akc. je kao kod Izgledati. — 
U Stulidevu rjeiniku: iztrtati ^e tenebris eva- 
dereS ft u Sulekovu: ,aastaameln'. 

tSTBTI, IstrSm (istarSm, isterSm), pf aloieno : 
ix-trti. — Akc. kdki je u inf. taki je u praea. 
Istarem (istorem), u aor. Istrh, u impt. istri, u 
ger. praet Ist^vSi, u part, praet. paaa. istren (ali 
istr&na, istr^no); drukdiji je u praea. Istrem, u 
impt. ist&ri (ist^ri), u part, praet. act. Istfo (i 
Istf o), u part, praet. paaa. Istrt, istHen (istrv&na, 
istrv&no). — Od xvi vijeka (vidi kod 8, b), a ig- 
medu rjeinika u Mikajinu (istrti, protrti ,frico, 
con£:ioo' ; istrti pilom ^seco, exseco' ; istrti, istra- 
gati, kako ti sir istrti ^terere, conterere, disterere 
caseam'; istrti, isatrti ,tero, contero, distero'), u 
Belinu (istrti ,£regare bene* ,perfrico' 829^ ; ,net' 
tare, forbire, far netto' ,tergo' 510*; pilom iztrti 
,8eco' 664^), u Volti^ijinu (istrti ,nettare, sfre- 
gare, stropicoiare' ,ausreiben, abreiben'; iztrti 
isfregare, strofinare, stropicciare ; stritolare' ,ab- 
wischen; abreiben'), u Stulicevu (,fricare, perfri- 
care, defricarei secare*)| u Vukovu (,zerreiben' 
,contero'). 

1. aktivno. 

a. ave protrtif ii6iatiti trvei^em. Svako mjesto 
ima napose svojijem pamakom istrti. M. Div- 
kovi6, nauk. 248*. Hrli, hrli, ko god 2eli| da 
sve da§e gnasobu istre, na hladenac na veseli 
od pokome vode bistre. Q-. Palmoti6 8, 126*. 
Istari prija nvo. J. Yladmirovii 40. Istrti ,ra- 
diren' ,radere'. B. Petranovi6, ru5n. ki^ig. 69. 



b. Hniti da ito ieade trv&hem^ iMvadUi trveikem. 
§to istreS iz klasova. D. Dani6i6| 8inojs. 2, 14. 

e. trve^em islomiti, israabijati, uniiUti. Stade 
igrat zmija Lastavicu (koi^a), a Prizrenn istrlt 
kaldrma. Nar. pjes. vuk. 2, 58. 

2. paaivno. Istrt ,fregato bene' yperfricatos'. 
A. d. Bella, rie5n. 889^; ,nettato, polito' ,ab«- 
tersus' 510*. 2e]aie biti iz kAiga Sivota ixtrven. 
E. Pavi6, ogL 127. 

3. aa se, paaivno. 8vi kako svita istem se. N. 
Bai&ina 95*. Ja se 6q limom od skruSenja is- 
6istit, istrti i isprati. B. Gradi6, dah. 15. NaSoj 
dnfii Qglav^eno zlameAe koje se nigda ne moie 
istrti. E. Pavi6, jezgr. 45. Neka se istre i vodom 
opere. D Dani6i6, 8moJ8. 6, 28. 

ISTBtrBITI, istr&btm, pf. ua trubfeiie progla- 
aiti (obiino ae kaie u preneaenom amialu i irth 
niiki kad ko proglaai iHeito ito bi trebalo da 
oatane tajno). — Akc. ae mijena u aor. 2 t* S 
aing. Istrfib£. — U naie vrijeme u Dubrovniku. 
P. Budmani. — 1 u Sulekovu tjeiniku : ,abtrom- 
peten'. 

ISTBtrDITI, istriidim, pf aloieno: iz-tniditi. 
— Akc. je kao kod ishvaliti. — Od xvi vijeka^ 
a ismedu fjeinika u Belinu (iztmditi, iztradajem 
,fatioare cio6 stancare o straocare' ,fieitigo* 805*; 
,8traccare e stancare' ,defatigo' 710^; istnxditi 
snagu ,abbattere le forze' ,frangere vires' 826^), 
u Volti^ijinu (,a£Eaticare, spossare' ,ermiiden'), u 
SttUiievu (afEatioarsi molto, sudar grandemente' 
,desudare'). 

a iamoriti (u pravom i u preneaenom amialu). 

a) aktivno, Toj me san iztradi, ter nebog 
nmirah, kada me probudi taj £alo8, pla6 i strah. 
N. Na)e&kovi6 2, 110. Iztradi nesre^ni iivot moj 
laiivim rije6ima. F. Lakarevi6 112. Biv^i svu 
snagu istradili kroz i^egovo dago iskaz^je. G-. Pal- 
motid 8, 1 15b. Ostom latijom ti i&egova usta is- 
trudi. 8, 191b. 

b) paaivno. Ne ki^adi se on nikadar ni omoren 
ni od Aih istradjon. B. Kafii6, fran. 188. Nego 
istradjen, izmuden nepristavne trpi vaje. (1. Pal- 
moti6 8, 168*. Jezus svoju istradjena priklo- 
niv&i glava izdaSe. 8, 198b. U grijesim istra- 
dena i izmorena. Y. AndrijaSevi6, put. 403. Is- 
tradena do amora. P. Kanaveli6, iv. 825. 

c) aa se, reflekaivno. — Ismedu fjeinika u Be- 
linu (iztruditi se ,stancarsi molto' ,defatigor' 706b), 
t' u StulOevu (ua istraditi). 8edmerica se na iz- 
minicu istrudiSe. B. KaSid, per. 2. Bjeha se is- 
tradili ma6enjem krvnici. 52. Bivfii se istradili 
mnozi zalado. ii^. 89. Doli ja poteie pokle se 
istrudi. D. Barakovid, jar. 76. Pomorci se istra- 
diSe. P. Kanavelid, iv. 498. Na zalada svak se 
istradi. 547. Koji brzo se istrade dobro 6initi. 
P. Badov5i6, naS. 176. Jar sva 'e deta )adib 
kleti ismjenom se istradila. A. Yita^id, ost 167. 

b. bez objekta Hi fnj. objekta a adverbom mnogo, 
toliko itd. efuiii ito i istraditi se (vidi a, c)). Ti 
oijeda nas vele istradi i podnese tefika djela. (Jt. 
Palmotid 8, 201b. Po paCini sii&eg mora badao 
vas dan istradili. P. Kanavelid, iv. 858. Meni 
viSi^i tako osudi, ki me aze k svoma raja, da 
ma duSa za te istradi, i da drazi te oiivaja. J. 
Palmotid 151. Neka vidjet bada oni suprcd 
turskoj k6 su sili i hrabreni i smioni s dobrom 
desti istradili. 375. Mnogo istradi i udini ter 
je jedva ta povrati. 898. Istradi sve Sto moie 
dokle... I. Dordid, ben. 58. Koliko bi istradio 
kra) Ecekija, koji bi strah podnio . . . ! D. BaSid 
78. Bog, za slava koga toliko iztradi i vojeva 
sveti Ylasi. 198. Toliko si iztradio za spaseiie 
puka istodnoga. 284. Zato se radaj, er imaS 



ISTRUDITI, b. 



71 



I8TU6l 



iema, a koliko si dosta uitmdio a obratjo£a 
nijeta isto&iogtt. 284. Toliko se blagi BoSiji 
on sniiiy toliko istradi, toliko podnije, da bi te 
iibavio. I. M. Mattei 286. 

ISTBtrBElte, n,djelo kqjijem Be istrudi (i ono 
Ho 96 istrudi). — U Stulidevu fjeiniku: istm- 
djo&e ,ezsadati labores^ 

ISTKTJDIvATI, istrddnjem • istrAdTv&m, impf, 
istrnditi. — U Belinu fjedniku : praes, iztradujexn 
kod istraditi. 

ISTHtrGATI, istrfiiem, p/. fosve ostrugati, -> 
Sloieno: iz-stro^tL — Akc, je kao kod ispisati. 
— ^ Od XVI II vijeka, a iemedu rjednika u JBjelo- 
^tjenievu (vidi kod istmgavati) , u VoUigiJinu 
Cistm^ti, istrugam, istrugavam i iztrugati, iz- 
'troieixiy iztmgavam ,radere, raschiare, cancellare' 
..schaben, anskratzen*), u Stuli6evu (1. ,deradere'. 
2. iperfecte dolare'), u Vukovu dansschaben' 

,erado'). BijaSe no£em istrogao dva slova. S. 

Sadri6y nkaz. 66. Koren iztni£i na sitno. J. Ylad- 

mirovid 6. Iztrugati ,radiren^ Jar. pol. terminol. 

407. 

ISTHUGi.yATI, iztrdg&v&m, impf. iztrugati. 

— Samo u Bjelosijenievu fjeiniku: iztmgavam, 
iztrugati ,erado^ 

ISTBUHLITI, istrahlTm, pf. vidi iatruhnati. 

— Sloieno : iz-trohliti. — Akc. je kao kod izga- 
riti. — U naie vrijeme^ a iemedu rjeinika u Vu- 
hmt (us iztmhnati). §ta istruliti ne mo2e? Nar. 
ng. nov. 261. 

ISTBTJHNITI, iztrahnim, pf. vidi istruhnuti. 

— Poetalo je po avqj priliei mije§a'Aem ohlika 
istmhnati i iztrahliti. — Od zviii vijeka. Jer ti 
nece istroniti lasno. J. 8. Be)kovi6 899. Yifie 
oaroda iztrahnilo je na zemji dalmatinzkoj. M. 
PavUnovii, razl. spis. 122. 

ISTBUHNtr(!;E, n. djelo kojjjem ito iatruhne. 

— Siariji je oblik iztrolmatje. Iztmnutje od 
jedne stvari jest porodjenje drage. 8. Margiti6, 
&1. 11. 

tSTBUHNUTI, i8iarjxhn^mypf,potruhnuti(po8ve, 
Qi kod ima viie subjekata). — Sloieno: iz-truh- 
nati. — Akc. je kao kod izginoti. — Radi kra- 
i^eh oblika u aor. i part, praet. act vidi kod 
trohnati. — Od zvii vijtka, a ismedu rjednika 
H Vukovu (,verfiaalen^ ,patrefioO* Dragom se po- 
mzstJQ pomazQJQ tjelesa mrtvijeh, i ona jih po- 
mast zahraiiuje da ne istrnhnu. M. Divkovid, 
bes. 148*. Vo6e . . . a tri are iztrane i pokvari 
•e. M. Badni6 21 a. Eyo izkvari se i iztrana 
jedna stvar. S. Margiti6, fal. 11. Ajme, taian 
▼as iztrana. ispov. 256. Sakriven pra tilesa is- 
tmnutije. F. Lastrid, od' 148. Koji nikad za ni- 
kada istmnati ne more. svet. 157*. Istrunao je 
od nebogo)abnih ri6i jezik moj. A. Kani21i6, bo- 
go|abn. 880. Drva koja ne moga iztranuti. ato& 
580. U OYOJ zem)i dabre cijelo istranati i za- 
viijeti ne moie. I. Jablanoi 20. Sijeno ili is- 
trulo ili ze oieglo. 107. Sto biva meda to od 
tilesa? Bazpada se, istnina i izgi^ile a grobovih. 
I yelikanovi6| apat. 1, 811. Tilesa naSa amira 
i iztrana kada da^ iz li^ih izida. B. Leakovi6, 
naok. 127. Od tri&6a istrula. J. 8. Be)koYi6 44. 
Da ti zimom ne iztrane iito. 66. Istrana mi 
jaglok i marama: a marami gro2de odnose6i, a 
jaglnkom saze atira6i. Nar. pjes. vak. 1, 441. 
Mens vode kosti istranafie u tamnici Aza^koj 
prokletoj. 2, 882. Bogastvo vaSe istrnhnu. Yak, 
jak. 5, 2. NaS}edstvo koje nede istruhnuti. Ipetr. 

18TEUH6VJETBITI, istruhivjetrfm, pf. ig- 
V^riti (iesto u prenesenom amialu o pameti kod 



oslabi). — Sloieno: iz'truhovjetriii : poifediia r^jed 
kao da je sloiena od korijena truh (kod truhnuti) 
i od yjetriti. — Akc. je kao kod izvitoperiti. — 
Od zvii vijeka u Dubrovnikuy a iemedu ryeinika 
u Stulidevu (,eYanescere, evanidum fieri, evapo- 
rareO* Da mi pamet poma£ka i istruhovjetri. I. 
Akvilini 828. — I paeivno : Ako su tvoje odi 
zlofiestne i iztruhoTnetrene. 8. Bosa 109^. — Scul 
se iesto govori u JDubrovniku 8 oblikom istuho- 
Yjetriti i to u prenesenom smislu. P. Budmani. 

I8TBUH0YJETBIV, adj. u Stuliievu rjeHniku : 
,qui per vaporem disoedit^ — nepouedano. 

ISTBUHOYJETEIyATI, istruhovj^tnggm • is- 
truhovj&trrvam, impf. istruhovjetriti. — U StU' 
lidevu fjedniku: freq. v. istruhovjetriti. 

I8TBfjMENAT, istrdmSnta, m. vidi inStru- 
menat, tal. istrumento. — Na jednom n^jestu xvi 
vijeka. ^initi istrumente ili pisma. §. Budinid, 
ispr. 122. 

I8TBtrNITI, IstrOntm, pf sloieno: iz-truniti. 

— Akc. je kao kod ishvaliti. — Od zvi vijeka 
(vidi kod 2), a iemedu rjeinika u Stuli6evu (v. 
otraniti) i u Vukovu: n. p. ufi iz glave ^heraus- 
stdbem (mit dem kamm)' ,ezpurgo^ 

1. aktiuno. 

a. posve okrunitif obruniti. Da srida istruni 
2udijem 8 krune cvit. D. Barakovid, jar. 79. 

b. ieifem ievaditi (uS) ie glave. — vidi u Vu- 
kovu fjedniku. 

Z. sa se, refleksivno ili pcmvnOf iedrobiti se, 
iemrviti se, pa i isgubiti se (o sitnijem stvarima). 

— Iemedu rje6nika u Vukovu^ ,yerloren gehen' 
fperdor' (tVon kleinen dingenS cf. trun). Prstenak 
komu se istruni pridragi kamenak. §. Mendetid 85. 

t8TBZATI, Istrz&m, impf. istrgnuti, alt u He- 
kijem primjerima kao da je perfektivni glagol i 
da enaH ito i istrgnuti. — if prvom sluiaju 
postaje od istrgnuti kao trzati od trgnuti, u dru- 
gome je sloieno : iz- trzati. — Od xvi vijeka (vidi 
kod b). 

a. impf. Ne samo su brijali nego dlake iz 
brade iztrzali. A. KaniSlid, kam. 225. Na vjeru 
ga prikuduju Turci, ter mu nove muke udaraju, 
na kolao mu dufiu istrzaju. Nar. pjes. vuk. 4, 158. 

b. moie biti perfektivni glagol. Ei ml je z 21- 
votom svu snagu iztrzal. H. Lucid 248. Iz zuba 
mu istrzah grabeS. D. Danidid, jov. 29, 17. I 
joS se samo rvalo s dudom, dokle se sasma iz- 
trza. M. Pavlinovid, razl. spis. 117. 

ISTtrCATI, istiic&m, impf istndi. u Voltijijinu 
fjedniku: praes. istucam kod istudi. — U ovijem 
primjerima moie biti da je perfektivni glagol, a 
po ena6e1^u kao da je dem. istudi. Istucavfii ga 
na sitno. D. Danidid, 2moJ8. 80, 86. Pune pre- 
griti k&da mirisnoga istuoanoga. dmojs. 16, 12. 
List od loze belog vinograda istucaju u prah. 
M. D. Milidevid, £iv. srb. 1, 32. 

I8Ttl6fel!rE, n. djelo kojijem se istude. — Sta- 
riji je oblik istudenje. — U Mika}inu fjedniku: 
istudenje ; u Belinu : istudenje 558^ ; u Stulidevu. 

ISTtr6l, istiidSm, pf. sloieno: iz-tudi. — Akc. 
je kao kod istresti. — Bijed je stara, isporedi 
stslov. istldSti. — Iemedu rjednika u Mikajinu 
(istudi, satrti, skru&iti ,tundo, oontundo, tero, 
contero'; istudi u stupi ,pin8o'), u Belinu (,pe- 
stare, ammaccare ool pestello o altro simile^ .pinso' 
558^; ,ammaccare come herbe e simili' 72^; is- 
tudi u prah ,sfarinare, ridurre in polvere, a guisa 
di fBurina' ,tandere in farinam vel terere* 678*; 
istudi tkoga ,battere rompendo V ossa' ,yerberibus 
ossa comminuere' 188*), u Volti^ijinu (istudi, is- 
tudem, istucam ,sbattere, pestare, ammaccare, ba- 



ISTU6l 



72 



ISTUMAfilTI, 1. 



Btonar ben bene' yStampfen, derbe sohlagen'; iz- 
ta6i ^pestare, Btritolare: bafltonar bene' |Ser- 
stossen; serprugeln'), u Stulidenu (,tundere, con- 
tandere, oonterere'), u Vukavu (1. yzerschlagen' 
jcontando'. 2. yzerstossen' ^contando'). 
1. aktivno. 

a. tukudi ito tvrdo ismrviti, uiiniti da postane 
prahf ili ito meko udiniti da postane joi mekie, 
I ozam £ih (kipove), istuSe ih. Zbom. 88*. Ako 
bi tko jedno tijelo iSegao paker istnokao naj si- 
tnijei i istuokSi na vjetar izvijao. M. Divkovi6, 
bes. 400*. A zlato istufie i sveti oltari. D. Ba- 
rakovi6, jar. 65. Da se tijesto a6ini od zem)e il* 
od kamena istukavgi. F. Lastrid, ned. 95. Iz- 
tuci trave rosopasti. J. Vladmirovid 7. IztukavSi 
Bve u pra. 28. Kre5 n sitni prah istn^i. I. Ja- 
blanci 90. To toga dana osnfiiti i u prah istudi. 
M. D. Mili6evi6) £iv. srb. 1, 108. — Amo mogu 
pripadati i ovi primjeri: Oni oblaci gradom 
te2cim istukli bi tvoja baStinu. A. d. Bella, 
razgov. 80. Yelika krapa i8ta6e Bim pristrafinim 
gradom. M. Pavi$i6 21. 

b. utbitif izmlatitif isprehijati (koga^ iperboliiki 
po predainemu gna^etiu), (laua) bi *8ta6en i po- 
rugan. Nara5n. 27b. Hote6i gtk zlo istadi. B. 
Ka&i6y fran. 167. Ter ma kosti sve iztuc^te pali- 
cami gvozdenimi. P. Hektorovi6 (?) 186. Ugarske 
pak posade Bog iztoSe bez milosti, cije6 ponoStva 
i zavade, bi6em Tatar }atijeh. J. Kavanin 280*. 
Ispribija jn i istufie nemilo. E. Pavi6, ogl. 162. 
I on sam jn na srdbu navede pak ju opet on 
zato i8ta6e. M. A. Be)kovi6y sat. Gl*. Dobro 
ga istuku. N. Palika6a 22. Veseli^u se, ako te 
o§tro izta6e, kako si i zaslu2ila. I. Yelikanovi^, 
prik. 18. Gdje ga 'e ona mno2 nemila svega is- 
takla i pribila. N. Mar5i 52. Te 2enu smrti- 
mi6ke istuSe. Nar. prip. vr5. 174. Ead koga is- 
tukn ili mu se drugo kako zlo dogodi. Vuk, 
posloY. 857. 

e. tuiei^em isvaditi, tuieifiem udiniti da Sto 
izide, isporedi izbiti. S kamikom u6ini im sve 
zabe ista6i. F. Glavini6, cvit. 21 1^. Iztuko bi 
mjedenicu iz kamena. (D). Poslov. dani&. 86. — 
I u prenesenom smislu, Luka ipak nije mogao 
svojim zanatom istu6i cijeloga h)epca. M. Pavli* 
novid, rad. 21. Skott je tvrdo dr2ao, da ma je 
ista6 hrana slaibom. 46. 

Z, pasivno. 

a. vidi 1, a. Lardica okolo nazadijevana, a ga- 
ro&lidi neista6eni nakiiena. M. Dr2i6 271. 6d 
grada ista6ena i satrta jesu. I. Jablanci 76. 

b. vidi If b. Yaskolik bjeSe modar, rai&en i 
istaSen. M. Divkovi6, bes. 12*. Ja sam vas skrSen 
i istafien. P. Macakat 66. Ead ahi6en i izta5en 
svih hti odkupiti. J. EavaAin 49*. Da palicami 
istadeni budete. J. Banovac, blagosov. 240. 

c. vidi 1, c. Zabi istadeni. F. Par5i6 56. 
3. sa se. 

a. pasivno. Seme se od bosi)ka i 6abra ista5e 
i pomeSa s komovom ili S}ivovom rakijom. M. 
D. Mili6evi6, 2iv. srb. 2, 40. 

b. reciproinOf vidi 1, b. Taj 6a se dan opiti 
i 8 kimgod izta6i. D. Obradovi6, sav. 59. 

ISTUHOVJETEITI, istah6vjetr£m , pf. vidi 
istrahovjetriti. 

I8TUEALAC, istukaoca, m. iovjek koji istuka. 
— Samo u Stulidevu fjeiniku: v. istakaoc (a 
ovoga nema napose). 

ISTUEAN, vidi kod istakati. 

ISTUEAI^E, n. c^jelo kcjijem se istuka, i u 
konkretnom smislu ito je istukano. — Samo u 
kiiigama pisanima crkvenijem jesikom (u starom 
obliku istakanije), a izmedu rjednika u Stulidevu 



(fincisio, scnlptaraO i u Danifi6evu (istokanijt 
lOf&gies*). Vbsa v^omB istokanija sbkrafiL Do- 
mentijan^ 185. 

ISTUEATI, istnkam, pf. istesati iz kamena Hi 
drva itd,, urezati (n. p, sliku), — Sloieno: iz- 
takati (koje, kao ito misli MikloOd, postaie od 
korijena trbk, vidi taknuti). — Samo u knigama 
pisanima staroslovenskijem i crkvenijem jesikom 
(vidi F. MikloSi6| lex. palaeoslov.' kod istakati), 
a ismedu rje6nika u rolti^ijinu (istakati, iata- 
kavam ,scolpire, intagliare' ,stechen, aashaaenO 
i u Stulidevu Lsonlperef inscalpere, caelare, in- 
cidere'). — Ceide se nahodi part, praet. pass. 
istukan, te ga Mikloiic i DaniHd Avadaju kao 
da je adjektiVf vidi F. Miklofii6, lex. palaeoslov.* 
kod istukani. i u Danididevu rjeiniku: istakanL, 
adj. ,effigie8; idolam'. NaSetb primdSati se istu- 
kanims. Glasnik. 10, 215. Grbkov jaSe za 16 
Idtb sbzda se mramorijemb izvanijami razlidnyhL 
vidovb istukannyhb. Okdz. pam. §af. 61. — V 
jednoga pisca xvi vijeka (koji piie mjeiovitijem 
jezikom) stoji al mj. n, kao da je mislio da je 
od istoga korijena od kojega je i i8ta6i. Er se 
mi ne klanamo istalkandm ili izddUndm drvom. 
&. Bndinid, sam. 82^. 

ISTUEAVATI, istakavam, impf. istakati. — 
Samo u Voltijijinu rjeinikui praes. istakavam 
kod istakati. 

ISTnMA6£l!rE, n. djelo kcjijem se istumaii 
— Stariji su oblici s -nije i -nje. Istlma6enije 
od vzdr2anija. Eorizm. 2*. Doktori 6ine ovo is- 
talma6enije. Eorizm. 60*. Jedno lepo istuma- 
6enje od vere imate. Anton Dalm., ap. e8b. Ista- 
ma5enje takoder i druge stvari od sveto miss. 
A. Eomulovi6 4. Istoma6enje obilnije naaka 
krstjanskoga. I. T. Mmavi6, ist. iii. Istama- 
6enje simbola apostolskoga. P. Badov6i6, ist i. 
Istamafienje pisnih Davidovih. A. yita)i6, ist l 
Yirigadi stanovito sva dvanadeste 61anih vire, 
ka sa naa6ili sveti apoStoli s istamaSenji i ra- 
zaminjem, kojc je aSinila svrha i^ih svota crkva. 
L. Terzi6 65. Bogo}abnoma itiooa istama5enje. 
F. Par£i6 7. Da u istama6enja hrvaakomu bade 
mi pomo6nik. A. d. Gosta 1, vi. 

ISTUMA^l^YATI, istam&6ajem, impf. istama- 
6iti. — U jednoga pisca xviii vijeka, Izvrfievati 
a ne za istumadevati zakone. A. d. Costa 1, 5. 
Istama&evali sa stvari pristojne viri. 2, 2. 

ISTUMlClTE^^i, m. iovjek koji istumadi. — Od 
XVII vijeka. Nasliduje pridgovor i8tama6ite)a. P. 
Badov6i6, nad. 4. Sla£il sam se s bogo)abnim 
istama5ite}em. A. Yitali6, ist. 9. Pridgovor fitioca 
istumaditeja. L. Terzi6 vi. Obi6aj jest jedini is- 
tama6ite) zakona. A. d. Costa 1, 16. 

ISTUMACITI, istdma^tm, pf. posve^ sve pro- 
tumaditi, rastumaiiti. — vidi i istoma5iti. — 
Sloieno: iz-tuma6iti. — Akc. je kao kod izjedna- 
6iti. — Od XVI vijeka (vidi 2, b)), a izmedu rjeS- 
nika u Mikafinu (kod izgovarati, a napose ima 
samo istoma6iti), u Stulidevu (v. istomaditi), iz 
Vukovu (,au8legen, erklaren' ,interpreto' s do^ 
datkom da se govori po zapadnijem krajevima). 
1. aktivno. a) sa znaienem sprijeda kazanijem. 
Ove Daj bo)e i potribneje naake i atifie^ja po- 
kazali tere na kratko istama6ili (jesmo). Postila. 
Al*. U dobar konac jih (sane) istamacifie. P. 
Zorani6 85^. ^elim da mi istama6i& Sto jest oni 
naak. I. T. Mmavi6, ist. 1. Da je stvar neos- 
moina istama5iti. P. Badov6i6, na6. 115. Eada 
dica dojda na svitlost od razloga, da liima tada 
naspomena od svetih ceremonij i pripovidaja6i 
zlamenja li^ihova i §to ho6e iztumaditi. IL Bi- 



istumaCiti, 1. 



73 



ISTUP^ilVANE 



jankoyi6 S3. N<6ka istuma^ cftremonije. 44, Al* 

da ma koje istoma6i§ miato svetoga piama. A. 

Yitaji^ ost 413. Primite dakle, bogomili Stiooi, 

ovi moj aboia trad, koji koliko mogoh bo)e i 

unido iatumadih, skopi i nadostavi sa airomainim 

beeidami i imeni. L. Terci6 viii. Virujuii ave 

ono ito iata crkra nau5ila je, odla6ila i istama- 

.6ila. 65. Ko bi moga iatuma^it sada ? T. Babi6, 

piam. 12. Lipo nam je Oospodin Isokrst istn- 

na&io 6to 6e re6i posloh. J. Banovac, prod. 79. 

Ako inako Petar ne istamadi svoju vo(a. Ant. 

Kad6i6 70. U ovoma prvoma iciskoyai&u s Bo£jim 

nadarenjem n kratko cemo istumafiiti. 107. Da 

iataina6id raila^no i broj od sagriSeAa u svakoj 

slioi g^ha amrtnoga. 106. I8tuma6iti a malo 

iati aakramenat od ienidbe. 48d. Kako naprid 

istoma^ismo od posluiite^a. M. Draflfi^^i^^ 87. 

Poavetililte izvanako koje gori iatama^ismo. 120. 

Ifaj prro je iskao iatuma^iti evande}e. Orgar iz 

Yareda 18. Na iztama6i mi malo boje. M. Pavli- 

novi6, razg. 67. — b) prevesti (s jednoga na 

drugi jegik). 8 ciruli5skimi slovi hrvatskim je- 

zikom istamaciti. Anton Dalm., no v. teSt. 1, po- 

sreta. Ead smo evangelija istuma6ili. predgovor. 

lBtama6i evanjelja i sve pistule crikvene. Da- 

k]anin 12. U jezik rodjeni istuma^itl vandelje. 

IL Bi]ankovi6 16. Nauk od iste nzdrSen a je- 

doomQ lista, koje jo§de istama6ivgi a jezik slo- 

▼inski dati 6emo na svitlo. 94. Da me drago 

nije ganalo za istumaSiti iz talijanskoga a na§ 

jezik. P. Macukat 8. DovedoSe tuma&nika, da 

te riH iatoma^i. P. Vuletid 48. Opom£i dobro 

da is k]&i2io djaSkih iatama6ih. F. Era|i6 8. 

2. pasivno. a) tndi I, a). Istama^ni lopeii 
ne npadaju a proklestvo. Ant. Ead6i6 288. Jer 
Be iapoyidaja bez istumaSene odluke. 842. Nauk 
bogoaloTJa bistro istuma&en. Grgar iz Vare^ 17. 
— b) vidi 1, b), fEli eli lema zabatani' ke ri5i 
na^m jeaikom jean istlma&ene: ,Boie moj, Bo2c 
moj, za6 si mene ostavil?* Korizm. 97». Is ki^i- 
iice koja bi iztnma^ena n jezik slovinski. M. 
BijankoYi6 10. Eniga istnmadena a na§ jezik. 
i. d. Costa 1, V. 

3. sa se, peuivno, Ako se ne bi inako istama- 
(Hlo od sidaU&6a apostolskoga. I. J. P. Laci6, 
nar. 81. 

ISTUMA^^tVATI, istam&6ajem t istam&Srv&m, 
inp/. istama6iti. — Akc, je kao hod iskazivati. 
— Od zvi vijeka(?). Jeda svi iztuma5uja. Ber- 
nardin (1586) 96(?). Pisan istuma5uje §to prilika 
ilamenaje. A. Georgiceo, pril. 8. A istumail^i- 
Tamo da na post na§ je puk samo u ove dni 
dii&n. M. Bijankovi6 20. 

. I8TUMA6eA, /. tumaiene, prijevod, — Na 
jidnom mjestu zviii vijeka (sa § 97^'. 6). Eara- 
niani6 iztnmaSke latinske je a5inia vrhu pjesni 
Ovidija. J. EavaAin 160». 

IST&P, m. djelo kqjijem se istupi (vidi 2. is- 
tnpiti). — U rukopisu xvi vijeka (vidi kod 2. 
istopiti). — U fMSe vrijeme u Sulekovu rjedniku : 
jaustritV. ^ 

lSTtrPAl5rE, n. cfjelo kcjijem se istupa. — U 
Vukcvu rje6n%ktL 

ISTtlPATI, istapRm, itnpf. 2. istnpiti. — Od 
xvui vijeka^ a ismedu fjeinika u Vukovu (,zu- 
rftektreten* ,recedo'). Eraja nema, al pristanja, 
▼rati, kim bi trka izatupa'. J. EavaAin 489*. 

1. ISTtrPITI, istfipf m, pf, udiniti da Ho (oStro) 
Me posve tupo. — Sloieno: iz-tupiti. — Akc, 
h Itao kod iahvaliti. — Od xvi vHeJca (vidi kod 
b), a ismedu fjednika u Mikafinu (istnpiti, na- 
tepiii ^tando, obtnndo, hebeto'), u Belinu (is- 
tepiti, istaplivam ,rintazzare' ^etondo^ 628*; iz- 



topiti rat, iztapivam ,8pcUitare, rintossare' ,he- 
beto' 703^), u Volti^ijinu (istnpiti, istap}ivam 
, spun tare, rintuzzare, torre tagUo' ,stampf ma- 
chen' ; ii^tnpiti, iztnpim, iztapivam ,spnntare, rin- 
tazzare' ,abstampfen, stumpf machen'), u Stuli' 
6evu (istnpiti, istap}ajem % istap^vam ,hebetare, 
retandere, aciem retandere'), u Vukovu (no2, 
britva ,8tampf machen' ,obtando'). 

a. aktivno. Istapi mnokrat o £e (prsi) sve 
strir svoje. D. Zlatari6 76». 

b. pastvno. Maher do sada nije gore prije bio 
istapjen. M. Vetranii 2, 289. 

e. sa ae, peuivno, — lemedu rjeinika u Mi- 
ka\inu (,hebete8co') t u 8tuli6evu (,retundi etc.O- 
^Stapi mi se 2elesce. Ja5ke. 22B. A Sto vrijedi 
zarabiti nado, zarabi6e, istupit ae nede. Osveta. 
2, 72. 

2. ISTl!rPITI, istftplm. pf, sloieno: iz-stapiti. 
— Akc, je kao kod ishvaliti. — Bijei je stara, 
isporedi stslov, istnpiti. 

1. neprelaznOf stupiti na poje, s n^esta, is 
n^esta, ostaviti mjesto, — lemedu rjednika u Vu- 
kovu (,znriicktreten' ,recedo' s primjerom: Istapi 
na stranu) % u Panididevu (,ezcedere ; procedere'). 
Prddb sudije istapi Badoje. Spom. sr. 2, 118. 
(1462 Hi kasnije). — Nco 6ei6e se upotrebjava u 
prene^enoin smislu kad ko ostavfa ito umno (n, 
p, 6astf sluibu, Hi nede da sluSa zakon, eapo- 
vijed itd.). I2e istnpitb sb u8tay(enago mnoja. 
Saya, sim. pam. §af. 11. Istapi ti iz areda ,vom 
amte abtreten'. Jar. pol. terminol. 9. Istnpiti 
iz slaibe ,den dienst quittiren^ 406. — u ovome 
primjeru stoji s genetivom beg prijedloga: Za ta- 
kovaago jemu razgrbddnija istupi sana anbgeU- 
skaago. Danilo 208. — takoder u prenesenom 
smislu kad iefade iegubi pamet, side s uma. Is- 
tupi v&i umomb. Glasnik. 11, 116. Ali si pameti 
istapil sada van. Oliva. 5. 

Z. prelazno. 

a. aktivno. a) udiniti da ko (objekat) istupi, 
Svoju vojsku natrag istupifie. Nar. pjes. petr. 
8, 124. — b) nije mi jasno gnaSene na ovom 
n^estu : Eapitul od izstupa. — I vo}anb je dovikb 
covika izbstupiti ; tako 6a je o plemenfidinu, kako 
od stvari gibu6e, kako i od krvi ali od svako 
ine ri5i more se izstupiti, dali je zakonb stari, 
da istupb ne ima odstupa. I toj se razumi ovakoj : 
tribuje da bude izbstapb taki i u takovu mistu, 
kako ga more ovi supariib s pravdoms stisnuti 
onoga ki izbstupi; i zatoj se govori da istupb 
ne ima imiti odstupa, jere od neuzmo2noga 
nitkorb nije duians. Stat. po). ark. 5, 269. — c) 
na ovom mjestu kao da snadi gastupiti, braniti: 
Da ih o6emo braniti, iskupiti. istnpiti proti vsa- 
komu. Mon. croat. 178. (1499). 

b. sa se, refleksivno, gnadeiie je kao kod ne- 
prelagnoga glagola (kod 1). Ruke previ, natrag 
se istupi. Nar. pjes. petr. 2, 274. Pak se onda 
natrag istupiSe. 8, 87. Pridemo skutu i istu- 
pimo se natrag. P. M. Nenadovi6, mem. 88. 

ISTl5rPJETI, istiiplm, pf, postati posve tup — 
Sloieno: iz-tnpjeti. — Axe. se ne mijei^a. — Na 
jednom mjestu xvi vijeka (s i mj. je) u prene- 
senom smislu. Istupila je (moja glava) du§om 
mojom. M. Dr2i6 183. 

ISTUPtiElSrE, n. djelo kcjijem se istupi (vidi 
1. istnpiti). — Stariji je oblik istupjenje. — le- 
medu rjednika u Mika}inu (istuplenje), u Belinu 
(istup)enje ,il rintuzzare' ,retundere' 623^; iztu- 
pjenje ,spuntamento, rintuzzamento di punca' ,ma- 
cronis hebetatio' 703^), u Stulidevu (istupje^e). 

ISTUP^iVAI^E, It. cfjelo kcjijem se istupj^je. 
— U Sulekovu rjeiniku: ^abstampfang^ 



ISTUP^ilVATI 74 

ISTUP]liiVATI, i8l^p)ajSm i i8tiSip]£v&m, impf. 
1. istnpiti. — U Belinu rj^iniku: praea. ista- 
p)ivam kod istnpiti; u Volti^ijinu: pr<us, istu- 
piivam kod istapiti; u Stultdevu: freq. v. istn- 
piti, a kod ovoga ima praea. i8tnp)njem % istn- 
pjivam. 

I8TUPNIK, m. iovjek koji istupa — U Su- 
lekovu fjeiniku: ^anstreter^ 

I8TUPNINA, /. novae (globa) Sto ae plada kad 
se istupa a kakve sltdbe, — NaHAeno u naSe 
vrijeme. — U Sulekovu rjedniku: ,an8tritt6geld^ 

ISTtlBl^lte, n. dj^lo kcjijem se istura. — V 
Vukovu rjedniku, 

ISTtlEATI, istfiram, impf. istnriti. — Akc. je 
kao kod ispitati. — Od zviii vijeka (istina u 
obadva primjera toga wjeka moie se shvatiti kao 
perfektivni glagol, te hi bilo sloieno: iz-turati), 
a igmedu tjeSnika u Vukovu: 1. ^ansstossen' ,ex- 
tmdo^ 2. yansschiessen' ,rejioio'. 8. tlosschiessen, 
abfenem (die flinte/ ,ejaciUor (glandes)^ 4. ^ans- 
schlagen' ,calcitro* s pHmjerom: Istnra nogama 
kao kulaSica n vr&aju (Nar. posl. vnk. 105). Mi- 
snici ga satim isturaSe na dvor. E. Pavid, ogl. 
838. Ovi ga pro&ibaSe s fiibama i naj posli is- 
turaSe is orkve. 482. Odvede ga n more debelo \ 
ona tura, more ga istnra. Nar. pjes. vil. 1866. 
485. 

ISTUB^ITI, istnrSfm, pf, sve (kad je mnogo 
oljekata) poturiiti, — Sloieno: iz-tnr6iti. — Akc. 
je kao kod isgaziti. — Od zviii vijeka (vidi kod 
8), a izmedu rjednika u Vukovu (^nach einander 
turkisch machen' ^fiacio esse Tnrcam alinm ox 
alio'). 

1. aktivno. Sve 6n ti ih mlade istur&iti. Nar. 
pjes. vnk. 8, 61. Sinove joj i k6eri i An samn 
zarobiti i istnr^iti. Vnk, nar. pjes. 8, 84. Yjeme 
)nbe osramili sramom, i djoti6e istur^ili Inde. 
Osvetn. 2, 169. 

2. p<mvno. Da glavare brade istnr6ene. P. 
Petrovi6, gor. vrjen. 26. 

3. sa se, refleisivnot poturiiti se (o svima). — 
Igmedu ijednika u Vukovu (istur6iti se, istnrSimo 
se jinsgesammt Ttirken werden' ,fidem tnrcioam 
amplector nnns ex alio'). Koji se ne ktiSe iztnr- 
&iti, cini jih pognbiti. And. £a5i6, razg. 182. 
I^Tihovo se robfe istnr6ilo. Nar. pjes. vnk. 8, 87. 
Iz istorije znamo i vidimo da su se n Bosni iz 
naj prije istnrSila gospoda. Vnk, kov6. 5. Is- 
tnr5i se plahi i lakomi. P. Petrovi6, gor. vijen. 
10. E se zem}a sva istnr5i, Bog je kleo! 79. 

iSTUEITI, isturim. pf. turedi (hacajudi Hi 
tiskc^judi) uiiniti da Sto (objekat) izide. — Slo- 
ieno: iz-tnriti. — Akc, je kao kod iz^aziti. — 
Od xviii vijeka (vidi a, b)), a ismedu f:je6nika u 
Vukovu (1. ,ansstos6en* ,extmdo'. 2. ,ausschies8en' 
,rejicio'. 3. ,abfeuern' ^ejaculor (glaudes)', of. iz- 
baciti. 4. ,hinansthun' ,ex8ero'). 

a. aktivno. a) izbaciti, Nade starac sandnk od 
olova, istnrila voda pod obalu. Nar. posl. vnk. 
2, 64. Na prsi mn toko odtetiie, a na leda srce 
isturiSe. Ogled, sr. 79. — b) istiskati. O Hirodu 
kratko pripovida§e, da za rnku izvede ili nogom 
iztuii 2enn brata svoga. D. Bapi6 21. — c) 
izagnati (objekat je iivotina). Iz avlije koAe is- 
tnrigc. Nar. pjes. juk. 258. — d) kad je objekat 
pngka, top itd., ispaliti, izbaciti. Doke duge puSko 
isturiSe. Nar. pjes. vnk. 2, 561. Sve isturi od 
boja topove. 2, 607. Ne dafie im pufike istnriti. 
8, 11. A isturi dvije puSke male. 8, 194. I 
isturi pnfike habernika. 8, 829. Tanke puSke 
isturiSe. Pjev. cm. 97*>. Toboi ho6n topa na- 
puniti, na Maltijn istnriti grada. Nar. pjes. vil. 



ISUHBIST 



1867. 646. —• e) 8 objektom rije^ glas, u prene- 
senom smislu, kao iaredit izgovoriti (moiebiH i 
rasglasiti). I ovakn rije6 istnrio. Nar. pjes. here, 
vnk. 28. On ovaku rije6 istnrio. 170. Da te 
onom 8 vukom nanapase, ko je take istorio glass! 
Osvetn. 6, 64. — f) bes prave site uiiniti da 
Sto iside. aa) objekat je iejade. Ti isturi hi)adQ 
Latina, nek mi sretn n po)e svatove. Nar. pjes. 
vnk. 2, 525. Otale mi Iva ispratiSe i na more 
vodu natnriSe, iz demija i&ega isturifie, ode Ivan 
zdravo i veselo. 2, 526. Pa isturi vojskn n Vrz- 
6ara. 4, 856. A isturi po medama Turke, neka 
Turci pale knbnrlije. 4, 497. Na lade siln na- 
tnrio, pod b*jelu je Yamn istnrio. Pjev. om. 
88b. ^ ib) objekat je ito neiivo. Ostavi mi proior 
pred dojkama, isturi mi moje b'jele dojke. Nar. 
pjes. vnk. 2, 128. 

b. sa se, refleksivno. Dva se k krajn isturila 
druga. Osvetn. 2, 139. U po toga krvavoga jada 
isturi se delija neznana. 8, 188. 

ISTUStEN, adj. (Hi part, praet. pass.?) ne- 
jasna rijed (tust?) ujednom primjeru xvii vijeka. 
Daje svojijem slugami plodove istuStene i lijepe 
8 dvora, bndn6i iznutra puni crvi i gAelL M. 
Badni6 184». 

ISTtr^IT]^ istiiHm, pf. posve potuiiti. — Slo- 
ieno: iz-tu£iti. — Akc. je kao kod ishvaliti. — 
Od XVI vijeka (vidi kod b). 

a. aktivno. Da tnge neka ti sve moje istniim. 
H. Lnci6 195. I sve jade sinn istniila. Nar. 
pjes. petr. 2, 882. — I u Sulekovu rjeiniku: ,ab- 
klagen'. 

b. sa se, refleksivno, posve se potuiiti (ieiie 
nego aktivno). — Izmedu rjeinika u Belinu (,U- 
mentarsi molto' ,dequeror' 428^) i u 8tuli6evu 
(,deplorare, oonqueri'). Da se istuSu, malo odahnem. 
M. Yetranid 2, 899. Mo6 se istnSit ... 2, 448. 
PIa6 boles odlaga i kad se istnie men sobom 
dva draga od tnge kn dmie. N. Dimitrovi6 18. 
Pod* dokle s' tej vo)e, ter im se istniL N. Na- 
}eSkovi6 1, 252. Bo)e mo6 se sam istoiit kroi 
boles, ka ko(e srce me na svit sig'. D. BaAioa 
74*. Po6u moj cvilit vaj kim skrovno sve sahnem, 
jeda se kako daj iztnSiv odahnem. 129^. Grovori 
za istuSiti se. B. KaSid. zrc. 97. Po tnge od- 
lo2i tko se sr6anu iztuii. (D). Poslov. dani6. 96. 
Ne nmijem po£etka zametnut, za prikazat (epost, 
plemenitost duSe naSe, ako se ne istuiim prije 
na nas istijeh, ne izjadim. A. Kalid 2. Grde su 
i gore istu£ile se, izgovorile kderi na oca, neg 
li zet na tasta. 842. Prije node se stavit za 
ndinit koji poso, ako se prije ne izrevajn toliko, 
ne istuSe. 890. Faunu 6e istuii kako je po- 
stradao. J. Raji6, boj. 111. — I u Sulekovu rjei- 
niku: ,an8klagen'. 

I8TU:StVATI SE, istdiujSm se i istdiiv&m se, 
impf. istuiiti se. — Akc. je kao kod iskazivati. 

— V 8tuli6evu rjedniku: istuiivati se, istniivam 
se us istniiti se. 

ISTYOB, m. u Stulidevu rjeiniku: ,effectus'. 

— nepouzdano. 

tSTYOBATI, istvorEm, impf. istvoriti. — Samo 
u 8tuli6evu rjeiniku (uz istvoriti). 

ISTY6rITI, istvorJm, pf stvoriti (uprav i$ 
iega). — Na jednom mjestu xviii vijeka (sa se, 
refleksivno), a izmedu rjeinika u StuliSevu (,creare, 
procreare, effioere, confioere aliquid ex nihilo*). 
Dokle se ne priliknje Isnkrst n nami i ne is- 
stvori se iivo u duSi slika i&egovoga Sivota. A 
KaniMi6, nzr. 167. 

tSUHRIST (Isnhrst), fit. vidi Isnkrst. — Samo 
u jednoga pisca xvi vijeka^ ali je svagda skra- 



I8UHEIST 



75 



ISUKRSTOV 



ieM, ie se ne moie snaH treba U OtaH -ri- Hi 
'T'. vidi ft Isnliristov. — Badi oblika lanhrist 
ndi hod Isns, a i IsnbrBst^ ae nahodi u ataroslo- 
vetukom jesiku (vidi F. Miklogi6, lex. palaeoslov.^ 
hod ov€ rijeii). Ispovddamo Isoha. §. Badini6, 
sam. 7^. Nasljedujmo Isoha. 8». Vdruja a 
Isnha. 8t>. 

tSUHRISTOV, adj, koji pripada Isuhristu, — 
Na jednam n^ettu zvni vijeka, Na koris vjere 
Isnluistoye. 8. Bosa 111*. 

IStrKAlte, n. djelo kqjijem se iauie, — U 8tu- 
USevu fjefyiiku: issokaiie. 

IstrEATI, M6Sin (isak&m), p/. sloieno: iz- 
rakatL — Akc, je kao hod ispisati (i ispitati). 
- Od xTii vijekaf a igwtedu rjeinika u Mika- 
jtnu (issakati ft issnkati, sukati ^torqaeo, oontor- 
^neo, eonvolvo*) gdje se naj prije nahodi, u VolH- 
^'tnu (iasnkati, imikam ^contoFoere, attortigliare' 
yiotainmendrehen'), u 8tuli6evu (isukati i iaan- 
kati ytorqnere, contorquere'), u Vukovu (isukati, 
ifa6em ^^eranswinden' ,evolvo, extrahoS n. p. 
erii«ya, ct iBnovati, iskantati). 

1. itviuiiH suiuiu 

a. aJUivno. Amo: milei lala, SimSirove grane; 
& tamo bi crijeva jedan drugomn isnkali. M. 
Pa?linoyi6, rasg. 18. — i u prenesenom smialUt 
Itao isv€uiiti uop6e, Dr6e, garni, svoni soba, dok 
inn(a igm dago. J. Krmpoti6, katar. 122. oso- 
Into noiu, mb}i itd. kad se vadi ie noinice, 
Ali n onoj velikoj brzini ne isnka gola noia, 
nego ga iatrie sajedno a noinicama. M. B. Mili- 
hrn6, sim. yei. 230. Isufiem noi i ndarim dva 
tri puta. 280. Momoi iankade sabje. jar. 82. 
TJ^ede na ko£a i isaka 8ab}a. sloseL 154. 

b. pasivno. Istina, da sa ono, Sto se o Nije* 
mtea pod imenom ,krezl' prodaje i jcde, teleda 
erijeTa ne isokana nego isporena onako, kao dto 
itoje a teleta. Yak, pism. 25. — I u prenesenom 
mtslic Ali to mi se 6ini odve6 isukano. M. 
PiTlinovidy rasg. 68. 

e. M se, refleksivnOy u prenesenom smislu : do- 
goiiti se, sgoditi se, — U StUekovu rjedniku: 
iTor&llen'. 

2. svriiH sukaihe, sve sasukati, — U Mikalinu, 
VoUigiiinu, Stulidevu fjeiniku, 

ISUKAVATI, isi^&v&m, impf. isakati. — V 
Bjdoi^enievu rjeiniku: issakavami v. sa6em. 

XSUEtVATI, is^kuigm ft' is^ikTvam, impf. isa- 
^tL — Akc je kao kod iskasivati. — U Stuli- 
^v rjeiniku: issakivati, issukivam ,in center* 
qnendo esse'. 

tSUERIST, lift, vidi Isakrst. — U dva pisca 
xn i XVII vijeka, Zaradi Isukrista. F. Yrand^, 
iiv. 47. Mudrost koja Isakrist akaziva. M. Radni6 
157b. Smrt Isnsa Isakrista. 159». 

ISUEBISTOV, adQ, koji pripada Isukristu. Od 
^ine mudrosti Isakristoye. M. Badni6 156*. 8vo- 
tije (ii&eiia Isokristovije. 157^. 

tsUEBST, m. Jesus Cbristus, sastavjeno : Isu- 
Knt. — Od XY vijeka, a ismedu rjeinika u Be- 
^ (Isakrs ,Gbristos' 191*). Maka Gespodina 
Iftiikrsta. Mon. croat. 91. (1461). Hip u kom 
Iiakrst od mrtvih uskrsnu. Bemardin 92. Ode- 
dime se Oospodinom Isukrstom. N. Baiiina 18*. 
piQl. rom. 18, 14. Govori Isukrst u vandelju. 
2boro. 17l>. Tko bode biti moj? Isukrs veli ti. 
H. Dimitroyid 22. Eoliko da ih isti Isukrst bude 
^tL A. Gu5eti6, ros. jes. 4. Priblagi Isukrste. 
lOS. Po pastiikah nag doSime Isukrsta naga slidi. 
I Ghmduli6 487. Yjerujem n Isukrsta. I. T. Mr- 
lATi^ nauk. 1702. 6. Blag Isakrs tuj spovijeda 
<ve akone. X. Y. Buni^ mand. 8. Isukrste lnra}u 



od slave. J. B. Ga5eti6 12. Isukrsta spasiteja. 
P. Posilovid, nasi. 4^. Poro^'enje Gospodina na- 
gega Isukrsta. L. Terzid xxv. Isukrst Gospodio 
na§. E. Ma^arovi6 44. Isukrste, ki ostavi sebe 
na svijet svejer 2iva. J. EavaAin 69i>. Ne moi* bit 
drag Isukrstu. 99*. G^spodin Isakrs. I. Dordid, 
salt. 20. Gospodin nag Isukrst. M. Leka8i6, rasm. 
11. Ti si Isukrst sin Boga Sivoga. A. Ba6i6 9. 
Isus ali Isukrst. H. Bona6i6 87. Prem bi pod- 
lo2an i poslugan sfetomu Jozefu Isukrst. 6esti- 
tosti. 16. l^ubavi ove dade nam izgled isti Go- 
soodin Isukrst. A. Eani21i6, fran. 216. Isukrst 
ukaza se uSenikom. bogo}ubn. 105. Isukrst bo 
boti ... E. Pavid, ogl. 476. Upudci&e i smrt Go* 
spodina Isukrsta. F. Mati6 5. lma6emo kra)estvo 
nebesko, jere je ovo Isukrst rekao. 8. Ovo ime 
,Isukrst' jest od dva sastav|eno to jest Jsus Erst*. 
84. Mole6i Boga i Bogorodiou, da se svi sjedi* 
nime a jedineftvu dubovnomn pravovirstva i )n- 
bavi nagega Isukrsta. And. Eadi6, razg. 156. 
Dr2e6i stanovito, da se u prisvetoj ostiji oni isti 
£ivi Isukrst nabodi. I. J. P. Lu5i6, doct. 89. — 
Kod katolika iesto odgovara grL Xgundg i laU 
Christus. tako moie biti da je i u liekoliko pre- 
daiihijeh primjera, ali je bee sumiie u ovima: 
PoStovanomu u Isusu Isukrstu gospodinu Dom 
Jakofu Mili5i6u. Bernardin (1548). vii. Otajnosti 
od nauka Jezusa Isukrsta. A. Gu$eti6, roz. jez. 
8. Prislavno ime Jezusa Isukrsta. 15. Po go- 
spodinu nagemu Isusu Isukrstu. I. An5i6, svit. 
119. Isukrste, sligi nas. Isukrste, usligi nas. P. 
Posilovi6, nasi. 81*. Dr2age Isusa Isukrsta . . . 
M. Badni6 8^. ](iube6i vrh svijeb stvari Gospo- 
dina nasega Jezusa Isukrsta. I Akvilini 54. 8a- 
kramenat od tila Isukrstova, u koma Gtospodin 
nag Isus Isukrst uzdrii se. M. Bijankovid 86. 
8 prilipom pripravon, koja 6ini priugodnu orikvu 
o6ima od vi6Aega, zaru6nika Isusa Isukrsta. 118. 
Isukrste, usliii nas. 8. Margiti6, ispov. 276. O 
pridragi i )ubeznivi Sinu Boiji, Isuse Isukrste. 
L. Terzid 8. Gospodine Isuse Isukrste. J. Ba- 
novao, blagosov. 812. Muka Isusa Isukrsta. razg. 
156. Gospodin nag Isus Isukrst. B. Pavlovi6 15. 
Prisveti sakramenat tila i krvi Gespodina nagega 
Isusa Isukrsta. 18. Molitva spasite}u Isusu Isu- 
krstu. 50. Po Isusu Isukrstu. F. Lastri6, test. 
186^. Nas ovo u6i Isus Isukrst. 248*. Ako tko 
ne |ubi Isusa Isukrsta. 333*. Isukrste, 6uj nas. 

A. Eaniilid, fran. 289. Ja sam zaludni sluga 
Isusa Isukrsta. M. Zori$i6, zrc. 4. 

tSUEBSTi, adj, koji pripada Isukrstu, vidi 
Isukrstov. — U jednoga pisca xviii vijeka, Pak 
kri2 ize Isukrsti. J. EavaAin 299^. Jaram vjere 
Isukrste vrhn ple6i ravnu nose. 384^. 

ISUEBST6bODICA , /. Isukrstova matu — 
Naiineno prema bogorodica. — U jednoga pisca 
xviii vijeka. Divioa Marija ne more se zvati Bo- 
gorodica, nego Isukrstorodica. A. Ba6i6 11. 

ISUEIiSTOY, adi' kcji pripada Isukrstu, Pre- 
sveto ime Isukrstovo. Eorizm. 79^. Yidivgi djela 
Isukrstova. N. BaAina 14*. mat. 11, 2. Sluga 
Isukrstov Pavao. 20* pauL rom. 1, 1. Naslido- 
vati spasonosni nauk Isukrstov. d. Budinid, sum. 
2*. Djela Isukrstova. A. Gu6eti6, roz. mar. 21. 
Po poro^jenju Isukrstova. M. Divkovi6, nauk. 
1*. Da se ima Isukrste vijem ubozijein dati bo}e. 

B. Eagi6, i£. 15. Umri leta Isukrstova 107. F. 
Glavini6, cvit. 10*. Petru namistniku Isukrsto- 
vomu na zem|i. 20^. ^e)abu radi }ubavi umriti 
Isukrstove. 180*. Majko Isukrstova! I. T. Mr- 
navid, nauk. krst. 1708. 29. Papa vikar Isukrstov. 
I. An6i6, ogl. 109. Prislatko ime Isukrstovo. P, 
Posilovi6| nasL 147i>. Ispovida zakon i viru Isa« 



I8UKE8TOV 



76 



ISU80V 



krstova. Azbukv. 1690. 1. Koji prorokovaSe do- 
SaS6e Isukratovo. P. Macukat 27. Isakrstoy 6a6ko 
mnini. J. Eavai^in 521^. Zakon Isukratov. A. 
Ba6i6 146. Koji su na ovom svita svake nevo)e 
za )ubay Isukratovu podnosili. J. Banovac, rasg. 
2. i^ndije mormorahu aa dili Isukrstovi. 116. 
Sveta Marija de Pacis ne posnada drage }Qbavi 
isvan Isokrstove. 188. Zarad dostojanstvi dila 
Isnkratovi. J. Filipoyi6 1, 25*. Eada se da§a 
Isukrstova rasta 8 tijelom. F. Lastri6, od^ 188. 
Yiro Isukrstovu sagrlifie. A. Kaniili6, fran. 48. 
Da budemo dostojni obe6ai&a Isnkrstovih. 289. 
IlBkranatje Isokrstovo. £. Pavi6, ogl. 628. Eada 
ono godine laukratove 88 . . . M. A. £e}kovi6, 
sabr. 82. 

ISUERSTOVAC, tsakrstdvoa, m. Isukrstav 
iotjek, — Na dva tnjeeta zvii vijeka (na pmome 
se upotrebfava prema gri, xQundg ». potnaBanik). 
Mi 86 zovemo Isukntovoi aliti pomaaanioi. M. 
Divkovi6, nauk. 15^. UEini moj svit, o l8iikr- 
8toy£e. M. £adni6 12b. 

I8U](iEA, /. u narodnoj eagoneei nahga vre- 
mena, yi8u}5ioa visi, a i8a|ka gleda; govori 
isn^ka : |Da mi te je, visalSioe, dohvatiti, fiiju bih 
ti kofiijom drala'. odgoneijqj : koMa. Nar. sag. 
nov. 92. 

tSI^MI^ITI, Isiimi&rm, pf. u Stulidevu rjeiniku: 
izsumi&iti, v. odsum^iti, gd(je ima i sa 8e, re- 
fieksivno: izsum^iti 86, iEsum^ivam 86 ,a 86 8a- 
spicionem depell6r6^ 

ISUMJ^VATI, i8dm]&DJem % i8iim£iv&m, tmp/. 
i8ami&itL — Samo u Stulidevu rjedniku: praea. 
iz8am£ivam 86 kod iz8amiiiti 86. 

ISUNITI, i8unim, pf. u Stulidevu fje6niku: 
^efifunddre' 8 dodatkom da je uzeto it brevijara. 
— Rije6 je nepouedana; po svoj je priliei Stulli 
mIo proHtao mj. i8anuti. 

IstfNUTI, Uiingm (isunati, Unnem), pf, aunuti 
na pole. — Sloieno : ]z-8nauti. — Bije6 je staraf 
isporedi stslov. isuniiti. — lemedu rjeinika u Stu- 
lUevu (izsanuti ,6ztraher6' 8 primjerom: iz8ani 
oniiJ6 |6firund6 fram6am'). Izb8ani onz2ije. Do- 
m6ntijan* 209. — Sa 86, refleksivno. Izszanu 86 
na 8uho. Al6k8. noY. 91. 

1. ISUlWVATI, i8ii6uiem • isAMvEm, tmp/. 
isunuti. — Samo u Stulidevu fjedniku: iz8aiii- 
vati, iz8u£ivam, freq. uz izzannti. 

2. ISUI^iyATI, i8uAajem % iscuiiyamy itnpf. 
i8aniti. — U Stulidevu rjedniku: i8anivatL; fr6q. 
uz isuniti. — nepouzdano. 

IStJS, m. 'Irjaovg^ J68a8. — Rijed postaje od grd- 
koga oblika yed u staroslovenskom jeziku (Ibub^), 
te je u obidaju ne samo kod istodnoga nego i kod 
zapadnoga dijela nahga naroda (hod ovoga po 
svoj pritiei iz glagolske kiMievnostiJ ; kasnije se 
kod juinijeh katolika primio iz latinskoga jezika 
oblik Jezii8 i lwa% (vidi obqje). — Izmedu rjed- 
nika u Stulidevu, u Vukovu, u Danididevu (l8U8b). 
Isosa Hrista. StefiEm, 8im. pam. Safl 5. Mon. 86rb. 
11. (1222-1228). y86)abLzny Isnae. 120. (1886— 
1847). I zvati 6e 86 jime iiegovo Isub. B6mardin 
4. Inc. If 81. B666 1808 a£6nikom 8yojiJ6m. N. Ba- 
iiina 18*. Inc. 21, 25. Nikogare n6 vidje$6 n6gli 
8amoga I8a8a. 50*. mat. 17, 8. Milo8tivi 18086. 
Zbom. 178b. Blag08lov}6n plod od otrob6 tvoja 
l808 £r8t. F. Vran5i6, rJ66n. 128. Ime AegoYo 
l808. M. Alb6rti 111. Ei dr£aho l808a. 498. 
Blago8lov}en plod otrob6 tvoJ6 1808. I. T. Mr- 
navi6, nauk. krst. 1702. 18. Sloiiti I8n80 Ersio. 
.M. Badnid 514*. I808 govori Davido. 8. Mar- 
.giti6, i8poy. 219. O 18086, 8pa8it6)o moj! L. 
>Terzi6 87. Da l808 smiri ga. P. Maookat 27. 



Bide mo ime Isos. 28. I808a Naaaranina. 3(X 
Ead la A l808 syo kry toiSi. J. KayaAin 9*. I 
l808 za sy^jeh omrijet hoti. 16*. Tebe, Isnae, 
imat do eada o pametL 88^. Dobri Isoee! 445«. 
leoe ali leukret. H. Bonadid 87. Bododi ee po- 
yratio prialatki leoe o Betanga. M. LekoSii, 
razm. 11. Nede yidiioet nigdar doyrfiiti. nego de 
ih o yike moditi, jer je leos tako eyidodio. L. 
]^oboSki, piem. 19. Yam de 1808 grihe odpo- 
8titi. 89. Ery, koja bijaSe iziSla iz priayetogt 
tila Ae prielaynoga einka Isoea Ereta. razm. 
129. dto je nami i tebi, leoee, eino BoSiji? J. 
Banoyao, razg. 71. Ah moj leose elatki! 168. 
Qoepodine leoee Isokreie! blagoeoy. 312. Gle- 
dati leosa onako froStana. pripov. 80. Izyodedi 
iznoya kriya eyidodanetya eoprot leoeo. 80. Ah 
po)ob)eni leoee! 216. PoSav leos, oeta Frane. 
P. Elneievid, £iy. 12. Eto t' leoe a evoj elikL 
12. leoee primiloerdni ! F. Laetrid, teat. xv. Isoie 
eladki ! 98*. Zatajojete leoea i odridete ee. nei 
4. Yiei leoe propet A. Elani£lid, ro£. 48. Ze- 
zivanje prieveti imena leosa i Marije. bogo|abQ. 
499. BijaSe dakle leos priminoo. E. Payid, ogL 
628. U dem bi Isoe moden. F. Matid b7. h 
do podi 8 Toroi bojak biti, «a leosa mojo krv 
proUtL And. Eadid, razg. 148. Eamo yira, kamo 
doSa tyoja? gdi je Isos lipa dika tvoja? 148. 
Na bo2id se sve ovo dogodi, kad no goepa Isnst 
porodi. 800. 8vako svita etvoreAe sada imave- 
Be)e za Isosa rodei^e. F. Radman 49. Tebe, lease, 
fieJimo. 54. Tko ode dobro ftivit o leoeo. L. 
Yladmirovid 11. leuso propetomo klai^ajo ee. 20. 
Jeet pak ime leoe rid evrejska koja epaeite|a zle- 
menoje. I. Yelikanovid, opot. 1, 484. Odladit 
imade, da Isosa ieli prnati. I. J. P. Lodid, doct 
89. Jezoe iii Isos. T. Ivanovid 2K §to de redi 
Isos, Sto li Erst? B. Leakovid, naok. 88. Ali 
evo ialosti, jer so ovo samomo Isosa ne dogodi. 
61. Od Ersta Isosa. A. Tomikovid, iiv. 90^ 
Sina svoga Isosa Hrietosa. Nar. pjos. vok. 1, 122. 
Pomogo nas Isos i Marija! Nar. pjes. jok. 212. 
Fa)6n Isos! Nar. posl. vok. 81. Ya ime Isosa 
Bista, amin. Pravdonoga. 1852. 30. 8o£6i okr- 
gdene glave, i&emo brada po Isoso draga. Osvetn. 
8, 98. — Kad poslije Isos ima Hristos ft7t Hrist, 
ahvada se qdjegdje kao da je jedna rijei, te se 
Isos ne mi^e^a po padeiima. Isosb Hriste. Stefem, 
sim. pam. ga£ 21. Isos Hrista. 25. Mon. eerb. 
15. (1222—1228). Isost Hristo. 81. (1247). — V 
takom se sludaju moie okrriiti na oblik Iso kcji se 
nigda ne mijeka (vidi osobito Isokrst). Iso Hrista. 
Mon. Serb. 5. (1198-1199). 22. (1284—1240). 28. 
(1240). Iso Hriste. 9. (1222—1228). Iso Hristk. 
108. (1888). 

iSUS AE, teoeka, m. dem, leoe (mali Isus), — 
isporedi Isaeid. — Na jednom mjestu xvin vjjeka, 
Hotijodi zagrliti gospo i Isoska. A. Eaniilid, 
ro2. 115. 

IsUSld, m. vidi Isosak. — Na jednom wjeztu 
xviii vijeka. Odilazaie s svojim leoeidem. E. 
Pavid, ogl. 497. 

ISUSOY, adj. koji pripada Isusu. — Izmedu 
rjednika u Vukovu. Mati Isosova. N. RaAina 20*. 
mat. 1, 18. Anton Dalm., nov. teSt. 1, 1\ Telu 
pokopano leta leosova 878. F. Glavinid, cvit. 8^ 
Umri po rojstvo Isosovom 848. 12*. Eih ni amrt 
ne mogaSe od (obavi razdiliti Isoeovo. 882*. 
Droibe leosove. J. Mika}a, rjedn. 1. Od Petra 
Eaniz^a drofitva imena Isosova. Azbokv. 1690. i. 
Prava istina Isosov^'eh slavn^jeb oeti. J. Ea- 
vaAin 75^. Kiii Isoeov da podnoee. 298*. Od 
eakramenta tila Isosova. A. Badid 295. Udenlci 
leoeovi. M. Lekodid, razm. 184. Da c^'etoo odr 



I8US0V 



77 



isvlaCiti 



irane a Isasovoj vjeri. Pisanioa. 4. Promii)a]ia 
makm Isuaove. B. Pmvlovi6 56. Krv proliti sa 
[ubav IsasovtL • F. Lastrid, test. ad. 62*. Eoji 6e 
piipovidati naoke lai}ive snprotne Tiri Isnsovoj. 
9d* 290. Zam&iica IsnaovfL ned. 99. Yojuj kako 
dobar vojnik Isnaov. 295. Droibe Isusove mladi6. 
A. KaniiH6, fran. 92. Poradi imena Isnaova. M. 
Zori&i&y arc. 4. Zafa}ujte od Siiia junaci bres 
pristanka Itosovoj m^joil And. Ka5i6, rasg. 257. 
Ifiiaoye drage aaruSnioe. M. A. Bejkovid, sat. 
C6». Na nspomena muka i smrti Isusove. I. J. 
P. La^6, doct. 89. KrfiteAe, krizma£e, tilo Isu- 
80TO, pokora ... B. Leakovid, nauk. 152. Ovi 
nkrameDat . . . soye se tilo Isnsovo. 185. U pre- 
ireto ime Isnsovo. Nar. pjes. vuk. 2, 808. A 
spomen^ ime Isnsovo. Nar. pjes. jnk. 149. 

tSUSOVAG, tsns6voa, m, Jesaita (sooietatis 
Jesa), redavnik druibe lausove, JeeuiU — Na 
dta n^esta xvi i zviii vijeka, Ovo niki i od 
kosorae se^'ene. I. An6i6, offl. 164. Bit 6e dobro 
i a seini, lausovao (DellabeUe) fito a6izu. J. Ka- 
fi^ 157b. 

I8U§ATI, isaSam, impf. isnSiti — Soma u hit- 
gama piaanima erkvenijem jewikom. y&ardnijem 
miajuSta beadany. Danilo 880. 

ISUSaVATI, isAgavRin, imp/, isngiti. — Na 
jtdnom n^estu xviii vijeka. (Vino) imade silu 
im^vati. Z. Orfelin, podr. 50. 

IS^SlTI, IsfiStm, pf. posve osuSitu — Sloieno : 

ii-ffiftiti. — Akc je ktio kod ishvaliti. — Bijei 

je itoroy isparedi stslop. isaSiti. — Igmedu rjed- 

mka u StM6evu (iasuiiti, v. oeuftiti a dodatkom 

iaje uMcto is brev^ara) i u DamMevu (,8iocare')> 

. a. aktimiw. Boll^n& jaie bd v&se tdlo jego isa- 

iila. Danilo 266. Odri ko2u ter isaSi. J. Ylad- 

mirovi^Y lik. 88. Dite)iua koja Sovik misli isu- 

bti. I. Jablanci 105. Jer ga xima od soka isafii. 

J. 8. Be^kovid 89. Dokle sonce ne ograne i rosa 

ne isosi. 228. Isufii sam stopama svojim sve 

potoke. D. Dani5i6, 2car. 19, 24. Isugi6a rljeke. 

joiek. 80, 12. 

b. pomtmo. Iisugena trava. J. Baji6, ppa5. 
1, 117. Nine ^ve tako sa ostale isnSene od pre- 
TiUke }eto§iie prepeke. Nov. sr. 1884. 189. 

e. la se, refleksivno. Elada se drva sirova ili 
tt vodu stop}ena stave i na oga& naloie, ne moga 
■e nikako po nijedan na&in uiedi dokle godi se 
Q« isaSe. M. Divkovi6, bes. 550*. BailuEimo a 
Bunt istim dila do bra od slije, neka mogu dobra 
fMti la dobro i korist nada a isgoiiti se sla i 
ioQ^ti, da nam ne budu na Stetu. F. Lastrid, 
od* 180. Neka se izsaSi na soncu korije^e svija 
tiftva. ned. 199. U litu se ove zemje od vra- 
cins tako isaSe. I. Jablanci 18. Pnje nek se 
aunalak Ungi. J. 8. Be}kovi6 801. 

rSU^tVAI^E, «. cljelo kojijem ae iauSuje. — U 
Sukkovu rjeiniku: ,aiisdorrang'. 

I8U§iVATI, isi&Sajdm i i8fk§^^&m, tmp/. isuSiti. 
-^ iic. je kao kod iskasivati. — U naie vrijeme, 
Pnjet]&om svojom isaSajem more. D. Dani6i6, 
Bu. 50^ 2. Zapredoje mora i isnSuje ga. naum. 
If ^ 

tsuSlsi, adj. iridi Isnsov. — U jednoga pisca 
x^i ttijeka, Somna Tome, s kim IsoS&e rane 
ptpt. J. Kava&in 816*. 

ISUTI, Ispdm, pf. 9idi izasuti. — Sloieno: iz- 
nti, is-spem. — U Volti^ijinu rjeiniku: izsuti, 
▼. iiaaati. 

lauZITI, lsTu£m (is^tj, is^m), pf. zapla- 
^' M, proliU avu. — Sloieno: is-saxiti. — U 
i^^lMga piaca zvx vijeka. Kolikrat isosi srda^o 



me za toj ! 6. Mended^ 105. Toliko rauzt srdadoe 
me za toj. 276. 

ISUiSl^ITI, isuSAim, p/. oaloboditi od auiaMva. 
— NaU^ieno od iz % sti2aA nastavkom i. — U 
Stuli6evu rjeiniku: issu£&iti koga ,captivitate 
aliqaem liberare^ gcfj^ ima % reflekaiffno izsniiiiti 
se ,eaptivitate se liberare'. — nepouadano. 

ISU^l^IVATI, isoi^ajem i isuii^ivam, impf. 
isa2£iti. — U 8tuli6evu rjeiniku : izsuii&ivati, iz- 
Suiiiivam, freq. ua izsaSiiiti. — nepouadano, 

ISVBVO^ilTI, isvevojim, pf. u Stuliievu rjei- 
niku: izsvevo}iti, izsvevo)ivam ,propriae volun- 
tati morem gerore\ — Sloieno: iz-svevojiti. — 
nepouadano. 

ISVEVO^IVATI, isvevolcgom % ]8vevo}ivam, 
impf. i8vovo|iti. — U Siuliievu rjeiniku: praea. 
izsvevo|ivam kod issvevoliti. — rupouadarM). 

I8VUESTAN, isvijesna, adj. u VoUijijinu rjei- 
niku aamo adv. ^izsyjestno' jfsdelmente, con fe- 
delt4< ,getrea'. — nepouadano. 

ISVIJESTITI, isvijestim, pf. uiiniti da ae ko 
(objekat) poave oavijeati. — Sloieno: iz-svijestiti 
(vidi kod osvijestiti). — Samo na jednom mjeatu 
XVIII vijeka (part, praet. paaa. isvijesden). Mil|a§e 
£ega ispraijena i isvijeSdena otpustiti. 8. Bosa 
158». 

ISVUiSTLItl, Isvijetirm, pf. uiiniti da ito 
(objekat) bude poave sv\jetlo (i u preneunom 
amialu). — Sloieno: iz-svijetliti. — Akc. je kao 
kod istijegtiti. — U Stuliievu rjeiniku: izsvije- 
tliti, iz8vjet|ujem t izsvjet|ivam ,expolire, perpo- 
lire, met. decorare, declarare, explioare'. 

ISVni^T^&lS^E, 91. cijelo kojijem ae iavijetli. — 
V Stuliievu rjeiniku: izsvijet}eAe. 

I8V1laTI, isvU&m, pf. u Vukovu rjeiniku: 
isvilali kuknrazi, t. j. abradali ,bart bekommen' 
,spica aristarum vallo manita est' a dodatkom da 
se govofi u Omoj Oori. — Poataje od iz i svila 
nastavkom a. — Akc. je kao kod iskon$atl. 

. I8VJ&TLITB(i, til. iovjek kcji iavijetU. .— U 
Stuliievu rjeiniku : ,qai expolit, mot. deoorat, de- 
olarat) explicat'. 

ISYjisTLIV, adj. u Stuliievu rjeiniku: iz- 
syjetiiv ,ezpoliens'. — nepouadano. 

ISVjfeT^iATI, isyj^tjam, pf vidi isvijetliti. — 
Sloieno: iz-svjetlati. — Akc. je kao kod iskon- 
6ati. — U Stuliievu rjeiniku: izsvjet|ati, v. iz- 
svijetliti. — Sa ae, rejUkairmo (u preneaenom 
amialu: oiiatiti se, opravdati ae). u Voltigijinu 
rjeiniku: izsvet)ati se, izsvet)am se ,8ohiararsi, 
soolparsi, sousarsi* ,8ich erklaren, entsckuldigen'. 

ISVJET^iAVATI, isvj6tj&v&m, impf. isvjetjati 
t isvijetlit). — Akc. je kao kod isgovarati. — U 
Stuliievu rjeiniku : izsvjet|avati, freq. ua issvjet- 
)ati. 

IS VJET^ilVATI, isTn6t)ujem • isvj&tjiv&m, impf. 
isvijetliti. ^ U Stuliievu rjeiniku: izsvjetlivati, 
tzsvjetlivam, freq. v. izsvijetliti, a kod izsvijetliti 
ima praea. iz8vjet)ajem i izsvjet)ivam. 

tsVJETOVATI, IsvjetujSm, pf. poave, do kraja 
poavjttovati. — Sloieno: iz-syjetovati. — Samo 
u Stuliievu rjeiniku: izsyjetovati koga ,repetitir 
oonsiliis aliqaem javare'. 

ISVLACITI, isvlftfttm, pf. vidi -isvuii. — Slo- 
ieno: iz-svla6iti. — S kajkavakijem oblikom isla- 
6iti aamo- u Bjelostjenievu rjeiniku: izsla6im 
,exaoS V. izvladim, i u VoUi^ijinu: izsladiti, iz- 
sladim, izsla6ivam ,sve8tire, spogliare' ,entkleiden, 
aasziehen'. 



isvlaCivati 

ISVLAdtVATI, isyl4&i:gain t i8vl&5tv&m, impf. 
isTlaftiti. — V VoUijijinu tjeiniku : praes. iula- 
6ivam kod isalaSiti. 

ISVl!l6l, isvii6ein, p/. postoe svudi. — Sloieno : 
iz-8vii6i. — Ake, je kao kod istresti. — Od tv 
do zvix vijeka, Gola ga isva^i naj prvo hotiSe. 
M. Marali6 186. Zapovidi ja nagu isvudi. i\Y, 
kat. star. 1, 222. Imamo isvuldi vethoga 61o- 
vdka, a obal6i se a novoga. &. Badiaidy sum. 
114^. IssfukoSe ga iz one ha)etine. Micherangelo. 
86. Trikrat bi iz8fi26en. 86. 

ISVUKIvATI, isviikcg8m % isviikJvam, impf. 
isvadi. — Na jednom mjesiu xvii vijeka, Izsfu- 
kaja6i ga iz one or)ene ha)ine, osta nag. Mi- 
chelangelo. 87. 

13, interj. glas kqjijem se tjeraju kokoH a i 
druge (oadito doma6e krilate) iivotifie, — Od 
zvii vijeka, a iamedu fjednika u Stulidevu (i§ iS 
,vox qua Illyrii gallinas etc. ezpellunt') % u Vu- 
kovu ()der laut um die fauhner zu vertreiben^ 
ysonus pellendis gallinis' 8 primjerom: IS, tida, 
]§!). Koko§i se hitaju s ,oiku radeS a ne s ,i§, 
i§*. (D). Poslov. dani6. 47. I§, kokote balabane ! 
Nar. pjes. vuk. 1, 198. I§, o koke, kokorajko! 
1, 194. Is otole, pnst* ostala! Nar. pjes. here, 
vuk. 288. I§ otole, kogutice! 247. I§, paune 
zlatopere! 847. Po5ne 6erati koko§i govore6i: 
,I§ amo tamo!' Nar. prip. vr5. 21. I§! orab to 
odnio! Nar. prip. vuk. 168. I§, ne pragi. (kad 
ko gto 8la£e ili se hvali. kao da H govori ko- 
koH). Nar. posl. vuk. 106. 

I§-, vidi kod iii, 

I§A, vidi id. Ida, vrani, obiJeSje grdno ! Ogled, 
sr. 898. 

ISaLAbAzATI, iSal&bEz&m, pf. reku u gali: 
,De Ilija?' Jsabalaza tamo nekud u liive^ — U 
naSe vrijeme u lAcL J. Bogdanovi6. 

tSALlTI 8£, i§al£m se, pf. poSaliti se mnogo, 
do mile vole. — Sloieno : iz-Saliti. — Akc. je kao 
kod izgaziti. — U naSe Vrijeme. ,No6a8 smo se 
na prelu siti i&alili i igegali^ u Lici. J. Bogda- 
novi6. — I u Sulekovu fjeiniku: ^ausscherzen*. 

ISaNTATI, iS&nt&m, pf iexH iantajuii. — Slo- 
ieno : iz-santati. — U naie vrijeme u Lici. ,01azi, 
vratri danteda, ti ga uz ovu glavicu iSantad!' J. 
Bogdanovi6. -r U Dubrovniku je drukiiji akcenat: 
ig&ntati, ig&nt&m. P. Budmani. 

I^ABABATATI, igarabatam, pf igm\jeSatif sta- 
viti 14 neredf iskvariti. — Sloieno : iz-garabatati (?). 

— U jednoga pisca nctiega vremena. Sve su moje 
ki&ige bile igarabatane ; svaki naslov igatiran, za- 
mr)an. M« D. Mili6evi6, des. par. 60. 

I^AraTI, ig&r&m, pf. udiniti da Sto (objekat) 
bude posve iareno. — Sloieno: iz-garati — Akc. 
je kao kod ispitati. — U naie vrijeme, a ismedu 
fjednika u Vukovu (,bunt machen* ,variego'). — 
1 sa se, refUksivno: uHniti se iareno, pokazati 
se iareno, Ispod ruke glednu po ordiji, al* se 
turska vojska igarala. Nar. pjes. vuk. 4/ 196. 

iSABET, m. mig, arap. ig&re, tur. igaret. — 
U Vukovu rjeiniku: ywink' ,nutus' s primjerom: 
Kazao mu isaretom, t. j. namigne na i&ega. 

t§A§(!)E, n. djelo kqjijem se ide (vidi kod iti). 

— Stariji je oblik igastje. — xvii i xviii viJeka 
(rijetko). Trudan i umpren od toliko nagla i 
brza igastja. M. Divkovi6, bes. 870*. I po igag6u 
od ovoga svita spasenje molim. F. Glavini6, svitl. 
129. Od igasca Ivanova. S. Bosa 47». 

ISaTIBATI, igatiram, pf gamr}ati (?\ itbri- 
s<Ui (?). — Sloieno : iz-gatirati (?). — U jednoga 
pisca naiega vremena (vidi kod igarabatati). 



78 



iSCaznuti 



igAVATI, igav&m, impf. 6esto i6i (vidi kod 
iti). — U naie vrijeme u Vukovaru. On je igavao 
u Be5 (Sesto igao). Zem}ak. 1871. 2. 

td^A^EATI, lg6a6kAm, pf posve praiciikaH. 

— Sloitno: iz-6a6kati. — U naie vrijeme. P. 
Budmani. 

I§6AD:6KNnTI, ig64d?knSm, pf. ismamitu - 
Sloieno: iz-6adrknuti (?). — U naie vrijeme u 
Lici. ,E ! da *e meni kako to od £ega ig6adrknuti'. 
,Aia, moj brte, ne ig&adrknu od iiega, da si joi 
toliki'. J. Bogdanovi6. 

l§{3iKATI, ig6lik&m, pf iskluvati, iskfucaii. 

— Sloieno: iz-6^kati. — U naie vrijeme u Liei. 
,Zatvoraj kokogi, sav mi kupus ig6akage'. ,Ig£a- 
kage kokogi i svu salatu^ J. Bogdanovid. 

I§£1eNUTI, ig6akngmi pf. jednom iakfuvati— 
D naie vrijeme u Lici. ,Aja, brte, ko i od dega 
gto ig6akne, vesela mu majka^ J. Bogdanovid. 

I§61kTATI, ig6&kt&m, pf posve pc6akt€Ui. — 
6^/oi«no :.iz-£aktati. — U Stuliievu rjeiniku: iz- 
5aktati, iz6aktjem ,ez commissuris, rimis aliquid 
extrahere'. — U naie vrijeme u Dubrovniku samo 
eubima. P. Budmani. 

1§6AmITI, ig5&m£m, pf isginuti, iiiegnuH ia- 
me6i. — Sloieno: iz-6amiti. — U Stulidevu fjei- 
niku: izSamiti ,consumi| oonfici^ 

ig^AMlVATI, igsikm^jem i ig6Jimi:v|Lm, impf 
ig6amiti. — U Stuliievu rjeiniku : izdamivati, iz- 
damivam ,sensim consumi'. 

i§6ASITI, vidi ig6agiti. 

iddSTITI, ig6ast£m, pf posve ili svakoga po- 
iasHti. — Sloieno : iz-5astitL — Akc je kao kod 
iznositL — U naie vrijeme. J. Bogdanovid. P. 
Budmani. 

td^AdlTI, ig6al£m, pf uganuti, navinuii. — 
Akc. je kao kod izgaziti. — Sloieno: iz-dagiti 
(isporedi u5agiti); ovome se glagolu ne sna po- 
stane ; moie se pomisliti na ^aiicu^ u kofenu, aU 
mu je u starija- vremena bes sumiie bio oblik 
6asiti. 

1. igdasiti. — zvii i zviii vijeka, a ismedu 
rjeinika u Mikafinu (izdasiti, navinuti udo -fluxo, 
eluzo') gcfje se naj prije nahodi, i u StulOevu 
(iz6asiti ,dislogare un membro, muover di luogo' 
,luzare'). §to pomaie onomu koji je iz6asio jednn 
ruku stavit mu na prste mnoge prstene od slata? 
M. Radnid 874*« Eada pod Pampelonom gradom 
nogu iz6asi . . . dade si nogu namistiti . . . Volim 
dati iznova izdasiti, pak po dobru majstoru opet 
dati namistiti . . . Kada si sebi iznova dao nogu 
izdasiti . . . D. Rapid 176. 

Z. igdagiti. — U naie vrijeme, a igmedu rje& 
nika u Vukovu (n. p. nogu, ruku ^ausrenken* 
,luzo'). Eoi^io mu je nogu igdagio. Pjev. cm. 
220*. — I sa se, pasivno. Te se Jakovu igdasi 
stegno. D. Dani^^id, Imojs. 82, 25. 

iSCAgtVATI, isdiigujem i igd4g^r&m, impf 
igdasiti (i igdagiti). — Samo u Stuli6evu fjeiniku: 
izdagivati, izdagivam ,luxare^ 

ISCaVLITI, igdavlim, pf u Stuliievu fjeiniku: 
izdavliti, davle izvaditi ,clavos refigere^ — JYd- 
iineno od izi davao nastavkom i. — nepousdano. 

iSeAV^ilVATI, igdavjujem i igdavjivam, impf 
isdavliti. — U Stuliievu rjeiniku: izdavlivati, iz- 
davlivam, freq. um izdavliti. — nepowfdano. 

t&6AZNUTI, igdaznem, pf vidi iSdeznuti. - 
Sloieno ; iz-daznuti. — U nekijeh pisaea xvii t 
XVIII vijeka, Izdazne izprazna destitost nmrl^je. 
M. Radnid 281^. Izdaznuge u Aihovijem mialima. 
451*. Izdazne tagta slava. 522>>. Ovo rekavsi, 



iSCaznuti 



79 



iSCepuSati, 2, b. 



I. J. Banovao, rasg. 87. O&kropivdi ga, 
idfiasnii. pred. 154. O^o isrekaygi iiSasnu. pripov. 
Ii6w IsSasnu is prid o6ija. priav. obit. 74. Ii- 
iania a tebi )abay prama Bogn, M. Zori6i6y 
osm. 24. 0^0 rekavfii icdazna videi^e. arc. 8. 
Ozida is5aina ona skapStina cyavolska. 16. Pri- 
lipi ma ga, pak onda it6asna. 60. laSasnu s o5iju. 
^ I tako iziazna^e strahovita vide^a. 104. 

iS^Aiil^iYATI, igaSj&ajSm i ii£i2n£y&m, impf, 
ii6asnatL ~^ Na jednom mjestu xviii vijeha (sum- 
^lwo). Ali netom otvori o6i, snivano blago iz- 
iiaaniva. A. d. Bella, razgoy. 166. jamadno je 
jisae napisao izSesniva. 

ISCegAtaTI, iS6AgWein, pf. i$trugati. — Slo- 
ieno: is-^grtati. — O Stuliievu rjeiniku: iz- 
(egrtati % is^egrtati, isSegrtjnjem i is6egrtivam 
i grijeikom is^egrdatii i86egr6ujmn t is6egr6ivam 
,deradere, abradere*. — I u naie vrijeme u Du- 
brovniku. P. Budmani. 

ISCeGBTIvaTI , ififtegftujSm i i«6egi1i£vani, 
impf, i§6egrtati. — U Stuli6evu rjeiniku: isSegr- 
iiyati t grijeikom is5egr6ivati, a kod is^egrtati 
ima prizes, is^grtivam, kod is6egr6ati praes. 
is£egr6ujem. 

1§6eEATI, lS2ek&m, pf. doiekati (alt se moie 
usticiUi da se dugo vrijeme Hi sa iefom 6eka). — 
Shieno: is-5ekati. — Akc. je kao kod izgledati. 
■^ Od xTii vijeka, a izmedu rjeinika u 8tul%6evu 
(isiekati ytisqae in finem cam taedio ezspectare') 
i u Vukovu (,abwarten' ,ez8peoto'). 

1. aktitmo, I Lehi poSteno juriS izSekaSe. I. 
T. Bfmavid, osm. 51. Isdeka dakle na vrutih od 
templa Simuna proroka. F. Par6i6 46. Ja 6a 
tebe, brate, ifidekati. Nar. pjes. vak. 4, 47. E6eri 
iDoja, jer se ne adajefi ? koga iekaS ? ne ifiSekala 
ga! Nar. pjes. bos. prij. 1, 41. Sve yojyoda iS- 
dskao droge. Osyetn. 2, 162. 
8. sa se. 

A. refieksivnOf kao naSekati se. — U naSe vri- 
jeme u Dubrovniku, ,Na syrha si doSo, baS sam 
^ se ig6eko^ P. Budmani. 

b. reciproino, kad se dvoje Hi liekoliko 6e}adi 

^tkaju jedno drugo na odredenom n^estu dok se 

9€uUmu. — V naie vrijeme, a ismedu rjeinika 

M V^tkovu (id6ekati se, iSdekamo se ,einander 

«rwarten' ,ezspectare se loco dicto' s primjerom : 

Ondje da se i65ekamo). U BuAanim* i§6ekat se 

kiode. Nar. pjes. yak. 4, 258. I ta stanu tri bijela 

dana, dok se silna isSekala yojska. Pjey. cm. 

105*>. Daleko je Noyak izostao, pa syog brata 

\>io dosiyao . . . dok se oni amo iSdekali. 188^. 

iSCEKAVAlSrE, n. djelo kojijem se iiiekava, 
J. Eogdanoyi6. 

idCEEAVATI, iSS^k&yam, impf, vidi ifi^eki- 
▼atL — U naie vrijeme u Lid, J. Bogdanoyi6. 

ISCekIvaLAG, iSSekiyaooa, m. iovjek kcji 
^Uekt^je, — U Stulidevu rjeiniku: iz6ekiyalac i 
grijeikom izSekiyaoo ,qai cum taedio exspectat'. 

I^EKiVALICA, /. iensko defade kqje iicekt^e, 
- U Stulicevu rjeiniku: iz^ekiyalica ^quae cam 
teadio exspectat'. 

iSfiEKlVAl^, n. djelo kojiJem se iiiekuje. — 
Star^i je oblik ifiSekiyanjo. — Ismedu rjeinika 
% Belinu (iz6ekiyanje ,anxia expectation 108«)| u 
Stuliievu (izSekiyaAe), u Vukovu, Cekaja6ili ne- 
^>Mkoga grada is6ekiyanje. B. Ea§i6y rit. 291. 

I6£ek1 VATI, iSS^^jSm i igd&kTy&m, impf iiSe- 
\»A(wu)ie Mnaiiti i: iefno iekati), — Od xvi i^»- 
Ma, a ismedu rjeinika u Belinu (izSekiyati ^diu 
ttpectare' 108b}, u Voltiiijinu (iz6ekiyati, iz6e- 
^nm. ,attendere, stare aspettando' ,erwarten*)y 
* ^^Oevu (isdekiyati ,cam taedio exspectare'). 



u Vukovu (i§&ekivati, ittdeki^jem koga ^sammeln, 
erwarten bis alle beisammen sind' ,exspecto dam 

oonyoniant'). 

a. aktivno, §to ifiiekujeS na yratijeh, da ja 
izidem? M. DrSi6 192. Iz£ekuje§ da se i tebi 
re6e. V. AndrijaSeyi6 , dey. 12. Eoja od tebe 
is&eknjem. put. 28. Milosrdje tvoje is^eklyati. 
89. Mene si na pokoru is&ekiyo. 78. Ah jaoh! 
i oyo mene isdekuje? 129. Koja mene is6ekiya. 
258. Eoja te maka i§6ekaje. 281. Eojom silom 
Sotona podi2e se za ryati stavnu tvrda od Jo- 
boya ustrp^enstya, bija6i ga nezgodam tako te- 
fikijem, da jedna dragu ne iz6ekiya§e. B. Zuzeri 
126. Bodjaci £ega iz6ekiva§e. E. Payi6, ogl. 654. 
Eoga isSekiyade narod. 8. Bosa 5^. Eoji is$e- 
kiyafio doSa§6e spasiteja. 86*. IsSekivahu 6eo- 
nika. 135^. Ne buda6i mi dostojni mo6i se na- 
dati tolikoj miiosti ni iixx izSekiyati. I. M. Mattel 
178. Iz6ekiyo sam, jeda bi kogod, bole6i se 
mojoj boleski, dofio utjefiit me. 204. Jer on toplo 
izftekaje yrime. J. S. Be]koyi6 206. Eoja od 
i&ih is&ekuju roda. 225. &ta on oydje radi i 
ifi&ekuje. Nar. prip. yuk.^ 271. On je iSSekiyao 
ho6e li mu gospodar poslati raSak. Nar. prip. 
bos. 1, 8. I§6ekajte jedan drugog. Yak, payl. 
Ikor. 11, 88. 

b. sa se, reciproino, vidi i&5ekati, 2, b. — V 
Vukovu rjeiniku: ififiekiyati se, ifiSekajemo se 
,8ich sammeln' ,ex9pectare se inyicem loco certo^ 

t§{3ENEATI, iSdenkEm, pf vidi i$6inkati. — 
Sloieno: is-6enkati. — U Mikajinu rjeiniku: 
isSenkati t izSenkati ,sfilaociare' ,decerpere Una- 
mentnm ex linteoS t u Stuliievu: is6enkati i is- 
Senkati, y. i86inkati. — Moie biti (kao Ho misli 
Daniiii, vidi kod 6enkati) da bi trebalo iitati 
i mj. e, ali je istina da se u Mikafinu rjeiniku 
nalasi ovako pisano na dva mjesta, a nc na 
jednome, 

iSeijPITI, i§6ep£m. pf vidi ofcepiti. - Slo- 
ieno: iz-6epiti (vidi kod za6epiti, odepiti). — U 
Stuliievu rjeiniku: iz&epiti, y. od6epiti. — nije 
dosta pousdano, 

I§6EP^EATI, iSdepi^kam, pf sloieno: is-6epr- 
kati. — Akc, je kao Kod izresetati. — Od xyiii 
vijeka, a ismedu rjeinika u Vukovu: 1. ,aos- 
scbarren (wie die henne)' ,erado'. 2. ,zer8charren' 
,radendo corrampo'. 

a. ieprkaiiem isvaditi, Sye na Aioy yred iz- 
Seprkaju i pozob)a. D. Obradoyid, basn. 802. 

b. ieprkaikem pokvariti, uniititi, vidi u Vukovu 
rjeiniku, 

I§CEPJt](iAI$rE, n. djelo kojijem se iiieprja, — - 
Stariji je oblik sa nje. — U Belinu rjeiniku: 
is6epr)anje 854^, i u Stuliievu: iz5epr)aAe. 

I^CEPi^ATI, iSfiepi'l&m, pf vidi i§&eprkati. 

— Sloieno: is-$epr)ati. — U Belinu rjeiniku: 
is6epr{ati ,graffiare, sgraffiare' 85 1^, $ u Stuli- 
6evu: i85epr)ati t iz£epr)ati ,8calpturire, unguibus 
lacerare'. — I u naie vrijeme u Dubrovniku. P. 
Budmani. 

iSCEPtlSATI, iSfiepiiSam, pf iiiupati, — Slo- 
ieno: is-6epu§ati. — Akc. je kao kod izreSetatL 

— U naie vrijeme u Lid, 

1. aktivno. ,Nemoj pre6i£ati, jer ako te uyatim, 
2iyo 6u ti a§i natrti i ifi6epoSati^ 

2. sa se. 

a. refleksivno. ,Oya se guska sama sya iS6e- 
puSala^ 

b. redproino, ^Esi li yidio, bome so Ai dya 
£iyo po6epu^Se i ifiSepuSaSe^ tako je i u ovom 
primjeruy u kojem je enaiei^e : svriiti iepuiaAe : 
,Oyo se dyoje yayije depaia, nikad se prayo ne 
moga ifiSepuiati'. J. Bogdanoyi6. 



I&eEREClTI 



80 



iSCezati 



id^EBEClTI, iS5ere6iin, p/. vidi idSerekati. — 
Fogtaje od iz % Serek nastavkom i pred kojijem 
86 k mije^a na b. — U naSe vrijeme, Meso iibe- 
re^i i obesi o gradska kapiju. Nar. prip. vil. 
1868. 479. 

I§(3eB]&KATI, ifi6er6kam, pf, htogod na krupne 
komade isje^i ili rasjedi. — Postaje od iz i &erek 
nastavkom a. — 17 naie vrijeme u Lid. ^Taj 6e 
br£e vola nbiti, odrijeti i i§6erekati, negoli ti 
jai^e odrijeti'. J. Bogdanovi6. 

iSfiEEtlPATI, iSftenip&m, pf, po8ve oierupati, 
iiiupati, — Sloieno: ic-^erupati (Ho ja mislim 
da je tuda r\je6 % to od i^em, zerrupfeiii a ne 
od tal. scerpare). — U Vukovu rjeiniku: |Zer- 
rupfen' ,conyello'. 

ISCESA, /. u Stuli6evu rjeiniku: ixSesa i is- 
Sesa ^materia' 8 dodatkom da je ueeto ie misala, 

— Sa8tavleno: ic-Sesa. — nepouMdano, 

iSCESAN, ififiesiia, adj, koji je aastavfan od 
iiieaet koji pripada iiiesi (suprotno: dubovan). 
•— V jednoga pisca xviii vijeka^ a iemedu rjei- 
nika u Stuliievu (isdesan ,materialis' ; izSesan ,ex 
materia, vel ad materiam spectans' gc^je ima % 
adv. isSesno ,materialiter' e iz&esno ^rudi modo'). 
Razgleda se na to osobito i naj liSe aprav srce 
boianstveno ko zamjerak iz6esni, telesnii dutjivi 
ovoga obyjetovaiia. I. M. Mattel xii. — nepo- 
iusdano. 

1. I§£i:8ATI, i§$e§em, pf. sloieno: iz-5esati. 

— Akc je kao ifcod izorati. — U naie vrijeme 
obidnije je 8a fi mj. s u inf. i u proSlijem vre- 
menima (vidi 6efiati). — Od zvii vijeka, a ismedu 
fjednika u Vukovu (iSSeSati, 1. n. p. uS iz glave 
yheraoskratzen' ,effrico'. 2. koi^a ,8triegeln' iStri- 
gili radere'). 

a. posve poiesati, dosta podesati. Svrab izSeaat 
komugodi. (D). Poslov. dani6. 120. Tada raka 
svraba ne i&6e$e. (D). 188. Eoi^a onoga bvbH, 
iz&efii ga. J. Filipovid 1, 851*. Tada ruka ne 
ig6eie svraba. Osvetn. 2, 68. — 8a se, reflek- 
8ivno. Posli iz5e&ati se, oprati se. H. Bona5i6 
118. 

b. izvaditi iesafiem, vidi u Vukovu rjeiniku. 

2. ig^ESATL vidi i66ezati. 

1. I§6E8Nl!rC£, n. dj^lo kojijem se iiiesne (vidi 
1. isSesnuti). — U Mikafinu rje6niku: (sa sta- 
rijim oblikom) is&esnutje, navidenje ,lazatio, elu- 
zatio^ 

2. 1§6eSNU6e, n. vidi ificeznude. 

1. iSCESNUTI, iSftesnem, pf vidi isfiaSiti. — 
Sloieno: iz-6esnatL — U Mikafinu rje6niku: is- 
^esnuti kojo udo, naviuuti ado ,lazo, elazo', i u 
Bjelostjencevu: ,eluxo^ 

2. igCESNUTI, vidi ig6eznuti. 
iSeESNUTSTVO, n. vidi iSfieznatstvo. 

IS6eST, /. vidi i85ez, ig6eznu6e. — Postaje 
od osnove iz-5ez nastavkom ts pred kojijem se 
t mijena na b. — V jednoga pisca zyiii vijeka, 
a ismedu rjeinika u Stuliievu (izSest, v. iz- 
fiesnutje). Kolik pata htie podnijeti za nas strahe 
ter iz6esti? A. Bogkoyideva u I. M. Mattel 853. 

I§Ci:§ATI, vidi 1. ig^esatl. 

I§(3E&(^El!rE, n. u Stuli6evu rjedniku: iz6estjei&e 
,scomumca' ,apud catholicos est saororum pri- 
vatio, col addunt etiam interdictlouem comma- 
nlonls clyllis'. — nepouzdano. 

I§(3]&§](iATI , i65efi|am, pf posve saieilatif 
oieS\ati. — Sloieno: iz*5efi|ati. — Akc. je kao 
kod Izlgrati. — Od zyii vijeka, a ismedu rjei- 
nika u Belinu (izdegjatl ,peoto' 559»), u Volti- 
gijinu (iz6eg}ati, iidesllyam, iz&e6|am ,spettinare' 



,aa8k&mmenO, u Stulidevu (iz5efi|ati ,pect«re, de- 
pectere, oarmmare')» u Vi^vu (1. .,aa8k&miDen* 
,pectino', c£ o5eS)ati. 2. ,darebhecheln, soharfta- 
deln* ,perstrlngo'. 8. n. p. yana ,rapfen' ycarpo*). 
1. aktivno. 

a. u pravom smislu. Ljenos glaya ne mije; i 
ako je izmije, ne iz5e§}a je. (D). Poeloy. daniS. 
55. Do korizme nikada kosa ne i85ei}i^. F. 
Lastrld, ned. 197. 

b. u prenesenom smislu, teiko prekoriti, isj^so- 
vati (vidi u Vukovu rjeiniku). u ovom privfjer% 
moie hiti da sna6i : isbiti, udariti : Da tko i yiie 
puta pristupi zakon 1 zapoyljedl kra|ey8ke ili 
i86e§)a 1 udari poteSko jednog podleinika Aegoya. 
F. Lastrii, ned. 270. 

Z. pasivno. A cm per61n l86eS{an. Nar. pjes. 
here. yak. 254. il^atl perdin lz6e§(an. 268. 

3. sa se, refleksivno. — Ismedu rjeinika u Be- 
linu (iz6eS|ati se ,capat pectere' 559*) % u Stth 
lidevu (iz6e$)ati se ,oapillo8, comam, oaesariem 
pectere*). Kada se ho6e lz5efi)atl^ boll ga od 
6eg{a. M. Radni6 472^. 8e)ani se iz$e§)aja. 559*. 
Iz6e§lja* se, bliza je Lopud. (Z). Posloy. dani6. 
85. Ead se deyojka oba6e 1 ifi6eS)a. Y. Boglli6, 
zborn. 227. 

iSeES^iiVATI, i866§}&yam, impf iS6e8Jati. - 
Akc, je kao kod izgoyarati. — Stuli6evu fjei- 
niku: iz6e§)ayati ,in pectendo etc. esse'. 

I§6E§](ityATI, ig£^§)ujem t IgSeSliyEm, impf, 
i§5e§)ati. — Samo u Voltigijinu rjecniku: praei. 
izSeslivam kod iz6e§|atl. 

I§£]&TATI, idd&t&m, pf. posve oietati^ UHstiH 
ietaju6i. — Sloieno: iz-6etatl. — Akc. je k(u> kod 
l8kon6ati. — U Belinu rjeiniku: iz^etati, u5e- 
tavam ,scopettare, nettare con scopetta* ,8copalis 
emandare* 658», i u Stuliievu: lz6etatl ,soopet- 
tare, nettare colla soopetta' ,penlcall8 mandare'. 
— I u naie vrijeme u Dubrovniku: ifiSetatl ha- 
)ine, lS6etatl prah iz ha)ina. P. BudmanL 

iS6etAvATI, lS6&tfty&m, impf lS6etatl. - 
Akc, je kao kod izgoyarati. — U Belinu rjei- 
niku: praes. izietayam kod iz5etati, i u Sttdi- 
ievu: izSetayati, freq. us IzSetati. 

IS6eTITI, iSfietim, pf u Stuliievu rjeiniku: 
iz6etitl ydischiarare' ,aciem solvere^ — Naii^eno 
od iz % (eta nastavkom 1. — nepousdano. 

ISCeTIVATI, i§6etiyam, impf igftetiti. — 
Stuliievu rjeiniku: iz6etiyatl, iz6etlyam, freq. 
iz&etiti. — sasma nepousdano. 

iSfiEVI^ilTI, iSfieviJim, pf. vidi iS6aSiti. 
Sloieno: iz-6eyi)itl. i, Badodi6. 

igCE Vl^KATI SE, igfieyi-kam sc, pf. isbrblat ^ 
se. — Sloieno: iz-6eyrkatL — U naie vrijeme ^m 
Lid, ,Taj se Seyrkalo nede nlkad sit lg6eyrkati^. 
J. Bogdanoyi6. 

I§CeZ, /. vidi 2^znu£e, idSezna6e. — U Slts- 
liievu rjeiniku: iz&ez ,langaor' s dodatkom da 
se nalasi u pisca Bordiia, 

Id^EZATI, l§6ezam, impf ifideznuti. — Mj. -fi6- 
nalasi se -gt- (vidi F. Miklogi6, lez. palaeosloy.' 
kod igtezati) i •&-. — Samo u ki^igama pisanima 
crkvenijem jesikom^ a ismedu rjeinika u StuU- 
ievu (is(ezati ,deflcere*; iz6ezatl ,di8sipari, eya- 
nescere, aufagere* s dodatkom da je useto is bre- 
vijara) i u Danidievu (i^ezati ,eyane8cere'). Ne 
yszlraj krasotb mirbskyhL, je£e yi> skord idezajatk 
Stefan, sim. pam. gaf. 11. Nan6ayaage syny syoje 
prdsirati pUttskaja, skoro bo is6ez%jat&. Domen- 
tijan* 158. Nedozi iz6ezaha. Domentijan^ 187. — 
U Stuliievu rjeiniku i (grijeikomy vidi kod te- 
natl^ sa -s- f?y. -z-: is&esati ,defioere' s dodatkom 
da je useto is brevijara (?). 



I§(3EZAyA2^E 



81 



iSCeznuti, 1, b. 






I^EZAVANE, fi. 4i^lo kqjiiem se iiiegaoa. — 
V Sulekovu rjtiniku : yverschwinden'. 

iS^BZAVATI, ]§{^s&v&m, impf, ifiSesnuti. — 
Od ZV1I1 v^eka hod piaaca. Mladost i lepota 
vene i is^Sezava. D. Obradovi^, baan. 216. Vreme 
iivota naSe^ prolasi i isSesava. 859. Koja (para) 
taki isSesaya. J. Baji6y pou6. 1, 20. Povr§oo §ti- 
Y«&e is6eBava ic pameti. M. Pavlinovi6, rad. 144. 

l§6EZlrfr<iE, n. djelo hojijem se iSdezne. — 
Stariji je oblik s -tje. — Ismedu rje6nika u Be- 
Unu (isftesniitje ,virmm defectus* 455^) t u Stu- 
licevu (grijeikom izSesnutjOy vidi kod fieznuti jde- 
liqaiatDy virioin defectio*). Bez rije6i, ko smrt- 
nijem iz6eziiii6em da je zahitjeo. B. Zazeri 881. 
I86esnn6e i ras&iiieike i^tvft. S. Bosa 20^. Ne bi 
li ti do To)e, Kto se spusti smrtnomu onomu iz- 
6eznotja? L M. Mattel 41. iSrtva tvojoj dnSi, 
inde^i podnijeti sve iie bolesti, zapafitei^a, iz- 
6ezniitja. 288. 

ISdEZNUTI, ISSeznem, pf, sloieno: iz-Seznnti. 

— isparedi i&Saznuti. — Akc. je kao kod izgi- 

HQtL — NaUue ae gdjegdje % kraH oblici za 

wrist Is^zohy U6eze itd, % za part, praet, act. 

i£6ezaoy idSezla. — Prije se mijeikilo -S6- u -St- 

(u itarosloffenakom jeziJcuy alt prema tome i u 

-U- kod iakavacay latina satno u kiiigama piaa- 

mima mijeianijem jezikoWf n. p. iSdezna. Mira- 

kali. 4 ; ifi<Seze. 12), kasnije u 6 (f^idi F. MikloSi6, 

lex. palaeoelov.s kod idtezn^ti % i6ezn^ti). — 

(j^egdje ae nalazi grijeikom. piaano i aa b mj, 

i: iSiesnati (mdi kod deznuti). — Rijed je atara, 

iiporedi aialov, iStezn^ti. — Izmedu rjeinika u 

&Unu (izcSesnoti, iz^esnivam ^sparire' ,abire ab 

oeolis, aspecta' 694^; izdeznuti,^ izdezAivam ,per- 

deni d'animo' ,aniino deficere'* 554*), u StulHevu 

{u6eznuti -,deficerei defioi Tiribus, linqai aoixno ; 

isiesDati, v. iz^snuti;^ izfiesnati ,deficere, deli- 

quhim pati, linqai animo, destitui viribus, dissi- 

pari, horrescere, perhorrescere'), ti Vukovu (,ver- 

•ehwinden* .evanesooS cf. i&6i]eti a dodatkom da 

ie govori u vojvodatvu). 

1. akiivno, 

a. neatati, a) iznenada neatati kome iapred 

o^u, to jest kad ae ito imalo pred o6ima i vi- 

<d>l0y a u jedan ae mah ve6 ne vidi (obidno kao 

iudo), aubjekat moie biti iefade Hi Sto ae kao 

^}ade miali (n, p, duh, andeOf vrag, vHa itd.), 

tndefie, prik€ua, aan itd. V&si demoni izb^znaSe. 

Bomentijan* 801. Ono blu2eno videnje iz6eznu 

od o6ija i&ega. Transit. 188. Bekfii te ri6i i§- 

^^a. 287. On dah nefiisti ostavi ga i iz6ezna 

^0 .dim. 249. Bekfii to iz&eznn spred o&ijn 

QiojejiL 258. On 5as izfteze od o6ijo iiihovdh. 

o- fiudinid, sum. 82*. Ona tad tndihtaj iz5ezna. 

P. Zoranid 10^. Ove rije6i rek6i Marija tadije 

iaiesim. M. Divkovi6, nank. 228^ Probode ga 

(dfakuna) ki tadije izdesna. P. Glavinid, cvit. 

lOU. IzfteznaSe mu iz o&ija kodik i koilk. I. An6i6, 

lyit 17. Iz6ezna s o£ija djavao. ogl. 16. Popat 

▼itra iz^ezna tja iz rak meni. I. Zanotti, en. 51. 

Iicesna osndjena. 8. Margitid, ispov. 89. I 

rakzTfti OYo majka Boija iz6ezna. F. Lastrid, od' 

^- Al' a isti cas on iz6ezna izprid ocija i&iovih. 

317. Iz5ezna opet izmeda nih. 819. Udi} iz- 

^a Ban. ned. 28. Onda ga mlsnik pokara za 

tolikn holust i on (vrag) iz6ezna.. 48. I tako 

ttienia oatavivfii tetka vifie mrtva od ialosti 

Aego Hva. 156. Odgovori ma : ,Ja sam Isakrst' 

P^ is66sna . . . 180. Ovo rekaySi diteSce iz- 

<^a. 255. Za^'aaka vi6a6i tako, da se 5a glas 

po 8?em manastira, i tako iz^ezna. 411. Za tim 

yi^e&e is6ezna. svet. 147^. Izprid i&egovih o5ijn 

^*^a. A. Kaniilid, ato5. 59. Primilim ga okom 

IV 



pogledav6i iz5ezna. azr. 203. Prikaza tog raja 
iz6eznu. roi. 117. Na to iz5ezna Samael. E. 
Pavid, ogl. 257. Na to izdezna angeo. 474. To 
rekavSi izdezna iz o6ija i^ihovih. And. Ka6i6, kor. 
278. Hotijadi ga kamenovati, iz roka i&iovih iz- 
deznao je. I. Velikanovid, apat. 1, 150. Vrag iz- 
dezne, a6a6i od }atine. prik. 89. Ifi6ezna6e kao 
no6na atvara. B. Dani6i6, jov. 20, 8. I bijela 
igdezQula vila. Osvetn. 2, 178. — b) (o iefadetu) 
uopde ne oatati na iatom n^eatUf udafiti ae, Vele, 
da je on iz6eznao a podmetuao dragoga dovika 
sebi prilidna, te sa ga propel i. F. Lastrid, od' 
129. U zrak se dignavgi iz o6ija iz&ezna. A. 
Kaniilid, azr. 89. Bistra i66ezne, da je pop ne 
vidi. 8. ]l[iabiSa, prip. 150. A nitko se sjetit ne 
amije tko bi priSlac; kada li otide, kad ifi6ezna. 
Osvetn. 1, 51. Toli plahnat od ijeda Laka, aza 
lomna iS6eznao strann. 8, 88. — amo moie pri- 
padati i ovaj primjer: Kako ne izgorig og&em 
i kako dah tvoj od tebe ne izdezne? Pril. jag. 
ark. 9, 87. — c) (o 6emu neiivom Hi umnom) 
kao neatati uopde, Vse ono blago iidezna. Mira- 
kali. 4. Tadije ova zvijezda iz6ezna i sakri se 
od liih ocija. M. Divkovid, bes. 140*>. Bog ne 
hti, da n&nje isdesne Aihovo. F. Glavini6, cvit. 
81^. Iskra laskne, rasvitli ter iz&esne. posl. 9. 
Kad svrfii ri6i od posvedenja, kraha bistvo iz- 
6ezne kroSno. I. An&id, svit. 188. Sva stvoreAa 
iz&eznn, sva pomai&kaja a naj bo}e vrijeme. M. 
Badni6 875l>. Kriposti iz6eznati bote iz crkve. 
I. Zanotti, i ned. prid. 21. Tako izdezna svaki 
mir. S. Badrid, akaz. 58. Da sma6ei&e ajera iz- 
deznati a6inite. J. Banovac, blagosov. 226. Da 
sasvim iz6ezna zla. F. Lastrid, ned. 175. Izdeznn 
afai^e od sjediAeda. A. Kaniilid, kam. 597. Iz- 
6ezna careva na sjodiAeiie briga. 606. Svi pro- 
tivni razlozi iz&eznati 6e, kada se ova stvar o6ito 
pokaie. 861. Zloda 6e se tvoja kanoti jedna 
magla razidi i izdeznati. atod. 219. Da ne is- 
dezne yjera tvoja. 8. Bosa 145^. Nestalo, pro- 
palo, izdezloy da ma ni traga nema. D. Obra- 
dovid, basn. 400. Uzdanica je opda i zajmna i§- 
dezla. 8. ](iubiga, prip. 184. U primorja vjera i 
strah Bo2Ji iSdeznuSe. 280. — amo moie pripa- 
dati i ovaj prin\jer u kojemu uprav zna6i izvje- 
triti: Ako sol izdezne, s dim de se soliti? A. J. 
Knezovid zl. — d) (o jednom iejadetu) umrijeti, 
GladomK i 2e2deja isdezneSi. Danilo 200. (Car) 
oghem i boleznija glave isdezna. §. Koiidid 48i>. 
Skadudi Aarelijan od nagle izdesna smrbi. F. Gla- 
vinid, cvit. 143^. Tadije Simon pade doli, i malo 
poslija izdesna. 204<^. Herad od drvov raztoden 
isdeana. 252*. Tadije iz vedra neba trisna va jn 
i taki izdesna. 899*. Bedena 2ena od nagle i 
nepripravne izdesna smrti. 405^. Sam svoj gri- 
zadi jezik izdesna. 407<^. Herad sam sebe abivSi 
izdesna. 428^ I tako bivgi od 120 godina tiho 
izdezna ovi sv. dovik. E. Pavid, ogl. 165. — e) 
kao izginutif poginuti uopde. Da zen4a izdezne 
od jada. M. Vetranid 1, 85. Prije da isdeznat 
od tage i vaja. 2, 125. Brodovi izdeznafie proti 
Saracenom otiSavSi. A. Eaniilid, kam. 414. Pri- 
tvori me svega srcem, da te vaskolik badem }a- 
biti, ter izdeznati ter se apr2iti po sred tvojijeh 
Sestocijeh gorudstva. I. M. Mattei 40. Izdeznula 
put na§a 1 naSe srce pri tebi. 804. Da ko(eno 
naSe ne i§dezne. Nar. pjes. vuk. 5, 452. 

b. oalabitif iznemodi (radi kakva zla duSevnoga), 
vidi kod deznati. a) od atraha. Ukal^i mi se, er 
isdezoh od straha. M. Driid 158. Er mi isdezna 
srce od straha. 408. Sjetna Dijana od straha 
de izdeznat 411. I on azdiSad s pladom rede: 
,(!?adko!' i da vede izasti svoj grijeh, treptje i 
izdezna, rijed ma amrijc posred asti. I. Gan- 

6 



iSeEZNUTI, 1, b. 

dali6 289. Nu su Turcl iz&eznuli, sjeverne im 
syijesde pryete. 421. Da stane mnoztvo vojske 
protiv meni, ne bi moje sroe izSeznulo. L Dordi6, 
salt. 81. — b) od iefe, Bajsko stabloi Siva Se}o, 
sa tobom sam ixSesnola. And. Ka&i6, rasg. 17. 
3. pasivno, premda je ifi6esDuti nepreloMni 
glagolf nal<ui se dosta desto u piaaca part, praet 
pass, iSiSexnut (kqji je iidesnuo), 

a. sa snaieiiem kao kod i, a (kcjega je ne- 
stalo), Izfiesnut ,8parito dagli occhi* ^dliapsas ab 
ocalis^ A. d. Bella, rje5n. 6&i\ Svekolike go- 
dine moje kanoti jedno nifito iE$esnate. G. Pe- 
fitali^ 70. 

b. (6eS6e) sa gnaSei^em kao kod 1, b (kcji je 
oslabiOf isnemogao). Ah, moj liste is5esnuti ! gdi 
je proljelge mojijeh lita, uputi se, ve^e uputi: 
hod^, smjej, moli, ofa', pita^. I. Gundali6 256. 
Sun6anica s prva od straha nSini se mrasna stijena, 
izceSnuta, sapai&ena. 892. KoSnta ga slidom slidi, 
}uboynioa iz6eznata. 554. Protivnikom svijem 
od straha is6esnato sroe trne. G-. Palmoti6 8, 62^. 
Mladca isnadoie isSeznutim ki jim re^. I. V. 
Buni6, mand. 86. Izfieznut ^svenito, e svenuto' 
ydefeotus^ A. d. Bella , rjedn. 716*. ,perdoto 
d*animo' ,animo defeotos*. 554*. yOonsumato di 
dolore' ydolore confeotos'. 221^. Ivan blijed, iz- 
Seznnt van pametL L Dordid, azd. 78. Kad dode 
na smrt iznenadne, vas iz6eznnt i licem strafino 
promijeAenijem use prstoin kazat jednu strano 
od svoga stana. B. Zozeri 95. Na nezgoda to- 
likijeh pristap}eiSe pade na tie Job vas izJSeznat. 
126. A ti pripaden i izSeznut fito 6eS tadar o5i- 
niti? 158. Kra} vas izSeznut ugleda je. 188. 
U koliko iz6esnat lasno bi se putom prinemogo. 
8. Bosa 97^. Isfieznnt a snazi s trada i maka. 
159^. Da sa pali ko mrtvi, iz&eznati. A. Kali6 
147. I izSeznnta zem}i nioa pade sliSna mrtvo 
tilu. P. 8orko5evi6 580l>. IzSeznutu prid nogami 
5im je pazi, ve6 boli se neg* ito u tedkijem ve- 
rigami on zakovan nahodi se. 581*. 

iSCeZNUTSTVO, n. vidi iSfieznu6e. — U Stu- 
U6evu rjeiniku (sa -s- mj, -z-, vidi kod (eznuti) : 
izSesnntstvo %us iz6esnutje. ~~ nepousdano, 

ig^EMtYATI, i§&^i^uj§m • iS5^iii£v&m, impf, 
ig6eznuti. — U iiekijeh pisaca xviii vijeka, a iz- 
medu tjednika u Belinu (praes. iz6ez^ivam kod 
izceznuti, % izdesnivam kod izfiesnuti) g(j{je se naj 
prije nahodi, Na ove rije5i mladi6 ta2ni prem 
da u snu izSeziiiva i a ovem 6ezna6u polnmrtav 
od sna od8ka6e. B. Zozeri 107. 6ijem on lijeva 
krv, prinemaga se i iz6e£]&iva. 877. Iz5eznDJn6i 
pomai&ksge. G. Pe§tali6 106. 

iS^IBi KATI, i§5ibik&m, pf, vidi iSSibokati. - 
Bice postalo mijeiaiiem dviju oblika ig6ibakati 
• iSibikati. — U naSe wrijeme u Dubrovniku, P. 
Badmani. 

I§£lBfjKATI| i$6ib^k&m, pf, Hbukaiiem HH- 
stiti od praha. — SloSeno: iz-Sibukati. — Akc, 
je kao kod izrefietati. — U Vukovu rjedniku: 
,aaflklopfen (z. b. ein kleid)^ ,excntere pulverem 
e veste'. 

I§6lGATI, iSSigam, pf. u Stulidevu rjedniku: 
izdigatiy v. istegnuti s dodatkom da je useto is 
brevijara, — Sloieno: iz-6igati (?). — nepouzdano. 

iSetTATI, iS61j&m, pf, svrSiti iija^, — Slo- 
ieno: iz-6ijati. — Akc, je kao kod izigrati. — U 
naSe vrijeme u Lid, ,Eto, djeoo, fi^ajte to perje, 
i ako mi sve to ve6eras i$6ijate, svakom 6a n 
jatra kola6 okavati'. — Sa se, pasivno, ,Ovo se 
ve^eras, pa da do dana sjedimo i66ijati ne more'. 
J. Bogdanovi6. 

I§6l£A^, n. ijelo kqjijem se iSHka. — Sta- 



82 



iSeiNKATI 



riji je oblik iS&ikanje. Iz6ikaige stvorenja obja- 
v^enje sinova Bo£jih izSika. Blago tori. 2, 40. 

iSCiKATI, lg&£k&m, impf i$5ekati, vidi ig5e- 
kivati. — Postage od i$6ekati tijem Ho se u hh 
rijenu e mijeiia na i, — xviii vijeka. 

a. aktivno, Cim trgovci ti projdofie, ke po- 
mAivo iz6ikahu. P. Valeti6 10. Is5ikanje stvo- 
renja objavjenje sinova Boijih iz&ika. Blago tori. 
2, 40. Da zato ne imadijaa iz^ikat Aogov snd, 
dali Boiji. 119. Iz6ikaja6 smrt toga biskapa. 
127. B6ikajo6 iV godove bliiAe. J. 8. Be|kovi6 
120. Koja kapca na po}a is^ika. 282. Bed je 
saoa izSikatL M. PavliDovi6, razl. spis. 108. 

b. sa se, pasivno. Tkoji se plod ne6e imat iz- 
6ikat od posvetivaDJa jagaiiaca Boijih. Blago 
tarl. 2, 51. Nit se ima iz5ikat, da mala zmija 
leia6a ve6a a&ini se. 159. 

ig^IK^IV, 04;. (vafa da) koji se moie iiH- 
kati, — Samo na jednom mjesftu xviii vijeka. 
Milosti koje se zova iz5ik(ive. L J. P. La6i6, 
nar. 109. 

idCt^ETI, ifiSiirm, pf isginuti^ nestati. ^ SUh 
ieno: iz-5i}eti. — Akc. se ne mijei^. — U nak 
vrijemef a ismedu rje6nika u Vukovu: ,aa8gehen, 
sein ende erreiohen (vom wein a. dgl.)' ,defioio, 
extabesco^ 06i 6e bezbo2nioima iS5i}etL D. Da- 
ni&i6, jov. 11, 20. I§5i)e a ialosti iivot moj i 
godine moje a azdisailka. psal. 81, 10. Kao pal 
koji se rafi^ii^a neka il6ile. 58, 8. ii6i(e li mndrost 
ifidhova? jer. 49, 7. 

I§6lN, m. effectas, Ho postaje s hfjega usroka, 
— Samo na jednom mjestu xvin vijeka. Ako id- 
hovo ubodtvo povo}no je . . . ne razbojno, niti je 
iS&in lotrojstva ... 8. Bosa 69*. 

I§£lNCI, i§(Sinaka, m. pi. vidi 5inci. — U 3ft- 
kajinu rjeiniku kod 5inci. 

I§6tNITI, ii5in£m, pf. posts udiniti (6esto se 
istiie da ima mnogo objekata), — Sloieno: is- 
6initL — Akc. je kao kod iznositi. — Oci xv vt- 
jeka^ a ismedu rje6nika u Mikafinu (is5initi, svrSit 
&initi ,absolvoO, u Belinu (iz6initi, izdiiiiam ftsx 
tatto, compir 1* opera' ,perago' 802i>), ti Bjelo- 
stjer^ievu (vidi AM)a i§5iAati), u VoUi^iJinu (iz5initt, 
izJSinim, iz5inivam ,terminare, oompire an* opera' 
,vollenden'), u Stulidevu (is^initi ,opas perficere'), 
u Dani6i6evu (i5initi ,fiEkcere'). 

a. aktivno. Velike naamk fitete isSinifie. 8pom. 
sr. 1, 82. (1406). 8vake blade iz6inih. F. Vranoi6, 
2iv. 106. Koje je grihe is&inio. B. Kafiid, rit 
189. §teta bi mu Daot |ata od £itija iS6inio. 
J. Palmoti6 109. Jedna lada od Nov}ana ... a 
jakinskom bjeSe kraja mnoge fitete ifi6inila. 856. 
Ov\jem Bam\jem vi moSete safiavat se od sve 
tage ... da vam djeoe joS do male a kolijevci 
ne isijeka i ne i§6ine jade ostale ki se n boja 
5ine pr^jeka. 407. Tako dospije Ksaverijo od 5e- 
tresti i Ses godifita od kojijeh deset stratio jc n 
Indijah, a koje vrijeme tolike je iz6inio pate, da 
svi ojedno prikap}eni peterokrat bi vas saj svijet 
obkraiili. B. Zazeri ^7. N^esmo li fiadesa is- 
$inili ? 8. Bosa 79^. Vajmeh ! koliko sam bijedan 
grijeha iz6inio! I. M. Mattei 290. Perom amo* 
tvore a naj maiiem oblika ig6iniv. M. Pavlinovi6, 
rad. 71. 

b. pasivno. Cesme kroz kamei&a iS5iAene. M. 
Pavlinovi6, razL spis. 411. Bogo}abnost divnim 
dlitom iSSiiiena. 419. 

c. sa se, pasivno. Ova se is&inivSi, govori se 
misa. B. KaSi6, rit. 288. 

ig^INKATI, IfiSinkfim, pf. svrHti Sinka^e. - 
isporedi i§6enkati. — Sloieno: is^^katL — Od 
XVII vijeka, a izmedu ryeinika u Mike^inu (is- 



iSeiNKATI 



88 



iSeiSfiATI 



imkati hod Sinkati) gdlje se naj prije ndhodi, i 
u Stulidevu (iB&inkati i ix5inkati ^sfilacoiare, £Etr 
le filaccia' fil& ducere, vellere'). D^ete je ovijet 
is^^inkalo kojijem se htjela okorunat. B. Znzeri 
847. 

iSClliTA]!^, ft. 4jelo kojijem se imiHa. V ig&i- 
A&Aa narodnosti ho6e djela sva ta raslika. M. 
Pavlinovi6, raxl. apis. 184. Naj made stvaroe tegle 
Q iS6i&ai&u snaSaja }udskoga. 161. 

ig^tNATI, iSSSi^&in, impf. i§6initi. — Ake. je 
lao kod ispitati. — Od xvii vijekay a igmedu 
rjeinika u Belinu (praes. iz&ii^am kod iz5initi) i 
« 8tuli6evu (ub is^niti). 

a. uop6e, Tko yele posla ima, nijednoga no 
iij^a. (D). Posloy. dani6. 135. 

b. u otobitom smialuy vijati (iito), — Ismedu 
rjeinika u Bjelo8^en6evu (iE^iAam, izSiniti, re- 
iietam yOxcemoi secemo, discemoi purgo fm- 
moniam a paleis et stimulis, ezpnrgo, cribro, 
eTannoy vanni motu eventilo, vanno, evallo*). 
Q^i&aJQ iito. Dnbrovnik. 1870. 18. — I sa se, 
panmw, — ismedu fjednika u Bjelo8tjen6evu (iz- 
^am 86 ,evaimor'). Tiho i mimo javno se mneii^e 
lada i£2uia (u prenesenom amialu). M. Pavlinovid, 
ml. spis. 217. 

ig^tliME, 11. cijelo kcjijem se %§ani, — U 
ShiMevu fjeSniku: isbiAeiie* 

iSCnWVATI, iS6iA£v&m, impf. i86initi. — U 
Yolii^inu rjeiniku: praes. isSinivam kod iz6i- 

nitL 

I&ClSTITE^i, m. on(^j koji iSiisti. — U jed- 
^a pisea znii vijeka. On vas kr8ti6e i izaprat 
dohoin svetijem is^istitejem svake grefine gno- 
sobe. S. Bosa 45^ 

t§6lSTITI, i&5i8t£m, pf. posve otistiti. — Slo- 

ieno: is-6t8titi. — Ake. je kao kod izgaziti. — 

^e6 je siara (u oblieima iStistiti • iSistiti, vidi 

^. Miklo&i6, lex. palaeoslov.^ kod is^istdti • i6i- 

•titi). — Ismedu rjeinika u Mikalinu (isfiistiti i 

is^istiti ,pargo, exporgo* ; iz&istiti, izatrti ^abstergOi 

^bstergeo'), u Belinu (iz^titi, iz&istivam ,par- 

Sare bene o del tatto' yexpargo' 596^; iz^istiti 

yiBondar bene, o tntto' ^depurgo' 494^; ,affinare, 

xmffinare, ponficare, come vino e cose simili' ,pa- 

rifioo' 44^), u Bjelostjenievu (vidi kod igdiS^ivati), 

ts Voltigijinu (iz^iBtiti, iz&istim, izfiistivam ,net- 

tare, sporgare' ^inigen, aosputzen^), n Stulidevu 

{^aS^stiti i izSistiti ,pargare, depnrgare, exporgare, 

mondare, emondare, polire, tergere')i u Vukovu 

^iTeinigen' ,expargo'). 

1. aktivno, 

a. objekiUje ono Ho postane Hsto. osim objekta 

B^tgdje se isride §io se ukloni da objekat bude 

^ t to obiino genetivom s prijedlogom od. a) 

^fToeom smislu. Ne nastoji izdistit ih (hafina). 

I- Diii6 141. Pastare vala od korjei&a i§6istiti. 

L Jablanci 42. Pritr6i jedan momak te im primi 

doge pnike, ificisti ih . . . Vuk, kov&. 65. — b) 

V prenesenom Hi u metaforickom smislu. Komu 

i^ (pjevaiia 14 • 15) smrt dospjet ne dade, ni 

ova, fito so, iz6i8tit i pona5init. I. Ganduli6 482. 

B«(eni tempal isSisti, idole razmrvi. F. Qlavinid, 

cnt. S56*. Molitya za srce OTdi iz6istiti. A. Qe- 

orgioeo, nasL 188. Is6istit ih od zHjeh £ena. L 

Diii6 267. Bivfii ti kladencim od snza tvojijeh 

HMoe iidsfcio, Y. AndrijaSevid, put. 19. Is&istitii 

^ od grijeha. 68. Podpano isfiisti sadara od 

"▼ake nig mane ma6e. 133. Boie, ti sroa i pa- 

i&eti svadije il6isti i prosvijetli. 817. Is6isti srce 

Kije§no moje od svake zlobe. dev. 172. DostojideS 

^ iTikoj stvari Sto godi nzSiniS ko da iz5istiv§i 

Woje irce od svake )abavi ovoga vijeka stavi§ 



ga samo u Isukrsta. M. Badni6 510^. Neka doSu 
podpuno izdiste. M. B\jankovi6 89. Is5isti tvojom 
lubavju srce moje griino od svake zlobe i griha. 
L. Terzid 57. IzJSistiti ista doSa od dra6a oho- 
losti. A. d. Bella, razgov. 61. Iz6isti tvoju 
dnSa od svake gi^nsobe. V. M. Gudetid 22. £b- 
distit zakon od tijeh stranputnijeh zavijotina. S. 
Bosa 78*. Ijjiubav je isSistila i zamamila sva unu- 
tri&a moja. L. Badi6 25. Da iz6isti od pro- 
Sastijeh grijeha srce svoje. Misli. 5. Izdistiti 
ova moju daSu od svakoga sagrijeSei&a. 35. I^e- 
gova dostojanstva neizmijerna sve ve6ma 6e moje 
srce izdistiti. I. M. Mattei 89. Moli se s. Ber- 
nardo Hristu Jezosu, da ga od svake ckvrne iz- 
6isti. 184. Smiluj se moje srce iz5istiti i otrti 
s iiega svaku krivinu. 269. Izdisti, moj Jezuse, 
moje srce od svakoga zlobnoga uz]ab}6i^a. 806. 
Srce pitaS u mene, moi Jezase, evo ti ga, ti ga 
iz6isti od svake gnasoCe. 807. 

b. objekat je ono ito se ukloni da i/ieito bude 
6isto. u svijem je primjerima u prenesenom Hi 
u metaforiikom smislu. Izdisti dake unntn&i gnas 
od svuda. B. Gradi6, djev. 47. Svekolike zle 
misli iz£isti i odreni od srca tvoga. M. Divkovid, 
bes. 499*b. Izdistite stari kvas. I. Bandnlavid 
187^. panl. Icor. 5, 7. Za njeke grijehe, koje ioS 
ne bje§e izdistio. M. Orbin 125. Za njeke nih 
grijehe otajne koje joS nijesu izfiistili. 149. Sve 
made i gnosobe od grijeha izdistiti i oprati. Y. 
AndrijaSevid, prav. 17. Izdistite star! kvas. A. 
Badid 802. Isdistite stari kvas. J. Matovid 196. 

Z. pasivno. part, praet. pass, moie imati: a) 
(stariji) oblik iSdiSten. U kladenac dobro is&iSten 
(isdisten). B. Kafiid, rit. 5. IsdiSten od istodnoga 
grijeha. S. Bosa 44i>. — b) (mladi) oblik iSdifiden. 
Zlato ostane isdiSdeno a mekina. M. Badnid 81*. 
Bududi vrlo izdifidena Aihova srca. 84*. Tatako 
osta isdifiden od gube. S. Bosa 62*. ovaj se na- 
lasi i grijeikom pisan iidistjen. Kadar bi ih 
(duSe) vi§Ai Gospar zazvo k sebi na vjednu slavn, 
dijem nijesa joSter izdistjene, molile bi ga one, 
da ih pusti. B. Zuzeri 144. Neka tzdistjen po 
tebi pridistomu mobadem pristupiti. I. M. Mattei 
15. Uvedi me u to srce, nek u iLemu. budem iz- 
distjen. 17. Blagujemo i^egovo tijelo, i^egovu 
krv s duSom i boianstvom svojijem, neka bi od 
]&egovijeh dutjenstva bila naSa izdistjena. 25. 

3. sa se. 

a. pasivno. Onoj mjesto izdisti se. Zborn. 101*. 
Bana zatvorena smrt dlovika navigdnje, otvorena 
zato izdistit se more. F. Glavinid, cvit. 450*. Do 
godi se ne isdisti krv unntra pokvarena. F. Lastrid, 
svet. 48^. Izlit du svrh vas vodn distu i izdistit 
dete se od sviju gAnsoba vaSth. Blago tori. 2, 217. 
Da mn se je narav izdistila po toma prolitju. 
Ant. Eaddid 570. Ono se mora odmah lijepo i 
sa svim isdistiti. I. Jablanci 66. 

b. refleksivno. Bo}e je sada se isdistiti od gri- 
jeha. B. Ka§id, nasi. 51. Isdisti se naj br2e, iz- 
vrzi hitno otrovi. 272. Ako li si se izdistio, . . . 
izpovidio ... Y. Andr^'aSevid, dev. 9. £adim se 
svrSeno od svake ckvrne izdistiti. I. M. Mattei 
278. Pdele u naj vedu zimu izilaze na po}e da 
se i&diste. F. Bordevid, pdelar. 89. 

iSeiSTIY, a4j. 

a. koji disti, koji moie iSOstiti. — Samo u 
Voltigijinu rjeiniku: ,pargativo' ,abfahrendS % 
u Stulidevu: ,pargans, expians, lostrans, piaca- 
laris^ 

b. koji se moie iHistiti. — U jednom primjeru 
xvu vijeka. Sada je boljezan zadovo}iva i isdi- 
stiva. B. KaSid, nasi. 50. 

: igfitg^ATI, ifidfSd&m, impf. i&distiti. — U 



i§6i&6ati 

jednom primjeru xviix vijeka. Bog izdistja cla§a 
od griha. Blago tori. 2, 198. 

iSeiSfiAVATI, iS6iS6&vam, impf, igftistiti. — 
Ujednoaa pisca na§ega vremena. U prolede p5ele 
86 i86i§6iEkYaju. F. Dordevidi p6elar. 50. 

i§6l§(5fil^E, n. djelo kojijem se iiiisti. — ispo- 
redi i§6i5teiie. — Stariji je oblik iS6i§6enje. — 
GrijeSkom se nalati pisano % aa -stj- n^'. -§6-. 

— lemedu tje^nika u Belinu (Iz&istjeDJe ,ra£fi- 
nare, il raffinare' ,parificatio^ 44^; lEdiStjenje 
ipurga totale' ,ezpurgatio' 596^) i u Stulicevu 
(is&istjeiie). Svukolika pomi&a na i86i§6enje od 
pameti postavite. B. Qradid, djev. lOd. Pat od 
i86i§6enja. dah. 7. Od zloba izvrsno izSiSdenje. 
y. Andrija§6vi6 y dev. 109. Eakono ti uzimaS 
jedno iz5ifi6enje ne za nasladenje nego za po> 
trebu, tako imai platiti ovi hara6 zlovo}no. M. 
Badxii6 418^. 

I§Cl§61VATI, ig£lg6ujgm i igdiS6£vam, impf. 
ififiistiti. — Akc. je kao kod iskazivati. — Nalazi 
ae % aa -St- (i joi 6ei6e prijeikom aa -st-) fi\i, -§6-. 

— Od XVIII vijekat a xsmedu rjeinika u Belinu 
(praes, izSistivam kod iz6istiti 596^) gdje ae naj 
pfije nahodif u Bjeloa^'endevu (izdigdnjem, iz6i- 
stiti ,mundo, purgo, ezpurgo'), u VoUi^ijinu (praca, 
iz5istiyam kod izdistiti), u iStulidevu (izdistivatii 
izdifltivam ,purgitare^). IsdiSdojem tebe, ajere. J. 
Banovac, blagosov. 129. Gabavci is6i8tivahu se. 
8. Rosa 82*. Da gabavijeh is5istuja. 90*. 

tgCl§T&]!^E, n. mdt i§6i66ei&e (-§6- ae promt- 
jenilo na -St-). — Statyi je oblik aa -nje. — le- 
medu rjednika u Mikajinu : iz6iStenJ6 (iz6istenje). 
IsdiStenje (isdistenje) od mista. B. KaSi6, rit. 410. 
Da bodes odisteine i isSiSteDJe (isdistenje). 425. 
Da budeS isdiStene. J. Banovac, blagosov. 206. 
Is6iSte]&e 1 oprai&e svoie doSe. S. Bosa 44^. Vrime 
od is^Steiia (isdistena) naravi. J. S. Belkovi6 
251. 

iSCiStIvATI, vidi iS6i66ivati. 

iSfitTATI, iSftltam, pf. proiitati do kraja. — 
Sloieno : iz-Sitati. — Akc, je kao kod iskondati. 

— Mijei je atara, iaporedi atalov. iStitati (igbro- 
jiti), O dteni sego tipika, na vbsak mdisecb i 
skonSavaSe jego, pa£e 2e i ua pametb htltorovi 
isditati jego. Sava, tip. stud, glasn. 40, 180. 
Lijepu ni iSdita prediku. P. Petrovid, gor. vijen. 85. 

I§6lANATI, iSManam, pf, u Stulidevu rjed- 
niku: iz61anati ,membra distrahere, di8solvere^ 

— nepougdano. 

ig^LANITI, iS61anim, pf. vidi iS61anati. — U 
8tuli6evu rjeiniku: izdlaniti tor iz61anati. — ne- 
pouadano, 

ISClANIVATI, iSfilanivam, impf, iS61anati. — 
U 8tuli6evu rjeiniku : izdlanivati, iz51anivam, freq. 
ujs iz61anati. — nepouzdano, 

I§e6VJEeiTI SE, iSc6vje6£m se, pf. poatati 
neiovjekom (kad ko udini ne$to Ho ae 6ovjeku ne 
priatoji, te a toga kao da nije da}e 6ovjek). — 
Na6ineno od iz i dovjek naatavkom i. — Samo 
u StuJidevu rje6niku: iz5ovje5iti se, izdovjedajem 
se t iz5ovje6iyaiD se ,hamanitatem exaere, efTae- 
rariS i u Sulekovu: ,die menschbeit ablegen^ 

iSfiOVJEfitVATI SE, iS6ovj66ujem se i i§6o- 
ig^fiiv&m se, impf iS6ovje6iti se. — Samo u Stu- 
liievu rjeiniku: iz6ovje6ivati se, iz6oyje6ivam se, 
freq. u3 izdovjediti se, a kod ovoga ima praea. 
izdovjednjem se i izdovjedivam se. 

ISCrPATI, iSdrpam, pf. vidi iscrpati. — U 
jednoga piaca xviii vijeka. Ne more se svako 
livo, k6 je a moru iz6rpati (izdarpati). J. Ea- 
vaiiin 509^. Er spasenje 6e izirpati (iz6arpati). 



84 



iSeUPATI, 8, a. 



520^. More bi i ovo izcrpano bilo. 538^. — niJe 
doata pouzdano, 

l§6nDITI SE, lS6ud£in se, pf vidi naSuditi 
se. — Sloieno: iz-duditi. — Akc, je kao kod iz- 
gaziti. — Od xv vijeka. Jer se iz&uditi dila ^e 
ne moga. M. Marulid 59. Stvar ka im se nprav 
ne da da se moga iz&nditi. J. Palmoti6 888. Ne 
moga so iS6aditi, kako ste se sada smeli. 408. 
Ja se ne moga iz6aditi naSema naroda. J. Ba- 
novac, pripov. 87. O slipode moje ! kojoj te za- 
dosta ne moga iz6aditi. A. Kani2Ii6, bogo|abn. 
515. Ne mogu se dosta is5aditi sv. oci ovoma 
dogadaja. E. Pavid, ogl. 518. Al* kad ne da 
mira Boga, iz6adit se tom ne moga. V. DoSen 
140*. I toma se iz6adit ne moga, tko odoli earn 
silenoma. And. Ka&i6, razgov. 287. Glavom krede, 
iz6adit se ne6e. J. Krmpoti6, mal. 11. Nek se 
iS&adi, nek se isnebiva Zlatoasnik. A. Eoilio 473. 
Ma se &uda ne iSdodib. Vnk, kov5. 112. Ja se 
6adim i ne mogu se iS6aditi, Sto vi taj vaS gost 
pr^'e6i. S. ]^ubiSa, prip. 111. 

iSfiUMIjfeHATI, iSdiimijeham, pf istdetriH, 
— Sloieno: iz-5amijehati. — Od xviii vijeka u 
Dubrovniku. Ako sd is^amijeha, 5ijem 6e se solit? 
S. Rosa 115i>. 

iSCtlPATI, iSCApfim, pf. aloieno: iz-capati. — 
Akc. je kao kod iskondati (u Dubrovniku je druk^ 
6iji : isdupati, i§6ap&m, kao kod Izgledati). — Od 
XVII vijeka (vidi kod 1, b), a ismedu rjeinika u 
Voltijjijinu (iz&upati ,strappare, staccare, sfilac- 
ciare' ,heraasrei8sen, zapfen*), u Stuliievu (izda- 
pati ,extirpare, avellere, evellere*)) u Vukovu (1. 
.ausraafen' ,eyello'. 2. ,zerraafen' idivello, vol- 
lendo solvo'). 

1. aktivno, 

a. isvaditi iupajuii (u pravom Hi u metafo- 
riikom i u preneaenom amialu). Nek svekrva pati 
ciipE, da nib snaSa ne izdupa. Y. DoSen 157i>. 
Nemojte da izbiraju6i kuko} ne izSupate more- 
biti Zajedno S i&im i pSenicu. B. Leakovi6, gov. 
47. Svog ti Muja za grlo avati, a nokti ma 
grlo iS6apao. Nar. pjes. vak. 1, 546. Manu glavom 
i ostalom snagom, iz glave je kose iS&apala, osta- 
Vila kose na direku. 2, 112. Mene Sivoj sroe 
iS6apaSe. 8, 457. IS6apaj komarco noga, i eri- 
jeva sa ma na dvora. Nar. posl. vuk. 107. Kad 
kurjaku Sto n grkjan upadne, teSko je iS6apati. 
1 18. Kako| va)a iz korijena iS£npati. 168. Ako 
tu bakvu moieS iS6apati iz zem}e. Nar. prip. 
vak. 1. Te ma noktima iz tabana a druge noge 
iS6upa veliki komad mesa. 115. IS6apa iz Bem|e 
jednu travku. 183. Nije mi bilo moga6e i^cu- 
pati ni jedno slovo od nega. G. Zeli6 412. IS^u- 
pa6e Izrai)a iz ove dobre zem}e. D. Dani6i^, Icar. 
14, 15. Da mi neprijate} ne iS6apa daSe kao lav. 
psal. 7, 2. Da mi i§6apaS jezik iz vilica. M. D. 
Mili6evi6, zlosel. 128. Napi^a se na sve na6ine, 
da bi iS6apali iz daSe pnku svijest brvatska. M. 
Pavlinovi6, razg. 67. MrSi^a koja nije mo^i ni- 
kako iS6apati. 95. 

b. nijCf kao kod a, objekat ono Sto se vadi iu- 
pajuHj nego ono is iega ae vadi, ie snaiene moie 
biti: uniStiti iupajuH (vidi u Vukovu rjeiniku) 
Hi muHti iupoQuii (n. p. dlake, kad je objekat 
ielade Hi drugo Sto iivo). 6ini Bog s greSnicima 
kakono berberln s 8e}anima, da ih &ini da so 
sami iz6es]aja napre, za Sto on, ako ih azme 
medu rake, napre iz5apa^ ih zlijem naSinom. 
M. Radni6 559*. 

3. pasivno, Ono (konop^e) prve vrste isdopato. 
I. Jablanci 164. 
3. sa se. 
u. paaivno. Koje se mor^a izmed 2ita ispliti 



iSCUPATT, 3, a. 

ii*is€iipBti. L Jablanoi IS. Beiakonioi 6e se ifi5a- 
pati is lie. B. Daiii6i6, sol. 2, 22. 

b. reftektivno. Pa se luk sam i§6apao iz zem]e. 
Yak, poslov. 82. — U prenesenom smislUf kao 
ixraditi se, iskopati se. Milofi je gledao kako 6e 
M iS&upati odande. Yak, grad. 120. 

I&6iiiBMATI, iS6^m&m, pf. noHniti desme, — 
Shieno: is-^esmati. -^ Ahe, je kao kod iskon- 
^ti. — U Vukovu rjeiniku: ,durchldoliern (art 
Btickerei)' ,opo8 perforatum facio^ 

I§6i:TATI, iSd^t&m, pf. u Eercegovini i u oko- 
Uei didfrova^j kaie se mj. iscvjetati. vidi kod 
cvjetati. — Hi je slozeno : ijE>6etatiy Hi je poitalo 
od iscyjetati kao ito je 6etati od cvjetati. — U 
Vukoffu rjeiniku gdje ima i primjer ie narodne 
pjesme: Garanfio na prozom, sino6 sam ga usa- 
dila, do pono6i propupSao, a do zore i§6etao. 

1§6eTITI, vidi idtetitL 

l§6lL, m. arap, tur. iSkil, sumiia. — Upo- 
trebfava $e kad se igra prstena. — U Vukovu 
fjeiniku: ct prsten, a kod prsten (617^): Pitaju 
jedan drugoga: ,De je tToj ifidil?^ (t. j. gdje misli 
da je prsten). 

iktt 6 ATI, i5du6£m, pf. iMrjetriti. — Sloieno : 
iz-6a6ati(?). — Akc. se ne mijeiia. — U Vukovu 
rjfiniku: vide izyjetriti s dodatkom da se go- 
vori u Crncj Gori. 

l^ttKATl, iS6ak&m, pf. pokupiti piliSe Hi 
kdu>ii 6uk€^u6i. — Sloieno: iz-6akati. — Prema 
ifiikati trebalo bi da je ake. iSdnkati, iS6akftm; 
9a]a da 9eu Lid kaie Mkati i u ovom Mna6enu 
(a iako mislim da je i u Dubrovniku). — U naSe 
vrijeme u Lici. ^Majo, majo! eno odnese orlina 
kvoikti'. ^akva kvo6ka? Bog te posjeka*, a de 
la pilidi?' ,6oi^® j^ °® znam'. ,A de si ti bio? 
U! ko 6e sad pili£a iSdnkati?' J. Bogdanovii. 

I§6frLATI, i86iil&m, frf. isagnati, is^eraii bi- 
jvAi nogama (jer se tako radi kod igre iulai^a, 
nit iulaJie). — Sloieno: iz-6ulati. — U naSe 
frijeme u lAcL ySve ga 'e, brte, na nogu iz ku6e 
iU^la'. ,Nemoj mi 6ado brbjati, jer 6q te sad 
D& nogami i§6alati van*. — 8a se, refleksivno, 
nrMH 6ulai^ (poSto su se igroH dulali do mile 
w}e). ,I£6alali smo se siti, ajmo se sad krivati*. 
J. Bogdanovid. 

I§(!;IJBL1kATI, i§6arl£6em, ^/. sloieno: iz-dar- 
lik&ti. — V naSe vrijeme u Lid. 
1. aktivno. 

a. dobiti iurlikaiiem (u Salt Hi u rugu). ^Ostav* 
de 86 n kadi darlikai&a, jer 6eS, bojim se, dnrliku 
pro leda ifidorlikati, kod blaga se durlika'. 

b. u prenesenom smislu, igagneUi, is^erati. 
iBoae ga brto iidarlika yan^ 

Z. sa se, refleksivno, svrSiii durlikai^e (poito 
<e do mile vofe 6urlUcalo). iVavije mu 'e dorlika 
Q sabima, ma i kad le2i, pod glavom ma *e, on 
•6 iiv i^arlikati nede'. J. Bogdanovid. 

1. i§6TJ§KATI, Ifidafikftm, pf. izhadti duSka- 
jtH (oko i ne nogom). — Sloieno: izduSkati. — 
U naie vrijeme u Lid. ,Eno goveda sva slamu 
i> jasaLa iSdaSkala, nede da 'e se vate'. ,Ode li 
troja goyeda slame da jeda? nede, brate, da 'e 
w yate; dok im metnem odma iida&kaju van*. 
>Va)a da je za vede zlo fitede, ma dodija mi i&iovo 
i^fikavaj&e'. J. Bogdanovid. 

2. l§6u&KATI, isdofik&m, pf davati kome 
WdUu) mnogo duSaka (MauSmcal — Postaje 
od is t dafika nastavkam a. — U Sulekovu rjei- 
Kd^: ,abohrfeigen^ 

I^D^kAvAI^E, n. djelo kojijem se iiduSkava. 
- Vidi Modmi primjer kod 1. ifidofikati. 



85 



iSlBATI, b. 



igCUSElYATI, ifiddikavam, impf 1. i^dufikati. 

— U naSe vrijeme u Lid. ,yide ti, Sta sa se 
ona goveda namedila iidulkavati slama iz jasala, 
va)a da bi rada, da im se sijeno mede^ J. Bog- 
danovid. 

I§(!)fjTJETI, iSdiit£m, pf. mnogo pomilovati. — 
Sloieno: iz-dutjeti. — Ake. se ne mije^ia. — U 
Belinu rjeiniku: izdutjeti ,accarezzare' ,blandior' 
lib, • u naie vrijeme u Dubrovniku. ,Sved ga 
ifiduti kako svoje dijete^. ,Kad sam mu do&o, ift- 
dutio me u velike^ P. Budmani. 

I§E, rijed, moiebiti beg smisla, ito se pjeva u 
poskoSid radi slika. — U Vukovu rjedniku: ide, 
u ovoj poskodici: Ifie, iie, bide ki6e. 

I§i!BLIJA, m. presime u narodnyem pjtmama 
naiega vremena. — Rijed je turska. Kupi svate 
lierlija Jova. Nar. pjes. vuk. 587. ISerlija Jova. 
Nar. pjes. srem. 15. 

I§]&TAtI, iSetfim • iSSdgm, pf ieid ietajud. 

— Sloieno : iz-Setati. — Ake. je kao kod ispitati 
i ispisati. — U naie se vrijeme iuje gotovo samo 
u pjesmama. — Od xvi vijeka, a ismedu rjei- 
nika u Stuli6evu (izSetati, izletivam ,exire, egredi* 
8 dodatkom da je useto i» brevijara) % u Vu- 
kovu: iSetati, iietam (iiedem) ,herau8spazieren' 
,prodeo^ a) u pravom smislu, kad je subjekat 
cefade. Suzana izfieta po travi. M. Vetranid 2, 846. 
I stedi tako stvar male, pak po tome ifieta go- 
spodar. H. Lucid 251. Budud iSeto prid crkvu. 
I. Dordid, ben. 185. Jatrom rano iSetala sestra 
kra}a budimskoga. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 81. 
IzfietaSe gospoda prid dvore. J. Krmpotid, mal. 
20. On iSeta pred kulu Vjelu. Nar. pjes. vuk. 

1, 51. Kad to zadu sestra Andelija, iSetala na 
gori&e dardake. 1, 534. Eada sjatra bijel dan 
osvane, ti iSetaj gradu na kapija. 2, 2^. Po- 
vedera i napi se vina, pa iSeta pred gospodskog 
dvora, i pogleda distom vedrom nebu. 2, 289. 
Pa ifieta iz bijele crkve, te on sjede u srebrna 
stola. 2, 383. On iSeta na vrata od grada. Pjev. 
cm. 67b. Ima trista i vifie godina, od kako ste 
krSu susjednici, a na i&ega iSetali niste. Osvetn. 
3, 44. — iesto kad se izide kome na susret da 
se doieka, prideka. Prida i&e de§ iSetat, I'jepu im 
se pokloniti. Nar. pjes. bog. 68. Daleko ga majka 
ugledala, malo blile pred i&eg* iSetala. Nar. pjes. 
vuk. 1, 540. Kad su doSli dvoru devojadkom, 
iSetala devojadka majka. 1, 682. Dva su brata 
2)red Aeg* iSetala, a za Aima ostiarjela majka. 

2, 187. A ifieta Leka kapetane, a avliji tri voj- 
vode srete. 2, 281. — b) u prenesenom smislu, 
iem nehvom. Dokli opeta na istodna vrata 
bijela jasnijem stupom zora iSeta sva rumena. 
I. Gundulid 423. Na iztodnom trijemu bilu nova 
zora hrlo izfieta svijetla u jasnom rumenilu. J. 
Kavai&in 495*. Kad danica proz perivoj i^omi 
izSeta. L Sordid, salt. 210. 

idETtVATI, iSdtcgem • i6dt£v&m, impf. ifietati. 

— U Stulidevu rjedniku : izSetivati, izietivam UM 
izSetati. 

IdlBAI^E, n.'- djdo kojijem se Oiba. — Stariji 
je oblik iiibax^je. — U Belinu rjefyitku: iz&ibanje 
183». 

1§IBATI, iSibam, pf ufbiti Hbom Hi Sibama. 

— Sloieno : iz-Sibati. — Ake. je kao kod izgle- 
dati. — Od xviii vijeka. 

a. aktivno. — U Belinu rje6niku : izSibati ,virga 
caedere' 128^; u Volti§ijinu: izfiibati ,vergare, 
sbacchettare' ,au8klopfen' ; u Stulidevu: izfiibati 
koga ,virgis aliquem dilaniare'; u Vukovu : ,mit 
ruthen zerpeitsohen' ,virgis caedo^ 

b. padvno. ,Nije on nikada ka* va}a bio iSiban^ 



iSlBATI, b. 



86 



iSpotati 



yE, da 'e on ikad bio pravo iSiban, ifia* bi on' 
onda rado u ikolu^ J. Bogdanoyi6. 

e. aa se, pcutitmo. Da se sa prvi pat ima prid 
pnkom iSibatL J. Banovac, pripov. 68. 

ISIBIkATI, iSiblkam, pf. yidi iSSibnkati. — 
Sloieno: is-$ibikati. — Akc, je kao hod isreSe- 
tati. — U 8tuli6evu fjeiniku: ivirgis excutere, 
caedere, verberare, perontereV gdje je sna6e1^e 
kao kod iSibati, ali $e u fial« wijeme u Dubrov- 
niku govori sa MnaieAem: iiStbukati. P. Bndmani. 

iSlBIKOVATI, iSibiknjem, pf, aloieno: iz-fii- 
bikoTati. — Samo u Volti^ijinu fje6niku: izSi- 
bikovati ,vergheggiare , percuoter con verghe' 
,mit ruthen schlagen^, % u Stulidevu: ut izSibikati. 

I§l6, m. presime, — U naie vr^'eme, Ivko lSi6. 
Bat 832. 

I§i§ ATI, ISrsami pf. posve oSiSati. — Sloieno : 
iz-fii$ati. — Akc. je kao kod ispitatL — U na§e 
vrijeme u Ltd, ^Nos^te amo, djeco, svi glave, da 
vas svija ifiiSam, eto su vam kosurine do o&iju 
nara8le^ J. Bogdanovi6. • u Dubrovniku. P. Bod- 
manL 

I§E:lK](iATI, iSk&k}&m, pf. avrSiti ikakfa^, 
poSto se mnogo ikakjalo. — iloieno: iE-§kak}ati. 

— U Sulekotm rjedniku : ^abkltseln^ 

l§KAl![E, n. cfj^lo kojijem se i§ka. — U Vu- 
hovu fjedntku. 

ISkABIoT, m. vidi Iskariot — zviii vijeka. 
Jnda Ifikariot. F. La8tri6, ned. 127. 

ISkATI, !&k&m, impf ffikati ,iS' (vidi id). — 
Akc. se ne mijei^a. — Posiaje od iS nastavkom 
ka. — U Vukovu rjeiniku: iV. rufen, um hiihner 
zu vertreiben' ,pellere gallinas Toce \%V 

I§El6l6, m. pretime. — xvi tijeka. Antol 
I$ki&i6. Mon. croat 835. (1579). 

I§Kl6, m. prezitne. — xvi vijeka. Selo Tomice 
Igki6a. Mon. croat. 271. (1572). 

I§k6pITI, lSkop£m, pf. sve uSkopiti (kod ima 
mnogo objekata). — Sloieno: iz-Skopiti. — Akc. 
je kao kod iznositi. — U Stulidevu rjeiniku : iz- 
Skopiti, V. nfikopiti s dodatkom da je uteto iz 
Habdeliieva rjecnika. 

IdEBBATI, ifikrbfim, pf uHniti da Ho (objekat, 
n. p. noif tjekira) bude posve Skrbavo. — Postaje 
od VA i osnove §krb nastavkom a. — U Vukovu 
rjeiniku : ,8cliarten anbringen^ yserratim scindere' 
8 primjerom: Noi mi sav ifikrban. 

iSLlNGATI, ifil£ngain, p/. swHH ilingaHe. — 
Sloieno: iz-&lingati. — u naSe vrijeme u Lid. 
,Ko ti 'e god taj rubac ilinga*, vala ga maj- 
storoki iilingalo'. yOvu si kikju Ujepo iilingala'. 
J. Bogdanovi6. 

1§MBDATI, iSmrd&m, pf. nadi Smrdajud. — 
Sloieno : iz-fimrdati. — Axe. je kao kod izgledati. 

— U Stulidevu rjedniku: izfimrdati ,ritrovar fiu- 
tando^ lOlfaciendo invenire^ • u naie vrijeme u 
Dubrovniku (kaie se gotovo samo u iali). ,Sve 
je fimrdo, fimrdo, dokle je nefito iimrdo^ P. Bud- 
mani. — I u Sulekovu rjedniku : laussp&hen^ 

1§N0, adv. iole. — Moie biti da je postalo od 
iSta nastavkom Lno; a kod ovoga da se misli na 
deminutivne oblike kolifino, malaSno itd. — U 
naie vrijeme u Bod kotorskoj. Pofito mu se po- 
vrati ifino doha, po&ne da se kune. 8. l^ubifia, 
prip. 215. Vi ste se iSno ugrijali. 256. Da 60 
mi praSati po ifino platice mjeseSno. pri6. 7. 
£ad se i&no utiSmaju. 81. Opet ora6 2igne ofii^em 
vola u kusove a iino i teiaka a debelo meso. 
145. 

i§NUn, ISnem, pf jednom zavikati ,ii* (koje 



vidi). — U Vukovu rje6niku: ^einmal iS mf&af 
idico iS'. 

tSl^UHATI, Ig&ahfim, pf. sloieno: ic-S6ahati. 
— V Stulidevu rjedniku: izSi^ubati, izfiAaham 
,proenrar d* investigare, sooprir indagando^ ,in- 
vestigando episcari^ — Hijed je nepouzdana, jer 
znadeAe kod Stulida ne odgovara maieiku gla- 
gola SAahati; dini se i da StuUi shvada kao da 
je imperfekttvni glagol. 

1§]^UEITI, iSAurfm, pf. nadi iiiuredi. — SUh 
ieno : iz- giiariti. — AJce. je kao kod izgaziti. — 
U Stulidevu rjedniku: izSdnriti 1 iSi^nriti, iS&a- 
rivam • ifiAurnjem ,ritrovar andando in caccift 
(propriamente de' cani)' ,yenando invenirei dis- 
qnirendo invenire, metaph.'; • u naie vrijeme u 
Dubrovniku qdje se kaie ne samo u pravom smislu 
psu, nego i u prenesenom dejadetu^ kad iMto 
nadCf ugonene, izmisli itd. poito je svuda iU 
tanko po tanko traOo. 

igl^rUBtVATI, iSAdrajdm • iSiitbiY&m, impf. 
igdnriti. — U Stulidevu rjedniku: praes. iSAn- 
rivam i iSi&arajem kod iSAuriti. 

I^OE^ITI, i§ok6£m, pf. udiniH da svi (kad je 
mnogo objekata) budu Sokd. ~ Akc. je kao kod 
iznositi. — Postaje od iz • osnove Soke nastavkom 
\y pred kojijem se c mijeAa na <S. — U Vukovu 
rjedniku: inach einander zum Sokac machen^ 
ifacio esse xbv §okao nnum ex alio'. — 8a a^ 
refleksivno (kad je mnogo subjekata). — O Vu- 
kovu rjedniku: ig6k5iti se, ISokSimo se ,naoh 
einander §okci werden' fio Sokac nnns ex alio^ 

i§PAN, igpdna, m. dovjek koji nadzire radnike 
Hi slugs. — Od maj. ispdn, a ovo je od slaven- 
skoga inpan'b. — V Vukovu rjedniku (s dodatkom 
da se govori u vojvodstvu): A^r aufeeher der 
arbeiter (der Span, iupan in Erain, ^ovnavog im 
Eonstantin)' ipraefectos agram colentiam ant 
aliomm servomm^ 

1§PANIJA, /. Hispania, Spai^olska. — Od la- 
tinske rijedi. — U jednoga pisca xvi rnjeka. Po- 
§ad§i na put od ISpanije priti 6u k vam. Anton 
Dalm.| ap. 20^. 

I§PANEA, /. ime §to ga mlada pridijeva 
mladem SoDskom. 8korote6a. 1844. 249. Y. Arse- 
nijevi6. 

I&pAnOV, adj. koji pripada iipanu. — V 
Vukovu rjedniku. 

I&pAnOVICA, /. iipanova iena. — IJ Vukovu 
rjedniku. 

i§PAN8EI, adj. hispanious, koji pripada ISpa- 
niji, Spanolski. — xvii % xyiii vijeka. Era} igpanski. 
d. Palmoti6 2, 4. Ead porobi iSpanske strane. 
Ant. EadSid 91. 

iSpABTATI, i§p&rt&m, pf Spartai^em zabile- 
iiti. — Sloieno : iz-§partati. — Akc. je kao Kod 
iskonSati. — U rtaie vrijeme^ a izmedu rjeinika 
u Vukovu (^liniren' ,lineas duco'). Isti u cara na 
kom 6e mestu da bude vinograd pa neka ti iSpar- 
taju ... Da mu se iiparta gde 6e biti brazde. 
Nar. prip. vuk. 88. 

I&PIOATI, iSpic&m, pf. (volove), izyudi Spicu 
iz te}iga i pustiti voloTe. t^. StojanoYi6. 

t§PI^A, /. u Vukovu rjedniku (s dodatkom da 
se govori u Srijemu i u Badkoj): drven gi)ak 
kojim se pribodu dva kraja n. p. na Satri ili u 
debetu kad se u ii §to zavije ,art grosser hdl- 
zerner nagel' ,cunei genus'. 

I§POTATI, igpotam, pf izrugati se kome 
(objektu). — Sloieno: iz-gpotati. — O Stulidevu 
rjedniku: ,molto burlare, molto beffegg^are' ,ad 



I§POTATI 

mtietAteiii jooari, iUudere, deridere^ — 8 dru- 
gijem MHoMem u HrvaUkoi: igruiiti, ispsovati 
(vidi iod Spotati). 

1§TA, vidi 1. iSto. 

i§TAH, iSUba, m. ie}a sa hranam (ne bai ve- 
Uka kao Ho je glad), tek, tur. iStah. — isporedi 
iStaL — Od xvixi vijeka, Digne mn iSta iliti vo}a 
jistL F. La8tri6, od* 63. Digne ma iSU iliti volu 
i Seja jisti. 100. I k6 Bostrn Omer paSa svlada 
£emii osta iieito na iStahu. Osvetn. 8, 67. 

IStIl, ifiUla, m. vidi igtah. — U Vukovu 
tjeiniku: yder appetit' ,oibi appetentia' $ pri- 
w^erom: Ovo otvora iStaL 

"AtAiA, adj. u kojega je iital, kaji In rado 
to. — Ne mijei^ $e po padehma. — U Vukovu 
rjeiniku: ,bei appetit' ,appetexi8 oibi'. 

ISTAMPATI, i§t&mp&m, pf. naStampati eve 
do kraja. — Sloieno: iz-Stampati. — U jednoga 
piica xviii vijeka, Niti bi mogao iivot izStanpati. 
A. J. KnesoYi6 260. 

IStApATI, Igt&p&m, pf. igbiH itapom. — Slo- 
ieno: is-StapatL — Samo u VoUi^iJinu rjedniku: 
iiitapati ybastonare, percaotere con bastone' iinit 
rathen 8<^agenS iu 8tuli6evu: izfitapati ,baculo 
mnltam perontere^ 

ISTABE, vidi 1. iftto. 

tdT£6£l^, n. djelo kaoijem se iiteti, — Sta- 

fiji je oblik sa -nje. -- Badi -16- mj, -St- vidi 

hd iStetiti. — Orxjeikom 8e nahodi pisano mj, 

-hr- ne $amo -tj- nego i -t- (vidi iStetiti, 2). ~ 

bwudu fjeinika u Mikalinu (iSte^nje), u Be- 

Unu (iSte^'enje 868b; iStetenje 2d2b. 250b), u Vol- 

aHJinu (ifitetjei&e), u StuliSevu. Triba spostit se 

na niina radi iS6e6enja od griha istodna. A. 

Oeorfcioeo, nasL 251. Ifite^nje ter ne krne c^ela 

Trijedina. P. Kanayeli6, iv. 356. Ovo iSCetjenje 

paatiri od dug neka nastoje ispraviti. M. Bijan- 

koTi6 28. Toliko se gleda u Krstjanih is^etjenje 

od iiy}eDJa. 24. Basap od pnka krstjanskoga i 

ix6etjenje od iiv}enja izlaxi od pomankama od 

^obra nantenja od dice. 142. Od naSega icSte- 

^enja rada se a ias. J. Kava&in 48*. Dmge 

^VTste iSte6e£a Tina. Ant KadSi6 58. Narod, koji 

ae je nahodio a isSteteiiu. A. TomikoYi6, iiv. 79. 

lST£(!;lyATI, i&te^rv&m i i&te6t^'gm, impf. iSte- 
titL — U VoUi^ijinu fjeiniku: praes. (grijeikom) 
Uteiajem kod iStetiti. 

iSl^RTATI, iStek^em, pf. (o psu) §tektaiiem 
ijHoviti. — Sloieno: iz-Stektati. — U nctSe vri- 
jeme u Liei. ,OrS bisa n glaviou Stektati, ne bi 
U leca iStektala'. J. Bogdanoyi6. 

I§Ti:NITI, iStenIm, o/. oiteniH (o ku6ki, kad 
je vnnogo itenadi), — Sloieno: iz-Steniti. — JJcc, 
j'e kao kod isnoeiti. — U Vukovu fjeiniku : ,(eine 
SMDge) werfen ^von der htindin)' ,pario catalos'. 
- 8a se, reflekstvno, kao iSteniti, ali o mnogijem 
hiikama. — u Vukovu rjedniku: iSteniti se, iStene 
le^aammtlich jonge werfen (von htindinen)' ,pario' 
ipriw^erom: IStenile se sve ka6ke. 

l&TETITEJi, w. 6ovjek koji iiteti. — U jednoga 
fitea XVII vijeka^ a igmedu rjeinika u Belinu 
(lOomiptor' 800b) t u Stulidevu CcorrnptorO. Neka 
ii6ii a svojih iopah jeli iS6etitelih od Sivlenja. 
M. Bijankovi6 100. 

I&T£TITE](iIGA, /. iensko iejade kqje iiteti. 
— U StuliSevu fje^iku: ,corniptrix^ 

ISTETITI, iStetfm, pf, iekvariti. — Sloieno: 
it^titi. — Akc. je kao kod izgazitL — V 6a- 
^09aea a i u Mapadnijeh itokavMa mj, -St- gtcji 
-^ {vidi kod iteta). — Od xvi vijeka, a iMmedu 



87 



iStetiti, i, a. 



vjeinika u VranH6evu (iS6etiti ,comimpere,; iz<> 
S6etiti ,depravare, vitiare'), u Mikafinu (iStetiti, 
it^variti ,corrumpo, vitio, depravo, disturbo, vasto, 
everto, dissipo, tnrbo'; iStetiti kogagod, nSiniti 
ga zla ,depravo, vitio, comimpo), u Belinu (,gaa- 
stare, hir deteriore' ,oorrampo' 863b; ^imbastar- 
dire in signifioato att. allontanare oon peggio- 
ramento una oosa dal'proprio essere' ,degenero' 
376b; ,depravo' 250b; ,invitiare' ,yitiis imbuere' 
418b; yviziare, cio& corrompere' ,vitio' 771*; ,in- 
fettare, corrompere, gnastare' ,infioere contagio' 
400b; Siniti izagAeti, iStetiti ,&r divenir marcio' 
,putrefiftcio* 462b; ^feilsare, fiedsificare* ,aduItero' 
dbOb ; iStetiti tkoga ,gaastare uno, cio^ depravare* 
,depravo* 868b; ^attaccare ad uno qualche vitio' 
, vitio aliquem infioere' 115»; iStetiti bludjenjem 
,accarezsare troppo, cio^ render insolentaccio on 
giovine oon le carezze' yblanditiis corrnmpere' 
12*; iStetiti 6udi ,oorrompere i costnmi' ,more8 
oorrnmpere' 282b), u Volttgijinu (iStetiti, iStetim, 
iStetnjem ,denigrare, guastare, depravare, corrom- 
pere* ,verderben, vei^Uschen'), u Stuli6evu (iSte- 
titi • izStetiti ,oorrumpere, depravare, contami- 
nare, inficere, deturpare, subomare eto.'), u Vu- 
kovu : 1. ,besch&digen , verderben' ,corrampo, 
laedo', of. pokvariti. 2. vide iskilaviti. 8. (osobito 
po juinijem krajevima) koga, vide pogubiti. 

1. aktivno. 

a. u6inUi da ito (objekat) bude mai^ dobro 
nego je prpe bilo, da mai^e vrijedi nego je pHje 
vrijedilo, ili da postane poeve mIo, rdavo, i da 
niita ne vrijedi, a) uopde. objekat moie biti ito 
^elesno ili umno, a moie $e ne isredi jer se ima 
u misli, Na ve joj lijepo svar', ne iStet' u prjeSi. 
N. Na}eSkovi6 1, 266. Nu narav u tome 5menja 
na svit saj prem stvari malome iSteti vas stvor 
taj. D. RaAina 7b. Svu bi spravu iStetio, da se 
vUidat ho6 inako. G. Palmotid 2, 825. I iStetit 
da ne bude svijet kreposne moje trade. P. Ka- 
naveli6, iv. 161. 2iv}eDJe 6e pak i^egovo iStetiti 
tamnom 6adi. 470. ISteti vaSe znam'e. 510. Ako 
ne naiiniS, ne iSteti. (D). Poslov. daniS. 8. dto 
staros iSteti, n^jedna stvar ne napravi. (D). 124. 
ISteti ma skrovne odlake. L Dordi6, salt. 469. 
Dobar je sakramenat, niti ga zlo^ slage mo2e 
iStetiti, premda sluii sakramente a grihu. J. 
Banovac, razg. 208. KiSa dvista ka^Bi izSteti, 
a osamdeset razraSi. A. Kaniilid, ato5. 50. Erbo 
kako on (kvas) kad je prikisnao isSteti sve ostalo 
tijesto. D. BaSi6 19. §to si ti sada s tvojim go- 
voreilkem sve iStetio. F. Eadman 18. IStetiti stvar 
akradjena. A. d. Costa 2, 148. Da svetoga raz- 
miS}ana nauke zio Siva6i jest izs^titi. L Ga- 
rai&in 28. (jim bijaSe izStetio svetii^u Davidova, 
nfiinivSi i^ega pri}abodincem ? D. Bapi6 187. — 
fieito je osobito u ovijem primjerima is narod- 
nijeh pjesama (u svima je glagol bes objekta): 
snaieike je slabije nego biva uopde, te se glagol 
upotrebjava kao u iperbolidkom smislu, dapaie 
mislim da osobito u prvom primjeru Mn(i6eM nije 
iskvariti nego uraditi iKeito nenadno, Na pohodu 
Marko iStetio: viknu sluge, tr5i podram^ga, 
medu sobom vino donijeSe. Nar. pjes. vuk. 2, 225. 
Kako bih te, brate, apitao, kad si, Marko, davno 
iStetio, Sto po5eS6e k mene ne idete? 2, 238. U 
to doba bane pristasao, mudar bane, pak je iSte- 
tio: na jutru ma ne zva dobro jutro. 2, 281. 
No iSteti Ivan na pohodu: ide mudro, progovori 
ludo. 2, 525. — h) kad je objekat \udsko t\jelo 
ili koje udo, tnaie^ moie biti: oslediti, nagrditi, 
raniti, iiSaiiti, slomiti itd, Stropijat i iStetit ti- 
jelo. L Drii6 264. IStetiSe mS zarasle rane. I. 
Dordi6, salt. 121. Jedna divojSica malena iSteti 
noga a bedri. J. Banovac, pred. 151. Gar sina 



ISTETITI, 1, ft. 



88 



ISTETITI, 3. 



sYoma iSteti o6L A. KaniJUi6, kam. 642. Baci 
ga na Kem}u i a isto yrime biSe isStetio desnu 
raku. And. Ka£i6, rasg. 128. No da Tar6in glavu 
akinuti, ne da svoje rake iStetiti. Nar. pjes. Tak. 
2, 288. Ako su ga kraste iStetile. 2, 582. S koi&em 
de nas, bra6o, pogaziti, a sa 8ab|om glave iste* 
titi. 8, 806. — i u prenesenom smislu, Pri)ubota 
kojoj izSteti svijetla mnSa crni obraz. J. Kavai&in 
257b. Ti si babu obras iStetila aSikaja6 8 Obla- 
6i6a Badom. Nar. pjes. vnk, rje6D. hod i§tetiti. 

— c) kaie ae kao prisicqnija rijei mj. iskilaviti. 

— vidi u Vukovu fjedniku, — d) udiniti (>i. p. 
Blijem satjeiimaf slijem iMgUdom, maiekem itd.) 
da ko bude gari u moralnam smislu. objekat moie 
biii iejade, pi*k, svijet, semla itd., duia, 6ud, 
sree, pamet xtd. Ovo djeteAe nitko neg mati i§te> 
tila. M. Dr2i6 407. Od velike bludoice koja iS6eti 
zem]u u bludu svojemu. I. Bandulavi6 241*. apoc. 
19, 2. Ispraznostim da hudoba i&eKov dragi puk 
ne i§teti. P. Eanavelid, iv. 210. Ne daj omraza 
da me igteti. 409. Ah ! prokleta da bi bila nvijek, 
slijepa lakomosti, ka si Yas svijet istetila tvom 
paklenom usilnosti ! J. Palmotid 65. Da ne i§6ete 
ni ognuse tamne 6adi dofia moju. P. Itadov6i6, 
na5. 446. Saul biSe dobar ali ga i§6eti gospostvo. 
I. Andi&i vrat. 288^. Izprazne ki&ige izstete dab. 
M. Badnid 124^. Draibi koja bi ji^ izfitetila. J. 
Kavaiiin 76*. Luci^r ogdometi, vraiki narod ki 
izSteti. 412^. Ne6isto6a i opa^ina nepristojnijeh 
djela iStetila je puk nesredni. B. Zuzeri 6. Sve 
su to lijepe stvari, ali oto samo iSteti nas, da 
smrt gledamo kriyijem okom. 378. Oni (greSnici) 
slijem izgledom isStete ne jednoga, nego tisu6a 
pravednijeh. D. Ba§i6 19. Kako se imaju 5uvat 
dobri od zlijeh da ih ne igtete, i ne privedu na 
zlo. 106. Koji odla6i§e iStetiti pameti yjernijeh. 
J. Matovid 8. Eo mi ga zanije, ko li ga izSteti ? 
L M. Mattei 818. Ako 6e andelsko sroe imati, 
prinoiden je isStetiti ga i pokvariti. D. Obra- 
dovid, basn. 228. 

b. udiniti da objekta posve neatane, a) uni- 
Stiti uop6e, Hi upropastiti, Eim putom igteti ne- 
virno poganstvo. I. T. Mrnavid, osm. 85. Slatka 
voda bosil goji, i§6etit ga slana hode. I. Ivani- 
Sevid 217. Nisi iSdetio diyifianstva materina. I. 
Anfiid, ogl. 12. ProSao je do petdeset mi}a zem}e 
svekoiiko gvozdjem i vatrom izStetivSi. A. To- 
mikovid, 2iv. 835. — b) kad je objekat dejade, 
ubiti, Ostav* sab)a, da je Bog nb\je ! bi V ovakog 
brata igtetio, koji nas je krasno dodekao? Nar. 
pjes. Yuk. 2, 240. Mo^§ ti mene danas kidisati, 
i mo^§ paSkom mene iStetiti. Nar. pjes. vuk, 
rjedn. kod iStetiti. — c) istroSiti, istratiti. IStetio 
nekolike sims^'e dahana. PravdonoSa. 1851. 81. 

e. udiniti da Sto bude drukdije nego bi trebalo 
u istinu da je, U tvojijem rijedima nenaredbe- 
nijem vidi se koliko si iStetio vijest. M. Badnid 
427^. 

2. pasivno. — Part, praet, pass, ifiteden na- 
laei se grijeSkom piaan ne samo iStetien nego i 
iSteten. — Igmedu rjednika u Vrandicevu (,iSde- 
den' ,vitiosu8'), u Mikafinu (iStedeni pinezi 
al* ina taka stvar ,adulterinu8, adulteratas, cor- 
ruptusO) u Belinu (ifiteden ili iSteten ,infeotu3* 
400^; iStetjen ,depravato' ,deprayatas^ 250^; ,in- 
vitiato' ,yitio imbatus' 418^ ; ,magagnato, guasto, 
oorrotto' ,yitiatas' 45 1^; ifiteten ,gna8tato, fatto 
deteriore' ,corraptus^ 868^; ,gaa8tato, inyitiato' 
,deprayatas^ 368t>; ,inoattiyito' ,corraptu8' 891*; 
,marcio, corrotto' ,patrida8' 462^; ,slogato' ,lu- 
xatus^ 679b; ,yiziato' ,yitiatU8' 771*), u Vukovu 
(iSteden, yide kilay). a) uop6e, vidi 1, a, a), Ne bi 
mrjeia izStedena ni razdrta. Zborn. 119^. Maher . . . 
iSteden jur je yas. M. Yetranid 2, 239. Ako si 



podayao styari iitetena. B. Eafiid, arc. 70L Ako 
pokriya trgoyine iitedene. L Driid 806. Ure, 
ako su ifitedene unutra, smeta'a zyeiade zyona 
izyanka. M. Badnid 427^. Zafito krah n kyas 
nije syrfien, nego iSteden, kako piSe apoStol. J. 
Banoyac, razg. 224. Juha pogrijeyana na pola 
iStedena. (Z). Posloy. danid. 40. Nadinite plug 
izStotjen i ralo slomjeno. £). BaSid 143. Vino 
iStedeno. Ant. Eaddic 53. NaSa dobra ne badu 
od ikoga odnesena ali isStedena. J. Matoyid 894. 
Ponoyi u iliemn, primilostiyi otde, Sto god je ze- 
ma}8kom slabosti ifitedeno. T. lyanoyid 112. — 
b) vidi 1, a, b), Eako smradni, iSteteni i isyd- 
nati udi. §. Badinid, sum. 18b. (moie ptipadaH 
i pod e)), vidi i u Belinu fjeiniku- — c) iSteden 
yinom znaii pijan. Amon iSteden yinom bi ubijen. 
M. Badnid .416*. — d) iSteden (kao pristcjnija 
rijei) moie snaditi kilav. vidi 1, a, cj. — u Vukovu 
rjedniku. — e) iSteden moie gnaiiti §to i gniOf 
vidi u Belinu rjeiniku, — amo mogu spadati i 
ovi primjeri u kojima se gove ,iSte6enom* rana 
Ho se ognojila: 6ale su se a gnusnosti, jaob, 
smrdede na sye strane, ifitedene moje rane i me 
nepomne besumnosti. I. Qandnlid 197. Tako i 
Ijekar s prya od syudi iStedena ranu odkrije ; ni 
ga smnda, ni ga tradi, Sto nedisti cry izije. 218. 
— vidi i u Belinu rjeiniku, — isporedi 8, d), 
' — f)u moralnom smislu, vidi 1, a, d), Zem}a 
je iStedena. Zborn. 78b. gto jest godir a i&ema 
iStedeno zoma}8kijem pomailikanjem. P. Posiloyid, 
nasi. 157b. (Samaritani) bijahu jedan narod iSte- 
den. M. Badnid lb. Ah krsljanstyo iStedeno! 
A. d. Bella, razgoy. 108. Naray po grihu istod- 
nomu iStedena. J. Banoyac, pred. 8. Slobodno 
yo}e ote^e po grihu istodnomu jest izStedeno. 
uboj. 27. Pripoyijcda Tomas Eantipratanin, da 
jedan liegoy drug u podetak dobar, a pak isStetjeu 
od jednoga zla susjeda umrije. £). BaSid 20. 
Coyjek izhodi iz boka Adamoya s narayi iSte- 
tjenom. 121. Jer je srce naSe obastrto i iSte- 
deno od kapule edipske. Ant. Eaddid 166. DuSa 
iStedena s oyakijem po£udama. J. Matoyid 838. 
Bududi mi prignuti na zlo, iStedeni s narayskom 
slabosti. 432. U bidu narayi iStedene kolika je 
nemod }udska za udiniti dobro. 476. — amo mogu 
pripadati i ovi prinkjeri: Vidi, koliko moie ob- 
|ub)eAe izStedeno. M. Badnid 243*. Tako sada 
nose oya iStetena yrimena. Ant. Eaddid 362. — 
ff) vidi 1, b, a). Eonrado yidedi iStetenu syoju 
yojsku. A. EaniSlid, kam. 590. — h) vidi 1, c 
Dubjem kitno i raskoSno koje mjestooe, fito mi 
rijedi iStetjenom ,lontan' zoyemo. B. Zuzeri 155. 
U oyim mojim ki&igam mnoge se ridi iStedene 
naode. J. Filipoyid 1, 581. vidi osobito u Mika- 
}inu rjeiniku, 

3. sa se, obidno refleksivno. — Izmedu rjed- 
nika u Mikafinu (iStetiti se, iskyariti se ,tabesco, 
extabesco^ ; iStetiti se, nauditi se zlu ,yitior, yitio 
deprayari yel oorrumpi^; iStetiti se, izyrdi dijete 
,aborior, aborto, faoere abortum'), u Belinu (,gua- 
starsi, inyitiarsi' ,yitior' 363b; ,incattiyire^ ,cor- 
rumpor* 890b; ,inyitiarsi' ,yitiosum fieri* 418b; 
,patrefarsi, diyenir o farsi putrido' ,putresco' 597* ; 
,far marcia, conyertirsi in marcia' ,suppuro* 462b ; 
iStetiti se rana ,rinoyarsi la piaga^ ,recrudesco* 
623*), u Stulidevu (,deprayari, corrumpi, putres- 
cere, yitiosum fieri*), u Vukovu (,einen bruch be- 
kommen' ,ramico8um esse*, cf. iskilayiti se). H) 
uop6e, vidi 1, a, a), Ako se yino iStetilo. M. 
Diykoyid, nauk. 154b. Da se diilkenje slijedede 
iSteti. B. EaSid, nasi. 167. Pelinku se mad u ruci 
i zatupi i iSteti. P. Eanayelid, iy. 195. Kada se 
iSdeti sakramenat. I. Andid, syit. 183. Onde nije 
dobar sakramenat, kada se bistyo iSteti od oye 



iStetiti, 3. 



89 



2. I§TO 



tri stymri ka si^kramenat potribito. J. Banavao, 

n«g. 204. Ono vino ako ae je ififeetilo, ti si ga 

pod sdraYO platio. J. Filipovid 1, 484*. Da se 

je krah iS6etio. Ant Kad&L6 62. -^ b) kao obo- 

)0ti, u jednom primjeru xvi vijeka. Dobre, ti se 

ie§ iStetit, docna le£efi. M. Drii6 218. -- c) o 

vrementiy hady poito je lijepo bUo, postane oblaino, 

kiiovito ltd, — u DidMravniku, iSunce je za§lo u 

obli^Le, strah me je da se nodas ne iSteti vri- 

jeme^ P. Budmani. — ve6 od zvi viJeka (h me- 

iafariikom amislu). Ne sna jer se mo2e brijeme 

istetit, i dobra nje6a promijenit se u slu. M. 

Drii^ 276. — d) iatruhnuti, ieagiMti, Ako se ne 

b«ide anntni^i 61ovik iStetio 1 rasruSio. B. KaSi6| 

nasL 126. Tijelo Isakrstovo nije podlo2no da se 

iiSteti i ras&nL B. Zuseri 175. Da se ne is- 

s6ete, ni osmrde. L Garadin 24. amo moie pri- 

padati i ovai primjer: Znb, ako se nsmrdi i iz- 

gtofci, iavadiS ga iz usta. M. Badnid 43*. — to 

rani had se ognoji. Da se rana Aoj ne i§teti. P. 

Eanav^id, iv. 805. — isporedi 2, e). — e) Uki- 

iaviii ae^ kao pHstojnija rijed, vidi 1, a, c). — 

u Vukavu fjeinikti. — f) ievrdi, isbacitiy Umet- 

nuH (dijete), — u M^jinu fjeiniku, — g) u 

morainom amislUf vidi 1, a, dj. A i djevojke se 

iStetifia. M. Dr2i6 188. Tko se a ovizijeh raa- 

ko§ah ne bi igfcetio? 250. Pomankav jedna (stvar) 

iva se vira izS^tL I. An6i<S, vrat. 201. Qdi ne 

ima tko vlada izStetide se pak. M. Badnid 48^. 

Iistetiga se oni starci s lipotom. 72*. Da se ne 

iifttetid, ponizi^'e te. 149*. I ta zem}a i§6eti se 

« krvi ka se j' tot prolila. A. Yitajid, ist. 368*. 

Opravan a )udmi nije; jerbo su se igbetili i is- 

krivili avojim opa6inam. J. Banovac, pripov. 200. 

JeU se koja du§a . . . po yasemu zla izgledu is- 

ftteiUa, aU izgabila? D. Ba§i6 20. Slid! li da se 

iati nank nije mogao kako izopa^iti ili privaroin 

i^tetiti? L Yelikanovid, nput 1, 248. — h) pro- 

jpoMliy uwUtiU M, vidi 1, b, a), Kralevstvo i&e- 

^ovo je koje ne6e se iStetiti. S. Rosa 10*. Neka 

atyar naopako izide, nek se i§teti, nek pogine. 

A. £aU6 896. 

iStETIV, adj. kqji se moie iitetiti. — U Stu- 
h^etm fjeiniku: ,corraptionx obnoxiosS — nepo- 
Mtdano, 

I^tIpAI^, n. cijelo kcjijem se iStipa. — U 
Stulidevu rjeSniku, 

I&TtPATI, Ut£p&m % iStlplem, p/. svriiti iti- 
feme (poito se mnogo itipalo), — Sloieno: iz- 
itipati. — Ake, je kao kod ispitati • ispisati. — 
Oi zyi viJeka, a iMtnedu rjeMka u Mikalinu 
(iSiiiltam yellicare^, u Stulicevu (,sat yellicare*), u 
y%k(nfu (iStipati, iStipam ,zerkneipen, zerswicken' 
>eoiiyello')« Kad ga nadem, manenStina tako me 
ii4tip)e. M. Drii6 406. 

i§TITI, ifitiiSm, pf. vidi iSfiitatL — Sloieno : iz- 
ititi. — U jednoga pisea naiega vremena, Mnoga 
kUga igtiti. M. Paylinoyi6| rad. 143. 

1. 1§T0, n. qoicquam, makar ito^ vidi Sto i 
2. i pod i, t, e), — Uesto se % u nominativu i 
tt alMicUivu kaie ISta (po genetivu, vidi kod §to 
i nista) ; u ostalijem se padeiima m^Vtia kao ito, 
ft* p. gen. ISta, idega, I&esa, dai, Kemu, instr. 
!6im Ud, — k€id je s prijedlogom, ovaj dijeli i od 
^emce: i a £em. M. Dr2id 187, ili ne dijeli: 
Q i6ema. A. Bofikoyideya 36; B. Zuzeri 149. — 
^ itarijih se pisaea dodaje katkad na kraju re 
•Ur(»£e): iStore. N. Bai&ina 155*; L Gundulid 
78; Utare. D. Baiiina 10b; igtor. B. Gradid, doh. 
13. — Od zyi vijekoy a ismedu rjednika u Stu- 
lUevu Onil, nihU*!). 

*• uopde. Ne da smo n^odni misliti iStore. N. 



BaAina 155*. paol. 2cor. 8, 5. I^ ni munita ni 
koja draga styar i u 5em mo$e ikad pridobit 
M. Driid 187. Ni ga 6e itkor mod podmitit, ni 
privarit, (ni) od i&ega iStor sakriti. B. Gradid, 
doh. 18. Triba je da skuSiS niSto, ako 2eli§ bit! 
i§to. P. Vitezovid, cyit. 21. Prije neg* i§ta re5em, 
prosim u yiS&ega Spasite]a, da razgrije srce moje. 
B. Zuzeri 8. Ako vide ga n i$ema sakriyiti, da 
mu za }ubay Bo2ija syo prika2a. 149. Ja bez 
i§ta sye da prostit. 184. A to syak znade, da 
se ne more yiroyati u onoga sama, ni ufati, ako 
se ne }abi yiSe neg iSto drugo. F. Lastrid, od' 
69. Da se moSe a i^ma raj stanoyit uiiyati. 
A. BoSkoyideya 86. Dokle iSto a kog' yidi. Y. 
DoSen 57*. Misli, jeli iSto gore. 58*. Kod 
mudri je to za rugo yiSe, nego i§to drago. 72*. 
Tako medi a lonac iV iSto. J. S. Be}koyid 325. 
Slada je |ubay od i§ta. Nar. pjes. petr. 1, 181. 
Kad umiraSe, yide li iita? Nar. pri p. yrd. 5. 
Prestann ma iSta dayatL Yak, nar. pjes. 4, 458. 
Pa ako igta laino redem. PraydonoSa. 1852. 23. 
— Grijeikom s negativnijem glagolom mj. niSta. 
Neda drogog iSta igda udiniti. A. J. Knezoyid, 
nep. 44. Do sada niste prosili iSta. J. Matoyid 
zxiyb. Da se malonuui ne mo2e Se^eti ista. 8. 
Nede iSta biti neazmnoino yami. 21. Da ne raz- 
likcge i§ta medu prorokoyaAima. 28. U koja ne 
alazi iSta ookyrAeno. 54. Da malo, oli ne im%ja 
ista stayno i potvrdno. 305. Da s desa ne ra- 
zamije i§ta? L M. Mattei 13. Cijed er oijeni, 
da je sye ladost, ter ne moie iSta razamjeti. 13. 
Tako iSta ma ne agada yede koliko sroe, koje . . . 
styori ma se na kojigod nadin sobraieno i pri- 
lidno. 111. Nije i§ta a meni s desa bih ti mogo 
omiliti. 282. Sad od koga nije iSto straSaije. 
T. lyanoyid 9. Pako od koga nije i§ta teie. 9. 
Nede da igta ostaye. I. J. P. Ladid, nar. 19. 
Yiriyte teme^ito, da se nede isbo brez yo)e Boije 
yama dogoditi. D. Bapid 38. Zaaj da ti nede 
isto drago na tyojoj £iyi ponikoati. 804. Yed 
ga iSta ne ustayi syoju day&a smirit' &e}a. P. 
Sorkodeyid 594i>. 

b. adverhijalnOf kcu) ikoliko, iole. Ko god je 
pade bil yik yridan iStare, syakoji jes dutil . . . 
D. Baiiina 10^ (moglo hi pripadati i pod a). Na 
oyoma tyom goyora, liste, kad ga bade dati, ako 
a lijepom syom pozora vidi§ i§ta da se smuti, ti 
zamakni mramorkome. I. Gandulid 257. Koji se 
iSto a dobro pisaoje razamija. B. d^amai&id A3*. 
Tko godi ima i§ta razboriStya. B4* (moie pri- 
padati i pod a). Bratjo griSnici, yi oya slisa- 
jadi, jeda iSto oyi strah a va§e srce stapi? jeda 
igto a yaSa pamet kojasi se? J. Filipoyid 1, 131^. 
Strati li yas isto oyo proklestyo? 1, 155^ (ova 
dva Filipovi6eva primjera moie biti da pripa- 
daju pod 2. igto). Niti sredan bi pozroti saraj 
ista uresnije. P. Sorkodeyid 575^. Badij' bismo 
glaye izgubiti no neyjera liima adiniti ali dima 
i§ta nauditL Nar. pjes. yak. 4, 50. Anto gleda 
syada oko grada, jesa V Taroi iSto azmaknuli. 
4, 245. Nit' mu isto jar pomade zlato. Osyetn. 
2, 147. — Qrijeikom s negativnijem glagolom mj, 
niSta. Ne strasi me i§ta mane Bog djeteice a 
poyoju, neg Bog sudac a syojoj slayi. B. Zu- 
zeri 95. 

2. X§TO, vidi i§tom i istom. — U nekijeh pi- 
saea xviii viJeka, I sa syim tizim, iSto dosli oyi 
syeti dneyi od yeseja, zaboraye se od syoga obe- 
daiia. J. Banoyao, razg. 168. Sye syojo ufane 
stay^aju u likarije po znai^u }adskoma naSaste, 
ne gledajadi jesu li udiiiene po darih i po yrago, 
igto da mogu ozdrayiti. J. Filipoyid 1, 499^. Tak^ 
neyo}no obudeni da ifito goloda syoga tila pokrir 
yigu. 3, 825b. 



iStoe 



90 



iStorua 



iStOE, m. ime muiko, — xvxii vijeka, IStok 
Valai6. Glaanik. ii, 8,80. (1706—1707). 228. (1710). 

I§t6eATI, i§t66Sm, pf. stfrSiti §toka1^e (poSto 
H wnogo iHokalo). — Sloieno: is-§tokati. — JJcc, 
je kao kod ispisati. — U naSe vrijerM u Lid, 
,§ta ti vavije fitokaS i uka§?^ ,Bome sam iStoka' 
i iEuka', kako nemam ni u kotarini ni u ambaru, 
pa mi ne pomaie ni gtokaiie ni ukafie'. — I sa 
86, refleksivno. ,Madrac je on, i stisni^az veliki, 
kad sToga dosta ima, on i onda tobo§ pred svi- 
jetom gto6e i a5e, pomaie nami siromasima pla- 
kati, tobog da mu ne dodijavamo; §toka* i oka' 
BoSe daj tako do smrti, i nikada se ne iStoka* i 
ne iznka* !^ ,0n za Siva sebe nikada se ne6e isto- 
kati i izukati^ J. Bogdanovi6. 

1§T0M, adv. i conj. vidi istom. — isporedi 2. 
igto. — Po 8V0J prilid postaje od istom tijem 
Sto Be mislilo na iSto. — U Dubrovniku je druk- 
dji akc. : i§tom. — Od xvi vijeka, a ismedu rjei- 
nika u Belinu (,8olamente, soltanto, aw. limi- 
tativo^ ,tantnm' 885* ; ^saperficialmente, oio& le^- 
giermente' ,leviter' 718^; i§tom, ifitom da ,purch4, 
ha forza di se' ,dam, dummodo'; i§tom da ne 
,parch^ non' ,dum ne' 596i>; iStom ,apena, cio^ 
allora, appnnto' ,vixdnm' 89«), u Volti^ijinu 
(,8oltanto, solamente' inur*), u Slulidevu (,uti, nbi, 
solum, tantummodo, vixdnm*; iStom ako, iStom 
da ,modo, dummodo'; iStom da, 1. ,saltem', 2. 
,dammodo'). 

1. adv. 

a. vidi istom, 1, a. a) uop6e. IStom 5in' da 
dusa pri tebi sabranim. M. yetrani6 2, 256. Bi- 
jeSi, ke se vam govore, sve vam za smijeh iStom 
la2a. N. Na]6gkovi6 1, 156. Ako li ho6es sad 
da ti ga (enb) izmu tja, iStom mi rec*. 1, 186. 
Ho6 li se smiriti, ter istom pametuj, Sto ti 6a 
riti. 1 , 188. Ja jn 6a ostavit^ iStom me nemojte 
ngi&avit! 1, 211. IStom rec' sada ti: ,Ja ho6a 
onoga'. 1, 282. Nut^ iStom ti &ini kako ti velim 
ja. 1, 268. Jer T66e ne ieli m§ srce na sviti, 
neg iStom veseli tvoj ures sloiiti. 2, 18. Da 
poznaS, ja u toj jcsam li odluci, nut* iStom za- 
povid, Sto godi ho6eS. 2, 42. Nijesu prave misli 
tvoje, iStom radiS § nib upasti u krvave 8me6e 
i boje. (jr. Palmoti6 1, 266. I mudrijeh besjeda 
slusaj iStom kriposti. 2, 476. Eoje kako cv^'et 
istom za malo zene a s preSom zvene. Y. An- 
drijageyi6, put. 295. Mladi iStom slijede priliku 
nibovijo stari. M. Badni6 46^. Zovi me lopiiom, 
istom me ne razbi! (D). Poslov. dani6. 159. Neka 
ide, neka se pomoSe iStom posteno, ere potreba 
ne ima zakona. A. d. Bella, razgov. 170. U zlatu, 
u srebra, u mramoru utjeStivaju se i udje}ivaju 
i imena i prilike iStom za mo6 Sivjet u pameti 
od naroda. B. Zazeri 8. Eoji su ga u ku6e do- 
dekivali i koji su se iStom odi6e i&egove doti- 
civali. J. Banovac, razg. 280. Trga iStom pru- 
dijese. (Z). Poslov. dani6. 187. O komu iStom 
te poglavne stvari zarekob. 8. Rosa viii. Ogri- 
jesi ne istom sam sebe nego i vas narod. 8^. 
Ne boj se, iStom vjeruj 1 ona bi6e zdrava. 89*. 
Razgorjet ib u toj }ubavi po razgledai^u pomi&ivu 
ne istom izvanijeh 6ina i besjeda ali muka Jezu- 
sovijeh, nu poglavito razgledadem srca i^egova 
boi^anstvenoga. I. M. Mattel xi. Ne razgledabu 
u sobstvu Hrista Jezusa nego iStom Sto z dvora 
bijase. 80. — b) 8 kof\junkciJamay vidi istom, 
1, a, b). ad) 8 da. Ako bi bil mahnit, iStom 
da je bogat. N. Dimitrovi6 6. Ne branim £1- 
Tota od smrti naj pre6e, iStom tva Ijepota jednu 
rne6 da re&e. N. Na|eskovi6 1, 179. Neka Tezeo 
od sve pode pogrdene vjerenice, iStom da vlas 
tve desnice Aoj na pomo6 blaga dode. L Gun- | 



duli6 9. Dvorit te 6u, ma lubavi, ah jaoh, iStom 
da Ijepotu mimu gledam, ka me travi. 17. IStom 
da sam tebe blizu, o }abavi ma jedina, mima 
bi6u sred planina. 19. Piaati iStom da se moie 
razumjeti. R. 6ama]&i6 A4b. Sve Sto imate da- 
jete i ne buda6 dosta, zaduSujete se iStom da 
ga moiete od onih nevimika oelobodit. J. Ba- 
novao, pripov. 51. Uzmi i oberi stranu koju ti 
drago, a ja 6u uzeti koja ostane, iStom da smo 
u miru. 117. Ne marim, re(e, ako 6e me i ubiti, 
iStom da je oesar. 250. Umriti neka ti jedna 
Sala bude, iStom da prideS u 5estiti broj. P. Ene- 
Sevi6, osm. 155. Do6eka6e gosta, iStom da dobro 
ustoji. (Z). Poslov. daniS. 18. 6to se ho6e, sve 
se moie, iStom da nije zlo. (Z). 128. Prima do- 
brovo|no greSnike, iStom da poprav pokajani su. 
S. Rosa 116*. Na dan svih svetih mogu se go- 
voriti 8 vratima otvorenim i zvone6i, iStom da 
ne pridu oni, radi kojih opovid jest postavjena. 
M. I)ragi6evi6 48. Moie odriSiti od svakoga griha 
i zaveze, iStom da ima pravu misao. 111. IStom 
da mi zapovije tva vlas, svako d^elo UBe6a. P. 
8orko6evi6 587b. ^ bb) 8 ako. DuSi su (bia) 
vo6e ozdravno, iStom ako se s vo]om Boiijom 
dobrovo]no budeS ti ugoditi. Y. AndrijaSevid, dev. 
8. — cc) 8 nek. Tko je soko, nek se stavi i po- 
rodi 8okoli6a, iStom nek se PaSkal slavi. P. Ene- 
Sevi6, iiv. 68. Lipo 6e sve biti, iStom nek bude 
za ve6u slavu Bolju. muk. 5. — dd) 8 li. IStom 
o6emo li mi, s naSom vo}om moiemo na puno 
na6ina pridobit ovoga neprijate^a. J. Banovao, 
razg. 114. — c) UM rijei i8toga gnaiena (samo), 
vidi istom, 1, a, c). Na put od 8. pokore, koja 
Gospodin Bog prima, iStom samo da je pravedno 
u6inena. L. Yladmirovi6 10. 

b. vidi istom, 1, b. Jer tko mre, moj druie, 
pak bude poSinut, razdijeli od duSe kad mu se 
iStom put. N. Na}eSkovi6 2, 81. Dim koji se 
iStom vidi, a udi}e pogine. Y. AndrijaSevi6, put 
234. BjeSe ovi pusti&ak iStom od sedamnes go- 
di Sta. I. Dordi6, ben. 26. Ah, ti iStom odrifien 
opet se zaveza iznova. J. Banovac, pripov. 81. 
Bio je iStom u]ezo u tridesto godiSte. 8. Rosa 
47*. Marija joS iStom diteSoe. Grgur iz VareSa 
119. 

c. vidi istom, 1, d. Jedno mu se srdce umorilo, 
a drugo se iStom razigralo. Nar. pjes. bog. 268. 

S. conj. vidi istom, 2. 

a. t^fdi istom, 2, a. IStom ti toj svmu put mene 
da ide, tig mi put sva stmu a strah me obide. 
N. Na}eSkovi6 1, 216. Eojeg» iStom o6utje, taj 
6a8 ga navali koriti. L Dordi6, ben. 188. IStom 
svoje govorenje svrSi, po6e mu i6i iz krila plamen. 
M. Zori6i6, zrc. 155. IStom se stavi blaSena Gk)spa^ 
da je dala na svijet sina BoSijega, pokloni mu^ 
se. D. BaSi6 291. 

b. u glavnoj je redenici konjunkcija: a^ a. 
IStom ja bjeh Niku zaspati stavila, a sa6uh tuj 
viku. N. Na)eSkovi6 1, 265. Nu iStom na put dobax- 
tako kronu stupaj od pameti, a otac ga blagi 
srete pqn dobro te vje6ne. I. Gunduli6 251. IStom 
prvi kami vrie, a straSivi trup na tie oborL U. 
Palmoti6 8, 50^. IStom se ukloni napas, a Be- 
nedik po6e 6utjet u pameti misli bludne. L Dordi6, 
ben. 25. IStom k liima taj glasnik pride a zid 
gruhnu. 110. IStom prista s molitvom, a dje- 
tide tijelo jur iivo zatrese se. 140. — b) kad. 
U njeko pak doba doSad (8ic) iStom bjeh do 
Mi}kova groba, prid sobom kad vidjeh . . . N. 
Na)eSkovi6 1, 216. IStom doprije dvanaes )eta, 
kad je tegnu plam juveni. N. Mar6i 16. IStom 
bjehu no6ne tmine u okolo sv^'et prikrile, kad 
mrak paglo s^ svud prostere. 19. 

idTORUA, /. vidi istorija. — Od xvi vifeka, 



iStorija 

a itutedu fjeinikd u Iljeloi^jmievu. dte se va 
iStor^'ah orikrenih. Korism. 27*. IStorija je pi- 
lana od toga. 46^. Eako imafi v tiih litor^jah. 
75b. V po^tki geSke iStorije. §. Ko2i6i6 19^. 
Pisal je (eSka iStoriju. 89*. Da ana i veruje 
Tsa iStoriJQ ill dijanje od Boijega sina. Anton 
Dalm., ap. C2. NanSite} od iStorija. M. Div- 
kovid, bee. 826*. Koji sa onoga vrimena hiSto- 
rije piaab*. 8. Badri6, nkai. 46. §tije se a ifito- 
rija od Majole, da se jednom' poganina obrati 
icoia. J. Banovac, rasg. 170. Dobro 6tiJQ<Si iSto- 
rije. iskas. 12. Usmimo iStorijn od Cira kra)a 
od Perfiije. J. FilipoYi6 1, 478b. Po jednoj hi- 
Storiji iiiti iskasanu. F. Lastrid, test. ad. Idb. 
Vadi se is iStorija Sto imade svak snati. Norini 
8. Kako se na viSe mista Stije n kasayicam 
il* ti iStor^'am. IL I>obreti6 574. 

JStOBIK, m. vidi istorik. — U Bjelostjenievu 
fjeiniku: ,historioas'. 

iStOVA, /. mjesto u Srhiji u okrugu poiare- 
vaikom. Zem}a kod IStove. Sr. nov. 1861. 167. 

iSTBApATI, iStrap}3m Hi iStr&p&m, pf. posve 
poHrapati. — Sloieno: iz-Strapati. — U nah 
mjeme u Dubrovniku, ,PolijevaIa sam cvijede, 
ps sam se sva iStrapala'. P. Budmani. 

idT&GATI, iStf6&m, pf. isteH HrcaiKem; p08ve 
uitrcatu — Sloieno: iz-Stroati. — U naSe vri- 
jeme u Dtibrovniku. ^Pnko je mijeh^ pa je vino 
■ve iStrcalo nadvor'. ,IStrco me je syega vodom 
ii Strcalice*. P. Budmani. 

ISTRUA^ /. vidi Istra, Istrija. — U Bjelo- 
Hjenievu rjeiniku. 

I§TRUAN, m. vidi Istrijanin. — U Eljeloatjen- 
6tvu rjeiniku, 

ISTbIjANSKI, adj. vidi istrijanski. — U Bje- 
loa^enievu fjedniku, 

I§TilK][<ATI SE, iSt^k)am se, pf. (o govedima) 
roMbjegnuti 8e. — Sloieno : iz-Strk}ati. — U naie 
^rijeme u Lid. ,Ne znam ko^e yas je }esa od 
pritorka otkuSilo, pa se goyeda sya nekad iStr- 
lc)ala'. yDanas je rano sunco npeklo, pa su se 
-goyeda cio dan ka* ya}a iStrk}ala*. J. Bogdanoyi6. 

I§TBfjMENAT, iStrAmgnta, m. vidi inStru> 
menat. — zy vijeka. Kako o6emo iStramenti ye- 
TOTanimi pokazat. Mon. croat. 181. (1500). 

iSTtrVATI, iStiy&m, pf ufositi. — Sloieno: 
ii-ltayati (Ho je tal. mlet. rijei stnar, ugasiti). 
-; U naie vrijeme u Bod kotorskoj, a iMtnedu 
rjeinika u Vtiovu: (u Bod) n. p. syije6a laus- 
loschen' ^ezstinguo', cf. udeSiti (?), obeseliti (?), 
oiUo 9u ove sadihe rijed grijeikom napisane, jer 
^uu ni u kakvoj svegi s iStayatL Da iStaya a 
droStyu syijedu. V. Vrfieyid, igr. 20. — Sa se, 
pativno Hi refleksivno, A ma6ka baci syije6o te 
M iStaya. Nar. prip. yr6. 1. U dijoj se roci 
iltava yatra. V. Vr6eyi6, igr. 6. 

IStVAN, m. ma^. Istydn, S^epan, Stefan. — 
Od xyi vijeka. Hryat IStyan. Mon. croat. 250. 
(1550). Knesa IStyana MokroyS6aka. 290.(1588). 
Zft IStyana bana Slankamenska. Nar. pies. yuk. 

2, 487. 

IStVAN0VI6, m. presime (po oeu litvanu). 
" U naie vrijeme. Schem. diak. 1877. 64. 

iStr^ATI, iS&}ftm, pf. iepotejgati, ismueati. — 
Sloieno: is>Sa)ati. — U naie vrijeme u Lid. 

a. dktivno. ,Ajme meni, zaborayila oco Saku 
konopa)a po poda oblaziti, pa mi eno miS sye i 
J6dna iSa)a'. ,0d nekad pojayili mi se oye sime 
nuSi na poda, pa mi ono iita sye iSoJaSe. 

k. pativno. yNeito ono Senice na poda a onom 
Btk>m yrfilaiida, pa osgo sya ila|ana od miSa'. 



91 



ITALIJAN 



,Sye sa mi, rodo, konop|e iSa]ane od miSa, pod 
Bogom ne znam, Sto 6a oyog pro|e6a za ko- 
nop)ano sjeme^ 

e. sa se, refUkdvno. ,8ye ti ja nekako polako 
Su], pa Sa}aj so, pa ti se na jedan put iSa{a* yan*. 
,Niko od nas ne opazi, kada se je on iSaja* yan'. 
J. Bogdanoyi6. 

ISMaTI, iSM&m, p/. i8vu6i. — Sloieno: iz- 
Sui&ati. — U naie vrijeme u Lid. ,§ta ti ne znam 
yayije po toj Skridi SaAaS, yi^ da mi e znati Sta 
6eS ii ne iSoi&ati^ J. Bogdanoyid. 

iSXTPl^BKATI SE, iSap^rk&m se, pf. naiaptati 
se. — Sloieno: iz-Saperkati. — U naie vf^eme 
a Lid. ,yas se dyije ne6ete nigda naSnperkati 
i iSaperkati^ ,*£8te li se ye6 igda iSaperkale?' 
J. Bogdanoyi6. 

I§l!rP](iITI, iSfip)7m, pf. posve proiupfiti (na 
mnogo mjesta). — Sloieno: iz-Sap}iti (vidi pro- 
Snp)iti). — U naie vrijeme u Duorovniku. — Sa 
se, pasivno s osohitijem gnaienem: izgristi se u 
Belinu rjeiniku: iSap(iti se, iSup^iyam se ,tar- 
lare, oonsamarsi dal tarlo' ,cariem sentire^ 728*, 
i u Stulidevu: iSap}iti se, iSapJiyam se ,teredi- 
nibas consumi'; izSap}iti se, y. izgristi se. 

iSUP^tKATI, iSaplikEm, pf kao dem. iSap)iti. 

— Sloieno: iz-Suplikati. — Pasivno u jednom 
prin^eru xyii viJeka. U sada izSuplikana. M. 
Badni6 94». 

iSUP^ilVATI, iSApJajSm % iSAp}£y&m, impf 
iSap|iti. — U Belinu i u Stuliievu rjeiniku: 
praes. iSap]iyam se kod iSap}iti se. 

t§U§KATI, ISuSkam, pf dohiH iuikanem. — 
Sloieno: iz-SuSkati. — U naie vrijeme u Lid. 
,NeSto ti odayuo oko one care SuSkaS, ja ne 
znam, o6eS li Sta iSaSkati?' ,06e bome, jer de 
prayi 6oko Sto SaSka, ta i iSaSka^ J. Bogda- 
noyi6. 

I§Vi.QATI, Isvfig&m, pf. do6i ivagajuH se, — 
Sloieno: iz-Syagati. — V naie vr^eme u Lid. 
fAjte yi gore, ja 6a yas ode &ekati, ja sam slab, 
pa i zadaS)iy, nijesam kadar gore iSyagati^ J. 
Bogdanoyi6. 

ITAHUA, /. u narodnc(j pjesmi naiega vre- 
mena: Yezir Sa)e zlatna itahija. Nar. pjes. hero, 
yak. 121. Itahija, zlatna hanterija. 857. — Jo- 
maino turska rijei. 

ITAko, adv. i bee toga, i da toga nije. — 
Uprav su dvije rijed: i tako, te se ieide i na- 
lase rasdijefeney vidi kod 2, i pod 4, o. — U 
nekijeh pisaca zyiii vijeka. Ako Bog azktije. Ma- 
letijo itako postati 6e episkopom, zato n^e triba 
slati poklisare. A. Eani21i6, kam. 84. Skit}iye 
2ene itako sa nepoStene. Y. DoSen 94*. Jer itako 
to se znade. Y. DoSen 242*. Jer 6o 6ekat itako 
do kiSe. J. S. Be)koyi6 217. Jer yra6inom kry 
itako yrije. 296. 

ITALIC KI, acij. vidi talijanski • italijanski. — 
Od lat. italicus. — Samo u Stulicevu fjedniku: 
,italioas' s dodatkom da je useto is hrevijara. 

ItALUA, /. Italia, od lat. Hi od tal. rijed. 

— Od xy vijeka, a ismedu rjeinika u Mika]inu, 
u Belinu 421*, u Daniddevu. PriSbdSa mi Yh 
strany Ital\je. Mon. serb. 580. (1485). Lijepa 
Italija. P. Eanay6li6, iy. 892. Eih Bog yje6ni 
za bi6 spray! Italije i Ilirika. J. Kayailkin 115*. 
Syeti Liaoijo osta a Italij(i), F. Lastri6, test. ad. 
111*. U ItaliO't). syet. 138». 

ITAIiijAN, Italijdna, m. iotjek is Italije, vidi 
Talijanao, tal. Italiano. — xyi i (moiebiti) zyn 
vijeka. Pij Ylah Ui Italijan rodom. 6. Eo2i6i6 
6b. Imamo rije6i koje se iiricaja i izgoyan^a 



ITALTJAN 



92 



ITI, I, 1, b. 



isricanjem koga LaJ^ini i Italijani u svomu je- 
Eiku ne imajo. B. Gamai^i^ A5*. Toliko Latini, 
koliko Italijani ovo slovo ,^' inako izg:ovaraja. 
B5^. Madiia bi dva prin^era mogla pripadati pod 
Italijanio. 

ITALIJANAC, Italijdnca, m. vidi Talijanac. — 
Od XVII vijeka, Badudi rodoxn Italijanao. A. Ka- 
Di£Ii6, kam. 464. Prida ii dolaae Fran^zi, Ita- 
Ijjanci. A. Eali6 548. 

ITALIJAnA§, italijanijdSa, m. io^ek kojipri- 
pada talijanskoj politiikoj strand, — U naSe 
wijeme nadineno u Dalmaciju ItalijanaSi saveli 
puk. M. PavliDovi6, razg. 60. 

ITALIjANIN, m. vidi Talijanac • Italijan. ~> 
Plur.: Italij&ni. — U Belinu rje6niku: ,Italu8* 
421*. — Amo mogu pripadati i dva Madiia pri- 
wjera kod Italijan. 

ITALtjANSKi, adj, koji pripada Italijanima 
i Italijtf vidi talijanski. — Od xti vijeka^ a is- 
medu fjednika u Belinu (,itala8^ 421*) i u Stu- 
li6evu: ,italicU8^ 

a. adj. Eoji su se tako na italijanaku nan6ili 
pisati. B. Kagi6, na5. 110. Na italijauski na6in. 
B. 6ama]&i6 B2^. Ne razumiju jezika dja6koga 
ni italijanskoga. L Grli6i6 zviii. SluiaSe se 
kad^od kojom rijeSi italijanskom. B. Zuzeri iv. 
Latinski piaci i italijanski. J. Filipovi6 1, xii. 
Iz jezika italijanskoora. A. Bo§kovi6eva u I. M. 
Mattei 852. Italijanske Sete stotinik. A. Kani2li6, 
kam. 554. Broje se oko sto i dvadesti mija ita* 
lijanakijeh. 8. Bosa 180&. 

b. adv. itallj&nski (o jegiku). Dica uSe latinski 
i italijanski. A. Kani21i6, kam. 55. 

IT:^BEJ, m. 8elo u Banatu, §em. prav. 1878. 
97. V. Arsenijevii. — Od prije naSega vremena. 
Itebej. S. Noyakovi6, pom. 184. 

ITEB1&JAC, Iteb^jca, m. iottjek is Itebeja, V. 
Arsenijevid. 

ITiJBEJKINA, /. iensko 6e]ade ie Itebeja. V. 
Arsenijevid. 

ITi^BEJSEt adj. koji pripada selu Iteb^u. V. 
Arsenijevid. 

iTI (i6i, isti), Idem (ld6m), impf. ire. — Akc. 
vidi kod I. — Bijei je prcLslavenska^ isporedi 
atslov. iti, id{|, rug. htth, h^th, uaYj M., jiti, jda, 
po}. ifi6 (negda i6), id^. — Korijen je indoevropski 
ei (i), isporedi lit. eimi, idem, snskrt. emi^ gri. 
il^iiy lat, ire^ got. iddja (,ivit'). Mikloiid (etymol. 
wdrterb. 94^) misli da je slavenski korijen i po- 
stao od j& {h od indoevropskoga i), a ne od ei 
(kao Ho je u litavskom jesiku). — U svijem je 
rjeinicima: u Vraniidevu: iti ,perfagore; vadere'j 
u Mikalinu: iti, otiti, po6i ,eo, pergOi vado, con- 
tendoy profioiscor, iter facio, iter oontendo^ 150^ ; 
idem, grem ,eo, pergo, vado, iter habeo, iter 
facio, contendo, proficiscor^ 187«; u Belinu: iti, 
idem, i^o sam ,andare, movcrsi con mo to pro- 
gress! vo* ,eo* 77^; ,oaminare, far viaggio* ,am- 
bulo' 162*; u Bjelostjendevu: idem ,eo, badizo, 
proficiscor, pergo, vado, procedo, progredior, iter 
fiacio, viam lego, contendo^; u Jamoreiidevu: idem 
,ee, vado, proficiscor, progredior'; u Voltigijinu: 
iti, idem, hodim, isao ,andare, camminare' ,gehen'; 
idem ,io vo* ,ich gehe'; u Stulicevu: iti, idem, 
idem, i so sam, v. hoditi; u Vukovu: idi (iti, isti), 
idem (po zapadnijem krajevima i: idem), isao, 
isla: 1. ,gehen' ,eo'. 2. idn novci ,coar8iren, im 
umlaufe sein' ,valere' s primjerima: ,Kako idn 
sad dukati?' ,U Turskoj ne idu banke* (na ovo 
ae u §ali rede: ,Ne ida ni a iSfemadkoj, nego ih 
nose ludi'). 8. ,kommen' ,Tenio' s primjerima: 
,Ide zima, ]eto, bozid'. ,Ide vreme, noai brei^e^ 



,Ide zima kao oStra sab)a'. 4. ^innen' ,manaT«' 
8 prin^erima: ,Ide vino kao ii bureta'. ,Ide krr 
iz nosa' ,die nase blutet ihm^ 5. ide kiSa ,68 
regnet' ,plait', ide snijeg ,e8 sohneiet' ^ingiV; 
u Daniitdevu : iti, ida ,ire' ; §&db, §&U, part, praet 
act. I i II, kojima se naknadnju te forme gla- 
golu ,iti^ 

I. oblici. ne posiaju svi oblici od korijena i; 
dva (ger. praet. i part, praet. act.) poataju (d 
posve drugoga korijena §bd. 

1. od korijena i. — u oblicima kod kojijek 
nastavak po6ine vokalom (dakle u spima^ osim 
infinitiva) ume6e se d poslije i, te je osnova id. 
vala da je to po analogiji prema dadem (ispo- 
redi znadem, imadem ; MikloSic isporeduje stslot. 
praes. jad% od kor. ja). — Kad je ovaj gHagol 
sloien s prijedlosima u kcjijeh je Madne slovo 
vokal (vidi dodi, I) osnove se it i id mije^ju 
na jt t jd t kasn^je na did. po ovijem su osno- 
vama postals pak i kod neslbienoga glagola osnove 
id sa infinitiVf i id ea ostale oblike, osim ger. 
praet. i part, praet. act. 

M. inf. a) stariji se oblik iti tusdriao sve do 
naiega vremena^ ako i ne kod velike veeine. b) 
Idi. — od XVII vijeka (M> Badnid 47. 88). — « 
naSe je vrijeme (osobito po sred^ijem i istoinijem 
krajevima) naj obOniji oblik. c) UtL — postajt 
od osnove id po analogiji prema sjesti, presti 
itd. — samo u naSe vrijeme, Nar. pjes. 2, 464; 
Pjev. cm 229b; p. M. Nenadovid, mem. 888. 

b. ostali oblici, osim ger. praejk. % part, praet. 
act. a) osnova se id uadrzala sve do dana^nega 
vremena kod vedine naroda. ad) praes. Idem, 
!de§ itd. — xvi vijeka ima joS stariji oblik 1 
sing. ida. N. Bai^ina 189*. Zborn. 88*. D. Banina 
95b. — u spomeniku xv vijeka ima i stslov. oblik 
8 pi. idatb. Mon. serb. 475. (1456). — bb) impt.: 
idi, idimo, idite. — o6^tJi; kod 2 sing, (u pjesmama, 
a pred vokalom i u obiinom govoru) moie biti 
okrnen, n. p. id^ odatle. Nar. pjes. vuk. 1, 172; 
ne id* amo. 2, 187; id\ Tardine. 2, 34a — tako 
i kod 2 pi. moie biti okrAen obWc isgubivii i u 
srijedi. Hi osim toga i krajiie e, n. p. id'te. 2, 40. 
494; i'te. 1, 60;.idV od mene. 1,615; idV odatle. 
2, 865. 874. — stslov. oblik 2 plur. iddte nalasi 
se u spomenidma xiv vijeka pisanima mijeSa- 
nijem jezikom: Mon. serb. 160. 164. (1357); idete. 
179. (1870). — mjeite idi, idimo, idite iesto se 
kaie i hajde, hajdemo, hajdete (vidi hajde). — 
cc) ger. praes. aaa) stariji oblik ide. N. Na- 
tes kovid 1, 183. — bbb) Idddi. — od xvi vijeka. 
Zborn. 7b. A. 6\idetid, roz. mar. 280; idad. D. 
Badina 58b. i25b. — ima i part, praes. act. !diid£ : 
idadega. N. Bai&ina 22b. i Vuk ga upotrebjava 
u nase vrijeme: Namislim, to da kaiem u idadoj 
sjednici. Vak, pism. 24. — dd) aor.: idoh, ide, 
idosmo itd. — ee) impf. aaa) stslov. oblik iddahL 
itd. nalazi se samo u knigama pisanima crkve- 
nijem jeetkomf n. p. iddaSe. Stefan, sim. pam. saf. 
6. — bbb) od predaHega oblika postao je nt^ 
obidniji kod ve&ne naroda: Id&h, Id&Se, Id&smo 
(prije id&bomo) itd. od xvi vijeka: idaha. N. 
Banina 266b. Zborn. 8lb. 102b. lo?*. M. Vetrani6 
2, 216. B. Gradid, djev. 27. D. Zlatarid 53»>; 
ida&e. Zborn. 13*. 45*. 48<^. M. Yetranid 2, 417. 
N. Nalegkovid 1, 138. D. Bai&ina dlK D. ZU- 
tarid 17b. 87b. lOOb. A. Gadetid, roz. jez. 157. 
173. 206; idah. N. Dimitrovid 58. D. Bai&ina 48*. 
71b. 92a. — upisaca iakavaca n^. d ima j : ijaha. 
M. Orbin 171; ijafie. M. Jerkovid 40. — ccc) « 
na$e se vrijeme 6i/^je gdjegdje i idah, Id&§e itd., 
n p. idaha. Nar. pjes. vuk. 8, 410. Nar. pjea. 
here. vak. 146. i sam je Vuk [isprva 6esta upo- 
trebfavao ovaj oblik, ali ga je kasnije ostavio sa 



m, I, 1, b. 9S 

06I1I; kod hbb), — ddd) od starinskoga iddh'L, 
idtte %$d, postao je ohlik Idijeh, Idijele itd, po 
jninom goporUt po Mapctdnom IdDi, fdtfie itd, — 
hod piaaea xv % zvi vijeka, idijeh. §. MeD6eti6 
54. G. I>r£i6 438; idih. 6. Dri^i6 466. N. Dimi- 
tTOTii 59; idijeSe. N. RaAina 29*. 58b. 70a. i02b. 
118». 156b. Zborn. 18». 76b. D. Zlatarid 17». 48». 
45b. 68b; idito. H. Marali6 28. Aleks. jag. star. 
3, 248. 262. 279; idijehoxno. N. Rai^ina ()8»; idi- 
jebn. N. Raiiina 21*. 158ft. Zborn. 81b. 99a. £>. 
Zlatari6 17». 48*. 80b; idihu. M. Marali6 79«. P. 
HektoroYid 8. — b) od csnove id posiaju isti 
obliei 8amo po sapadnijem kre^etnmat i to od 
zvn vijeka (alt vidi kod aa)). aa) praes. Idem, 
MeS \td, idem. P. Posilovid, nasi. 201*; ide§. P. 
Posilovi^, nasi. 28b. M. Radni6 5. 7. 25; ide. S. 
MatijeTi6 69. P. Po8iIovi6, nasi. 9b. 14b. m. 
Sadnii 28»; idemo. 8. Matijevi^ 97. M. Badni6 
43; ida. L An6i6y svit 42. M. Badni6 45. — istina 
ima Ma I sing, oblik Ida u jednoga pisca Du- 
brovianina xvi wjeka^ alt je to jamaino naH- 
i&eno prema vida samo radi slika, jer inako u 
ptsaea Duhrov6ana svi obliei postaju od id a ne 
od id : laid', izid\ da te vida od ennaSoa na svit- 
loetiy k tebi taSna majka ida da t' navijestim 
are ^rkosti. M. Vetrani6 2, 411. — bb) impt 
idij idimo, idite. idi. M. Radni6 86. 68. — cc) 
ger, praes. Idfi6i. P. Posilovi6, nasi. 16b. — ddf) 
aor. Idob, ide, idosmo itd. idoh. M. Radni6 5. 

t. od kcrijena g^d. — Ooaj ve6 u praslavensko 
doba sai^jtikuie kor. i u ger. praet. i u part, 
praet. pass.y isporsdi stslov. 6fcdi>, SeI'l, rus. meAi,, 
M. gel, pof. Bzedl, — Bes sumne je isti korijen 
ito je i hod kod hoditi, ie se h protnijenilo na 
i ispred h (Hi, kako MikloHi misli, ispred e, te 
hi stariji oblik bio bed). — Po MikloUdu bi bed 
Uo indoevropski kor, sed (sjesti)^ isporedi snskr. 
I-sad, daiiy gri. 6S6g (od kor, iS), put, ali se joi 
ne sna, saiio bi se na podetku rijedi indoevr, s 
promijenilo u praslavenskom na b. 

a. od nepromijeAena korijena §bd (t. j. bee i 
tprijeda^ tndi b). — Ne samo u kiiigama pisa- 
nima erkvenijem jesikom, nego i u narodnom go- 
toru usdriali au se ovi obliei do dana danaiMga 
hod nekijeh iakavaea (vidi kod b)). a) ger, praet, 
Mb. Men. Serb. 41. (1253). jamaino treba Utati 
Mh, jer se u istom spomeniku viSe puta mijena 
^ $ Bf n. p. ne (ni») prdde, ni> (ne) fiedb, nb (ne) 
davb, nh fiedbfiimb (ne Sbdbgimb). — part, praet. 
act. fifcdfcSi. SedbSimb (vidi sprijeda). Mon. sorb. 
41.(1258); Sbdbgn. 125.(1847). — b) part, praet, 
ad. Sblb, kasnije (kod 6akavaea) Sal. gli. Spom. 
ir. 1, 23. (1899). 1, 104. (1411). Mon. croat. 215. 
(1526). B. Krnarati6 22; Sla. Mon. oroat 55. 
(1428) ; Sal, dla itd, u naSe vrijeme na Rijeei. F. 
Pil»pi6. 

V po analogiji prema ostalijem oblicima prima 
i tfrijeda. — Kod sloienijeh glagola od xiv vi- 
Hka (vidi kod iztdi), ali kod prostoga samo od 
xvi: istina ve6 xv vijeka ima prim jer: Komb sa 
Mli oYoiili isb 8rbba)b. Spom. sr. 1, 75. (1406), 
gije Daniiid (ist. obi. 387) misli da ifili stoji mj, 
itt&li, ali po svoj prilici treba Utati ovoj Sli, 
9idi: Jerfc sa fill naSi trbgoYci izb Srbba|b. Spom. 
v. 1, 104. (1411). — ovi su &bliei sad jedini kod 
itokavaeoj a moiebiti i kod vecine iakavaea, a) 
9^. praet. aa) iSad. N. Baiiina 167b. M. Albertf- 
*84. — bb) u naSe vrijeme UftvSi i iS&v. — b) 
pott, praet. act, iSao, Idla itd, naj stariji je 
frin^ iSli. D. Bai&ina 98*. 

IL snaiene je uop6e pomieati se s mjesta na 
^'esto (u pravom naj uiem smislu samo defa" 
^ i Hvotiikama ito mjjei^{^u mjesto miiu6i 
^sma i to obUnijem naHnom^ ni trMiy ni ska- 



m, n, 1, a. 

^6u6i itd,, ali se iesto upotrebjava u Sirem smislu 
iemn drugome i drugom neidinu pomica^). 
isporedi hoditi. 

1. aktivno. 

a. istiie se smjer kojijem se ide, isporedi ho- 
diti, I, b. a) isriie se mjesto ka kojemu se ide, 
aa) iefadetu (Hi iivotitii), u pravom smislu 
(ali ne samo mieaiiu nogama nego primicaiiu 
uop6e), Ako si bote iti u tndu zem|a. Mon. serb. 
41. (1253). Nb SedbSimb (ne fihdbSimb) na trbge. 
41. (1258). dbdbfin mi vb Svetuju Gora. 125. 
(1347). Na |adehb kra}ev&8tva ti koji su i$li a 
Dnbrovnikb. Spom. sr. 1, 28. (1899). Potom idoh 
va Aleksandrijn. Transit. 2*. Ter kako slijep 
idih k neyo|noj dubravi. N. Dimitroyi6 59. On 
je Sal Q Elis. Mon. croat. 222. (1527). Vaped 
mlada ne pristaje: ,Kad sam tako ideS sada?' 

1. Qandali6 889. Da od prije pnt driaya tijeh 
ne idu, dokli od bliii&e Arbanije mjesto svako 
ne obida. 378. Protiva Jerusolima patajti6i idohn 
(tri kraja). P. Glavini6, cvit. 5». S pali6tcom u 
ruki ide protiva gorikoj Tebaidi (s. Anton). 18b. 
Pat. po kom pojableni od Gk>spodina Benedikt 
na nebo ide. 7C^. Ide Isus na nebo. 159*. Petar 
i Die^o idoha a Bim, a ostali dva na dva po 
latinskih idoha zem|ah. 249b. it 6n a crkvo, 
g^rjeSnik bijedan. J. EavaAin 67b. Po tradnijem 
pntom time a krafestvo svo^e hti iti. 888*. Da 
na nebo i§o nije. 457*. Ja idem a crkva. J. 
Banovac, pripov. 139. Ida6i dakle danas s. apo- 
Stoli a Jerasolim. F. Lastri6, ned. 127. One ida 
u ogKh. A. KaniSlid, kam. 658. Idi kadi. fran. 
61. Kako ste vidjeli Aega idu6i a nebo. J. Ma- 
tovi6 72. Kad n crkvn ide, Sabori ma brada. 
Nar. pjes. vak. 1, 106. Idi, majko, u gora ze- 
lena. 1, 124. Pa idite ka dvora bogatoga Ga- 
vana. 1, 182. Stan' po6ekaj, sine Petre, da ja 
8 tobom a raj idem. 1, 188. Ide ona gori a 
6ardake. 1, 248. Pa on ide Merimi na pen^r. 
1,258. Euda ideS, siroma? 1,515. Ustan', Ale, 
doma da idemo. 2, 49. Pa ti idi ka Prizrenu 
grada. 2, 54. DiSi vojska, idi pod planina. 2, 87. 
Oni ida NiSa i Vidina. 2, 824. Vi idite bijela 
Eostara. 2, 870. Da ja idem do Prilipa grada. 

2, 880. A ja idem u krSne Eotare. 8, 488. Da 
idemo dvora bijelomu. Nar. pjes. jak. 68. Da 
idemo bijela Badimo. 149. Pak neka idu svaki 
svojoj ka6i. Yak, dan. 8, 210. Ead }adi ida ma- 
nastira. Siv. 86. Morada oni napo^e iti. S. Te- 
kelija. let 119. 11. —  metaforiiki, Sal je va 
Ealikat, t. j. amro je. na Bijeci. F. Pilepid. — 
bb) subjekat je iefade; glagol je u prenesenom 
smislu, jer pomieai\e nije put pravoga n^esta 
nego put i^eiega umnoga, Ea pogibi svojoj ida. 
J. Eavaiiin 15*. A sad mi je u pla6 idi, da ne 
moga imat ti§e. 874b. Kad bi iSao izvan plota 
svoje yjere. 505. Ead prema dobra mi opdimo 
iti. I. Dordid, azd. 98. U napast ide koji na 
molitva ne ide. J. Pilipovid 1, 807*. — cc) objekat 

je ito neiivo, ito se moie pomieati (n, p, lada, 
kola itd.), Obrdte korab}b idufitb vb Anatolijn. 
Domentiian» 826. — dd) iejadetu u iirem 
smislu, had ne ide svojijem nogama, nego jaie 
Hi se vosi itd. U ki (brod) abrodivfii se, ide pro- 
tiva istoka. F. Glavinid, cvit. 228b. Da^* ti mene 
tvojega dogata, da ja idem u svijet bijeli. Nar. 
pjes. vak. 2, 66. — ee) kao protezati se, pra- 
iati se, iemu neSivu, kao putu, brasdi, pla- 
nini itd, Patb koji ide prdko slatinbske Same. 
Mon. serb. 86—87. (1827). Ako brasda gori ide. 
I. Jablanci 52. Jedna (grana planine) ide na 
lijevo. Yak, dan. 2, 81. — amo moie pripadati 
I ovoj primjer (premda se voda u rijeei uprav 
pomiie): Tako ide (Ibar) a sapadAa Morava. 



ITI, n, 1, a. 



94 



ITI, n, 1, a. 



Vak, dan. 2, 89. — ff) eubjekat je Sto umnOf 
glagol je u prenesenom Bmislu, Eako bi slniba 
Bo£ja Sla na Sast ddvi Mariji. Mon. croat. 55. 
(1428). A u nemim i a savadi i velike na tleh 
idu (stvari), J. Kavai^in 266i>. Troja put ras- 
loga da svijest ide. 846^. Ne ide pod no^e ni 
i&ezino poStene. M. Dobretid 144. ~- b) 8mjer se 
pokatuje adverbima naprijed, da)e, natrag ild. 
Ne hti 8 vojskom napred iti. J. Eavai&in 182^. 
Ide da(e. Yuk, nar. pjes. 1, 128. AV 6e isti natrag 
al' naprijed. Pjev. cm. 229^. Ide na^ske kao rak. 
Ide natrasko kao rak. Ide naprijed ka' i komad u 
§aci (a nasadak). Nar. posl. vnk. 96. — amo bi 
mogao spadati i ovaj printer, u kcjemu nema 
adverba, ali se po smislu rcLSumije do onoga 
mjesta Hi takovo Ho: I iSad najdoSe kako re^ 
im Isus. M. Albert! 484. — c) Icrc^j je micaiiu 
iefade Hi ito se misli kao iejade, Kamene je doSe 
n eebi tko ostaje u £iyota, ter ne ide tijekom 
k tebi, Ea slijediti tvn Ijepota. I. Gandulid 267. 
Da k ]&em^ ne idu eU dudmani. J. Kavai&in 815*. 
Ei ne otido od svojega, k Bogu ide. 842b. K i^ema 
kako k Bogn |aba\rjn idau. J. Filipovi6 1, 160i>. 
Niki idu na 6aratarice ili nau6e bajati. F. Lastrid, 
ned. 824. Idite k gospi. A. Kaniili6, ato6. 48. 
Nitko od neznabo£aoa ne bi se rasbolio koji ne bi 
odmah k Sayeriji i§ao. fran. 59. E i&emu ida 
age i spahije. Nar. pjes. vnk. 1, 563. Yed on 
ide DuUkaduni mladoj. 1, 567. Pak ti idi caru 
gospodinu. 1, 626. Ona ide svojoj staroj majci. 
2, 165. Pak mu idefi, nosifi svadbarinu. 2, 420. 
Da ide premndrome. Nar. prip. vnk. 174. amo 
tnogu pripadati i ovi primjeri : A kad moje sestre 
a rodbina idu. Nar. pjes. vak. 1, 412. Ili rodi 
ili u rod idi. 1, 619. • ovaj: NaSi dohodoi a vaSn 
raku idu. Glasnik. ii, 8, 90. (1708). — UM iejade 
se moie isredi % n^esto kao kraj mtcaiiu. Da mi 
idel bijelu Ledanu mome tastn, kra)u Mijailu. 
Nar. pjes. vuk. 2, 182. — osobijti je smisao u 
ovUem primjerima (o pravdi^ pravdai^u itd.) 
Prdd& kra)ev&8tvo mi da idu za nevdm. Mon. 
Serb. 52. (1240—1272). Da ide vbsaky prddb svo- 
jega sudiju. Zak. du$. pam> i^af. 48. Eako dnfia 
iz tila izade, udi} prid strafini sud Isukrstov 
ide. J. Banoyac, rozg. 91. — d) 8 i^ekijem pri- 
jedlozima kao ito su na, protiva, suprot itd, 
smisao je da se ide u neprijatelskom smislUf is- 
poredi hoditi, 1, b, a) ec). ad) kraj je mica'fiu 
6ejade, IddjaSe s& dr&Bnovenijemb protivn lieu 
mnogymfc jezykom&. Stefan, sim. pam. §af. 6. 
Marta jedan krii u ruki nosedi ide protiva i&emu 
(drakunu). F. Glavinid, cvit. 244». FiliSteji idahu 
na fi. J. Banovac, pred. 21. Idem suprot tiima. 
F. La8tri6, test. 20«. Nagovaraju6i ihi i slobo- 
de6i| da na nevimike idu i ndare. A. Eaniilic, 
fran. 82. — i u prenesenom smislu. Vada okri- 
\rje]&a idu samo supro6 meni. 3* Rosa 85^ — 
bb) krajje micanu mjesto. Idofie Turci na Zadarb. 
Ok4z. pam. fiaf. 85. Idi s vojskom na zemju je- 
vrejsku. Nar. pjes. vuk. 2, 85. — e) kraj je mi- 
caiiti radi^ay te se kod glagola istiie ne samo po- 
micai^e nego i tMmjera (gdjegdje ova sama) da 
se radiia isvrH, Ha) radiHa se iMri6e supstan- 
tivom s kojijem prijedlogom (naj 6eS6e na, u). tut 
radfiu se moie imati u misli i mjesto. Da su 
prez Ysakoga reda k boju 61i. Mon. croat. 215. 
(1526). Lijepe djevojke i selani mladi S liima 
na iie (igre) idu. I. 6unduli6 879. Dobrovo)no 
na kri2 ifio. J. Eavailiin 445^. Eoji bi. dobro- 
vo(nije vk\\ na muke i na smrt nego na Sast i 
na igre. J. FilipoTi6 1, 27i>. Oni je profiastu no6 
i§ao 8 lupeSi u kradu. F. Lastrid, od' 291. Nije 
dopuiteno u lov i^. A. Eaniili6| kam. 151. Epi- 
skopi u Latina na vojsku idu. 566. Yaja na 



misu i prediku s bogo|ubstvom idi i pri &im& 
obstajati. E. Pavid, jezgr. 98. Ead na bal ida. 
M. A. Be}kovid, sat A6b. Skoro je a lov iiao. 
Nar. pjes. vuk. 1, 218. Pozdravio te tvoj drag!, 
da mu ti idefi na svadbu. 1, 408. Ead mui ide 
na oraiie, iena u krdmu. 1, 512. Dode ferman 
od cara turskoga Mustaf-agi, da ide na vojsku. 
2, 842. Da na svadbu idu pobratimu. Nar. pjes. 
petr. 2, 881. Eoji na patrolu nisu hoteli idi 
aiasnik. ii, 1, 88. (1807). — uM radnu se moie 
igredi i mjesto. Da idemo u lov u planinu. Nar. 
pjes. vuk. 2, 45. Da ja idem na mejdan u po}e. 
2, 144. Da ne idei na boj na Eosovo. 2, 290. 
i 6e]ade, Tanka ga kdiga dopade, da ide duSda 
na vojsku. 1, 74. Idu Turci caru na pamicu. 
2, 480. Hodu isti Arapu na mejdan, hodu isti, 
ako dodi nedu. 2, 464. — amo pripadaju i om 
primjeri u kojima Sto bi kod glagola bio objekat^ 
to kod ovakovoga supstantiva stoji obi6no u da- 
tivu: Ade li ne uzmoiemo iti na pomodb ti. Mon. 
serb. 28. (1284 — 1240). Yojnici povidu, da se knezn 
Stefemu ide u pomod. Yuk, dan. 4, 28. Idi v sre- 
tenije iemu. Pril. jag. ark. 9, 101. (1468). % ovo: 
Te za nima ide u potragu. Nar. pjes. vuk. 2, 619. 
— bb) rad^a se igriie infinitivom, Idijehu svi 
napisati se svaki u svoj grad. N. Banina 21^ 
luc. 2, 8. Djaval... ide ga (ilovika) napastovat 
F. Glavinidy ovit. 4^. Ide k i&emu krstiti se. 8t>. 
Proti Napoli ide brzedi za soldata upisat se. 884*. 
Ne idjahomo stanove robiti. I. T. Mmavid, osm. 
170. Eada idu spavati. ist. 6. Idudi ti u veder 
spati. P. Posilovid, nasi. 16*. Udil od toga glas 
ide litati po svitu ovomu. A. Yita|id, ost. 418. 
Evo otvarat zora ide vrata. J. Eavaiiin 858*. 
Idoh klaiiat tempao sveti. 542^. It de dastit 
Boga. I. Dordid, nzd. 49. Podiie ureda tri ti- 
su^ junaka snainijeh po izboru, da ondas idu 
onu prodol obkruiiti. B. Zuzeri 124. Ya]a zadet 
u pameti s kim ideS besidit J. Filipovid 1, 887*. 
Ma §to idem dogadaje brojiti? F. Lastrid, svet 
154^. Eada djakon ide evandele pivati. A. Ea- 
ni£lid, bogo)ubn. 74. Ide Bu§id Stjepane |ubi 
svoju rano budit. Nar. pjes. bog. 8. Ali ide Bar- 
bara OgAen-Yuka odgovarat. 50. Ide Ivan 6aj- 
kovid staroj majci govoriti. 183. Ead bi godi 
iSa spavati. M. Zoridid, zrc. 78. Idu blagovatL 
L J. P. Ludid, izk. 20. Idem se za ii Bogu po- 
moltti. Nar. pjes. vuk. 1, 248. Evo t* idem po- 
ginuti, duSo. 2, 817. Da ja idem prositi de- 
vojku. 2, 831. Da on ide grdne rane vidat. 
2, 868. A ja idem sanak boraviti. 2, 507. Ide 
jaran obidi jarana. Nar. pjes. here. vuk. 18. Idem 
otid na po)e Petrovo. Nar. pjes. juk. 242. lde& 
s Aime mejdan dijeliti. Nar. pjes. petr. 2, 481. 
Da ide orati pokraj puta kuda de pasati car. 
Nar. prip. vuk. 188. Idem ledi u kudi. 216. — 
u jednoga pisca xvi vijeka iti stoji u infinitivu, 
a glagol koji bi trebalo da je u inf, stoji u obliku 
u kQjemu bi trebalo da je iti (isporedi diniti, I, 
2, d) cc)f vidi Stari pisci hrvatski, 18, xvu). 
Znan lupe£ it di2e pjeneze svaki dan, a ogai& 
uii2e od dvora naSijeh stan. D. BaAina '48*. 
(jim platu it proSu sluieoja za moja. 46^. Hod' 
ona svakih tih ki tebe it dtuju. 48*. Ter se ved 
ne bojim ni stragim nesrede, ka svoj jad na 
vridnih destokrat it mede. 95^. Eao riba ne- 
ylSta, u morn ka plije, it opdi za gvozdjem, ko 
pida zakrije. 108^. — cc) s infinitivom ima (gri- 
jeikom) prijedlog za. I§o sam desto za sluSati 
rijed Bo2iju. B. Zuzeri 207. — dd) rodfla M 
isriie glagolom u praes, s konjunkeijom da. Jedno 
nosi zlatna arfu, ide da svira; drugo nosi iute 
dizme, ide da igra. Nar. pjes. vuk. 1, 281. Mi 
idemo, snaha da vidimo. l, 481. Da idemo da 



ITI, n, 1, a. 



95 



ITI, n, 1, a. 



ja Mstrimima 1, 620. Da ja idem braoa da po- 
traiim. 2, 77. Jako idem da ti jade kaiem. Nar. 
pjee. vilft 1866. 485. Idemo da vidimo. (Vide6emo 
Ha 6e biti od toga). Nar. posL Yuk. 96. — ee) 
radika Be ifrtde drugijem glagolom ito je u iatom 
Mikuu Juqe^u je i iti, a venan je s owjem kon- 
junkeijom i. I a srdou svomu ne miraje dok ne 
ide i in ne iibije. M. A. Be)kovi6, sat. F8^. — 
ff) had je iti u imperativut radtia 8e isride dru- 
gijem glagolom §to je takoder u impt Mnaieihe kod 
iti moie ee ehvatUi da je kao kod m) ec), aaa) 
dea 8u imperativa veeana medu aobom konjunk- 
ajom te. Idi, sine, ^utioa Bogdane, te polazi se- 
strica Jelioa. Nar. pjes. vuk. 1, 541. Idi, sinko, 
te se napij vina. 2, 147. Idi, slugo, te poznaj 
deyqjka. 2, 149. Idi, slugo, Bala6ko vojvoda, 
te mi otmi cam od Srba}a. 2, 158. — bbb) tm- 
peratwi nijesu veeani medu sohom nijednom ri- 
jeiju, Idi napre jiomiri se s bratom tvojim. F. 
La8tri6y ned. 290. Idi reci, jadna, tvojoj majci. 
1, 389. Idi ti kaii mom dragom. 1, 408. Idi 
poS)i Pavla a tasbinu. 1, 616. Idi posnaj, koje 
je Boksanda. 2, 149. Idi, Marko, napij mi se 
Tina. 2, 844. Idi jaSi idrala visokoga. 2, 207. 
Idi nsmi dora debeloga. 2, 468. — f) kao emjer 
moie se ieredi Mito radi 6ega ee ide da ee ono 
dobavi, doneee, dovede. to moie biti: na) u ace. 
I ^rijedlogom po. Ida svati po lipu divojku. Nar. 
pjes. vnk. 1, 242. Tre6i ide ku6i po aiina. 1, 501. 
Donesa crkveni barjak, te s dime ida po dje- 
Tojka. Vuk, nar. pjes. 1, 10. — bb) u ace, 8 pri- 
jedlogom aa. Ne mogn mladiC\; poslat, jer ida 
la ono iivotine. J. Filipovi6 1, 5*. Kada svati 
la Mara idaha. Nar. pjes. yak. 1, 89. Kad svati 
la iku idahn. 1, 804. — cc) amo 6t mogao epa- 
iaii % ovaj primjer s prijedlogom na t ace., ali 
u ov^je moie shvatiti na voda i kao kraj mi- 
ea'ku H pravom smielu: Paka ide sa gora na 
▼oda. Nar. pjes. vak. 1, 594. — g) u prenesenom 
emislUf kao pripadati. €U3i) kcul aubjekat pripada 
jefadetUy ovo moie biti: aaa) u dat. Njekoma 
Givn kdiga ide (moie pripadati i pod a)), M. 
I)rii6 348. Po raslogu ka (kruna) sa ocem tebi 
ide. L Gnndali6 497. Za dim ide po zakona 
sina ivema, da na dandov sto aside. 512. Sto 
li ide cara koji, mjeSte robid a saraja, tri }u- 
bovee prave osvoji? 515. Jeli odviSe azeo nego 
mn po pravdi ide? A. Ba6i6 125. Uzim}a6i §to 
mn po pravdi ne ide. J. Banovac, razg. 239. Po- 
vrativfii koma ide ili pristoji stvar tnda. pripov. 
177. Sadac izosti ono §to komu po zakona i po 
iegovi dili ide. J. Filipovi6 1, 158». Ako mu 
i ide ba&tina po krvi, moie je izgabit po ne- 
poin}i. 1, 889^. Tkomu ide krnna od Aragone. 
V. M. GaSeti6 176. Kojim zakonito ida (deee- 
fm). L J. P. La6i6, nar. 184. Glava glavi i 
ida Nar. prip. vuk. 207. — bbb) u ace. Uze 
•▼oju polo vi on Sto ida&e dega. B. Znzeri 158. — 
&ft>) amo pripadaju i primjeri u kcjima ee kaic 
da eubjekat treba da bude ikegdje. to se izriie 
prijedlozima meda ili u. radi enaiena isporedi 
i iod d. Ova pjesmica ne ide sa sv\jem meda 
076 gorde. Yak, nar. pjes. 1, 195. Ova pjesma i 
ITS tri aa dom ida meda pjesme jana&ke. 1, 240. 
Sto ide vide a odijelo, nego u obrana. dan. 2, 106. 
Grdde i porage, koje nikako ne Ida a posao, o 
kome se podelo govoriti. odg. na Iaii. 10. — h) 
I prijedlogom ae a kaie, kad se Ho gradiy koliko 
Ma ovome materijala. (radi enacena isporedi 
*)), Toliko litar konaca a te trake ide. M. Dr2i6 
1S3. — i) kao smjerati, u prenesenom smislu. 
Z&ajndi poklisari kada to ide, rekoSe ... A. Ka- 
BiiUi&, kam. 804. — amo moie pripadati i ovaj 
ffie^er: Koja (dUa) ne idu na iivot vi6di. L 



An6i6, svit. 42. — k) u preneeenom smisluy pre' 
kutiti sjednoga staiia na drugo, mijeiiati se. eta) 
s prijedlogom a % ace. Yic^eh a prah Troja itL 
Ai. Vetrani6 2, 406. Nesre6na ma mlados ide a 
ialos, u koj 6e stojati. N. Na}e$kovi6 2. 80. I 
sfa vesel ide u dresel. M. GazaroviA 101^. Tad 
6e kako dim a niSta iti. A. Vita}i6, ist. 111^ 
Sve a dobro ve6 nam ide. 198^. Zlim sve u 
dobro vide6 iti. 224^. GrijeSa i s ovoga mnozi 
a zle ida. I. A. Nenadi6, naak. 188. Ko ne ide 
na pazar, ide mu para u dinar. (Koji sam ne 
ide te svojijeh stvari ne prodaje i §to mu treba 
ne kupige, nego to preporuSige drugome, on 
gubi. U Omoj Gori). Nar. posl. vuk. 149. — bb) 
8 prijedlogom na • ace. Grad ide svak 6as na 
gore. M. Dr2i6 219. Na gore i hudije iti. §. 
Budini6, sum. 178*. Nemo6 idjaSe sved na gore. 
B. Zuzeri 56. Vino, ako nije po sve izgubilo 
svoju narav, nego samo uzostilo, oli ifilo na ocat. 
M. Dragidevi6 102. — I) venire, primicati se 6e- 
ladetu koje govori ili onome o kome se govori, 
isporedi dohoditi, dolaziti (vidi u Vukovu rjei- 
niku). aa) subjekat je defade ili Sto se misli kao 
defadCf ili iivotiika. Badaj mi se, vojinova majko ! 
ide vojno i vodi devojku. Nar. pjes. vuk. 1, 45. 
Sanak ide uz ub'co. 1, 192. Bal miriie, ide moje 
drago. 1, 251. Ona ide da mi koda prima. 1, 800. 
£vo ide sva careva vojska. 1, 600. Kad ja idem 
iz zem}e Indije. 2, 1. Ne id* amo, mlada Pavlo- 
vice. 2, 18. £vo ide dijete Jovane. 2, 81. Otkud 
idoi, mladano Bugar£e? 2, 139. Ida k mene tri 
srpske vojvode. 2, 230. Ne idefi 11 sa po)a Ko- 
sova? 2, 807. — mislim da amo pripadaju i 
ovaki primjeri kakvijeh ima desto u narodnijem 
pjesmama: Ustaj gore, mlad vojvoda, otud ide 
6udno &udo, straota je pogledati, a kamo li do- 
5ekati. Nar. pjes. vuk. 1, 116. Otud ide stado. 
1, 171. Otud ide neznan dobar junak. 1, 872. 

— bb) sulijekat je Sto neiivOf umno. Ide vreme, 
nosi breme. Nar. posl. vuk. 95. Ide zima kao 
oStra sab)a. (ya|a priprav|ati hrauu za stoku i 
ostalo Sto treba). 96. — tn) smjer se pokcauje 
na poietku pomicanaf tijem ito se isrijekom kaie 
ili se u misli ima da se subjekat odnekle uda- 
}uje. snaiei^e je kao kod ONdlaziti. glagol nije 
svagda u pravom smislu, jer subjekat moie biti 
ne samo defade ili iivotina nego i ito neiivo ili 
umno. aa) ieruSe se mjesto odakle, ili defade od 
kojega se udafuje subjekat. Mnid, }ubav da ide 
iz sroa moga van? N. Na}eSkpvi6 2, 62. Kad 
iz orkve ide, mirifie mu duSa. Nar. pjes. vuk. 
1, 106. Snsreto je mili dever s vojske idudi. 
1, 296. Kad mu2 ide sa orada, 2ena u krevet. 
1, 512. Alil-aga iz meane ide. 1, 621. Kdige 
idu od Prizrena grada, od srpskoga silna car- 
Stjepana. 2, 168. Te susrete tridest dece ludo, 
de idabu mlada iz ^mije. 8, 410. Nego jednom 
kad s vojske idafie. Nar. pjes. hero. vuk. 146. 

— bb) nije ieredeno mjesto ni iefade, nego se 
ima u misli. Duka Leka sprema koda da ide. 
Nar. pjes. vuk. 1, 208. PuStaj me, du§o, da idem. 
1, 846. — cc) subjekat se udafuje od iefadeta 
koje govori. iesto u impt. ne samo kad se ko Safe 
ili tjera, nego i kad mu se ho6e pokasati pre- 
girai^ osobito poSto je neSto uradio ili rekao. 
Idi od tole, idi tja, idi mi sprida, bjeii otole 
,apage, apage sis, abi bino'. Idi po zlu, k vragu 
,abi in malam rem'. J. Mikaja, rjedn. 187*. I'te 
odatle, sivo golab|e! Nar. pjes. vuk. 1, 60* Id* 
odatle, mladi 6obanine! 1, 172. Eto ti brata, 
idi s dim. 1, 180. Idite odatle, prekupci trgovci! 
1,279. Idi s Bogom! 1,294. Druga veli: ,Neka 
ide'; tre6a veli: ,Ne doSao!' 1, 628. Id't* od 
mene, sestre Jeminove! 1, 615. Kad moj dika 



ITI, II, 1, a. 



96 



ITI, II, 1, c. 



ide od meneka. I, 640. Idi tamo sa zeiii)e ne- 
pravdo! 2, 167. Neka ide, vrag je odneBaol 
2, 270. IdV odatle, jedan )aoki gade! 2, 865. 
Idi bedo, aratos te bilo! 2, 868. IdV odatle, 
dcco ArapSadi, da ja o vas ne ogrefiim daSe. 
2, 874. Idi 8 Bogom, carev tatarine! 2, 890. 
Idi natrag, carev tatarine! 2, 891. Id^te, deco, 
po§li n dobri 6a8! 2,494. Idi, bane, jedna lada 
glavo ! gto 6e mene sa Janu dakati ? 2, 642. Idi 
jade i £emere ! Nar. posl. ynk. 96. — n) u pre- 
nesenom smislu, nestt^jati, propadati, Opade mi 
brada, idofie dlake tja. M. Drii6 51. 2ivot mi 
ide, Mnnuo, ko)u me. 201. Premda nam ide 
Sivot. B. Kadii, zro. 87. Neka ida ovnovi i ovcc 
naj bo|e; stada me ne zovi, ni mi je pasti od 
vo|o. I. Ganduli6 157. Kamo idofie vaSe gizde ? 
A. Vita)i6, ost. 186. U p09jedijeh danci idahu. 
I. S)ordi6, uzd. 81. Ne6a ova prominn ja 6init, 
neka idu bogastva, neka ida svaka, neka ide 
iivot isti, isto da 2ivot vi6Ai imam. J. Pilipovi^ 
1, 267^. Ter ja sagrigit gdi me Bog vidi? ovo 
ne6e bit istina. neka ide po§tei!^e, neka ide iivot, 
neka ide jo§ Sto ako joS Sto imam, isto da ja 
prid Bogom ne sagrigim, ne mari. 1, 866*. — 
o) smjer ae pokasuje tijem Ho je naxnaien i po- 
ietak % kraj pomicaiHu (u pravom i u preneaenom 
amislu), Idu6i sa zla Sivota na gori. A. Gu6eti6, 
roz. mar. 280. S kop)a ida6 na ostane. J. Ka- 
vaiiin 882*. Idem od vas k onoma. F. Lastri6, 
test. 224^. Obala ide s juga na zapad. 8. ^a- 
bi§a, prip. 79. 

b. samom pomtcaiiu bes obgira na smjer. a) 
uopie. De idaSe patka potkovana. Nar. pjes. vak. 
], 529. Idu6' ho6a nega svjetovati. Nar. pjes. 
jak. 404. — b) i8ti6e se naiHn pomtcaila. aa) 
adverbom. aaa) o noHnu samoga pomicai^a u 
vzetn smislu, Iti tiho ,andar sal grave' ,incedo'. 
A. d. Bella, rje6n. 78^. Iti tresice ,oaminare a 
traverso' ,obliqae prooedere*. 16 i*. Iti jedva ,ca- 
minare con pena e stento' ,grada laborioso in* 
oedere'. 162^. Hitro Ida kako koji moie. Nar. 
pjes. vuk. 2, 187. Brzo ide, daleko odmifie. 2, 427. 
— metaforiiki. Pedipsanje neba koli polag}e ide 
teie pade. J. KavaAin 525^. — hhb) naiinom 
pomicai^a moie se pokasati % dusevno staiie, A 
ovi ci6 vire obolo it more. §. Men6eti6 56. Na 
6a ja smeteno svad s misli mojom it. F. Laka- 
revi6 156. Iti gizdavo ,andar alia bizzarra' ,in- 
cedere saperbe'. A. d. Bella, rjeSn. 78^. Slobodno 
ide prvi brat. I. J. P. La6i6, rnzg. 93. Ide madro, 
progovori lado. Nar. pjes. vak. 2, 525. — bb) 
ac^ektivom kojijem se moie pokazati Hi tjelesno 
Hi duSevno stai\e onoga koji ide, glagol nije 
svagda u pravom smislu, nego se moie gdjegdje 
shvatiii u vrlo Sirem smislu, kao n. p, biti Hi 
iivjeti itd, 1 obol fito idah, umi|en sada grem. 
N. Dimitrovi6 58. Nomoj ti tega mnit, er ja sad 
tai^an grem, da 6eg ti veseo it. F. Lakarevi6 
225. Udovao ^ prije iti Titon, sgabiv dobro 
svoje. 8. Boba)evi6 221. K neba zvana, ta ide 
kryju krimezana. J. Kavai&in 802*. Iti bos ,andar 
scaizo' ,nadis pedibas ire'. A. d. Bella, rje6n. 78*. 
Ide vas odrpan. I. J. P. La5i6, razg. 4. Da ne 
idem grdna mod' devere. Nar. pjes. vak. 1, 586. 
§to mu sluge ida gologlave? 2, 575. — cc) naiin 
se pomicana isride adverbijalno Hi supstantivima 
u nekijem padeHma i s ikekijem prijedloxima Hi 
djelom redenicom. gnaiene moie biti u Sirem 
smislu kao kod bb), Ja sam dovjek ki s galan- 
terijom idem. M. T>rii6 815. Da ide obhodom 
a negova govorenju. M. Orbin 286. Iti tijekom 
,carro'. A. d. Bella, rjecn. 280^. Ide kao bez 
glave. Ide kao da vade kola za sobom. Ide kao 
da jaja na glavi nosi. Ide kao kolo bez naplatka. 



Ide kao nakalam}en. Ide kao sapeta kvoiSka. Ide 
na 6ekrk. (ide gospodski, ko6i se). Ida kao nz- 
bijena vojska. Nar. posl. vak. 96. — dd) iiriie 
se mjesto, preko kojega Hi kroB hoje Hi mimo 
koje itd, biva pomica^, aaa) uopie adverbom 
kad. Kad god ide, on zamede kavga. Nar. pjes. 
vak. 1,215. Kad god ide, do Prilipa side. Nar. 
pjes. vil. 1867. 880. — bbb) instrumentalom. Koji 
drozijem patom ida. A. Gha6eti6, roz. jez. 15.?. 
Oentaar pastiAom ide teka6i. F. Glavini6, cvit. 
10^. Pataj, ili dramom ili stazom i§la. A. Ka- 
niili6, ro2. 1. Ide li glavicom, ide li mi logom? 
3. Ghorom ida Jovovi svatovi. Nar. pjes. vak. 
1, 41. Patem ida6^ grosne saze roni. I, 124. 
Tad^ se dala tanka staza, i&ome ida tri djevojke. 

1, 827. Mom6i6 ide stran6icom. I, 844. Patem 
idem. 1, 441. A ti ideS, sinko, planinama. 2, 29. 
6ija lada morem ide? ko je a ladi? Nar. pjes. 
petr. 1, 187. — meiaforidki, Iti svojijem patom 
,andar pel fiatto sao' ,viam saam abire'. A. d. 
Bella, rjeSn. 78*. Uvje^bat krotke i smjeme kd 
6e Sistijem dramom iti. I. Dordi6, salt. 75. — 
ccc) s prijedlogom kroz. Kad ja idah kroz Ko- 
sovo ravno. Nar. pjes. vak. 2, 821. Ja sam idem 
kroz zem{a arapska. 2, 621. — ddd) s prijed- 
logom po i lokativom, Po kom (putu) nas 6im 
it. N. Dimitrovi6 35. Po pata ida6i pivaie pismo. 
F. Badman 15. Ide bane po po)a Koeovu. Nar. 
pjes. vak. 2, 27. Ide ni po aem)i ni po neba. 
(Kad se ko vrlo ponosi). Nar. posl. vak. 96. 
Mogle bi po ilioj (rijeci) i6i lade. Vak, dan. 2, 88. 
— eee) s prijedlogom preko. Ida6i priko plota. 
A. Kaniili6, ato6. ziz. Ali ide jagne§6e preko 
po}a bleje6i. Nar. pjes. vak. 1, 181. Ve6 ti idi 
preko gore 6arne. 2, 98. Idi, sine, preko b^jela 
sv^jeta. 2, 116. Sad ja idem preko Garigrada. 

2, 857. Stana djevojke a kolo, a proie rake od 
sebe, pa digna mafiko dijete, te ide preko rako. 
Vak, nar. pjes. 1, 119. — fff) s prijedloHma az, 
niz, pokraj itd, Iti azbrdo i nizbrdo ,andar in 
sa e in gia' ,sarsam, deorsam ire'. A. d. Bella, 
rje6n. 79*. Janak ide az brdo. Nar. pjes. vak. 
1, 458. Uz brdo ma be§e i6i kao az dlan. Nar. 
prip. vil. 1867. 268. Pak ne idi pokraj mora 
sii^a. Nar. pjes. vak. 2, 98. — ggg) amo pri- 
padaju i ovi primjeri: Iti a kolo ,andar in giro' 
,in orbem ire'. A. d. Bella, rje6n. 79*. Ide kolo 
naokolo. (I zlo i dobro dolazi redom na }ade). 
Nar. posl. vak. 96. — hhh) pat moie biti i u 
ace. (rijetko), PastivSi pravi pat, i&li sa oni pat, 
ki gregnici tra&e. B. Kmaratii 87. — ee) moie 
se izreti drustvo s koJijem se ide, aaa) s pri- 
jedlogom 8, uopde. Ter da idoSe s fiom. P. Zo- 
rani6 8*. U5enioi, koji s tobom svad idaa. P. 
Kneievid, mak. 18. Kalag ide s koAma caro- 
vijem. Nar. pjes. vak. 2, 140. Sa &im ide pet 
stotina svata. 2, 838. — bbb) s prijedlosima 
pred, za itd, Tko je oni, gospodine, ki ide prvi 
prida svime? I. Gandali6 486—487. Bobje bi 
iSlo prid i&im a nevolnoj odiii. F. Lastri^, test 
228*. Naredi misnikom, da prid vojskom ida. 
And. Ka6i6, kor. 247. Pred nom ida dvorkii&e, 
a sa Aome slaSkiAe. Nar. pje^. vak. 1, 129. Za 
i!iom ide od Mletaka Marko. 1, 584. Za liim 
ide Kosan6i6 Ivane. 2, 817. — Yh slddb mene 
ne idetb. Mon. serb. 8. (1197). — i u mttafo- 
riikom smislu, Za mogadistvom vas sv^et ide, a 
8 vak bje2i od nesrede. 6. Palmoti6 1, 20. Hasna 
avik za trudom ide. M. A. Be|kovi6, sat. H5*. 

e. 6emu iitkome, tedi, a) uop6e, Ida niz liea 
vrjela i to5oi od saza. A. Ga6eti6, roz. mar. 154. 
Iti krv ,scorrere in qaalche laogo, come il stogoe, 
sadore ecc' ,difaao'. A. d. Bella, ije6n. 809*. Is 
prsiju idaSe ma mnogo krvi. J. Filipovl6. 1, 171*. 



iTi, n, 1, c. 



97 



ITI, ir, 2. 



Ktv koma ide na nos. J. yiadmirovi6 20. Al* 

teteta onde ide rdna. Nar. pjee. vuk. 2, 124 

Zar is Aega mlijeko ide (a ne ide krv) ? (ne va|a 

ga se bojati, nego 6ekati i braniti se). Nar. posL 

Tok. 86. Ili bi iilo sjeme od liega. S>. Dani6i6, 

Smoja. 22, 4. — b) subjekat je kida, snijeg t^. 

Kiia ide. A. £aiiiili6, ro£. 61. KiSa ide, javo- 

rioa tmse. Nar. pjes. vnk. 1, 288. Ki$a ide i 

pomalo an'jega. 1, 468. KiSa ide, gon^e rume- 

nije. Nar. pjes. petr. 1, 264. Snijeg ne ide, ki$a 

ne pada. Nar. pjee. vil. 1867. 716. Ide ki$a i 

is neba i is sem}e. Ide kiia kao iz nikava. Ide 

snijeg kako je milom Boga drago. Nar. posl. 

Tok. 96. SoDce grije, kiSa ide, ^voli se lego. 

296. lila kiSa i snijeg i cigani. Yuk, poslov. 

184. — c) mislim da bi amo mogli pripadati i 

ovi primjeri u kojima je subjekat plam, dim itd, 

Komn (drokunu) idaku plami ogneni iz 6e)a8ti 

i is posora. G. Palmoti6 1, 28. 8ve kom ida 

plaszu 6ami is 6e)a8ti i is posora. J. Eava&in 

418^. Na lijepoga dim ide. Nar. posl. vuk. 188. 

d. u prenesenom smislu. a) kaie se o novcima 

(i bankama) kad ae u kojem mjestu primaju kao 

vrijedni. Po fiemaSkim novcima, kao Sto oni 

danas ida a Tarskoj. Vuk, dan. 1, 10. vidi i u 

Vuk^u fjeiniku, — b) kao trebati, pristojati se, 

itporedi i 9na6e^ kod a, g) bb), aa) imperso- 

Rolito, uop6e kao trebati. Ne, ne ide tako. B. 

Zozeri 196. Basumjet, kako ide, tegota onijeh 

mnka. D. Ba§i6 158. — bb) 8 adverbom ili 8 dru- 

gijem rijeiima Ho stoje adverb\jalno, ide snaii 

goiovo ito i ireba da bude (na lUki nadin), Mlogo 

bi se oiilo sa ubavistiti vas, kako ovo ide. F. 

Lastri6, ned. 284. Mnogijeh glagola koji cijeli 

idn po prvome spresa&n. Yuk, nar. pjes. 1, 81. 

— ec) fcao kod bh), alt se adverbom ili drugijem 

tifeiima pokazvje fM na6in nego mjesto na Kcjem 

ir^a da bude subjekat (isporedi a, g) bb)), Ide 

aada molitva od priprave. B. Ka§i6, na6. 7. Pjesme 

OTe ja sam se starao da namjestim a red, kako 

koja sa kojom ide. Yak, nar. pjes. 1, vii. U 

jednoj ovoj pjesmi is U£i6ke nahije sa ovijem 

eCahoin ide : ,A majke mu doma ne bijaie . . .' 

2, 578. Za ovijem ide moje pismo kn. Milofia. 

odg. na laii. 7. — e) 8 adverbima ito pokaxuju 

naiin kao Ho 9U dobro, slo itd., i uop6e kako, 

tnaiei^e je kao biti, napredovati. subjekat je 

obiino Ho neiivo, Dobro stvar ide dosli. M. Dr£i6 

816. Ako nade An5ioa svoja moroso, An6ica zlo 

ids, bogme ja pjersa. 864. Pan nenavidosti gle- 

ds^ Bvoga snsida, koma sva dobro idjaha. A, 

d. Bella, rasg. 12. Kako ida trgovine. 151. Sve 

nrn idaja (idahu) stvari dobro. M. Zori6i6, src. 

207. TJpha ga, ide li dobro zanat. A. T. Bla- 

gogeri^, khin. 61. Ne treba gledati 6to kakav 

posao is podetka dobro ili zlo ide. Yak, poslov. 

260. — tf 090M pHmjeru, u kojemu je subjekat 

y^adti tnai^ke je u marcdnom smislu: I ktij me 

napotii* (Boie!) pri* nego atona, kako 6a dobro 

it po tvoma sakona. D. Bai&ina 146^. — amo 

^padqju i ovi primjeri: Idem sada po zla. P. 

Ponlovi6y nasL 201*. Sve po sla ide. A. Ka- 

fiiiliiy r^ 17. De nema ograde, po sla ide ba- 

itina. Nar. posL vak. 75. ^— i ovi: Ide ma na- 

adtk ka* i oijatekom deteta. Ide ma posao kao 

iarapin po^tak (raino). 96. ^ d) s istijem ad- 

mlHma dobro, slo itd. i s dativom, gnciii da Ho 

home dobro ili slo stqji, doliktfje itd. Da obidiga 

<ve devojkey ho6e li kojoj oni prsten dobro i6i. 

Hir. prip. vok. 144. — e) neka ide hde se kad 

M ito dopuHa kod rasloieha, kaQ, da ono ne 

hm ostede raslogei kao ne marim itd, Neka i 

to i^ neka je istina, Sto pifie ]tfenijata. A, ^a- 

^6, kam. 68. ^ dol^Lle bi bio (griinik) ne- 

tt < 

17 



prijate| sebe istoga, neka ide! J. Banovac, rasg. 
148. -^ f) s rijeii ruka.« Mtijem prijedlosima 
gnadi gotovo Ho i aspipevati (vidi i kod raka). 
subjekat je infinitiv ilt cijela reieniea ili sup- 
stantiv (i drugo) ito enadi posao, djelo, aa) od 
ruke. Yeni foras, ako ti ide ito od rake. M. 
Dr2i6 158. Kako vam ide od rake mojijema slu- 
garni ijedno slo 6initi? A. Ga6eti6, roz. mar. 290. 
JoS kad bi mi moglo biti posnat ine sre6ne puke, 
kim ie cara odoliti od jana6ke iSlo ruke. I. Gun- 
dalio 485. Ako ti ne ide od ruke. K. Ma^arovi6 
56. Kad ki posli ida ti od ruke. A. d. Bella, 
rasg. 7. Ide U mi od znaiaa i od ruke protisnut 
se naprijeda. I. Dordi6, salt. j. Kada te fale, 
da ti &to od ruke ide. A. Kaniili6, ato6. 227. 
Djelo ide mi od ruke kako vjetar «=» radim hitro. 
na Bijeci. F. Pilepio. — bb) na ruku. Pak jim 
sada sva na ruku idu. A. T. Blagojevid, khin. 
z. — cc) za rukom. Ne ide ma posao za rukonx. 
Yak, poslov. 205. — g) iti po 6adi u pisaca Du* 
broviana snaii: biti ugodan, militi se (moie biti 
prema taL andare a genio), vidi 6ad, b), Nije se 
stavila ikad za priblaznit k sebi 6ovjeka ^'ed- 
noga, koji joj je ilo po 6adL B. Zuseri 85. Obyje- 
tovanje, koje ne bi nim iSlo po dudi. L M. Mattei 
12. Sto )ubi moje arce, ide li po 6ndi srca sve- 
tomu. Jezaeova? 166. S jedne rije£oe koja mi 
ne ide po 6adi ne mirim se, sr(im se, tuSim se. 
291. — amo moie pripadati i ovaj primjer: Go- 
lijat posivajadi na ma6, ako bi im iSlo od sroa, 
viteze Saulove. I. Dordi6, salt ix. — h) u Bje- 
losijenievu rjeSniku: idem radi sebe ,pergo de- 
positum onus ventris, eo dejeotam idvum', i u 
Stuli6evu: iti porad sebe ,ventrem ezonerare^ 

e. gnaiei^e je frekventativno kao kod bpditi, 
1, c. moie biti da.bi amo pripadaU i koji pri- 
mjeri kod a » b. U Dabrovnikb olovo, svila, 
orfcvacb i vosakb da ne ide, ino du ide. Mon. 
Serb. 475. (1456). U Dubroynikb svila, olovo, 
vosakb i crbvacb, ove 6etiri stvari da ne idutb, 
druge trbgoyine da idatt.. 475. (1456). Yijek 
nejma jezik tvoj na govor brz iti. N. Dimitrovi6 
14. Prije misli jozik it nikakor ne ima. 19. Ni- 
jedan vase (vas se) it ne mori oko vrata ^ijeh 
gradana, ni oko dvoma toga stana, gdi se pravda 
huda tvori. D. BaAina 50*. Ida mlogi a crkvu, 
al^ s kojom postidnostjn a iioj stoje? F. Lastrid, 
ned. ^62. ZaSto ided na misa? 291. Ida6i po 
svema svita pripovidajte evande)e. A. Kanii^lii, 
bogo}ubn. 74. A ja idem od mista do mista. F. 
Badman 48. Jesi V i&^o kad a kr6ma? Nar. pjes. 
vuk. 1, . 325. Pjesma ide od usta do usta . . . 
kAiga ide od ruke do ruke. 1, 4<H* ^^ ^ ^^^ 
od grada do grada. 2, 72.. I dosad si ;ia vojsku 
ifiao. 2, 867. Tade idu zmije i jakrept 2, 879. 
Ceste kiiige idu ^ knigama. 2, 502. Kq 6e klai&at*, 
nek ide a /^am\ja. 2, 518. Do)c vidimo, kQ je i 
otkud je, §to li ide tako po svigeta* 8, 484< Ko 
ide u mlin^tig.s^ i omu6i. Nar. posl. vuk. 139. 
I&ega radi ide po pvijetu. Yuk, n^. pjes. 2, 69. 
Kad sam i Sao a Skolu. pgslov. 152. Jer sayio 
pokasuje, da n\jesam iSao a fikola onQliko go- 
dina, l^oliko on. odg. na otak. 24. , . 

2. sa se, pasivno, ali samo impersonalno, Moa 
bratjoy slo se ide. M. Dr£i6 100. . G4je se ide, 
Badmile, ako se.more snat, jeda pir oiiyat? F* 
Lakarevi6 208. U 6oirjeka poharana i satrena 
pnoliko ku ste ufat mogli obranu, ^i na bijenje 
se ide priko ? . I. Gundulid 487. Gim se ide. a 
grad slavni. J. Kavaiiin 480^ Od smrtnoga griha 
sa koji se ide a pakao. L. [^abuSki, pism. 12. 
l^losrdje je skala po kojoj se ide na nebesa. J. 
Banovac, prippv. 4^. Kako , se ide ovim pntem 
o5iS6enja? Ide se poznav&i syoj^ grihe. — Kakp 

7 



ITI, II, 2. 



98 



8. IVA 



BO ide DO putu pro8vii)enja? Ide se kriposti ee- 
gr]aja6i. J. Filipovi6 1, 846^. Prosimo i kra- 
{estvo milosti i krafestvo nebesko budadi da se 
is onoga a oyo ide. 1, 884*. Na 88. sakramente 
od ispovidi i priSeStei^a il* se ne ide, il* ako ida 
teSko as korizma. F. La8tri6, ned. 806. Cadan 
obi6aj! ne svoni se na li^ega, pak se vimo ide. 
M. A. Be)kovi6, sat. A6^. U svate se ide na ve- 
se]e, na kumstvo se ide po sakona, na vojaka se 
id^ od nevo)e. Nar. pjes. vok. 2, 868. 

ITEO, Ikoga, pron, makar ko, — Sastavleno: 
i tko, vidi 2. i pod f, c) t tko. — Od xviii vijeka 
u nom, i iko (B. Zuieri 7 ; J. Matovi6 xi, 6. 21. 
69. 281. 299. 401 ; I. M. Mattel 181 ; T. Ivanovii 
185) ; a grijeikam se prenosi gdjegdje opet t if 
nominativa u druge oblike: itkoga. N. NafeSkovii 
1, 186; itkoma. 1, 210 (obcje u dva rukopisa); 
itkoma. L Dordid, ozd. vii. — U starija ae vre- 
mena dodt^e iesto na kraju re iXi r (£e). — 
S ovijem oblikom javla ae od xvx vijeka, a U- 
medu rjeinika u StuUdevu (iko i itko i itkore 
jOllas') i u Vukovu : iko (i ko) ,irgend wer' ,qai8- 
quam*' 8 prin^erom : ako iko dode (dodi 6a 1 ja) 
,si quis'; itko (i tko), vide iko. Lele! jesa li ikoga 
bolesti sapele neg mene neboga? N. Na^edkovid 

1, 186. Isokrst je u istina . . . madriji i rasam- 
niji bio nego li je itko drugi na svijetu. M. Div- 
kovi6, bes. 6^. Ma besjeda sad ne pita, da itko 
asdifie s mene a sebL I. Gandali6 6. Ali je 
saman, da itko sada i&e Ijepotu dvori mnoga, sa- 
gto djevstvo ona mlada sayjetova viSiiem Bdga. 
879. Da itko Sive na svem sviti, prid idm pr6strt 
na tie pade. 572. Ja koma vo6ma nego ikomu 
dragoma oi6 strahote moji griha krv mi stine. 
A. d. Bella, rasgov. 174. Mandalijeni, ako itkoma, 
podoba se. I. f)ordi6, uzd. vii. Ho6e li se daklen 
itko na6i, da a ovom ne6e ga poslaiati? J. Ba- 
novac, pripov. 87. Ako se itko najde raiien. F. 
Lastrid, test. 145l>. Mu6no 6e itko od satreiia 
ovoga ate6i. ad. 80*. Pameti ni prod%j ni a 
sajam ikom daj. (Z . Poslov. dani6. 98. O! i to 
li itko |abi, po 6em samog sebe gabi ? Y. DoSen 
28l>. Nit^ agleda, nit* napipa ikad itko Boijeg* 
kipa. 268*. Kod fie snaha mora saiaA biti, nit' 
joj mo2e itko agoditi. M. A. Belkovi6, sat. D^*. 
Cema se dakle ima itko straSit kriia? L. Badi6 
87. Boji§ li se do Boga i koga ? Nar. pjes. vak. 

2, 29. ImadeS li ikoga od roda? Nar. pjes. hero, 
vok. 180. — prijedlog se umede medu i i xamje- 
nieu kao koa niiko, Ni mislim tiig Jabav stavit 
i a koga, neg samo u Boga. N. Na|eSkovi6 1, 828. 
Od koji se je viSe, nego i od koga bojao. A. To- 
mikovid, iiv. 27. — ali u mnogijem primjerima 
sioji prijedlog pred i. Sam js danas bes ikoga 
ote6a ja. G. Palmoti6 2, 808. Kad ostav(en dne 
i no6i bes ikoga nahodi se. A. BoSkovideva u 
L M. Mattel 389. Imali bismo se asdat a liega 
We neg a ikoga drugoga. f). Bagi6 10. — Kod 
pisaea se naloMi grijeil^m i u negativnoj rede- 
nici mj. nitko. U toma nije bila ikoma vik slava. 
N, Na|eSkovi6 1, 210. Tor ve6e sad nije na saj 
svijet gospostvo ikoma milije. 2, 20. Nije sami&e, 
itko u sebi ne misli ino. L Gandalid 499. Svak 
na svom mjesta skladno i mirno, iko se ne kre6e 
i ne mi^. B. Zuzeri 7. Sto vidit ne £eli ovo 
igda itko. A. J. Knezovi6 154. Da ne bi po- 
mankala ikoma drianstva naSe pomAe. J. Ma- 
tovid IX. Is van koje ne moie iko biti spasen. 
XI. Da ne bade iko saveden. 21. Nije iko koji 
bi ostavio dom. 401. Kad isnaded, da iko sa 
tebe ne mari. I. M. Mattel 181. Priblagostivi 
Bo£e koji ne6el da iko pogine vjeraja6i a te. 
T. Ivanovid 185. — fif re Hi r na kraju. Ne jere 
otca {,oUa>^ vidi itkor. N. Bai&ina 141<>. joann. 



G, 46. Eralice od nobes, jel* itkor na si^ svit? 
N. Dimitrovi6 48. Jel* itkor na svijett, da mois 
ovo me izrijeti veselje? 59. Jell gdje itkor sad, 
taga tko pati? N. Na}eSkovi6 1, 180. I rekii 
itkore : bes grijeha ja jesam, taj Sas bi jol gors 
osadil sebe sam. 1, 118. I mislit, 5aj, nemoj da 
6e toj znat itkor. 1, 276. Jaoh, all ikadar jeli 
bil itkore, od sebe draga stvar odijelit da more? 
2, 117. liabavi er ni mo6 da itkor odoli. M. 
Dr2i6 104. Ter ve6e itkore a ka6i od pokore sa 
sfijetom azdiSi, ili telesne raskoSe iiti. B. G-radi6^ 
djev. 14. Ni ga 6e itkor mo6 podmiiit. dah. 18. 
Da koliko 6e itkor mo6i misli svojom dosagnatl 
A. Ga£eti6, roz. jes. 284. Ne imsifie ikogare tko 
bi ja pomogao. B. EaSi6, per. 78. Jaoh, gdje 
taina nijesam bila? otakla sam po}a i gore, m(' 
mi amije rijet itkore, gdi je moja k6eroa mik 

1. Gandali6 88. Ah neismima o }abavi koja ii* 
re6i ne6e itkore. A. Vita}i6, ost. 10. 

ItKOB, ItKOEE, vidi itko. 

ItLAE, ar, tur. itlftg, oslobode^, puitaike %a 
slobodu, — I] naie vrijeme u narodnqj pjetm 
jfred rijeH barjantija, kao da je sastavfeno u 
jednu rijei, te se ne mijeiia po padeiima. I bm 
moje itlak barjantge. Nar. pjes. jak. 491. 

1. IVA, /. ime liek^em vrstama vrbe i Mefjem 
drugijem bifkama, — Bije6 je praslamenska^ itpo- 
redi stslov, iva, rus. hba, dei. jiya, pof. iwa. — 
Nalasi seiu letskijem, germanikijem, keUiikijtM 
jegicima, isporedi lit Iva, jeva, let. ive, Sva, 
stprus. inwis, stvi^m, twa, novowiem. eibe, angUh 
sake. Iw, eow, engl, yew, staroir. ^, kimr, yw. 
— Ixmedu rjeinUia u Mikafinu (iva, vrba ,salizO, 
u Stuli6evu Gealix' i> Mikafina; iva or}ena, travs 
,artefila, erba< ,herbae genas'), u Vukovu Ldis 
baohweide' ,8a]ix helix Linn.O» u Dofitdt&VN 
(.ealix*). ,Ad arborem yva idest salix'. Mon. ep. 
zagr. tkal6. 1, 96. (1252). Meda Srpcima ,na iva' 
(Sr. Idtop. 1847. 4, 58 god. 1881). D. Dani&i6, 
rje6n. kod iva. A ito je trava iva. M. Yetranii 

2, 268. Ive trave, artetioa. J. Vladinirovi6 14 
Trave ive, ajaga. 85. Iva i&ema tiho odgovara: 
,Kad sam rasla ja gledala nisam ni na bora ni 
na vita jela'. Nar. pjes. vii. 1866. 882. Iva ,di« 
bachweide< ,8alis helix'. G. Lasi6 161. Iva, Tea- 
oriam montanam. das. 5es. mas. 1852. 2, 50. Iva, 
Salis cinerea L. J. Panfiid, glasn. 80| 267. Iva, 
cslav. iva, ivina, ivka, ras. Hiia, nsHBa, HBamBa, 
HBH^a, deS. jiva, hyva, yva, po}. iwa (Salix oa- 
praoa), 1. artetioa, artefilla (u rukopisu pnMoga 
vijeka), camepitio (SiA, i u rukopisu xvx vijeka), 
Ajaga iva L. 2. salix (Mika)a), Salix helix (Lasii, 
Yak), Sal. oapraea, grandifolia, cinerea, aariU 
(Pan6i6, Sab|ar, Perafii6, ti krUevaikoj okolini). 
Iva prava, Salix oapraea L. (Sablar, Lika). Iva 
cr|ena, Lythram salicaria L. (Alschinger). B. 
§alek, im. 114. — / kao ime n^estima u Srbiji: 
u Vukovu rjeiniku: planina a Srbiji. ftijegto u 
okrugu smederevskom. Livada a IvL Sr. nov. 1874 
188. 

2. iYA, /. vidi 2. ivioa. — U naie vrijeme % 
Lici, J. Bogdanovi6. 

8. Iya, m. vidi Ivo. — Ake, se m(;efla u voe, 
Ivo. — Od XVII vijeka, a ismedu rjeSnika u Vu* 
kovu 8 dodatkom da je po istoinom govoru, Goe^ 
po(d Iva sagrlati. M. Divkovi6, pla6. 7. Svoja 
majka ostavi Ivi sa mater. I. An6i6, svit. 251. 
Dakle nijedan vas ne kasni aseti s. Iva sa sa* 
§titite)a. F. Lastri6, od' 129. Porode^e s. Ive» 
840. U6enika svoga Iva pripolab}enoga. test 
104*. Obogati Iva Er8tite|a. svet. 91*. Danak 
svetog Ive Krstite}a nam doneee blagog prija» 
te}a. Nadod. 28. Pored Jele Iva okopafe. Nar. 



8. IVA 



99 



IVANAC 






PJ68. vuk. I, 244. U onoga 8e£anina Ive. 1, 538. 
Chida akoSi Sej&amne Iva . . . Da moj brate, Se- 
ianine Ivo. 1, 585. A ne Ivu brata rodenoga. 
1, 579. Nosi, brate, Ivi braoa mome. 2, 569. 
Al* beeedi &uniojevi6 Iva. 2, 570. U dvorove 
Bej&anina Ive, i sa SAima S^'eiianin Iva . . . Bafi 
wtina, 8ijeAanin-Ivu ! 8, 178. To jo Ive (po re- 
tavskom govoru) vrlo milo bilo... Da me fiigeS, 
Sijedanin-Ivo! 8, 211. Vino pije Sijei^anin Iva. 
8, 212. Preko gleda Sijei^anin-Ivn. 8, 212. Pa 
do Ive 8ab}ii doterao. 8, 216. Po&e aga Iva bra- 
timiii : ,Bogom brate, Senkovi6a Ivo !' 8, 899. Pa 
kai^jm nnirina Ivi: yGospodam, nsarine Ivo!* 
8, 504. A na mke Crnogorao-Ivi. Nar. pjee. 
jok. ISO. — Po tjevemoj Dalmac\ji nom, je Ive 
a voc lv<^ a Umedu rje6nika u ^elostjenievu t 
u Volii^inu (hod Ivan). Mene prosi Ive dite 
mlado. Nar. pjes. vuk. 1, 241. A kad vidi Ive 
dita mlado. 1, 580. I reka* je Ive dite mlado. 
8y 518. Jo5 je &ima Ive govorio. Nar. pjes. 
maijan. 44. Ive jaSe kroi orafije. 187. 

4. tVA, /. hyp. Ivana. — Ake, se mijeika u 
MC Iyo. — V ncih fffiieme. i. Bado]&i6. moie 
hiti X prije naiega vremena, vidi: Iva. S. Nova- 
kovi6, pom. 64, ako ooo ne pripada pod 8. Iva. 

tVAdA, m. augm, Iva, Ivan. — Potvrdeno je 
fOMO ti latinskom epomeniku zi vijeka, ali vafa 
ia m upotrebfavalo i haanije (vidi Ivafii6). ,De 
Iiraa^ ooneobrino cainsdam UaJentini'. Doa hist 
nUL 170. (1070-1078). 

IYACeY do, IvaSeva dola, m. planina u Cmoj 
Garu Olasnik. 40, 27. 

1va6i6, m. pregime (po oeu IvaH), — U naie 
frijemt u DalmcLciji, Sobem. spal. 1862. 28. Pop 
Iva6i6, Aleksidn Bade. Osvetn. 5, 48. 

IVA6i<!}I, m. pL $elo vafa da nedaleko od Ko- 
wka u gorkoj krtyini. — xv vijeka. Nrj prija 
im darovasmo selo Stanion, dmgo selo Iva6i6e 
{moie m 6itaH i Iva6i§6e). Mon. croat 187. (1489). 

IVA6iS6£, n. vidi IvaSt6i. 

IVa6K0Vi6, m. pregime. — U naie vrijeme. 
Sem. prav. 1878. 21. 

IYAHAN, Ivahna, m. dem,(?) Ivan. — Drugo 
& skfji n^. liegdaHega &. — D apomeniku ziv 
^ijekay i otaie u Daniiidevu fjeiniku: Ivahbn&. 
Ivahanfc PrbbOovi6b. Mon. serb. 102. (1882). 

lYAHNld, m. pregime (po ocu Ivahnu). — U 
tp(meniku ziv vijeka i otale u Daniiidevu fjei- 
niku (Ivahuiidfc). Tvntko Ivahni6b. Mon. serb. 
107. (1888). 

1. IVAK, m. ime muiko (Ivan). — zvi vijeka. 
Ink Skrlao. Mon. croat. 284. (1581). 

2. IVAK, Ivdka, m. hne n^estima u Srbiji (od 
1. iva). a) u okrugu iuprijakom. Livada a Ivakn. 
Br. nov. 1875. 5€6. — h) u okrugu podrinskom, 

Sy. 8tojanovi6. — e) u okrugu emederevakom. 
ira Q Ivakn. Sr. nov. 1868. 61. — d) u okrugu 
Moikom. Zemja Ivak. Sr. nov. 1872. 262. 

IVAKO^E, II. n^eeto u Srb\ji u okrugu ^- 
ffiiakom. — igporedi 2. Ivak. Livada u Ivakoju. 
Sr. nov. 1875. 162. 

IVAKUdA, /. eelo u Hrvatakqj u iupaniji liko- 
^rbaoskcj. Basdije). hrv. 38. 

IVA][J£aB, m. (^hiysomitris spinns Boie, lUka 
ffiiicay geUnHca^ igporedi oajiii, cajzl, ciz, h% 
^^ — V jednoga pisca ncliega vremena. Iva- 
ti^, MngiUa spinns L. K. Cmogorac, sool. 92. 

IVAN, m. Joannes, ime muiko. — Postalo je 
^gri. *lwivv7ig (a ovo od jevr. Johanan -- Bog 
^) dot je gri. i joi glagilo potve kao vokal, 



te je od loan preilo na Ivan ; kagnije je postao 
Mik Jovan (koji vidi) tpem ito se gri. i iggO' 
varalo kao j. — Bijei je star a, isporedi gtslov. 
Ivan'fc, rug. HBam. — Kod pravoslavnijeh Hrii- 
6ana iei6e se upotrebjava Jovan (i ga kratitejd 
i ga apo8tola)y a Ivan aamo ga kratitefa kqji ae 
avetkuje '2i.oga junija (Jovan ga kratitefa l.oga 
januara), vidi u Vukovu fjeinikuy kod katol&a 
ae aamo 6uje Ivan (ali vidi kod Ivo i Janko). — 
Igmedu rjeinika u Mikafinu (,JoannesOf u Belinu 
(iJoannes' 847*), u Bjeloatjenievu (Ivan, Ive, Ivica, 
Joan, Jovica ,Joannes Baptista^, u Voltigijinu 
(Ivan, Ivioa, Ive ,Giovanni' ,Johann') ; u FuJbovu : 

1. n kr§6ana (kao i n Bnsa) ,Ivan' Ena6i ,Jovan<. 

2. n hriS6ana ,Ivan' i ,Jovan' dva sn raslifina 
imena, kao i ,Ivana' i ,Jovana' (u Tr§i6n sa bilo 
a jednoga 6ovjeka, Jovana 8tari^evi6a, dvije k6eri 
,Ivana' i ,Jovana' ; tako se a idh raalikaje i , Jovaii 
dan' (7 jan.) od ,IvaAa dne' (24 Jan.); u Dani- 
Mevu (Ivanb ,Joannes')* ,Iaaano filio (Uilcane) 
bravaro'. Doc. hist ra6. 9a (1065—1074). ,As8i- 
sterant eciam Iwan . . .* Mon. ep. zagr. tkal5. 
1, 88. (1245). ,Ivan, filias Irnzlo*. 1, 118. (1258). 
SlavK i zetb ma Ivan&. Mon. serb. 62. (1298—1802). 
Ceonikb hlapb Ivanb Badisa(icfc. 102. (1332). 
Dbjakb Ivanb. 388. (1487). Knesb Ivan& Vardi6fc. 
468. (1454). Gospodarb setsky Ivanb Gr&nojevi6b. 
584. (1485). Usam Petra i Ivana i Jakoba sobom. 
N. BaiUna 97*. marc. 14, 88. Ivan je njekada 
krstio krStenjem od pokore. 188*. act ap. 19, 4. 
Od svetoga Ivana ZUtoasnika. Zbom. 46*. Evan- 
gelije po sv. Ivana. Anton Dalm., nov. te&t. 180^. 
Ivan Krstite}. Eateh. 1561. F7*. Sveti Ivan Da- 
mafiken. §. Badini6, sum. 45^. Ne hote^i vjero- 
vati sa^etje sina svoga Ivana kr8tite|a. A. Ga« 
6eti6, roz. jei. 101. Ivan Chrysostom. F. Gla- 
vini6, cvit zxi. Ivan apoStol i evangelifita. zzvi. 
Po IvaniSa ali ti Ivana. L T. Birnavi6, osm. 4, 
BlaSenoga Ivana kretitefa. P. Posilovi^, nasi. 
107^. Ako *e Ivan, saisto nije dragi Ivan van- 
delista, al* svet Ivan. J. KavaAin 117*. Da nam 
Ivana od Trogira joS 6adesa on objavi. 160^. 
Paleolog cesar Ivan. 191*. Isukrst je naS obra- 
nite}, veli s. Ivan. J. Banovac, razg. 9. Sveti 
Ivane krstite}a. blagosov. 208. Ivandelifita s. 
Ivan. F. Lastri6, test. 64*. Veli s. Ivan slato- 
astL 70*. 2ivot svetog Ivana od Nepomaka. A. 
J. £nesovi6 i. Blaienomn Ivana krstite|a. I. 
A. Nenadi6, nank. 85. Neg za dragn sestrica 
Ivana Hrva6anina. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 58. 
Ivan Seiianin. And. Ka5i6, kor. 485. Manastir 
posve6en s. Ivana krstite^a. Norini 87. Bi mejdan 
vojvode Ivana SeAanina. 48. Sveti Ivan Ka- 
pistran. 82. Svakoma po malo iliti predike ne- 
di}ne po P. £ Dari Bapi6 GradisSaninn, reda 
male bratje S. O. FranSeska od obsluieiia pro- 
vincije S. Ivana Kapistrana. D. Bapi6 i. Draga 
Ivan (Cmcjevid) k&iga opravio na sestri6a Jovan- 
kapetana. Nar. pjes. vnk. 2, 584. Te na6ini ki^igu 
na ko^ena svom dragana od SeAa Ivanu : ,0 Ivane, 
prva sre6o moja!...* 8, 193. A na mke od SeAa 
Ivana. Nar. pjes. jok.' 129. Mili Boie, da mi ni 
Ivana! Nar. pjes. mikul. 162. Primi, kame, Boga 
i sv. Ivana. PravdonoSa. 1851. 21. 

iVANA, /. ime ienako od muikoga Ivan. ~ 
Od zvii vijeka, a igmedu fjeinika u Vukovu, 
Unak kra)ice Ivane od Napaje. I. An5i6, ogl. 
186. Ivana. S. Novakovi6, pom. 64. AV hotime 
Ane, Ivane, Jezabile. J. EavaAin 258*. Ivana 
kra)ica. A. J. Knezovi6 zzviii. 

IVANAO, Ivanca, m. dem. Ivan. — Poataje 
nagtavkom &ci», te ae prvo & u nom. (i u ace 
kod 2) 8191^. mijeiia na a, a u oatalijem pade- 



I 



IVANAC 100 

iima ispada'^ u naj 8tar\jim spomenicima ziii t 
znr vijeka (vtdi hod 1) & ostaje Hi se (u laiinskom 
jetiku) MamjeAiije ahvom e. 

1. ime muiko, ,Johanne, filio Iwaneeh de Semow^ 
Mon. ep. sagr. tkal6. 1, 114. (1256). Ivanio&. De6. 
hriB. 48. 54. 100. Ivanao satnik. Zak. yinod. 55. 
Ivanca z BodSe-ysi. Mon. croat. 58. (1484). Sinom 
Ivanca Zr6i6a. 188. (1487). Knez Ivanac Pose- 
darski. 229. (1527). Da bi v onom danjn udriali 
IvaDca Dragovani6a. 267. (1572). Goti6a Helia 
i Ivanca. J. Kava&in 178*. Brat ikegov Ivanao 
8 deiyami vino pije. Nar. pjes. bog. 188. 

2. ime mjestima, a) u Hrvatako), €ia) u iu- 
paniji varcddinskoj, RaKdije). hrv. 97. (kajkavski) 
Ivanec. 92. 96. — bb) u iupaniji hjelovarskch 
kriievaikqf, 118. — ce) (kajkavski) Ivaneo u iu- 
paniji zaqrtba&cqj, 84. — b) pusta u Slavoniji 
u iupaniji viravitUfkcj. — c) mjesto u Srhiji u 
okrugu jagodinskom, iSriva a Ivanca. Sr. nov. 
1868. 262. 

iVANBEQ, m. Ivan Cmcjevid, — vidi Ivan- 
begovica, Ivanbegovid, Ivanbegovina. — Po iHemu 
Hi po eetu Burda KaitrijoMa xove ae neka kula 
u Hercegovini, Schem. here. 1878. 151—152. 

iVANBEGOVICA, / Ivanbegova (t j, Ivana 
Crnojevida) iena^ vidi Ivanbeg. — V jednoga 
pUea naiega vremena, Prokle mati od nevo)e 
sina, te knegii^a Ivanbegovica, prokle Mara svog 
sina StaniSu. P. Petrovii, gor. vijen. 26. 

lyANBEG0Vl6y m. prezime po oeu IoarU}egu 
(Ivanu CmojevOu), — U narodnoj pjesmi na- 
iega vremena, A Maksima ime nadodoSe: Skender- 
beie Ivanbegovido. Nar. pjes. vak. 2, 567. Po 
pjesmama se govori da sa danaSAe Ba^tlije od 
Ivanbegovi6a. Yuk, nar. pjes. 2, 567. 

tVANBEGOVINA,/. driava Ivanbegova (loana 
Cmc(jevi6a), — U naSe vrijeme, &to V mi zem}u 
Skenderija kaieS» to je moja Eem)a od starinah, 
to je bila Ivan-begovina. Pjev. cm. 800^. I sve 
tra2e Ivanbegovinu. Nar. pjes. vok. 5, 174. Pa 
6e biti vlaSka krajevina, Ito je bila Ivanbego- 
vina! Osvetn. 2, 74. 

IVANBBIJEG, m. (fiem. Johanneaberg) selo u 
Slavoniji u iupaniji virovitiSkoj. Bazdijel. hrv. 
189. 

lYANGIy m. pi, ime mjesHmai a) selo u Hr- 
vaiskqj u iupaniji modruiko-rijeikcj, Baidije). 
hrv. 51. — b) pusta u Slavoniji u iupaniji eri- 
jemskcj. 149. 

iVAN-CVUET, iw. ime iScJbym bilkama. — U 
naie vrijeme, a ismedu rjednika u Vukovit (ne- 
kaka trava 8 dodatkom da se govori u PaStro- 
vidima), Ivan-ovijet, rus. HBaH-Tpasa, 1. Chry- 
santhemum leacanthemum L. (Lika, Istra); 2. 
Salvia sclarea L. (Vodopi6) ; 8. (Vodopi6) v. Iva- 
novo cvije6e. B. Stilek, im. 114. 

tVAN^IA, /. ime n\jestima. a) dva sela u Sr- 
biji u okrugu biogradskom, Ivai^ velika. E. Jo- 
vanovi6 96. Ivanl^ mala. 98. — b) saselak u 
Hrvatskqj u iupaniji likO'krbavskcj. Kazdije}. 
hrv. 89. 

IVAN^AC, m. dem, Ivanac. — a) ime muiko, 
— XV vijeka (vidi kod Ivan6a6ev). — b) selo u 
Hrvatskcj u iupaniji varaidinskoj, (kcykavski) 
IvanSec. Bazdije}. hrv. 97. 

IVAN6a6eV, acij, koji pripada Ivan6acu, — 
zv vijeka. Sin Ivan6a6ev. Mon. croat. 59. (1484). 

lYAN^ANr, m. pi, selo u Hrvatskoj u iupa- 
niji bjelovarskO'kriievadkoj, fiasdije}. hrv. 106. 

IVAN^E, Iv&n5eta; n. dem. Ivan. — U naie 



IVANDE^iE 

vrijeme. No ih vide SobanSo IvanSe. Nar. pjes. 
voL 8, 888. A moj sine, 6oban5e IvanSe ! 8, 837. 

tviNCEVA 2iZNICA, /. n^esto u Srhiji « 
okrugu biogradskom, Glasmk. 19, 159. 

1vAN£eVI6, ffi. preeime po oeu loancu, — 
Od xvhi vijeka, Ivan6evi6 i Gi)ani6. J. Kava&in 
185*. Ivan$evi6. And. Ea£i6, kor. 487. Ivan- 
6evi6. D. Avramovi6 278. 

IVAN(3lCAy/. 1. Chrysanthemum leacanthemum 
L. (Earlovao, Istra); 2. suvrst jaboke (Kalnik). 
B. dulek, im. 114. 

1. IVAn6i6, m, dem, Ivan, Ivanko. — U Vvh 
luivu rjeiniku, 

2. IVAN6i6, m. preeime^ isporedi IvanSevii. 

— Od zvi vijeka, Jantol Ivan6i6. Mon. croat 
288. (1585). H6i Ivana Ivan6ida. 277. (1576). 
Ivan6i6. Schem. segn. 1871. 107. 

IVAN^IC!/!, m. pi, ime n^estima. a) selo u 
Bosni u okrugu sarajevskom. Statist, bosn. 8. — 
b) dva sela u Hrvatskoj u iupaniji gagrebaikoj. 
Basdije). hrv. 71. 75. 

1. IVA.NDA, m. augm, Ivan. M. Medid. 

2. IVANDAy /. selo u Banatu. §em. prar. 
1878. 88. 

IVAND16, m. preeime po oeu loandL — U 
naie vrijeme, Schem. siben. 1875. 26. Sinori 
Ivandini (po oca) tako se zovu. u Dobroselu. M. 
Medi6. 

IVANDUAi m. prezime, — U naie vrijem. 
Schem. zagr. 1875. 262. 

IVANDOL, m. ime n^estima. a) selo u Her- 
cegovini u okrugu mostarskom. Statist, bosn. 226. 

— b) selo u Slavoniji u iupaniji poieikoj. Bas- 
dije). hiv. 129. 

IVANDOLAC, Ivandoca, m. selo u Dalmadji 
na otoku Hvaru. Bepert. dalm. 1872. 41. 

IVAnDANIN, m. iovjek is Ivande. V. Arse- 
nijevid. — plur,: Ivindani. 

IVAndANKA, /. iensko ie]ade us Ivande. V. 
Arseuijevid. 

IVAnDANSK!, adj. koji pripada ulu Ivandi 
y. Arsenijevid. 

IVAND^LISTA, m. vidi jevandelist — U jed- 
noga pisca zviix vijeka koji piie i ivandelifita a 
na jednom mjestu i ivandeliSt (vidi oboje), Ivan- 
delista i virni pisar djela Sina Boijega. F. 
La8tri6, od^ 148. Jednoga od 4 ivandeliste. 821. 
Ako ji ivandelista i naziva samo mudraci. test 
60^. Sada se usi6am skrovi$ta ivandeliste. svet. 9*. 

IVANDI^LIST, m. vidi ivandelista. Imadu drugs 
dva ivandelista. F. Lastrid, test. ad. 128^. 

lYAND^LlgXA, m. vidi ivandelista. Veli ivan- 
delista s. Marko. F. Lastri6, test. 106l>. Ivan- 
deliste ovo mu6e. 204*. IvandeliSta sveti Ivan, 
svet. 100*. Ivandelista s. Matge. 145^. 

IVANDiSLSKt, adj, vidi ivande6ski. Naslido- 
vati gubavca i kapitana ivandolskoga. F. Lastrii, 
od' 176. 

IVAnD^IjE, n. vidi ievande)e. — Od xvii w- 
jeka (i sa starijim oblikom ivandelje), a ismedit 
rjeinika u Vukovu (s primjerom : Pa uzima kiiigu 
ivande)e)* U svomu svetomi ivandelju, i u sa- 
konu novomu. M. Divkovi6, nauk. 11*. Za ivan- 
deljem se govori vjerovanje. 168». Sto ivande^e 
govori. I. An5i6, vrat. 125. IstomaSenje s. ivan- 
de]a. F. Lastri6, od* 14. Svatko ne more a. ivan- 
delja ni pisama imati. 88. U pripovidanju a 
ivande}a. 115. §tne se a ivande}u. 181. . 6avii 
one riM is ivandelja. 164. Zaradi^ pripovidaAa 



iyANBEl(.E 



101 



IVAN0§l6 



8. iTande^a. 220. Imate pripovidat ivande}e. 222. 
Imadgahn pripovidati ivandeljo. 228. Ako i ne 
y^ii ivandelje laiinski pisano. test. 59. Kako 
sridoii a. ivandelje. 60*. Toliko svidoSi s. ivan- 
delje. 157b. U ogledaln 8. ivandelja. 168^. Da- 
Dai£e a. ivandelje priocima ri6i iste od ivandelja 
ned. proSaste. ned. 29. Vidimo a prosvit]ena s. 
ivandelja. 46. Ivandelje govori od crkve prave. 
98. IJ dana&Aem ivande}a. 281. To nas u5i i 
potvrdaje spasite) u ivande^n. 315. Kako za- 
biliia a. Luka na poglayja dvanaestomu avoga 
ivandelja. 881. I dariva sveto ivande)e. Nar. 
pjes. vok. 4, 16. Ne verajem ti dok mi se nc 
nkonei na ivande)e. Nar. prip. vil. 1868. 21. Jest, 
take mi ovog ivandefa. 21. 

IVANDEdSK!, <M/. kcji pripada %vande}u, — 
U iednoga pisca zviix v\jeka u kojega ima na 
jednom n^utu i ivaodelski (koje vidi). Orao s&m 
ivandeoski s. Ivan. F. Lastri^, test. 823*. Do- 
stojanstvo misnika ivandeoski ^^. ad. 18^. Kako 
piie pror. ivandeoski. ned. 8. Odranio mlikom 
nauka ivandooskoga. 887. Prorok ivandeoski. 
svet 79»>. 

lYANE, /. pi. mjtsto u Srhiji u okrugu rud- 
niikam, l^Tiva a Ivanama. Sr. nov. 1861. 766. 

IVANESk!;, m. presime. — xvi v\jeka. Mikula 
Ivaneiid. Mon. oroat. 804. (1597). 

lYANG&AD, m. rawaline u Bomi bliBU IvaMu. 
F. Jnkid, aem)op. 47. 

IVANC^A, /. Ulo u Ugankcj blisu Adoiha, Sem. 
prav. 1878. 85. 

IVANIC, m. dem, Ivan. — P^ije naiega vre- 
mena. Ivanicb. S. Novakovi6, pom. 64. 

1. iVANICA, /. dem. Ivana. — Od zviii vijeka 
ft moiebiti od prije, vidi proi printer), a ixmedu 
fjednika u Vukovu, Ivanica. 8. Novakovi6, pom. 
M. Blaiene Ivanice od Andela. J. Banovac, 
jnisv. obit. 85. Pokornice Joane ili Ivanice. A. 
J. Knesovid i. Ivanica Barbieri Splitkiilia. L J. 
P. La£i^ isk. 85. Ispovidi liegove zara6nice Iva- 
nice. rasg. 45. Pristupi pred nama Ivanica ado- 
vica S^epca. PravdonoSa. 1852. 80. 

2. lYANIOA, /. u Danidideifu rjedniku: ,Iva- 
nica', rijeka u Svetoj Qori: meda je Kem|i hi- 
landarskoj ilia ,na r&ku Ivanica' (Aion. serb. 180 
god, 1848). 

IVANIGI, m. pL u Dani6i6evu rjeiniku: selo 
menaatira Treskovca. Glasnik. 18, 372. 

tVANlClN, ac{i. koji pripada Ivanici, Dragi 
Ivtni6in sin Niko. PravdonoSa. J 852. 80. 

1. iyANl6, m. pregime po oeu Ivanu. — Od 
XIII vijeka, a igmedu rjeinika u Dani6i6evu (Iva- 
m6&). YolbkasB Ivani6& (vlasielin dubrovaiki). 
Mon. aerb. 89. (1253). Vele sfitloma i izvrsitomn 
iiia(it6}ii gospod. Gabreta Ivani6a moma pridra- 
goma. M. Oaaarovi6 188^. Divnid, Dajmi6 i 
Ivam6. J. Kavaiiin 89^. Jerolima Ivani6a, Ta- 
iani^a modal nije. 140*. Ivan Ivani6. Glasnik. 
n, 1, L (1808). 

2. tVANI^y m, tme n^ettima u Hrvatskcj. a) 
I7ani6 grad, grad u iupaniji bjelovarako-kriie- 
taittfj. Baadije}^ hrv. 119. — b) Ivani6 kloStar, 
trgaviiie u istci iupaniji. 114. — e) Ivanid. kofi- 
niiki, Ivanid desini6ki, Ivani6 goriii, sela u iu- 
paniji varaidinskoj. 100. 94. — Prije au se ova 
ayeata (ili dc^budi dva prva) gvala Ivanidi, koje 
vidL 

tYANl6l| m. pi ime mjestima, a) u Hrvatskojf 
tidt kod Ivanid. — od xvi vijeka, a ismedu fjei- 
^ika u Bjelotijendevu (1. Ivani6i, valgo KloSter, 
meito niie Zagreba ylvaniohiam^ 2. Ivanidi tvrda, 



vulgo Festanga ypraesidiain IvaniehenseO. Pisan 
V Ivanidili. Mon. oroat. 282. (1527). -^ b) selo 
u Bosni u okrugu aarajevekom. Statist, bosn. 8. 

lVANi§i m. ime muiko, Ivan. — Od xiv viJeka 
(u n<nj etarjjem prin\jeru, po evcj priliei gri- 
jeikom, etcji y ity. drugoga i), a igmeiu rjeinika 
u Vukovu i u Daniii6evu (IvaniSb). IvanySi. De5. 
hris. 99. Despotb IvaniSb. Glasnik 15, 801—802. 
(1848?). IvaniSa Grgurida. Mon. croat 56. (1481). 
IvaniSb Pavlovidb. Mon. serb. 428. (1444). Knesa 
IvaniSa Blagajskoga. Mon. croat. 66. (1446). IvaniS 
Fabjanid. 69. (1447). IvaniSb Vlatkoovidb. Mon. 
serb. 468. (1454). IvaniSa Ohmu6evi6a. 587. (1487). 
IvaniS Delisina. Stat. po|. ark. 5, 811. Skan- 
derbeg bi anak Vakaiina kra)a po IvaniSu aliti 
Ivana. I. T. Mmavid, osm. 4. Slavni Ivanifi 8o- 
bjeski. J. KavaAin 264*. Kmet IvaniS dubro- 
vaiki. . 276^. Nadem zetu, knezu IvaniSa. Nar. 
pjes. vuk. 8, 462. PosjekoSe knoza Ivanica. 8, 464. 

IVANI§A, /. ime ieneko (prema muik. Ivani$). 
— Prije naiega vremena. S. Novakovid, pom. 64. 

IvANISEV, adj. kcji pripada loanUu. — Ig- 
medu rjeinika u Danii&evu. Na molba Ivani- 
Sevu. Mon. serb. 537. (1487). 

IVAN1S£Vi6, m. pregime po ocu Ivaniiu. — 
Od zvii viJeka. Luka Ivani§evi6. Stat. poj^. ark. 
5, 803. (1605). Kita cvitja razlikova gosp. Ivana 
Ivani§evi6a vlast. braSkoga. I. IvaniSevid 8. Luka 
IvaniSevi6. Bat. 418. 

IVANKA, /. dem. Ivana. — Od prije naiega 
vremena. Ivan&ka. S. Novakovid, pom. 188. 

IVANKO, m. dem. Ivan. — Od ziv vijeka, a 
igmedu rjeinika u Daniiiievu (Ivan^ko). Ivan^ko. 
De6. hris. 22. 29 i joi na Mtoliko mjesta. Iz- 
medu }udi koje car Stefan dade crkvi arhande- 
lovoj u Prizrenu (etvorici bjeSe tako ime (Glasnik. 
15, 289. 295. 2P8. 8U9 god. 1348?). jednom ,Ivanku 
tkkaSu' dade isti car zamjenu za vinograd koji pri- 
loii istoj crkvi (271). D. Dani6i6, rje5n. 8, 595-596. 
Ivanko,LeSevfc bratb. Mon. serb. 264. (1389—1405). 
Ivanko Petrini6. Mon. croat. 181. (1487). Banko 
Milinkovi^ prejavio svoga brata Ivanka. Glasnik. 
II, 1,^186. (1808). 

IVANKOVAG, Ivfinkdvca, m. selo u Srbiji u 
okrugu iuprijskom. K. Jovanovid 180. 

IVANKOVA^KI, ijLdj. koji pripada selu Ivan- 
kovcu. Ivankova6ka (opitina). K. Jovanovid 180. 

IvANKOYK!), m. pregime po oeu loanku. — 
Od prije naiega vremena. Ivankoviii. Stat. po}. 
ark. 5, 802. Ispod Bi£6a dva Ivankovi6a. Nar. 
pjes. vuk. 8, 268. Ivankovi6. D. Avi:amovi6 185. 
Nikodije Ivankovi6. Bat 183. Nikola Ivankovi6. 
864. — I kao ime mjestima : a) selo u Bosni u 
okrugu sarajevskom. Statist, bosn. 86. — b) Ivan- 
kovi6 selo, selo u Hrvatskoj u iupaniji modruiko- 
rijeikoj. Bazdije]. hrv. 60. 

IVANKOVO, n. selo u Slavoniji u iupaniji 
srijemskcj. Bazdije]. hrv. 149. — Pomi1^e se zviiz 
vijeka. Od onad na Ivankovo ... M. A. Be|kovii, 
sat. H2b. 

IVANOL, m. ime muiko (Ivan). — isporedi 
Ivanola. ^ Na jednom mjestu ziii vijeka. Od 
mojih sini, Mavra, Krievana i Ivanola. Mon. 
croat 816. (1'280). 

IVANOLA, m. vidi Ivanol. — Na jednom mjestu 
zv vijeka. Satnik Ivanola. Mon. croat 47. (1418). 

IVANOLI6, m. pregime po ocu Ivanolu ili Iva- 
noli. — zv vijeka. &imun Ivanoli6. Mon. oroat 
140. (1490). 

IVAN0Sl6y m pregime. — U naie vrijeme. 
Sohem. segn. 1871. 107. 



IVANOV 



102 



ivanCica 



tVANOY, a^. kqji pripada Ivanu, Ivanovo 
krgtenje. N. BaAina 188». act ap. 19,8. Ukrotd 
Qspregnatje Ivanovo. A. Gu6eti6, ros. jea. 137. 
MiSi^a Ivanova iin nidrii. J. Kavai^in 816^. Kad 
de pro6i avati Ivanovi. Nar. pjes. vnk. 1, 248. 
I oteSe sestrn Ivanova. 1, 585. Od Maksima sina 
Ivanova. 2, 528. lalasila )uba Ivanova. Nar. 
pjes. jnk. 102. — % aa aloienijem oblikom (u ia- 
hivskcii pjesmi is Istre), Zajde vanka Ivanovi 
6ako. Nar. pjes. istr. 2, 126. — Ivanovo ovijede, 
vidi ovijede, b) gg), — Ivanovo oroide, Bibes 
rubrom L. (Bi^ar), v. Ivai^sko groide. B. dolek, 
im. 115. — Ivanova trava, nts. HsaH-rpaiia (Ghiy- 
santhemam leucanthemam), 6o§. bylina svat^ho 
Jina, Hypericam perforatum L. (8ab}ar). B. &alek| 
im. 115. — Ivanovo ie}e, vidi hod se}e. 

IVANOV AC, Ivanovca, m. aelo u Medumufju. 
(kinjkavski) Ivanovec. Schem. sagr. 1875. 140. 

tVANOVAfiK! p6T0K. m. potok u Srbiji u 
okrugu iaianakom. L Pavlovi6. 

tVANOVA KtrLA, /. aelo (i atari gradid) u 
Srbiji u okrugu tapli6kom, M. f). Mili6evi6, kra|. 
srb. 858. 891. 

tVANOVA LtVADA, / granica iimedu Srbije 
(u okrugu pirotakom) i Bugarake, M. D. Mili- 
6evi6, kra). srb. 165. 

iVANdVGI, tvanovficft, m. pi. ime n^estima. 
a) u Slavoniji, taa) u iupaniji poieikoj. Bazdije]. 
hrv. 128. — bb) u iupaniji virovitiikqj. 188. 188. 
^ b) u Srbiji, aa) aelo u okrugu rudnOkom. 
K. Jovanovi6 145. — bb) mjeato u okrugu 6a- 
ianakom, L Pavlovid. 

IVANOV£lANI, m. pi aelo u Hrvatakqj u iu- 
paniji bjelovarakO'kriievaikoj, Bazdije). hrv. 108. 

tVAN0Vl6, fit. presime po ocu Ivanu, — Is- 
medu rjeinika u Danididevu (Ivanovi6&). Obrad^ 
Ivanovi6b. Mon. serb. 45. (1254). Hvaloje Iva- 
noviib. De6. hris. 5. Milogb Ivanovidb. 8 t joi 
na liekoliko mjesta, Erasoje Ivanovi6&. Mon. 
serb. 281. (1418). Slavni Joraj Ivanovi6 naavan 
Skanderbeg. I. T. ]i£rnavi6, osm. 4. Trikrat upita 
Petra, )ubi li ga, koji se zoviSe Simon Ivanovi6, 
jer mu oca bi^e ime Ivan. L An6i6| ogL 66. 
Ivanovi6 pop don Krste. J. Eavai^in 182l>. Mato 
Ivanovi6. And. Ka^6, kor. 490. Barjaktar je 
Ivanovi6 Marko. Nar. pjes. vak. 5, 12. — / kao 
ime mjeatima (iaporedi Ivanoviii). ,Prediam Iva- 
novioh^ Mon. ep. zagr. tkal& 2, 62. Ivanovi6b. 
8. Novakovid, pom. 188. 

tVAN0Vl6l, m. ph aaaelak u Srbiji u okrugu 
uiiikom. E. Jovanovi6 161. 

Ivanovo vhyE^, n. aelo u Slavoniji u iupa- 
niji poieikoj. Baadije]. hrv. 128. — Zove ae i 
Ivanpo)e. Schem. sagr. 1875. 48. 

Ivanovo s4L0, n. aelo u Hrvatakoj u iu- 
paniji bjelovarako-kriievaikoj. Bazdije]. hrv. 112. 

tVANOV POTOE, m. voda u Srbiji u okrugu 
biogradakotn. Glasnik. 19, 159. 

IVAN-PLANInA, /. gora u Boani. F. Jukid, 
zemjop. 2. Higdemo a Ivan planine. Pjev. cm. 
184*. Otidemo a Ivan planinu. Nar. pjes. jak. 
589. 

IVANPO^iE, n. vidi Ivanovo po}6. 

rVANSEA, /. aelo u Hrvatakoj u iupaniji bje- 
lovarako-kriievaikqj. Bazdije|. hrv. 107. 

tVANSEi, a4i' (boje Ivaj&ski), vidi Ivanov, 
Ivan. — U dva piaca xvi i zvii vijeka. Eo se 
(aime) samo na Ivansku no6 sabrati more. P. 
Zoranid SdK Ivanski dan qafie. I. T. Mmavi6, 
osm. 48. . 



IVAN&A, m. ime muiko (Ivan). — Na jednom 
n^eatu xiv vijeka. Ivan&Sa mh ddtijo. DeS. hris. 57. 

IVAN§6lCA, /. (boje Ivai^SSica), gora u Hr- 
vatakoj. — D Bjeloa^enievu fje6nUiu: IvanSdioa 
gora Jvantias mons^ 

IVANU§, m. ime muiko (Ivan). — xiii, xv i 
XVI vijeka. J^aal et Iwanas'. Mon. ep. aagr. tkali. 
1, 142. (1269). Gospodina IvanaSu. Mon. croat 
48.(1418) Ivanng Ba5a^vi6. 117. (U78). Ivannl 
Miserid. 167. (1497). IvanaS Erestonovid. 185. 
(1504). — I kao pregime, Vak Ivana&. Mon. croat 
806. (1598). 

IVANU§A, m. ime muikOf vidi IvanaS. — U 
naie vrijeme u latri. Moja mail ga je Ivanoiom 
zvala. Nar. pjes. istr. 2, 111. 

tVANVE^E, IvanveSera, n. veier u oH avetoga 
Ivana. — U jednoga piaea naiega vremena. Eadi 
Senica sijete na Ivanve^e. 8. l^jabiSa, prip. 26. 

tVAI^, acij. vidi Ivanov. — Poataje od Ivan 
naaiavkom jb. — U naie vrijeme (moiehiti vet 
od XVI vijeka) upotreb]ava ae aamo um dan i hd 
imena mjeata i bifaka. — Ismedu rjeinika u Mi- 
kajinu (IybA dan ,dies sancti JoannisOi ti BeUnu 
(Ivaii dan .diea divo Joanni Baptistae saoer' 812»), 
u Vukoou (Iva& dan, IvaAa dne ,fiBst des h. Johann 
des taafers, den 24 jani' ,die8 festos st. Joannis 
BaptistaeOf u DaniUdevu (IvaAb). SUmodraii, 
Dobrodo^anima, NeprobiStima, Momaii i Bijeloj 
Crkvi, selima koja kra} 8te&n DeSanaki dads 
Hilandara, ifila je meda ,a IvaAb dabb< (Mon. 
serb. 87 god. 1827). D. Dani&i6, rje^n. iocf Ivaj&b. 
Na 24 jaAa na IvaiHb dank. 8pom. ar. 2, 109. 
(1445). Dodoh na IvaA dan a ovi grad. M. 
I)rii6 50. IvaA dan, treti dan po boSi6a. M. 
Divkovi6, naak. 181*. Na Ivaii dan. L Anii6, 
svit. 9. 8iatra dan po latinskoma vodokrstja, a 
koji dan dolasi rig6uiski IvaA dan. And. Ea&ii, 
razg. 209. Srbi pripov^edaja da je IvaA dan tako 
veliki svetac da sunce na neba tri put od strahi 
stane. Vuk, iiv. 67. Ivaii dan je na po godine 
posle bo2i6a. M. f). Mili6evi6, iiv. srb. 2, 5. — 
Kod imena bifaka: a) Ivai^a trava, rus. Haaa- 
Tpaea (Ghiysanthemum leuoanthemum) , hormi- 
num (Durante), Salvia sclarea L., v. IvaAe ze|a 
B. dulek, im. 114. — b) IvaAe ze)e. Ivai&e ze|6, 
centrum galli (Pizselli), baccara, gallitrico, sck- 
rea (Bartulovi6), orminium (Dellabella), Salvia 
sclarea L. (Vuk, 8ab)ar), v. Iva&a trava. B. dulek, 
im. 115. i u Vukovu fjeiniku: iv&Ae Be)e ,art 
kraut' ,herbae genus' a dodatkom da ae govori 
u Dubrovniku. 

1. tVAI^A, /. vidi Ivai&e. — Od xvi vijdUL 
V petak prvi pred IvaAom. Mon. croat. 268.(1572). 
U Iva&i veliki su dani. Nar. pjes. istr. 1, 19. 

2. tVAI^A, /. ime w^eatima. — U Vukovu fjei- 
niku: sidine od manastira u fiabaSkoj nahiji na- 
kraj Cera pod Vidojevicom, i u Daniii6evu: u 
Zatonu dva sela koja je kra} StefSan Prvovjen- 
5ani dao !2i6i: ,obd IvaAi sfc saselijemb' (Men. 
serb. 11 god. 1222—1228). nema potmle kako se 
jedno zvalo. 

rvAl^AG, Ivd&ca, m. presime, — U naie vri- 
jeme. Nikoli IvaAcu. Nov. sr. 1885. 74. 

tVAI^A^A, /. u Vukovu fjeiniku: jabuka koja 
o Ivaiiu dne dospijeva ,Johanni8-apfel' ,pomum 
circa diem festum st. Joannis maturana'. 

iVAM BUilEA, vidi Ivai^orijeka. 

iVA]$r(3lGA, /. itne ikekijem bifkama. Iva&Sioa, 
1. Hypericum perforatum L. (81adovi6); 2. Jo- 
hannisapfel (8tojanovi6). B. §ulek, im. 114. 



ivaA-dorda 



108 



2. IVEBAK 



lYAlft-DOBBA, /. ieJo u UgarOuo. Sem. pray. 
187a 42. 

IVAl^, 11. Ho pripada ftvetame) Ivanu. 

1. Ivaii dan. — Od xyiiz vijekay a igmedu 
fjeinika u IfieJoatfenievu (.dies s. Joannis Bap- 
tistee. fosiiTites natalis diei praeoarsoris Domim*) 
t ti VoWiiiimu (^ettiviU di i. Giambattista' ^o- 
hannia ibyerlichkeit^. Tako dnra do Ivai^a dvoii. 
J. 8. Ba|koyi6 186. Od Ivaiia brinu se kniani. 
807. 

8. iwte wtjettima u Srbiji. a) selo u ohrugu 
tapiiikom. M. D. MUi6evi6, kra}. srb. 886. -- &; 
BOieiak u okrugu iaiantkom. K. JovaDovi6 174. 

— e) ntjesto u okrugu imederevakom. Livada a 
maata lyaAa. 8r. no v. 1872. 118. 

1. IVAlftlOA, /. varoiica u Srbiji u ohrugu 
uHStom. K. Jovanovi6 151. — Ismedu rJeinUca 
m Vmkovm (varofiica a Srbiji iia Uiica). 

2. iVAlhCA, /. lUka bijka, Ivai^ica, Hype- 
ricmn perforatam L. (81adovi6), v. iva&£ica. B. 
&alek, im. 115. 

tVAiatKl, adj. hcffi pripada selu Ivaiiiei. 
IraAiSkW (opkHna). K. Jovanovi6 151. 

lyAlftOBUBKA, /. Hlo u HrvaUkoj u iupa- 
ailt sagrebaikcj. Basdije^ hrv. 64. — Na drugom 
je w^estu pisano Ivamb rijeka. Sohem. aagr. 
1875. 71. 

lyAl^OYAfiA, /. brijeg u hataru tela Dofana 
(u Ltd). M. Medi6. 

lYAl^SKA, /. iwu gelima u Bosni: a) u okrugu 
ba^luikowt. Statist, boan. 72. — b) u okrugu 
bihaikom. 110. — Uporedi Ivanaka. 

tVAl^SKl, adi' kqji pripada Ivanu (Hi Ivai^i), 

— Satmo hod imena mjesta i bifaka. a) kod imena 
mjtgta, aa) u narodnqj pjesmi naiega vremena 
IvaAske strane va}a da je mjesio u Ornoj Gori 
iU u Hercegovini. BaS^rafie ue Ivai&ske strane. 
Kar. pjfls. Tnk. 4, 445. — bb) IvaiUki Bok, selo 
• Hrvat^tqj u iupaniji lagrebaikqj, Baidije]. 
hnr. 7S. — cc) IvaiUko po|e, mjesio u Srbiji u 
okrugu iabaikom. Zem}a a Iva&skom po}a. Sr. 
noT. 1871. 579. •- b) kod bijaka. €Ui) Ivhhako 
erije^e. — iMmedu rjeinika u Vukovu: ivaAsko 
erije^e (into i bgelo) ,dat labkraat (waldstroh, 
imaer Fraaen bettatroh)' ,Gkdiam verom Linn.* 
iTiAako ove6e (cTi|je6e Sab}ar), Galiam voram L. 
(Pan&i6). B. Snlek, im. 115. ^ bb) Ivtduko grroMe 
(prema &em.), Bibes mbram L. (Sab}ar). B. dnlek, 
im. 115. 

lYAB, m. iwu w^ettiwM u Srbiji. — iaporedi 
iTara. — PoBtaje po wqj prilici od 1. iva. a) u 
tkrugu biograd$kom. Livada n Ivaro. Sr. nov. 
1875. 123. — b) u okrugu poiarevaikom. 6air a 
Ifaro. Sr. nov. 1861. 7. 

lYARA, /. n^esto u Srbiji u okrugu 6uprijskom. 
-- vidi Ivar. Livada a Ivari. Sr. nov. 1868. 109. 

tVASOVl6, m. preMime. — U naSe vrijeme. 
Sehem. spaL 1862. 28. Sohem. rag. 1876. 64. 

IVAZOVI^r, m. pi selo u Bosni u okrugu 
DoiU TumU. Statist, bosn. 160. 

IVfiAKf m. ime muiko (Itfan), vidi Iv6akov. 

IV^AKOy. adj> kqji pripada Iviaku. — zv 
pjtka. Antol IvSakov vnnk. Mon. croat 96. 
(1465). 

IVCe, IvSeta, n. dem. Ivan, Ivo. — Prije no- 
^ tremena, Iv&5e. S. Novakovi6, pom. 65. 

i^fjVflt, m.preMiwie. — Unah vrijeme. Schem. 
^ 1862. 2a Schem. jad. 1876. 52. 

IV(3l6, M. pregime po oeu led. — zvi vijeka. 
fnnko Iv5i& Mon. croat 288. (1527). 



IVClN', ffi. ime muiko. — zv vijeka, a ismedu 
fjeinika u Dani6i6evu (Ivkfiinb). Ivfc5in&. Spom. 
sr. 1, 74. (1405). IvbSin^ Hodanovi6fc. 2, 44. 

(1407). 

1. tVE, m. vidi 3. Iva. 

2. tVEt f. pL ime n^estima u Srbiji. ~ Uprav 
plur. 1. iva. — a) u okrugu biogradskom. Li- 
vada a Ivama. Sr. nov. 1861. 311. — b) u okrugu 
kragujevaikom. Yinograd a Ivama. 1863. 888. — 
c) u okrugu podrinskom. Zem)a a Ivama. 1871. 
286. — d) u okrugu vafeoskom. Livada a Ivama. 
1870. 285. 

lYEKA, m. prtsime. — zviii djeka. ,Mat- 
thaeos Iveka*. Schem. boso. 1864. 99. (1786). 

IVEKI6, presime. — U naie vrijeme. Sohem. 
bosn. 1864. ziz. 

IY]SK0Vi6, m. presime. — U naie vrijeme. 
Schem. zagr. 1875. 262. 

1yELI6, in. pretime. — Od zviii vijeka. Ce- 
rini6i, Iveli6i. J. Kavaiiin 150*. Jare i Jero Ive- 
li6a. 151*. I suprotan Iveli6a prvo mjesto nz- 
dr2aSe. 152*. 

lYE^A, m. ime muiko. — Prije naiega vre- 
mena. Iveja Oma6evi6. And. Ea6i6, kor. 461. 

1. iy£R, Ivera, m. komad ito otpada had se 
djefa drvo. — Akc. kaki je u nom. sing, taki je 
i u ace. sing,; u ostalijem je padehma on(Uci 
kaki je u gen. sing., osim loc. sing, gdje mislim 
da je akc. iv&ru. — Kao mnoiina obi^no se upo- 
trebfava colL iverje kqje vidi. — Bijei je pra- 
slavtnskay isporedi raw. HsepeHi, sopeHb (malorus. 
■Bep%, Hsepb), 6ei, ivera, jivera, pof. wior. — 
MikloSid misli da i ne pripada korijenu nego da 
je kasnije doilo pred rijei. — Ismedu rjeinika 
u Bjelostjenitvu (iver, plur. iverje, t j. trefi6e 
koje odskakige, gda se drevo sede ,segmen, seg- 
mentam, assula, schidia, ramentam'. 2. iver na 
kolenu ,patella'); u Stuli6evu (,assu1aO» u Vu- 
kovu (,der holsspann beim zimmermann' ,8ar- 
mcntam*). 

a. u pravom smislu. Yazda iver &to odpada, 
mai^e va)a nego klada. Y. DoSen 208^. Maj- 
storski SQ dvori skoro sazidani: kamen na ka- 
menu, iver po ivera. Nar. pjrs. vok. 1, 105. Iver 
ne ide daleko od klade. Nar. posl. vak. 91. Kud 
6e iver od klade? (Od kakva je ko roda onaki 
je). 163. Prvi iver nzma, donesa ka6i, te ga 
planinka me6e pod karlice mlijeka. M. D. Mili- 
6evi6, iiv. srb. 2, 21. 

b. u prenesenom smislu iaiiea na kofenu. u 
naie vrijeme u Lid (vidi i u BielostieniA>u rjei- 
niku). 4^a6e sijeku6 drva posjeko se sikirom ma 
po vr vrce ivera^ ,Cuvaj iver od sikire kao oSnn 
zenicu^ J. Bogdanovii. 

2. IYER, m. manastir rStv 'Ifii^Qtav u Svetoj 
Gori, vidi kod 2. Iverje. 

1. lYl&RAE, iv^rka, m. dem, 1. iver. — Od 
zviiz vijeka^ a ismedu rjeinika u Vukovu. 

a. u pravom smislu. 0|aiti na tanke iverke. 
Z. Orfelin, podr. 225. 

b. u prenesenom smislu, r»6a ito se sove i list, 
Pleoroneotes italicas. — Ismedu rjeinika u Be- 
linu (,pa8sera peace' ,passer* 546*) i u Stuliievu 
(iverak, riba ,passerO. Iverak ,Pleuronectes ita- 
licos^ D. Eolombatovi6| pesoL 19. — I u Sule- 
kovu rjeiniku: ,platteisse' (,Pleiironectes pla- 
teasaOt ,schollo^ 

2. IyERAE, ivfirka, m. gora u Srbiji u okrugu 
podrinskom. ~ Ismedu rjeinika u Vukovu (,ge- 
birge awischen dem flasse Jadar and dom bergo 
Ger*). Uporedo s Cerom praia se, samo malko 



2. IVEBAK 



104 



IVIN 



ji^£mj6 od i&egay kosa Iverak. M. D. Mili6eTi6, 
srb. 620. 

IviE6l6, m. dem. 1. iverak. — CT 7i#A;otw 
fjeiniku, 

lYEBICA, /. roMvaline staroga manastira u 
Srbiji u okrugu niSkom, Od Sideoskog manastira 
1 d&a na viSe, na desnoj strani NiSave, pod brdom 
YiSegradom, razvale su od staroga manastira 
koji so zove ^Trnova Petka^ Neki taj manastir 
zovu Jverioa^ M. D. Mili6evi6, kra). srb. 28. 

IVkBldf m, dem, 1. iyer. u Lid, Y. Arseni- 
jevid. 

1. tV^BJE, n. coll, 1. iver. — Izmedu fjei- 
nika u Mikajinu (iverje, koje odskafie kad se 
8i5e jschidia, assulaO, u Bjelos^endevu (vidi kod 
iver), u JambreSidevu (iverje, ali treske kojo od- 
skakaja, gda se drevo seSe ,assula'), u Stulidevu 
(,assulae'), u Vukovu (,die sp&nne, holzabfalle' 
fSarmenta'). Pod gradom zakopasmo se u iverje, 
te tako preno^ismo. Glasnik. 81, 806. (1704). Da 
iverje poodskoSi od svog* paAa kamo daje. V. 
DoSen 98^, Vzmi leskovog iverja. Z. Orfelin, 
podr. 81. Metni a bare bokova iverja. 114. 
Metni naj pre u akov5e iverja leskova. 814. U 
sobi teSe, a na po}a iverje pada. (odgonetfaj 
govor), Nar. zag. nov. 80. 

2. IVEBJE, n. u Danididevu rjedniku: Jverije^ 
kaluderi iz manastira Ivera (vidi 2. Iver) u Svetoj 
Qori : ,Iverije^ 8ava, sim. pam. 5af. 12. Glasnik. 
4, 839 (?). 

iviiR^ilV, adj, uprav pun iverja, ali se upo- 
trebfava u osobitom stnislu. — U naie vrijeme 
u Lid, XT koje je krave tvrdo vime i puno ili- 
jezda, reku: ,Ovoj je kravi vime iver)ivo^ ,Pazi 
kada kupajeS kravu, dobro joj vime ispipaj, da 
nije iver^ivo^ ^Ovaj je trapac iver}iv, ne^d ga 
s mokom razbiti^ J. Bogdanovi6. 

lYEBSEI, adj. koji pripada manastiru Iveru, 
— iMtnedu rjeinika u banidicevu (iver^skyj). Yl 
iverskomb i vb pro6iihb monastyrehb. Domen- 
tijan^ 48. Obytdli iveriiskije igamenb. Mon. serb. 
127. (1347). 

IyETA, m. dem, Ivo (Ive). — xvi vijeka, Selo 
Ivete Bededa. Mon. oroat 268. (1569). — Kao 
preeime u naie vrijeme u Dubrovniku, P. Bad- 
mani. 

1yETI<5, m, predme po ocu Iveti, — xvuvijeka. 
Bodom plemenita ka6e Ivetida. D. Barakovi6, 
vil. 245. Osip Iveti6. u D. Barakovid, vii. 859. 

IY£Tl6l, m, pi, Boeelak u Hrvatekcj u iupa- 
n\ji liikO'krbavskqj, Basdge}. hrv. 40. 

IYEZK!), m. predme, — U naSe vrijeme, Od 
g. Yasilija Ivesida. Nar. pjes. petr. 1, 855. {medu 
predbroijnidma), 

1. IyicA, /. uprav dem. 1. iva, ali se kale % sa 
neke druge bilke. -— D naie vrijeme, a ismedu 
rjednika u Vukovu (dem, iva). Ivica, ras. HSKa, 
6eg. jiva, yva, po(. iwa, iwinka: iva (u mletaikom 
rukopisu)f camepitio (u Siiiskom rukopisu), aiuga 
(u rukopisu xviii vijeka, Darante), iva artretica 
(Durante), 1. Ajuga iva L. (Lambl), v. iva; 2. 
Teuorium ohamaepitys L. (Better, Lambl); 8. 
savrst slatke jabnke (Yeselid). B. Solek, im. 115. 

2. IyiGA, /. ime mjestima (moSe biti isto ito 
1. ivica). a) ime selima: aa) u Bosni u okrugu 
travniikom. Statist, bosn. 180. — bb) u Herce- 
govini u okrugu mostarskom, 240. — b) mjesto 
u Hrvatskcj, — xvi vijeka. K petoj meji ka se 
zove a Ivice. Mon. croat. 204. (1518). — e) phi- 
nirM u Crncj Qori, Olasnik. 40, 80. Sa Ivioe 
visoke planine. Nar. pjes. vak. 4, 500. Pa u}e2e 



Q Ivica vojska. Ogled, sr. 442. Da Iviikntk ne 
uteka TaroL 448. Us Ivica zelenu pianino. 445. 
— d) gora u Srbiji u okrugu uiiekom. H. B. 
Mili6evi6, srb. 578. — e) rijeka na granid Sr- 
bije. Nov. sr. 1884. 85. 

8. IyIGA, /. kr<nj ria platnu, suknu itd. — 
isporedi bug, ivica, irak, pqjas, — NepomuUa 
postai^a, — Limedu rjeinikd u Vukovu: ,dai 
ende (am tach, an der leinwand)' ,latas panni'. 
Yitlale se 2ice na ivioe. Osvetn. 6, 18. — I (vafa 
da u prenesenom smislu) kraj na Umu drugome. 
Sekretari sa da2ni dole na ivici svakoga 5istogt 
pisma ime svoje podpisavati za dokasatelstvo, dt 
je prepis srodan originala. Nov. sr. 1885. 80. 
Na taj nadin sa svakoga tasa sliya se voda a 
obliku klaboka, dokle se naj _ posle ne sl^e na 
pod u naj §ira jedna siniju, is koje se tek preko 
ivica Aenih preliva a v&de. M. D. Mili6evi6, zim. 
ve5. 136. Isto tako i ivica kola visoka je. s don. 
71. Ivica ,margo palpebraram' i^em. ,aageiili- 
derrand^ A. Ostojid (5uo od aSenika }ekiu'8tT* 
iz USica). 

4. IyiCA, m, dem, Iva (Ivan). — Od prjje na- 
Sega vremena, a ismedu rjeinika u Bjelosfjenietu 
(kod Ivan) i u VoUi^iJinu (kod Ivan). Ivica 
(moie biti da pripada pod 5. Ivioa). 8. Nova- 
kovii, pom. 65. 

6. IyIOA, /. dem. Iva (Ivana). — U naie vri- 
jeme (ali vidi i 4. Ivica). I Ivica, pod kosom 
djevojka. Nar. pjes. jak. 418. 

1. IYICiOA, /. dem. 1. ivica. — U r%aie vri- 
jeme. Divojka je ividica brala. (Nar. pjes.) A 
Ostojid. 

2. lYI^IOA, /. savrst slatke |etne jabake (a 
Yaci). B. §alek, im. 115. 

IY1616, m. prezime po ocu Ivid, — U nait 
vrijeme, §em. prav. 1878. 42. 

lYldiN, m. predme (Hi adj, posedvrU?) po 
ocu Ivici. — zv vijeka, Ivan Ivi6in ,de Myrane'. 
Mon. oroat 170. (1500). 

iYI^ITI, lvi5£m, impf. nadiiati iemu (obj^^tu) 
ivicu (vidi 8. ivica). — U jednoga pisea naiege 
vremena. Isto tako i ivica kola visoka je, \ao 
da je je neko mar}ivo iviSio. M. D. Mili6evi6, 
s dan. 71. 8amo je ovaj odsek ovde onde ns- 
Saran po kojim selenim sarava^kom (terasom) 
koji se i sam ivi6i novom sonovratnom str- 
meiia. 88. 

IVICkI PQTOK, m, voda u Srbiji u okrugu 
rudniikom. Caprija preko Ivi5kog potoka. 6r. 
nov. 1807. 351. 

1. IYI6, m. ddi 1. iva. Ivi6, ivovina, Salix 
capraea L. (8ab)ar). B. §alek, im. 115. 

2. 1yi6, m. dem. Ivo. — Od rviu vijeka, Od 
Jakova (isTMdi) Ivid, od Ivida Stipan. And. Eadid, 
kor. 469. 

8. Ivi6, fit. prezime po ocu Id, — Od xvm 
vijeka, Ivan Ivid. Norini 60. Anta Ivid. Bat 
188. 

IYi6eYi6, m. prezime po ocu Ivi6u, — U naie 
vrijeme, Schem. spal. 1862. 29. 

IYI61, m. pi. saselak u Slavoniji u iupaniji 
poieikoj, Bazdije). hrv. 121. 

IyIk, ivika, m, iuma od samijeh iva, — Akc 
kaki je u gen, dng, taki je u ostalijem padeHma, 
osim nom. i ace, dng, — V Vukovu rjeiniku: 
,ein baohweidenwald' ,salicetam', of. iv}ak. 

IyiN, adJ, koji pripada Id (Ivanu), 1 
Jela Ivina. Nar. pjes. vak. 1, 590. Yodi m 
sestri Ivinoj. 1, 592. Majka derka sakopahs vi 



rviN 



105 



&. IVOVI6 



&• j« 4mnk imijela x jofi ona Ivina koga]a. Nar. 
IQes. kims. 1, 107. 

IVINA BABA, /. miesto u Srbiji u okrugu 
tmederemkom, Niva u Ivinoj ban. 8r. no v. 1870. 
886. 

1. fVKA, /. vidi 1. iva. — Na jednom rnjeatu 
xnii v^eka, Bndi jasen, drijen Sestoki, ivka bijela. 
J. KavaAin 195*. 

2. IVKA, m. vidt Ivko. — Na jednom mjestu 
xvi vijeka, Ivka ](iabkovi6. Moil croat. 272. (1578). 

8. iVKA, /. dem, lyana. — Od prije naiega 
wnmena^ a iswudu rjeinika u Vukavu. Iv^ka. 
8. NoYakoyi6, pom. 65. Ja 8am 6a]a bad od jedne 
laDOy da je nafta Ivka isprofiena. M. A. Be}kovi6, 
lat. Dlb. Cora Ivka. 8. ](iabi$a, pri6. 117. 

fyXO, m. dem. Ivan. — isporedi 2. Ivka. — 
Od XT vijeka, a igmedu rjeinika u Vukovu i u 
Dani6i6evu (Iv&ko) Ivko. 8pom. sr. 2, 61. (1414). 
8 Tojavodomb Ivbkom^ Mon. serb. 805. (1420). 
Ivko dijakfc. 511. (1470). Ivko Zori«i6. Mon. 
eroat. 202. (1512). 8tav}a redom jednog do dra- 
gogtL ... a do aebe od Koi^ica Ivka, a do Ivka 
od Omo|a 2ivka. Nar. pjes. vnk. 2, 202. Ivko 
Mifoievi^. Bat 860. Ivko MiSi6. D. Avramovi6 
186. 

lYKOJE, m. vidi kod Ivkojevi6. 

lYKOJEYldf m. pregime. — Vaja da je oHevo 
me biio Ivkoje, alt mu nema potvrde. — Prije 
naiega vretnena. Ivbkojevidfc. 8. Novakovi6, pom. 
188. 

iVKOVAO, ivkdvca, m. ime n^egtitna u Srbiji, 
a) u oierugu biogradakom. Livada a Ivkovcn. 8r. 
noT. 1868. 162. — b) u okrugu kneieva6kom. 
Branik n Ivkovco. 1867. 808. 

iVKOYA^IK! PBI^AVOB, m, eelo u 5r6v$ u 
okrugu jagodmeikam, K. Jovanovid 107. 

fVKOVA v6dA, /. iMvor u Srbiji u okrugu 
buMradskoM. Glasnik. 19, 159. 

1VKOV16, m. pregime po ocu Ivku, — Od xv 
vijeka. Orgora Ivkovi6a. Mon. oroat 95. (1464). 
Ivkovi6 je aa time vladao. Nadod. 58. Ilija 
Ivkovi6. Norini 54. I bogata ku6a Ivkovi6a. 
Nar. pjes. vnk. 8, 474. Dodla £ena Bojana iz 
Jtlovuta, BadiSina 61, na Lazu Ivkovida. Olasnik. 
n, 1, ^ (1808). liilovan Ivkovid. Bat. 189. 

tv^Kf iv)4ka, m. vidi ivik (i radi akeerUah 
~ U Vukovu fjedniku : ,ein baohweidenwald' ysa- 
HoeiamS c£> ivik. — I kao ime mjeeHma u Sr- 
hifu a) u okrugu kragujevaSkom. lAiva a Iv)aku. 
8r. nov. 1875. 481. — 6> u okrugu iabaikom, 
Zuii|a Iv|ak. 1872. 596. 

iy](iANSKI POTOE, m. voda u Srbiji u okrugu 
hruievaikom, M. D. Mili6evi6, srb. 706. 

tvyE, n. ime n^estima u Srbiji, — Uprav je 
eoO. 1. iva. a) u okrugu kragujevaikom, Livada 
u Iv}a. Sr. nov. 1870. 451. — b) u okrugu rud- 
niikom. Livada a Iv)a. 1872. 440. 

IVNICA, /. ime mjesiima, a) u Vukovu rjei- 
miku: planina a Hercegovini (a Drobiiacima) 
M priwqerom is narodne pjesme: San nsnila }uba 
vojvodlna, Andelija Stoja Eara^da, de vas Drob- 
nak magU pritiannla sa Ivnioe visoke planine. 
— b) gelo u ^oeni u okrugu sarajevskom. Statist, 
bosn. 56. 

tVO, wu hyp, Ivan. — isporedi 8. Iva. — Akc, 
K mije^ u voc, Ivo. — U Dubrovniku se obidno 
hak Ivo Ma Ivana apoetokif a Give sa krsiitelaf 
eU ae U$lo na to i na poMi. — U narodnijem se 
PJessMttua naUuri i oknieno: I zapade na Iv' Mi- 
Itttia. Nar. pjes. vnk. 4, 129. — Od xvii vijeka, 



a ismedu fjeinika u VoUi^iiinu i u Vukovu (s da- 
daikom da je po juinom govoru), Moj Ivo. M. 
Divkovi6, alauL 60. S. Hngolin, s. Ivo. F. Gla- 
vini6, cvit. 889*. Mo)en sam bio od plemenitoga 
gospodina Iva tvoga zadru2enika. B. KaSi6, i&. 

4. Djela Iva Frana Gnndulida. L Gandulid iiz. 
Gundali6 Ivo hrabren. J. KavaAin 182^. £to, 
Ivo po}nb)eni, majka tvoja! F. La8tri6, od* 180. 

5. Ivo krstite). test. 185*. Tar6in dvorba dvo- 
rafte a Iva Hrvadanina. Nar. pjes. mikl. beitr. 

1, 58. I dvoje mn ^'ece zarobifie, sinka Iva i 
k6erca Jelenu. Nar. pjes. bog. 25i2. Podi£e se 
Gmojevi6 Ivo. Nar. pjes. vak. 2, 524. Otale mi 
Iva ispratiSe. 2, 526. Pade na um Crnojevid- 
Ivu. 2, 528. Prijateju, Crnojevi6-Ivo ! 2, 581. 
Popi Ivo i ne skvasi brka. 8, 95. Prosi, Ivo, a 
koga ti drago. 8, 95. Mrko bjeSe Golotrba Ivo. 
8, 96. Eako srete Golotrba Iva. 8, 100. Otkoda 
si? gta r za Iva pitafi? 3, 208. Pa kasuje Se- 
Aaninn Iva. 3, 208. Ali dati Iva Evadratina. 
Nar. pjes. istr. 1, 40. Sestrioa Iva Earlovi6a. 

2, 24. Yjema suputnika savjetnika Iva Bako- 
voga. Osvetn. 8, 161. 

IVOJE, m. ime muiko (Ivan), — xiv viJeka^ 
a ismedu fjeSnika u Daniiidevu, Ivoje. Ded. hris. 
5. 71. 

iyOJEyi6l, m. pi, aelo u Bosni u okrugu 
Doiie Tusle, Statist, bosn. 160. 

IVOJNO, m. ime muiko (Ivant Ivoje?). — Na 
jednom mjestu xviii vijeka, I Ivojno i Vojisav. 
J. EavaAin 183*. 

IVOB, m. ime iiekdkvcj vodi, — U narodncj 
pjesmi naiega vremena, Do6era&e na Ivor na 
vodu. Nar. pjes. petr. 1, 824. Ostala je na Ivor 
na vodi. 1, 826. 

IVO§, m. presime. — naie vrijeme. Schem. 
sagr. 1875. 228. 

IVO§EYAC, IvoSevoa, m. pusta u Slavoniji u 
iupaniji virovitHkoj, Bazdije]. hrv. 182. 

iy6§£iVGI, Iv6Sev&c&, m. pi, aelo u Dalmaciji 
u kotaru benkovaikom, Bepert dalm. 1872. 41. 

iy6§£Vl6, in. presime. u hrvatakcj krtyini, 
y. Arsenijevi^. Milan Ivodevi6. Bat 85. — I 
kao ime mjestu: IvoSevi6-selo (UtiAa), aelo u Hr- 
vatakcj u iupaniji modruiko-rijeikoj. Bazdije]. 
hrv. 60. 

1. lyoy, acb'* koji pripada ivi Hi ivama (vidi 
1. iva). — Ismedu rjeinika u Vukovu (,von bach- 
weiden' ,salicis heliois'). Ivova pruia. P. Boli6, 
vinodj. 2, 486. 

2. lyoy, aclj. kcji pripada Ivu. 

iyOYA bIbA, /. mjeato u Srbiji u okrugu 
smederevakom. yiuograd u Ivovoj bari. Sr. nov. 
1868. 412. 

lyOYAE, m. mjeato u Srbiji u okrugu rud- 
niikom. — Postaje od 1. iva. Livada a mestu 
Ivovako. Sr. nov. 1875. 775. 

lyOYA bIyNA, /. mjesto u Srbiji u okrugu 
biogradakom. I^iva na Ivovoj Bavni. Sr. nov. 1878. 
567. 

lyoyiCA, /. n^eato u Srbiji u okrugu buh 
gradskom, — Postaje od 1. iva. Niva u Ivovici. 
Sr. nov. 1875. 890. 

1. lyoyi6, m. presime po ocu Ivu. — U na- 
rodncj pjesmi naiega vremena. Yeli Maksim Ivo- 
viiu. Pjev. cm. 120*. 

2. iyoyi6, m. ime mjestima. a) u DaniHisfm 
fjeiniku: Jvovi6&S me<U je ,Gk>jna' i&la ,na sta- 
denbob Ivoviifc i otb Ivovi6a a YraAa Stdnu' 
(Glasnik. 15, 296 god. 1848?). — b) Ivovi6 (Gxi- 



2. IV0Vl6 



106 



IZ, 1, a, a). 



Ti6i), selo u Bomi u ohrugu DoAe Tiuh. Statist. 
bo8n. 124. — vidi Oriyioe. 

lYOYIE, m. planina u Cmqj Qori. Glasnik. 
40, 86. 

iVOVINA, /. Ivovo drvo. — U Vukavu rjei- 
niku: ,da8 baohweidenholz' ^ifirn^Qi saliois he- 
licis^. Iyi6| ivovinay Saliz capraea L. (8ab}ar). 
B. Salek, im. 115. 

lYOVITA BABA, /. n^eato u Srbiji u okrugu 
vafevakom, Zabran u IvoTitoj Bari. 8r. nov. 1872. 
588. 

fy§A, fit. dem, Ivan. — Od xvi vijeka. IvSa 
is Prisike. Mon. oroat 287. (1585). t u naSe vri- 
jeme u Zagrebu, 

IvSl(5, m. presime po ocu Ivii, — Od xvii 
vijeka, Iv&i6 Jakup. Starina. 11, 84. (oho 1648). 
Ivgi6. Sohem. segn. 1871. 106. 

IVULI^i m. prtBime, — xnii vijeka, Antioa 
Ivali6a morafie bolest L J. P. Lu6i6y iik. 81. 

Iz, praep, ex, a genetivam, pokasuje udafivaiie 
kao i od i s, ali a raelikom da at kod is iatOe 
da je ono ito ae udalt^e prije bih u onome 
(unutra) ad 6ega ae udt^HJe (s ovim predlogom 
u dragom padeiu re6 pokaiaje da je mesto s ko- 
jega 86 §to mi6e opko}eno onim Sto snaSi ona 
sama. D. Dani5i6, Bint 170). korelativno je u. 
— Obifno nema akcenta, nego ae isgovara a rije6i 
Ho alijedi kao jedna rijei, n. p. is glave, is o£ija 
isgovara ae isgldvof is6Sijfiy ah ako je u ovcj 
rijeii jahi akc, C ^^^ *)» g^^ go>i o> ^* dobiva 
krathi akc (* iU *), n. p. is majke, is ka6e, is 
grada, is nosa isgovara ae isxnftjkS, Iskade, Is- 
gr&da, Isnosa. — Bijed je praalavenaka, iaporedi 
atalov. isrb, n/«. hb'b; u aapadnijem je jeticima 
otpalo i, te gUtai u 6ei, i po}, s (i se) ; to ae do- 
godilo djelomiee % u novoalovenakom jetiku % u 
kc^jkavakom govoru a gdjegdje % u iakavakom, te 
ae ieUe tad ne tnoie raalikovati od prijedloga s 
(a gen.)f vidi a i z, ^ lata je rijed i u letakijem 
jesicima, iaporedi lit. iss (mj. i2), let. is, atprtu. 
esse, da bi mogla biti i indoevropaka rijei, iini 
ae po gri, ii, ix i po lat. ex, i i moglo bi poatati 
u praalavenakom jeaiku od jb ; aamo prema lit. 
2 a alavenakom s trebalo bi da je indoevropako 
g Hi gh (gri. v Hi x)* — Po fonetiik^em aako- 
nima s ae mijena u iagovoru prema glaau kojijem 
poUi^e rijei Ho aa Htm dolaai; ttdco n. p, iapred 
beaglaanijeh alova k, p, t, o itd, mijeika ae na b, 
iapred d, ^ (a i ] i J&) na i, iapred 6, 6 na i, 
te ae tako nalasi gdjegdje i piaano^ n. p, isb 
Kabli6b. Glasnik. 28, 51. (1400); is k&igo. Mon. 
Serb. 105 ; is Cemioe. 268. (1889—1405) ; 12 iiega. 
M. Divkovi6, nank. 70*. — kad rije6 Sto je po- 
alije is ima na podetku viie od jednoga konao- 
nanta, is moie dobiti a na kr<nju: isa (Sto ne 
treba pomijeiati a 2. isa); radi akcenta kod isa 
iati je aakon kao kod is, aamo ito treba dodati 
da alabi akc. ^ dolaai na a, a j(M ^ na i, n. p. 
isa Bv&ga, izk dna, is4 sna, Isa gl&sa itd. moie 
biti da u jednom primjeru xni tnjeka atcji isa 
jatra n^. is jntra (M. Divkovi6, pla6. 41); a u 
jednoga piaca zviii vijeka nekoliko puta isa mala 
n^, is mala (F. La8tri6, od' 16. 166. 204; ned. 
805. 403). — U avijem je rjeinicima. 

1. a glagolom koji enaii micane. 

a. aam ae aubjekat miie. 

a) kod pravoga micaina. aa) mjeato od kojega 
ae udafuje aubjekat takovo je da je do auljekat u 
-liemu bio prije uda^iva1^a. a€^a) n^eatoje odaavud 
Hi od liekoliko atrana aatvoreno Hi ogradeno. radi 
'Mtijeh varoikijeh imena vidi kod a (a gen,), u, 
na. Ka pnti koji pohodi izf» Orahovi5i6b u bndo. 



De& hriB. 11. Koji bjeha doSli isa syakoga ka* 
Stjela od Galilee. N. BaAina 142b« Inc. 5, 17. 
IsiSaYSi is doma. L Drii6 52. Kad bi koma 
sama krv adrila is tila. Ant Kad5i6 80. P^a* 
▼aka od usti koja slasi is glave. 168. Koje is- 
bigiviga is Bvojih manastiri. 295. Kad is crkve 
ide, miriie ma dn&a. Nar. pjes. vok. 1, 106. 
8a2aii 6e se oprostiti, is tavnioe isoditi. 1, 140. 
Na Bala&ka jesa do tri glave : is jedne ma modar 
plamen b^e, a is drage ladan vietar duva. 2, 152. 
Podiie se srpski car Stepane is Prisrena mosta 
nbavoga. 2, 155. To isreie, is kule ate5e. 2, 260. 
Da ti s* sdravo is tabora vratim. 2, 817. Ye^ 
on ide is krSme a kr6ma. 2, 868. Sva se }a|i 
is teme}a kala, i prosa se is kale kameiie. 2, 47& 
Zar is &ega mlijeko ide (a ne ide krr)? Nar. 
posl. vok. 86. Is vrane gto ispane, te§ko soko 
postane. 97. Ja poslab sina a Bim da prom\jeiu 
torin, a on kad dode is Bima, doneae dva ta- 
rina. 109. Kad sa se moji is fikole yradali, tvoji 
sa a gkola iSli. 121. Lije kiia kao is kabli. 
169. Namrgodio se kao da 6e ma kiSa is isU 
adoriti. 189. Pobegne is Bogovade a Stadenioa. 
Yak, dan. 4, 9. Isi&avgi is grobova odoSe a sveti 
grad. mat. 27, 58. Kao fito para iside is mje- 
Sine kad se probode. poslov. 848. Jer is kdto 
iivi poskakasmo. P. Petrovi6, §6ep. 87. — oiio 
moie pripadati i ovo: Tudije i2 i&ega iside dah. 
M. Divkovi6, naak. 70>. — t ovo (gdje mj. ii 
moie atajati i s) : SkoSi care Is svoje stolioe. Nar. 
pjes. vok. 2, 88. — metaforiiki, liniS, }abav da 
ide is srca moga van? N. Na)eSkovi6 2, 62. — 
bbb) n\jeato je ve6a Hi mafia proftarija (n, p. 
zemja, pofe, nebo itd.) koja moie i na biti oao^ 
bito ogjranv6ena. u ^ekijem aluiajevima moie mj. 
is atajati i prijedlog s a gen. (kqje vidi), i to 
a i^ekom raalikom u anaiei^u, a i beg toga. Dode 
kako gijan is neba. M. Dr2i6 225. Aleksandar 
is otoka iside. Aleks. jag. star. 3, 281. U leta 
po(e im mana is neba padati. F. Glavini^ cvii 
64<^. Isns is gore Maslinske a nebesa . . . vrati 
se. 178^ Pasti 6e svijesde is tvrdine. M. Orbin 
199. Bje2i is ovoga hada otoka. G-. Palmoti6 

1, 177. Da so ne bih is po puta vratio. J. Ka- 
vaAin 492*. Bo)e so i is po pata vratiti. (Z). 
Poslov. daniS. 9. Svaka voda naravska ili istiSe 
is zemje ili protiSe is neba. Ant KadSi6 121. 
Sinn maiia is neba vedroga. Nar. pjes. vak. 1, 128. 
Sitno drago kameiio is neba je padalo. 1, 175. 
Sko5ih jadna is duSeka. 1, 808. Dok s haberom 
is livade dode. 1, 474. Otkad Jovo is darfi^je 
Seta. 1, 566. Al iside meseo is gorioe. 1, 578. 
Jer is po]a a gora anide. 1, 595. Kad ja idem 
is sem}e Indije. 2, 1. Is svijeta 5ele pobjegofie. 

2, 6. Jadi doga, bjeli is Kosova. 2, 277. Da 
is neba plaha kiSa padne. 2, 818. Kada dode 
osgo is planine. 2, 851. Is daleke sem}e pa* 
taju6i. 2, 492. Nebo bi se vedro rastvorilo, a 
is neba padnalo kameiie. 2, 615. Ali Mitar ii 
planine dode. 2, 680. Ide kiSa i is neba i ii 
spm}e. Nar. posl. vuk. 96. l^jeskovina je is raja 
isifila. 172. Is svija brda teka nebrojeni poto- 
&i6i na sve strane. Yak, dan. 2, 27. Da bi otiSao 
is ]&ihova kraja. mat 8, 34. Kad dode is po|a. 
lak. 17, 7. Koje je onoga )eta bilo nteklo is 
Gr6ke. poslov. 187. Kad je maS doSavfii is Sar- 
§ije naSao je a posteji. 257. — amo pripada i 
ovaj printer: DjevojSioa doSla is mjesta is ta- 
dega. L Gandali6 28. — cce) kao mjeato ae 
ahva6a voda (a i ito drago iitko ili ito kao iitko 
opkojuje aa avake atrane, kao ogaik, vaMduh, obUM 
itd.). Yoda koja isb blatbca pote6e. De& hris. 11. 
Kad sance isade is oblaka. F. La8tri6, svet 201^. 
Is oblaka prsten pade. Nar. pjes. vuk. 1, Hi 



IZ, 1, a, a). 



107 



IZ, 1, b, a). 



I isplovi is Tode Getii&e. 1, 571. Pa se lagna 
mora ia dnbine. 2, 88. Kad moj topaa ia mora 
iaii*o, onda Vaki deti6 poatanao! 2, 442. Ia mora 
ae adraTO iaveaofie. 2, 547. Bakija ia koje akafta 
iakre kad ae uto^i n 6aSa. Yak, poslov. 285. — 
amo moie pripadati i ovo: Yi skodite ia aelene 
trave. Nar. pjes. vuk. 8, 92. — ddd) kao mjesto 
96 moie shvatiti i neito ito njje iupfe, la aabah 
mn 2ivi ogai^ skaSe. Nar. pjea. vuk. 2, 68. Ia 
direka krvca pokapala. 2, 197. PrSte drvo na 
dvoje na troje, al* ia AegtL voda ne udari. 2, 405. 
Da ti padjDe yatra ia nebesa, i pote6e voda ia 
kamftTia. 8, 58. Ia rako ma oma krvca podo. 
3y 174. Ia kamena bi suaa udarila. Nar. poal. 
▼nk. 99. — eeej u gen. 8 ia etoji ne uprav mjesto 
u kqjemu je bio aucjekat nego ono kroB koje pro- 
lan iijoMedif n. p, vratOy usta^ noe itd. Tig raho, 
▼il, b^jelo 8 naome od alata po^i s i&om nije 
iitjelo ni iait ia vrata. N. Na)elkovi6 2, 54. Ia 
luta ma iivi ogad sipa, a ia nosa modar plamen 
aoie. Nar. pjes. vok. 2, 140. Ia noadrva modar 
plamen liie. 2, 421. §to iaide ia asta to ae ne 
povr6e a oata. Nar. poal. yak. 855. Dok ne adari 
kry ia noaa. Yak, posloy. 286. Yidjeh gdje mu 
kry ia o2i6ioe kat)a. Pravdonoia. 1851. 80. — 
»yp kao mjesto se moie shvfUiti i mnoitvo kcje 
.ee tgriie koUktwnijem supetanHvom Hi mnoiinom. 
Por ia yojake prota i&ema pojaba. Aleka. jag. 
atar. 8, 295. latom Stjepan ia taabine dode. Nar. 
pjea. yak. 8, 98. Dok Milod iaide ia Taraka i 
dode meda id. Yak, grad. 78. Yra^a se ia 
roda a dom. 8. ](iabi$a, prip. 84. — amo moie 
pripadati i ovaj printer: Dode a Srbija kao is 
mrtvL Yak, grad. 121. — fygg) kao mjeeto shvata 
96 u preneaenom mnislu i kakva radiia. Prvo nego 
on ia molitye aata ae. F. Glayini6, cvit 400^. 
Sad 6e alage ia lova mi do6i. Nar. pjes. yak. 1, 899. 
Kad mi deca ia igre dodofie. 2, 14 Ide Sima ia 
loya itroga. 2, 78. — hhh) u preneaenom ae amialu 
8hoa6a kao mjetto i ^ekano Hi duievno atane. 
Iaide iab robstva. Okia. pam. Saf. 87. — Ako bi 
iaalao ia te pogibili. Ant. Kad6i6 201. — A ja 
neboga mislim kako nijesam ia pameti iaiila. M. 
Drii6 184. Kako je ia pameti iaiSao. 412. Ia 
pametiy rekoste, iaido. A. Kajiiili6, roi. 26. Da 
iaide (^yjek ia svijestL P. Petroyi6y d6ep. 80. 
(drugo je u ovom primjeru: la pameti iaidi ia 
tyoje toj §to te avridi bratac tvoj. M. Banid 22). 

— Koji bi is poslaha iabldali. Mon. serb. 455. 
(1452). Ako li bi koji iaaSao rodite}a svomu ia 
yo)e i iza poslaba. 462. (1458). Da nc bade asi- 
loyana odiL nikogara iaiti iaa v6re koja ydraje. 
478. (1455). Ia kriposti na kripost se grede. I. 
AD6i6, syit 127. Da se povrati ia grija. 167. 

— laUaedi ia mire, kako abiygi ... Ant. Kad5i6 
900. — bb) ono gdje je bio aubjekat prije iala- 
ieika takovo je da nije potrebno pomialiti da je 
do aubjekai bio u onome, IspadSi ma ia rake 
online. M. Dr2i6 76. Iako6i ma ia raka dijete. 
Nar. p^ea. yak. 2, 20. Gledaha da ga abvate, 
all ae lamaSe ia raka. Yak, joy. 10, 80. 

b) wUcaiie auJbjekta nije poave u pravom amialu, 
aa) a glagolima roditi se, niknnti, cyasti itd, O 
djayice, ti ai ona aem}a ia ke Bog se rodi. J. 
B. Gadeti6 22. Iz momka je zelen bor nikao, 
ia diyojke yinova lozica. Nar. pjea. yak. 1, 244. 
Ia dra£e raia se rada. Nar. poal. vak. 98. — 
f metaforOki, Strah me, ia ove ayetkovine da 
ne nikne na&a Steta. G. Palmoti6 1, 10. Is koje 
(Imbam Bolfje) ovate avako dostojanstvo. Ant. 
Kad5i6 10. — bb) a glagolima ito anaie umri- 
jeiif poginuti itd. On jare ia svita ovoga na 
dnigo stanje priminal biie. 2iv. kat. star. 1, 218. 
DoSa^ koja ne oialosti se, poginade ia paka svoga. 



F. Lastri6, teat. 99». — cc) a glagolima askranati, 
astati (u iatom amialu) itd. Is mratvyihb vaskrase. 
Mon. serb. 77. (1802—1821). Yaskrbsa iaa mra* 
t&yyhb. Dels. hris. 1. Ustade ia mrtvijeh. Yak, 
mat. 14, 2. — dd) a glagolom adati ae. Kad se 
adala ia Brasnice a Dobru&a. Yak, grad. 48. — 
ee) ua iaa sna a glagolima probaditi se, trgnati 
se, astati itd. Probad* se iaa sna. M. Yetrani6 
1, 79. Probadimo se jar, o sinko, i raabadimo 
se iaa sna od grijeha. M. Orbin 18. Iaa ana se 
bted astati. M. Gaaaroyi6 85. Za tim ae kano 
probadi iaa sna. L An5i6, svit. 245. Ne preaa 
li iaa slatka sanka? Nar. pjes. vok. 1, 574. A 
Marko se tr2e iaa sanka. 2, 216. Kad aatanem, 
ajko, iaa sanka. 2, 506. — ff) a glagolima koji 
pokaauju kakav gUUf kao Ho au n. p, govoriti, 
vikati, avati, grmjeti itd. 8hva6a ae kao da gUu 
iilasi. Promisli ko to ia tebe govori. BC. Zori5i6, 
osm. 15. Progovara Konda ia aem)ice. Nar. pjes. 
vak. 1, 272. Progovara ia kola Nikola. 1, 405. 
A grom pa5e ia vedroga neba. 2, 45. No besedi 
amija ia duvara. 2, 55. Pa do8iv)e ia planine 
Vila. 2, 117. Al* ia crkve neSto progovara. 2, 197. 
Javi ma se ia oblaka vila. 2, 409. Govori kao 
ia badi!ia. Nar. posl. vak. 48. Ia oblaka grmi. 
100. — amo moie pripadati i ovo: Pa6e pafika 
ia gore aelene. Nar. pjes. vok. 1, 406. — gg) 
a glagolom viriti. Baka ill prst koji viri ia atrobe 
materine. Ant. Kad6i6 128. Yiri kao miS ia trica. 
Yiri kao spai ia (aske. Nar. poal. vak. 85. — 
hh) kao micaihe ae ahvaia i ooH, amrad. Udara 
ia ^ega vino kao ia mjeSine. Nar. posl. vak. 826. 
— ii) oideAe i iuvene ahvaia ae kao micaike 
a n^eata gdje je onaj ito vidi Hi iuje. ](jaboyca 
ih gleda ia stada. I. Gandali6 588. Bolan baba 
ia dvora gledao. Nar. pjea. vak. 1, 552. A ja, 
be£e, gledim ia prikrajka. 2, 856. — Skroveni 
is laga slaSajmo §to veli. L Gandali6 84. To 
ia kale nitko ne 6cgaSe. Nar. pjea. vak. 2, 292. 
Kad to za6a amija ia davara. 2, 57. — hh) ia 
o6ija, ia vida u preneaenom amialu atcji a gla- 
golima ito anace: neatati. Ia5eana im ia o6ija. 
F. Lastrid, svet. 56*. U tom se ma^ka akrade 
mededa ia o6ija. Nar. prip. vak. 222. I gledaba 
me sve, doklo god se ia vida ne iagabismo. M. 
P. §ap6anin 1, 96. — U) genetiv a ia pokaauje 
ito je i^ito bilo prije nego je poatalo ito drugo. 
Takav bi ia neprijate^a prijate) postao. A. Ka- 
niilid, aar. 147. Ia volant vojnik postade. ato6. 
188. &ta 6e biti ia ovoga djeteta. Yak, lak. 1, 66. 
On je tapi tapan i nikad ia Aega amjetnika. M. 
Pavlinoyi6, rad. 70. — tnm) genetiv a ia poka- 
Buje od iega je ito naHikeno, agradeno, ali aamo 
kad ae miali da je -ovo (n. p. teaaiiem) kao isva- 
deno is onoga. Iz jednoga drveta ikona i lopata 
(biva). Nar. posl. vak. 99. Ia svakog paAa ne 
moie se svetac istesati. 100. 
b. ua glagol kqji je kaujsalni prema glagolima 

kojima ae govori kod a, tj. koji anoHi Hniti 
da ito (objekat) iaide. reienice, u kojima je ova- 
kovi glagol paaivan, mogle bi pripadati i pod a. 

a) uopde. <ia) vidi a, a) aa) aaa). Ki me 
progone ia moga doma van. M. Yetrani6 1, 488. 
IzmaSe mi ardaice is tijela. M. Drii6 487. Koga 
brat izagna iz doma iz svoga. M. Bani6 12. 

1 ia iap]A gvoadja tiite amo ogiieno. L Gan- 
dali6 544. Da m* iavadii amga ia dedarah. Nar. 
pjes. vak. 1, 200. Te iavadi ia ^pova strelica. 

1, 851. Prosa seme ia vrede. 1, 512. Ia ^pova 
vadi ti kolaSe. 1, 540. On ialiva voda ia 6i- 
aama. 1, 599. Pavle aae zla6ene noieve, pa ih 
vadi ia srebmih kora. 2, 16. Digofie ga ia meka 
daieka. 2, 181. Pa prosipa bimda ia jaglaka. 

2, 888. Nek me pasti ia Umnice klete. 2, 880, 



IZ, If h, a). 



106 



IZ, 1, b, I). 



M^jka vadi dojke is nedara. 2, 485. Pa iivadi 
ain^ is egbeta. 2, 418. Is demija sdravo ista- 
rifie. 2, 552. liderao ga is ko2e (dosadio mu). 
Nar. posl. vnk. 106. Mrtva $oeka detvorica is 
]&egove ka6e nose. 188. Trgne is potaje dvije 
Spagarioe. 8. l^jubiSa, prip. 186. — metaforiiki. 
Ni 8 6etiri ko&a ne bi ma is glave isvokao. Nar. 
posl. vuk. 223. — bb) vidi a, a) aa) bhb), Gdi 
is po Bvijeta mno£ sagnana ma6 po}a6ki na tie 
obori. I. GondDlid 820. Od krstjanskijeh igda 
kra)a ako se ovo jedno ocijepi, is prostora svijeh 
sema]a turako se ime iskorijepi. 478. Eako bi 
mogal sve pogansbvo is vladanja sdignati svoga. 
F. Ghlavini6, ovit 286*. Isved' mene is sem]e 
bugarske. Nar. pjes. vak. 1, 126. Glad i ka- 
ijaJca is Sume i&6era. Nar. posl. vak. 41. — cc) 
vidi a, a) cm) cec). Isvadi mi is vode dje- 
vojka. Nar. pjes. vak. 1, 464. Aferim je ma- 
garoa, kad is blata isnese. Nar. posl. vuk. 10. 
Ja pseto is banara vadimi a ono me ujeda. 109. 
— dd) vidi a, a) aa) ddd), Voda isaSeta iz 
cvitja. Ant Ead&i6 111. Voda po mefitriji is- 
vadena is cvita. 121. Pastiti kry is rake oli is 
noge. 545. Sav bi pelen po gori pobrala, is 
iiega bi voda iscedila. Nar. pjes. vak. 1, 290. — 
ee) vidi a, a) aa) eee). Isbijaja6i meda sobom 
jedan dragoma krv n. p. is nosa. Ant. Ead6i6 
80. — ff) vidi a, a) aa) fff), Tko ti me do- 
vede is Vlaha? M. Dr2i6 864. Isagnan je iz 
skapa vimika. Ant. Kaddi6 16. Pa iS6era i&ega 
is svatova. Nar. pjes. vnk. 2, 140. — gg) vidi 
a, a) aa) hhh). Nit* ga je po svomu osade&a jog 
digao is te 2ape. Ant Ead6i6 470. •— hh) u pre- 
neaenom smistu. Da ihb isbavi isb grdha. Mon. 
Serb. 866. (1432). Neka narod 6lGvi5aski is ase 
djavolske iznemei, dostoja* si se s nebes slisti. 
Ziv. kat. star. 1, 228. Isagnite ifiorancija iz vas. 
M. Drii6 224. Pomagati isa vsake toge. Eateh 
1561. F8l>. Napokojne pomasai&e koje diSe iz da&e 
ostanke griba. Ant Ead(^i6 118. — ii) vidi a, 
a) bb), Desnica ti osanala raka, iz koje si strele 
ispastio! Nar. pjes. vak. 2, 80. Al* nijesmo, brate, 
drijemaliy ni is raka Saga ispaStali. 2, 100. Iz 
glave je kose id6apala. 2, 112. Slage &ega is 
stola digoSe. 2, 180. Eoliko ga lako adario, iz 
bojna ga sedla izbaoio. 2, 158. Iz sedla ga ma6i 
ne mogaSe. 2, 282. I izbi ma sab)a is bal6aka. 
2, 408. Iskide ma is ramena glava. 2, 424. 

b) 8 glagdlom dati, vra6ati itd. Lad i mahnit 
bib dat dinare is rnka. M. Dr2i6 258. Daj ti 
nama tvoje muSko 5edo, maSko 6edo is kolevke 
slatne. Nar. pjes. vak. 2, 9. A ja ti se ne bib 
povratio, ni iz rake krstaS barjak dao. 2, 290. 
TeSko onoma kom se is plijena vra6a ! Nar. posl. 
vak. 816. No careve mi kapimo da6e, i is na&e 
predajemo rake. Osvetn. 8, 80. — amo pripada 
i OV(y primjer: Era)ica ma sla2i is slatna kon- 
dira. Nai*. pjes. vak. 1, 98. — Dosta iesto do- 
kui u pisaea dati is sebe u gnaiei^u: ispastiti. 
Dabja is stabra iz svoga to6aha rajska si as. M. 
Vetrani6 1, 8. Oni (ogai^) dava na dvor iz sebe 
odve6e velik smrad. M. Orbin 158. Dati is sebe 
ol* ti poroditi dobro vo^e. M. Zori6i6, osm. 10. 
Davati iz sebe miris dobra glasa. Ant Ead&i6 
189. 

c) 8 glagolima Ho snaie: ugimati, primatif gra- 
biti iid. Pojetb mene grdS&nago isb Vatopeda. 
Mon. Serb. 4. (1197). Eoje si je isb Grbkk doveU. 
59. (1298-1802). Ne mo£e priti ni se kojim& 
asrokom^ iseti isfc naSib& raku. 888. (1427). Jeda 
gto lava is nokata ismem. M. Drii6 824. Is 
ovoga (blaga) sagrabivfii pla6aja dag. F. Lastrid, 
svet 99*. Mala dica isdirabu materam is raka. 
And. Ea&i6, rasg. 7. Iskap* me, brate, is torski 



raka. Nar. pjes. vuk. 1, 214. Zlatan ibrik is 
raka mia ase. 2, 180. Use mene is krvi janaike. 
2, 829. Is riznice pokapide blago. 2, 450. Tko 
odvede koiie is arova? tko odneae blago is ris^ 
nica? 2, 621. Is o6na krasti (sa oaobitom vje- 
Stinom). (isporedi a, b) kk)), Nar. posl. vak. 100. 
Ne bi ma ni oraba is raka aseo. 198. — amo 
moie pripadati i ovo (metaforidki) : Nijesam ja 
to is prsta isisao. 217. 

d) 8 glagolima ito snaie: Bvati, isktUi, wiaimm 
itd. Ako nodas sadac Isokrst isa sna mene ni 
sad sovne, Sto 6e bit od mene? J. Filipovi6 

1, 824^. Ervi Gospodinove koja 6e biti pitans 
is raka Aihovih. Ant Ead5i6 107. Iskati sveie 
sakramente is ruku jednoga bada redovnika. 112. 
Is jalove bi krave tele ismamio. Nar. posl. vak 
98. Taroi na vjera ismame is naroda 860 odt^ 
branih glava. M. Pavlinovi6, rad. 99. — mok 
amo pripadati i ovo: Da vas isa sna probadim 
(iaporedi a, b) ee)), M. Vetrani6 2, 64. 

e) 8 glagolima ito enaie piti i je8ti. u gene- 
tivu 8 is etqji 8ud. On ne pije vina ni rakijs, 
ve^ kava is zlatna fil^ana. Nar. pjes. vak. 1, 4^ 
Tolim s Jovom s lista voda piti, nego s tobom 
slatka malvasija, medovina is kondira slatna. 

2, 642. Is prasna l^nka niti se ije ni pija 
Is prepana Sanka nije grjehote odsrImatL Nsr. 
posl. vak. 100. Srkne malo vina is 5a6e Yak, 
nar. pjos. 1, xi. — amo moie pripadati i ovo: 
Is mnogo je furana jeo b)eba. Nar. posl. vnk. 
100. 

f) 8 glagolima Sto gnaie prepisivaH. Ovoj sve 
ispisahb is k&ige kra)a Stepana. Mon. serb. 106. 
(xiv vijek?). 

g) 8 glagolima koji Bna6e prevesHy preno8iti 
itd. genetivom 8 is pokasHJe 8e jegik (ovi primeri 
ne moga se potvrditi narodnim govorom. D. Dt- 
ni6i6, sint 176). Niki pak is dragih jesika ot 
svoj materinski jezik Inloga i mloga prinesoia 
M. A. Be|kovi6, sat A2^. Pjesme is nema^og 
jezika prevedene. L. Milovanov 71. 

h) 8 glagolima vidjeti i 5ati, ali drukiije ne§o 
kod a, b) ii), ^enetiv 8 is pokoMuje mjeeto gdjt 
je ono ito ee vtdi Hi 6uoe (objekat). Glas is laift 
jedan sa6a, gdi se as gorske dipli sklada. I. Gan- 
dali6 852. Da is mora ter is kopna vidit se mo- 
gafie. F. Glavinii, cvit. 140*. Is vode se nifita 
ne vidaSe do sladene toke Ivanovo. Nar. pjea 
vak. 1, 465. — mogao bi amo pripadati i ovaj 
primjer: Izgledati se iz Isakrsta ... da se ii- 
gledam ja iz tvoga 2ivota. L Dr2i6 88. 

i) genetivom 8 iz j^okaM^je ee ito je bio objekat 
prije nego ee promijenio (isporedi a, b) U)). Ii 
lajka adi} episkopa aSiniti. A. Eani£li6, kam. 122. 

h) 8 glagolima ito gnaSe : Uniti da ito poetane 
(isporedi a, b) mm)), Ead svijet i nebesa Bog 
stvori iz niSesa. I. Dordi6, salt 148. IJ po5sla 
svi godifita stvori stvari Bog iz ni6ta. Y. Dofien 
185. t ovo : Elad bi pravitefstvo odredilo komisija 
is bespristranijeb i a ovome poslu vjefityeh )adL 
Yak, odgovor alaka. 26. — amo mogu pripadati 
i ovi primjeri (u kojijem ee kaie u premeeenom 
emielu). Bog sam is sle stvari i bade omije dobro 
isvaditi. I. Y. Bani6, mand. 6. Bog vadi dobro 
isa zla. M. Badni6 852*. 

I) 8 rijeiima is puSke, is tops itd. pokoMuje u 
podetak micaiiu, premda glagol moie i ne tnor 
ati mtcatitf (isporedi 3). Bi adren is lambarde 
a noga desna. F. Glaviuii, cvit 246^. Po6e biti 
Eroju sa svi strana is svojisi silni lombarada 
And. Ea5i&, rasg. 184. UbiSe ma koi&a is pn* 
iaka. 201. Ead se dva bite a tada vola sajedno 
iz pa^ke. Ant Eadci6 896. Is paiaka abitL V. 
Bogiiid, sborn. 584. 



IZ, 2. 



100 



IZ, 5, a. 



%. newtd giugola Ui je glagol tdkovi da iu 
gnoH udafit€u^e. 

a. ima <e u misU micai^e u pravom smislu, Ib 
naba fiUa, M. Drfti6 118. Naj otrovnija strijel 
u hika rek bi )n6a dat* no moSe. 8. Boba|evi6 
207. 8ve je, Sto svijet gleda i dvori, snije^ na 
minca, san o sori, trenntje oka, sirila is Inka, 
kijem pote^e snaina roka. I. 6nndo1i6 282—288. 
Hnkaha n telo i&egovo strile, kako ono gr&d is 
neba. F. Glavinid, cvit 27*. ,Nato, majko, is 
iii«de mededa', ili: ,Nato is kopusa seca*. Nar. 
pJM. vnk. 1, 880. ^ta je vafia orkya Dimitrija? 
ja 6n yam je sada pretnriti a is rake teSkim 
baadovanom. 2, 212. Na barjaka od slata ja- 
bnka, is jabiike od slata krstovi. 2, 290. Tre6a 
rana is rake kamena. Nar. pjes. vil. 1866. 501. 
Is keee, pa preda ee. Nar. posl. vok. 99. Is oka 
is boka. (makar otkad, otknd ti dra^^, n. p. na6i 
ito, sastayiti). Is ove ko£e nema se kad. ili: Is 
OT6 koie nikud ni kamo. ili: Is ovo ko£e nikad 
se ne moie. (Kad je €oek a kakoj nevo|i a ne 
mote da se pomogne). Is ropstva ikad a is g^oba 
nikad. Is tvojib usta a BoSje nSi! Is osta ti a 
]&edra (a is i^edara oko rebara)! (Kad ko knne 
koga, ovo ma se rede). 100. Ja tikvn n voda, 
a tikya is vode. 110. Jedno kolo is blata a 
drago a blato. 118. Kamen is rake a rije6 is 
osta. 128. Ni mi je (to) a kesa, ni is kese. 221. 
Plrije kad^a is Stambola nego ho^ is Kotora. 
862. Stojan se kre6e a is doma nede. 295. U 
irrad kad ho6eS, a is grada kad te pante. 826. 
U sad vrata iiroka, ali sa is sada oska. 887. 
&uik9k se kao pas is groMa. 861. Na glas gromki, 
k6 gr&d is oblaka. Osvetn. 4, 45. 

b. getutivom s is pokaguje se mjesto gdje obidno 
stofi (mo iem se gavorif te moie stajati ondje 
i u dioba kad se o anome govarif ali se hod toga 
imisli da bi odande moglo isidi ili da bi trebalo 
da tMide, da se te6e: iij riba is mora, a meso 
is koie. P. Hektorovie 49. Be6i 6eda isokola 
Jndi. Nar. pjes. vok. 1, 854. Posna svoga doga 
is podrama. 2, 69. f)e sa tebe gaje is potaje? 
2, 409. Ikcnija, srce is i^edara! 2, 601. Meso 
▼a|a is koie, a riba is vode. Nar. posl. vak. 177. 
— OHIO mogu pripadati i nvi prin^eri: Pjesan 
treda is iesika italijanskoga (isporedi 1, b, g). A. 
BoSkovieeya u I. M. Mattei 852. Na kmetajte 
mene i Milofia sa naSega dara is Latina. 2, 555. 
U kakijem k]&igama is zvii vijeka. Yak, nar. 
pjes. 8, 178. 

e. genetivam s is pokasuje se n^esto gdje je 
ito postaio. a) kad iefadeta rodno mjesto. Bogdanb 
is Geniice. 268. (1889—1405). Cvitimirb isb Ka- 
bU6a. Glasnik. 28, 51. (1400). Jeli vil is gore? 
S. Men5eti6 10. S. Jakov Alfej bi is Kane. F. 
Olavinid, ovit 117^. Re6ena 2ena bi is Milana. 
191^. Blaien Andrya is Bribira. J. Kavaikin 
809^. Od Josipa is Arimatee. F. Lastrid, test. 
201*. Bodom is otoka Eabee. A. Kaniilii, kam. 
666. Gesari is fiima Slavonija dobiSe. M. A. 
Be|koYi6, sat. Bb\ Cija je yojska? is koga grada? 
Nar. pjes. yak. 1, 277. Marka iali i otac i miy'ka, 
a Ancfrga ni otac ni majka, nego jedna is sela 
^jaTOJka. 1, 404. Is syijeta srete 6iri^je. 2, 80. 
li<^im Vi se, brado is syi^jeta. 2, 80. Pijo janak 
eryenikn yino, sloii ma ga is gorioe yila. 2, 518. 
J>oista sam ibestom is Bodima. 2, 641. — b) 
UdMter hod HvoMe i bifke.n^esto gdje se ro- 
dHa. Pa on kapi gospoda statoye: kama Svraka 
dagadkoga repa, starog syata is osoja iai^a. Nar. 
ICJes. yiik. 1, 582. Soko is yraAega gnijesda. Nar. 
posL yak. 291. — Oyo je ona, ka jest cedar is 
libana. F. aiavinid, cyit. 280». Nego iite groSda 
bimberoya is eareya nova yinograda. Nar. pjes. 



' vak. 1, 286. Is tade nive i vligan prge sauvar 
ja. Nar. posL yak. 100. Jedi seje is svoga vrtt. 
118. — c) u prenesenom smislu hod iega dm- 
goga, Vele6 pla6a6: ,0 valovi, is vas li sa moji 
porasi?* I. Gandalid 42. 

d. genetivom s is pokasuje se mnoHvo u ko- 
jemti se istiie jedno ili ¥ieki titatii broj ito pri^ 
pada k onome, A daSa is broja 6e od isabranijeh 
a tminam cviliti. V. AndrijaSevi6, put. 229. Oni 
sa doisto is broja obranije Boiifjt)- P* Lastrid, 
svet. 178*. Ova dakle prilika istine s razlogora 
se jest jedna postavila is dvanaest Sklanab vjero 
krstdanske. J. Matovi6 71. Mnogi is nas. J. 
Bajid, poa6. 1, 16. 

3. ima glagol kqji moie snaOti i pravo mi- 
cane subjekta^ ali ne pokasuje i sam poietak 
mtcaiia, kao kod 1, nego samo mica^ ito postaje 
kasnije. Er na svijeta nije toga mjesta otajna i 
skrovita, gdi is laka Javenoga slatna strijela ro 
dohita. I. Gandali6 460. Ko li jaie ta se vlada, 
kad ih Mavri sriSe is grada. J. Kavai&in 850^. 
Kada im is otoka Kio stigo&e 4 broda. A. Kn« 
niilid, kam. 820. §to 6a janak, astreli mi strela, 
dado Jeoo, is tvog belog lica? Nar. pjes. vak. 

1, 851. Sad 6e pasti basdovan pred ka6a 5ak 
is dragoga hatara. Nar. prip. vak. 89. — amo 
moie pripadati % ovo (u prenesenom smislu) : Kao 
is kAige (n. p. govori, t j. lijepo po redu). Nar. 
posl. vak. 181. i ovo: On se od mene desto akrada, 
ter se a vaie krge kosi, kim' se gisda i ponosi, 
i iz kojih vas svijet vlada. 8. Boba}eyi6 228. 
Leverinska tvrda azeSe, da iz lie bada gospoditi. 
J. Palmoti6 8. 

4. ne samo kod micai^a nego i kod stajaAa 
upotr€b}uje se is, kad se hoie isredi da neito nije 
u onome ito pokasuje genetiv s is. 

a. s glagolom isbivati. Ne izbiva kao kaga is 
Sarajeva. Nar posl. vok. 200. 

b. s adverbima vani, van itd» Ka sem)a jest 
vani is grada. Mon. croat. 281. (1577). Sadac 
sapovida van is Bima glave im odsi6L F. Ola- 
vini6, cvit. 95*. Klodtar biSe blisa porta van is 
grada. 840*. Ynoge (crikve) toliko a Bima, ko- 
liko van is Bima sveti cesar agradi. 874*. 

5. u prenesenom smislu moie is pokasati po- 
ietak kakva dj^lovaiia, jer se shvada kao da ovo 
isUigi is onoga poietka. 

a. vremenu kad je ito poido, a) is poSetka, 
is po(ela, is na6ela itd, vidi isprva, isprvico, 
isprvid, iskoni. Sto je bilo isb na6eLa. Mon. serb. 
570. (1411). Is po^la sem|a saradi griha Ada- 
mo va bi prokleta. F. Lastrii, svet. 178*. Kako 
smo is po6ela rekli. Ant. Kad6i6 218. Bedom 
dok se svi ne isrede, pa onda opet is podetka. 
Vak, poslov. 85. — h) is davna. Isi. davna £U- 
dajaite. Mon. serb. 85. (1258). — c) is malahna, 
is mala (isa mala), is mlada, is mladosti, is po- 
vitka itd, Syoa isb mlada Bogomb y&E|ab)enago. 
Mon. serb. 89. (1880). Kad djeca is mlada sa- 
lade. M. Drii6 142. Isbran is mlada jav^afie so 
i krasbn. Aleks. jag. star. 8, 218. Dobro 6e biti 
mladida, ako is mladosti jaram asbade nositL 
A. Oa6eti6, ros. jes. 67. Ovo je potreba da po6- 
nemo rano, to jest od mladosti, joite isa mala 
(is samala). M. Divkovi6, bes. 211^ Bes milosti 
se i bes reda grabi, dere, ... do is povitka mala 
6eda rastrgnuta po tleh le£e. L Gnndali6 559. 
NaaSen is mlada Igepo se on vlada. O. Palmoti6 

2, 91. Neka se naa6e jo6 is malahna tako 6initi. 
M. Bijankovi6 48. Kad se is mlada ma6i i jaram 
na se klada. J. Kavai&in 76*. Porodi se a po- 
jati, ter is mala hti drhtatL 888^ Nego je od 
potiibe is maU dobro ib prigibati. A. Ba6i6 188^ 
I da lapeS moli sndoa, da ma prosti, jer da so 



IZf 5, a. 



110 



IZ, 6, a. 



nauSio is malana krastr. J. BanovaOi pripoy. 60. 
U krsfjanstvu imaja sknle i mefitri te jol isa 
mala di6ica nan6e potribita otajstva. F. La8tri6, 
od' 16. Yiditi ditofioe svoje joS isa mala napri- 
dovat a madrosti. 166. Difiiou nauSiti iza mala. 
204. Da vi sinove vaSe i k6eri isa malana dr- 
Site a strahu Boiijema i svomu. ned. 805. Is 
malahna va|a di6ioa a ovoma aviftbati. Ant. 
Kad6i6 245. Da bi se is malahna uyjeibali na 
pravo bogo|ab8tyo. J. Matovi6 158. Ako ne po6na 
IS detinstva rasanmo misliti, poslo ne6e mo6i. 
D. Obradovid, basn. 278. Dvoje mill u milosti 
raslo, is malena od tri godinioe. Nar. pjes. vnk. 
1, 252. Dva se draga is mala gledala. 1, 290. 
Oni an se is malena gledali. 1, 401. Da nijesam 
joS is djetii^atva znao od avojijeh atarijeh. Yak, 
odgovor nlakn. 80. Dijete je is malaSna avojn 
teliku na alikane nkasalo. M. Pavlinovi6, rad. 
70. Is djetinatva im se priuditi radnom poalo- 
Taika. 136. 

b. geneHv a is gtcji ^otovo €idverb\ialno, jer 
pokaitujuH da djelo poitiie is naj hraoUe atrane, 
istiie da se potpuno isvriuje, a) is korijena, is 
teme|a itd, Yrtara ne )ab)u ki is korena selje 
iakida. Aleka. jag. atar. 8, 820. Koji misled! is 
korijena privratiti yjem katolifianaku. J. Matovi6 
251. Eoliko je lako udario, vita jeln is korena 
krenu. Nar. pjea. vnk. 8, 87. Enko) va)a is ko- 
rijena iSSnpati. Nar. poal. vnk. 168. — Sav ae 
6ardak is teme)a treae. Nar. pjea. vnk. 2, 872 
Sva ae }a)a is temefa knla. 2, 478. Bog 6e vas 
is teme|a amfiiti. 8. ^abiSa, prip. 76. — Da an 
poSli brda pomfiiti, ave bi aedam makli is atijena. 
Oavetn. 2, 79. — b) is (isa) glaaa, isa avega glaaa 
ltd, staji UB glagoie ito pokasuju viibati^, pjevaike 
itd., te istiie da ovo biva 8 naj vedom eilom (vidi 
glaa, a, f) ee)). Neka ae proalavi i&e Ijepoa is 
glaaa. 6, Men6eti6 82. Ne moj to ae pripadnnti, 
da is glaaa poklikni brajena Andrijafia. P. Hek- 
torovi6 19. Ter is glaaa vi6e, tuj Skoda iale6i. 
65. Is glasa vapiamo a pla^em od iaiosti. 72 
Kokoi hvala mno2 is glaaa krekaje. N. Dimi- 
trovi6 12. Ter aina avojega is glaaa plakaSe. 
N. Na}edkovi6 1, 189. Za6nimo avi pjeaan is 
glaaa do nebi. 1, 226. Zove ga is glaaa. M. 
Drii6 85. Eliknite is glaaa, da ae Bog proalavi. 
479. Pjevajn6i is glaaa re6e ovo. A. Ga6eti6, 
roa. mar. 182. Neka jezik moj alaviti bade is 
glaaa pravda tvoja. I. Gunduli^ 201. Is avijeh 
glaaa on ovako ne savapi, neg* sagrmi. 475. 
Pigmeji is avega glaaa pojn. Q. Palmoti6 2, 255. 
Yapija6i isa avega glaaa. P. Badov5i6y na6. 260. 
Zavapi is glaaa. L An&i6, avit. 224. Yiknn is 
glaaa, tere kli6e. J. Eavaiiin 484i>. Po6e6e isa 
avega glaaa rngati ae Tarkom. A. Eaniili6, kam. 
825. Pak povika isa avega glaaa. And. Ka6i6, 
rasg. 86. ZajaukaSe is glaaa. L. YIadmirovi6 
18. On povika isa avega glaaa. Nar. pjea. vnk. 
1, 580. Od radoati pjeva isa glaaa. Pjev. cm. 
12*. Zove Nikao isa avega glaaa. 84i>. Zanpila 
isa avega glaaa. Nar. pjea. iatr. 1, 60. Yi6e isa 
glaaa. Yak, rje6n. kod isa. Yi5a ho^e isa avega 
glaaa. Oavetn. 6, 29. Vikne Baia isa avega glaaa. 
8. ^nbiSa, prip. 79. PoSne is glaaa da ta2i. 177. 
Na amrlom ^aaa is glaaa je savapio. M. Pavli- 
novi6, rad. 128. u ovijem primjerima va}a da 
Mnaii Ho % na glaa, a glaa, glaaom (vidi glaa, a, 
f) aa)): Podira6 od daSe is glaaa azdah moj. 
N. Dimitrovi6 69. Da is glaaa govore ma ,credo'. 
M. Orbin 82. drugo je is jednoga glaaa, vidi 
glaa, a, g)» Povika&e is jednoga glaaa. S. l^ja- 
biSa, prip. 145. Svi grknaate is jednoga glaaa. 
Oavetn. 8, 27. — sliino je ovame i is grla: Yiknn 
MiloS is grla bijela. Nar. pjea. vak. 2, 158. Ona 



ode avom bijela dvora kakaja6i is bijela grla. 
2, 819. Yide Marko, pa is grla viknn. 2, 24a 
vidi drugijeh primjera Kod grlo, b, a), i ia vrata. 
Laano je is pana vrata pjevati. Nar. poal. vak. 
166. — c) metaforidki : Is petnih Sila (n. p. trn- 
diti ae oko Sta, t. j. is ave anage, ito ae god 
vifie mo£e). Nar. poal. vnk. 100. Boric aam aa 
i prijeSio is petnijeh Sila. 8. ^abifta, prip. 15. 
Udri Todoaije da ae prije6i is petnijeh £ila. llSi 

— d) sliino se kaie u duievnom smislu is area, 
isa avega area, is dnfie itd. Ako isa avega area 
oije6a Boga aebe ne podloSe. B. Kafii6, naaL 14 
Da bi i ti }abil i&ega is tvojega area avega. A. 
Georgiceo, pril. 11. Izpovide ae s bolestia is 
area. I. An5i6, avit. 98. Is avega area moga 
bndem bolit neprestano. J. KavaAin 555^. Ako 
je bndemo is draga area ob)abili. B. Zoseri .55. 
Ako ae pokajefi isa avega area, Bog 6e ti opro- 
atiti. J. Banovao, pripov. 86. tjabiti Boga ii 
avega area, isa ave daSe. F. Laatri6, od* 268. 
Is aveg ardea iii |abe6i. P. Kneievid, 2iv. 28. 
Koji bi bogo)abno i is area proaili bo2anatvena 
pomo6. J. Matovi6 484. ^abi6eS Boga is avega 
ardea i is ave duSe. I. Yelikanovi6, upat. 1, 884. 
Da on vene is ardakoa avoga. Nar. pjea. vak. 

1, 385. OpraS6am is avega area. 8. l^jabifia, prip. 
148. — j^abiti Boga is avega area, isa ave 
d u S e. F. Laatri6, od' 268. — Slavite ga is ave 
mo6i. P. Eneievi6, piam. 69. Kra)em . . . dajemo 
niko avitoviie poStene a prignaf»jem tila, a Boga 
is ave pameti, vo)e i jakoati a daiom i tilom 
klaiiamo ae. J. Banovao, rasg. 77. — Trnditi aa 
oko gta is ave anage. Yak, poalov. 103. 

e. u prenesenom smislu geneHv s is pokoMuje 
poietak, isvor miifei^u Hi govoreiku. a) kod mi- 
ifeika, posnavaiia itd. Ovo moSemo prooiniti is 
iivota tileanoga, koji jeat prilika Sivota dahov- 
noga. J. Banovac, rasg. 199. Is sore je viditi 
dan oni vasdan kakvi ima biti. A. J. Knesovi& 
10. Dobro ae pro)e^e is rana posnaje. Nar. poal. 
vak. 61. Is jatra ae vidi kakav 6e dan biti. 99. 

— b) kod govoreAa itd, I is ovi ^e k£iga aadao 
aaditi. J. Banovao, rasg. 5. Imam vam re6i is 
aata av. oca Grgnra Nazians. F. Iia8tri6, teat 
208^. Eako gori rekoamo is naaka tridentin- 
akoga. Ant. Ead6i6 7. U potribi mogla bi le 
miaa re6i is rukopiaa. 92. PokaSi mi ta broj 
(sakramenata) is avetoga piama. 112. — mogh 
hi amo pripadati i ovo : Zara5nica govoraSe tada 
is prilike i kipa a. crkve. F. Lastrii, avet. 67^ 

d. amo mogu pripadati i ovaki pr insert. On 
poteie rakam* i nogama, popacaja rake is ra« 
mena, popaoaja noge is ko)ena. Nar. pjea. vak. 

2, 416. — Sjekni ka* smtja is kraga. Nar. poal. 
vak. 287. — Zlo je mene iselo is leba, a gore 
me is vina popilo. Nar. pjea. vak. 2, 484. — 
Pa6e sem|a ne atreae ae, neg nsdahna is dabine, 
miloa Boija da gane ae. P. Eanaveli6, dabrovn. 
14. Ead ne aijeva is dna greba. J. EavaAin 90^. 
Tim kad jedno vaj ispaati tja isa dna area avoga. 
434^. Erato iza dna krenaSe ae avi temeji gora. 
I. Dordi6, aalt. 45. Zaka&enn (djevojku) isa dna 
potegnu i isvadi. A. Eaniili^ ato5. zm. On 
is kotla izvadi vriloga ba§ isa dna golom rakom 
avi to. Nadod. 86. — Jedan is viaoka aokol savijav 
se odagna ja. P. Zorani6 27^. Faraan 6e od i»» 
toka jadno bnbnnt is viaoka. J. EavaAin 215^. 

6. t usrok se moie shvatiti kao po6etak dj^o^ 
vahUj te se sato u ikekijem slu6ajima isriie gS' 
netivom s ia. 

a. kod i^kijeh imena apstraktnijeh 8h9a6a se 
kao da je usrok isto ito postane, ievor, Srodatvo 
is bratetvenoati. Y. BogiSi6, shorn. 208. Eamstvo 
is berme. 887. 



JZ, B, b. 



Ill 



JZ, Sy b. 



b. hod $ame rijeii mrok. PUtSe kra|ica ii dva 
mroka. A. J. Knesovi6 260. Is uiroka, koji bi 
■6 lamo mogli opravdati, sami doyo)no ne ]k>- 
nuga ono a Semu sa daini drage apa6ivatL 
Yaky pism. 26. — amo pripada i avo: Pogledaj 
rane noga Isiisoyi, i isiakcg od tvoga Bpa8ite}ai 
nrad ko|ra airoka slamena od rana ostavi a 
slavni Dogu tvoji. SlnSaj pak fito ti odgovara: 
lOstavio sam i, da neka snaS, da ne iStem osveta 
proti mojim nepr^atelem ; drogo, da nsadim a 
•roe tyoje bilige make moje; tre^e, da ti gle- 
daJQ&i ovako nemilosrdno raAene noge moje, po- 
inadei da nge na6ina spaaiti se bres kriia i 
rana od pokore'. Is ovi se smntii griSni^e, i sa- 
stidi. IC Zori6i6, osm. 116. 

e. uMToh je u duievnom gtai^u, miHenu, o^e- 
iaiku iomoga 8ubjeki<i, (n prenesenooi znafieAu 
moie dragi padei a ovim predlogom zna6iti ozrok 
radiki kakvoj ill ono 5to koga na An nameri ; ali 
po proetome inadeAu Aihova treba da je po^etak 
takoYoj rad^i opko{en onim fito ina6i re& sama 
koja stoji a drngoin padeia, a budodi da je 
rad^ pre nego se a delu pokaie a onome ko je 
radiy la to treba a Aema da je i ono (tm ma 
je radiki po6etak opko)en, t j. re£eni azrok. D. 
Dani6i6, sint. 184). Is slabosti SloviSaake pade 
y grib. Kateh. 1561. GT^. Boie Isaae, koji is 
privelike }abavi syrha nas, tvoje prisveto tilo 
sa brana i posvedenije diifie nafie jesi ostavio a 
•vetoma sakramenta svete oit^e. Asbakv. 1690. 
25. Nisam is obolosti ova postavio. A. J. Kne- 
sovi6 u. Od kojib ee (griha) is (abavi tvoje sa 
srim srdoem kajem. A. Kaniilid, bogo{abn. 110. 
Is ove )abavi kajem se. 582. Is Sale amo odavde 
le6eli bes nevoje, tok od obijesti, a danas mi po- 
le6eti nedefi? Nar. pj'es. vak. 2, 111. Da so ga 
bra6a is savisti ostavila na ovome fiardakq. Nar. 
prip. Tok. 12. Tadi pisateli koje is nesna^a, 
koje is savisti, ili is {abavi k svome naroda noj 
•laynije i naj snatnije dogadaje isostave ili na- 
opako pifia. Vnk» grad. predgovor. Droge aram- 
baie moiebiti is savisti stana govoriti. dan. 8, 181. 
Znam da is nesnaAa ovo nfiiniste <iyeL ap. 8, 17. 
Ja ovo 6inim samo is ^abavi k naSema narodnom 
jesika. pism. 22. Oni is savisti i is pakosti re- 
oensiraja. 63. Da ogledaja, 6ini li to dgete is 
ladoeti ili od svoje yo{e. iiv. 288. Ovo sa sve 
ovako . a mojoj ka6i preda mnom govorkali, a 
ko is iale. S. Milatinovi6y ist 234. Mleoi sa is 
lokavstva omotali ToHSina a ova rat. S. ](iabida, 
prip. 119. Mi se siromasi is Jabavi bratimimo. 
187. — amo pripadaju i ovaki primjeri u kqjima 
ne radi grawuitikalni stdjekatf nego $e on ahvtUa 
poiivno (kao objekat) prema drugome (logiinome) 
embjekiu koii ee ne ieride. Po viioj Sasti is sa- 
moga sla obiSaja biva. D. Obradovi6, basn. 181. 
Is iale i proso nikne. Nar. posl. vok. 100. Is 
Sale se i deoa radaja. 101. (Drak6iji asrok stoji 
rogobatno a ovom padeSn s ovim predlogom, 
n. jp. Is rasliSni tadal^i opstojatelstva nig poslije 
pnstana svi da se poS{a poslanici. V. 8. Kara^i6, 
dan. 8y 219. a poelovici: Is Sale proso nikne. 
PosL; istina, drago je Sto nikne a dragi Sto se 
Sali; ali je asrok opet dobro kasan, jer joj je 

g>tpon smisao: is Sale se a6ini te proso nikne. 
. Dani6i6, sint 184—185). 
7. ikek^em genelivinui $ is (kao n. p. is jatra, 
n rana, is po^tka) pokaet^e ee ne eamo vrijeme 
kad Ho po6ii^ (vuU 5, a) nego % uop6e vrijeme 
kad Ho oiva^ ali ietiiuii evagda aa ovo biva 
prije 6ega drugoga^ Hi uop6e da biva rano. Dsn- 
nioa isfc aira s^'ajaStii. Ok&s. nam. Saf. 61. A 
krv ova od gaStcra sve nemooi goni isnotra, 
tko se maSe Aome is jatra do tri loratii il' s Ve- 



tera. Jedapka nesn. pjesn. 288. Da podemo is 
jatra rano teSati a Aegova vinograda. BL Div- 
kovi6, bes. 211i>. Isa jatra dragi danak k majci 
dode Isns sinak. pla6. 41. Koja si (odluku) bio 
is jatra a&inio. P. Kne2evi6, osm. 48. 6eato a 
ve<5e pla6e koji se is jatra smijao. Nar. posl. 
vak. 846. Obi6no is jatra ido. PravdonoSa. 1851. 
27. — 8 Marijom pospipeSi se mrakom hode6 
veomi is rana. L V. fiani6, mand. 86. — Oni sa 
is po5etka pisali gotovo viSe slavenski nego raski. 
Yak, pism. 21. Is po6etka svak svoj posao radi 
dobro. poslov. 266. Kome is po5etka sre6a ide 
a napredak. 260. — • od vremena prenoei ee na 
mjeeto. Is po6etka ima proti v ovoga pogrjeSaka. 
Yuk| nar. pjes. 1, vii. 

8. u Mcijem sluic^jevima etoji gen. e is adver- 
bijalnOf te kod toga is guhi vUe ili ma'Ae evoje 
pravo Knaie/Ae. 

a. tf genetivu eu eupatantivi, a) is podmakla, 
is potaje enaii Sto i podmuklOf potajno. Sad pro- 
goniti ga is podmakla, sad ma asrokovati Steta 
o5ita. F. Lastrid, od* 245. Da me ovde is po- 
taje traja. 8. ^abiSa, prip. 68. — tako i is pri- 
jevare enaii Sto na prijevara, varkom. Da gle- 
daja kako is prijevare obojica a jedno vrijeme 
da nbija. Yak, dan. 8, 206. Kako bi Isasa is 
prijevare nhvatili i abili. mat. 26, 4. — b) is 
abaha, is nenada, vidi isnenada. Yojska rapi is 
abaha. 8. ^abiSa, prip. 117. Ako paSa adsjri is 
abaha, iskopade nas. 180. Smrt is abaha akrade 
mi mater. 218. — e^ is vara, vidi kod var. — - 
d) is strane, is strana, kao na strani. Za £etami 
bosanskime janaoi opet staha is strana. L Gan- 
dalid 826. Ni2e Kladova snada se na saha oso- 
bito is YlnSke strane sidine od Trojanova mosta. 
Yak, rje5n. kod krajina. — e) is okola, kao na 
okolo. Is okola stoje i gledaja (radi gledaja moie 
se pomisliti i na enaMe kod 1, a, b) ii)). Yak, 
ije6n. kod pimik. t u preneeenom emislu. Gk>vori 
se slo na sedmi na6in, ne prav^em patom, na 
kako is okola. D. BaSi6 93. 8 i&ekijem se od 
ovijeh di£e onSas, a s Aekijem is okola. 93. — 
f) isa sada, kao osada, straga. Dilavera poda 
prijeki smrt i adorac isa sada. I. Gandali6 546. 
vidi i isasad. — g) is asta kazati, govoriti ietiSe 
se kao suprotno drugome na6inu govoreha (n. p. 
piemom). Nego 6e vi kazati gospodar Doka i is 
asta svake poslove. Glasnik. ii, 8, 127. (1708). 
Neka vam is asta kaSe, Sto je vidio. Glaanik. 
II, 8, 208. (1717). Do sad smo nikoliko pata is 
asta govorili goapodara birova. 257. (1720). — 
h) is Sasti, kao na Sast, sa 5aat, a 5aati. Ovo 
ae i danaa drii is Saati. PravdonoSa. 1851. 25. 

— i) is polovine, is tre6ine Ud. upotrebfava ee 
kod ograniieiia u Meijem sludt^evima, Kod te 
vrsti sakapa sa naj obi6nyi is polovine ili tre- 
6ine i r^jetko is £etvrtine. Y. BogiSi6, shorn. 475. 

— k) is tri pata kao do tri pata. Is tri pata 
Semlak a5iniSe. Ogled, ar. 478. — I) nije dosta 
jaeno is asde, is disgina ito se n<jdaei u narodnoj 
pjesmi i u posloviei: u prvof kao da enaii: sa- 
tegnuvH disgin, ali u drugoj moglo bi na protiv 
enaiiti: popustivH uedu. Pa je Krla prve aa- 
atigao, pa on S Aima is dizgina ide. Nar. pjea. 
vok. 8, 240. Malo zeki dizgin popaatio; pa on 
goni Ivan-kapetana; malo goni, al' ga atiie brso, 
na spram Aega aatavta zelenka, te ma seko ide 
is disgina. 8, 241. Is asde a Badim. (Kad ko 
ono Sto je teSko voli da je lako nSiniti. ,is asde' 
va|a da se misli: asjahavSi koAa i asevSi asda 
a rake oti6i ne odmorivSi se). Nar. posl. vak. 
100. 

b. t« geneHvu eu adfektivi. a) is laka, is go- 
tova, kao lako, gotovo. Is lahka se aSge sama 



IZ, 8, b. 



112 



2. IZA, I, a. 



gdi je blizn ogi&a slama. P. Vitesoyii, ovit 7. 
<3e8A Slovik ne knpnje to is lahka i damje. 49. 
Niki pak iz dmgih jesika is gotova mloga i 
mloga prinesoSe. BL A. Be)kovi6, sat. A2b. — 
b) is daboka kao duboko. ZaSto ktje spat is dn- 
boka. L Dr2i6 121. — e) vidi isnova, istiha, is- 
blisa, isdaleka itd, 

9. u jednoga pisea 6akavca xvii vijeka stoji 
is fnj, 8 (s gen.) moiehiti s toga Ho je jedno % 
drugo iggovarao s. Glavar meStarski is sida vi- 
sokoga pade doli. F. Glavini6, cvit 18». Her- 
deran is jednoga pade tarna napol mrtav. 18*. 
Is ko£a ga vrie. 84^. Eo2a, s kom biSe oba5en, 
tivriB is sebe. 77*. Nik I is kriia osloboditi ga 
nastojahu. 117^. 

10. u Crnoj Gofi se kaie is m;. od u ova- 
kovijem primjerima (jamaino jer se misli: is Jo- 
vanove ku6e). Donesi is Jovana sjekira (a Crnoj 
Onri i po Zeti). Yak, rje5n. kod is. 

11. ti avoj reienici: Is dan a dan, t. j. svaki 
dan. Yak, rje6n. aioji dan poslije is nepromije- 
ikeno po 8voj prilici prema drugome dan. — ispo- 
redi t isasad, isdaleS. 

12. sastavla se is t s drugijem prijedloBimaf 
vidi iskraj, ispod, ispred, isred, iza, isdno, is- 
meda, isnad, isradi, isvan. 

13. is se slaie s gldgolima, treba dodati da 
to biva obiino joi i u staroslovenskom, u novo- 
slovenskomf u bugarskom jesiku; u ostalijem sla- 
venskijem jeMieima obiinije je mj, is rijeica vy^ 
te se u ieikom^ pofskom, gonkem i donem lu- 
iUkom is (u obliku s) vrlo rijetko slaie s gla- 
golima. 

II. is moie usdriati svoje pravo snaieiie kod 
neprelagnijeh glagola, te istieati da se subjekat 
udafuje od n^esta u kcjemu je bio (vidi I, a), 
». p. kod isi6i, isletjeti, ispasti, iste^i itd. 

b. t kod prelasnijeh glagola Sto gnaie: diniti 
da se ito udaluje od mjesia u kojem je bilo (vidi 
If b) is moie uMdriati pravo MnaMie istiSuii 
micane oljekta, n. p. kod isvaditi, iznijeti, isba- 
yiti, isabrati, istjerati itd. 

e. i 8 glagolima prelasnijem, kojijem nije sna- 
ieiHe kao kod b, is moie uMdriati pravo znaiei^f 
jer glagol sloien s is moie enaiiti: dobiti (t j. 
uiiniti da objekat dode k subjekiu it i^ekog mjesta) 
radeH ono ito Mnaii glagol nesloien, n. p. kod 
ismoliti, isdvoriti, islniiti itd. 

d. erutieiie se kod is moie prenijeti od pra- 
voga mjesnoga na takovo da znaii da ve6 n« 
ostaje niita na iemu bi se mogla vriiti radiia 
koju Mnaii glagol. s toga is moie pokaeati i 
uop6e da je ova radtia savriena, ali svagda 
ve6om silom nego drugi prijedloii, tako n. p, is- 
jesti tnaH ne samo savrie^ jedeiia kao pojesti 
f dojesti, nego istHe da ve6 nema Sto bi se moglo 
joi jestif tako je i istroiiti prema potrofiiti, isa- 
gi&iti prema sag&iti itd. a) neprekuinijem gla- 
goUma koji gnaie uniitavoH se. Hi propadati, 
Hi uopie mijenati se na gore is dava stlnije Mna- 
ieAef n. p. kod isginati, isgoijeti, isvjetriti, isa- 
gAitiy isgladj&eti itd. — b) tako je % kod pre- 
hunijeh glagola ito Bnait uniitavaikej n. p. kod 
isjesti, ietrofiiti, iskrariti itd^ a i kod drugijeh, 
n. p. kod isprati. iSiistiti, ispuniti, iskoriti, is- 
lije6iti t^. gnaiene je da nema nijednoga dijela 
od objekta na kojemu se ne vrH radiia. radi so- 
moga is moie gdjegdje glagol dobiti BnaieAe uni- 
itavaAa, ako ga i po seoi nema, vidi n. p. 2. 
istraiitL — e) s refleksHmiJem glagolima moie 
gnaUti da subjekat ittrhnje radiu (koju bi po- 
kasao aktivni glagol) koliko se moie^ n. p. is- 
bJuTrnti se, isigrati.se, islagati se, isplakati se 
itd. — d) sHnijs anaUike moie biti i s toga ito 



se istiie da kod prelasnoga glagola ima mnogo 
objekata, n. p, kod isroditi, isvarati itd.^ Hi kod 
neprekusnoga Hi pasivnoga (sa se) ima mnogo 
stAjekaiaf n. p. kod isamrijeti, isginati, izroditi 
se itd. — kod glagola ito su ve6 sloieni s po, 
pre, pri, pro moie se istieati da dijelovaike pre- 
laei s jednoga objekta Hi subjelUa redom ms 
ostaUf n. p. kod ispogibati, isporasbolijevati, is- 
prekidati, ispribijati, isprosijecati itd. 

1. IZA, vidi is. 

2. iZA. praep. s genetivom, tastavUno: i.-», 
pokasuje uprav micai^e s n^esta pred kojijem je 
ono ito je u genetivu (s ovim predlogom dmgi 
pade2 pokasuje micane s meeta koje se kasiij« 
predlogom ,Ea* i Sestim padeiem. D. Danidii, 
sint. 185^. — Akc. je kao kod ispod. — Od rr 
oijeka (vidi kod 2, a), a iemedu rjednika u Be^ 
linu Gpost' 27 8»), u VoUigifinu: ,dopo' ,niMh' 
(kod is), II Stulidevu (,post, postea, deinoeps etc^i 
u Vukovu: 1. ,von der hintem seite, von jonseiW 
,a parte postica' s primjerima: dode isa ko6«; 
lasno je isa grada Btrije}ati. 2. ,nach' iposf ,(111 
der seit)' s primjerima: isa toga; isa sime toplo; 
isa ki&e sance; dodoSe jedan isa dragoga. 

1. n^estu. 

a. Mnaiei^ je kao Sto je sprijeda kagano, mi- 
caiie moie biti kod subjekta Hi kod objekta (itpo- 
redi is, 1, a i b). a) kod pravog micaiki. Ovo 
ovi is daleka dodu, i ovo oTi isa mora. N. Bs- 
Aina 79». isai. 49, 12. Isa otoka od Teneda cmi 
se aga a to isvaia. I. Gandali6 864. Grnac skidd 
slatna mahramu isa pasa. 890. Isa pasa 8ab|a 
trSe. 588. Da ga je isvadio isa oyaca i isbavio 
od Sanla. M. Badni6 282». Mjeseo blidi isa goii 
da ga ngljeda van iside. A. Yita|i6, ost. 257. 
Usta isa trpese. J. Filipovi6 1, 14^. Bad to 
smntAe nstade isa trpese. E. Payi6y ogl. 888. 
Digna se taj (as isa trpese, ter ga elijedi. 9. 
BaSi6 198. Sve spavafie kano i poklano, a isade 
misec isa gore. And. Ea6i6, rasg. 189. Isa er- 
noga mora opet niki slovinski narod dode. kor. 
418. Da misnika nte6e isa snba mryica kmbt 
oli mesa. Ant Kad&i6 75. Da bi komu bodilt 
kry isa sabah. I. A. Nenadi6, naak. 184. Isteklo 
je iarko sance 6a isa gore. Nar. pjes. yak. 1, 48. 
Donesi mi yode iza gore. 1, 598. Ako t^ tronim 
biser isa glaye, ja sam tebi biser kapoyao. - N«r. 
pjes. vil. 1868. 446. I on yadi no£e isa pass. 
Nar. pjes. istr. 1, 24* Potrie kao kebu isa po- 
jasa. (Kad ko Sesto £im prijeti ili onako Sto go- 
yori). Nar. posl. yak. 257. Dok se isa brda po- 
moli brk. Nar. prip. yak. 5. 8ko$i sec isa grms. 
54. Isyadi no£ isa pojasa. Yak, dan. 4, 88. Ksd 
ho6e da astane isa trpese. rje6n. kod moliti se. 
§$epa mala pnSka isa pasa pa a i&ega poSkom: 
syek! PraydonoSa. 1851. 80. — 6/f u ovijem 
primjerima ima se pravo micaiHe u misU, aks i 
nije isredeno. Zorome rane6i jak ptice isa gor. 
k. MenSeti6 144. Djeysto mjeseo, djeystye }abi 
yedro sance iza gora. I. Dordidi, osd. 188. — 
amo spadaju i ovi jmmjeri, u kojima imui iglagoli 
€Ui ovaj nije u uiqj svesi s isa • genetivom'f Mis 
u prvom primjeru nije smisao^ da ypastiri isa 
stada udaraju\ nego da ,pastiri kcji su ikegda 
bili ga stadom ili iSli ga stadom sad udarii^ 
itd.* Tim pastijeri isa stada yojeyodam pod oyaeim 
kako ho6ei da ikada adriti se smija s janaoiml 
L Gandali6 298 — 294. I gorani isa stada saproi 
carskom stola sada propiAa se skapni u sili? 
488. Pastijeri 6e isa stada na tva pomo6 s prs* 
6am do6i. 508. &(o Dayida isa oyaoa pastjeri^ 
da rye Gk>lija gorostasnoga. B. Zoseri 68. ^ rj 
s^agolima kojine gnaie mieaAe u pogve pravcd 



2. IZA, 1, a. 



113 



2. IZA, 2, 0. 



<ui> pa^eiku (is puicika), strijejaAu itcL 
Lamo je iia grma 8trije}ati. Nar. posl. yak. 166. 
Isa kamefia opale na nL Yak, grad. 92. — bb) 
govoru itd, Dva, tri plota proskoSi, iza tre&eg 
govori. Nar. pjes. vuk. 1, 521. Iza jole i&ega 
sapitaje. 2, 80. Devojka je momka dozivala, do- 
zivala isa vinograda. Nar. pjes. vil. 1866. 645. 
— ce) o ^ai^u, 8V\jet}e1^u itd. Jakno stince iza 
oblaka draie objavi sve BVJetloBtii iza omija 
syi6u taka dva sanoa ova od Ijeposti. I. Gan- 
dali6 846. Dan je, all iza oblaka od kamenja 
ledenoga pro6 gora6a na dvor zraka vik ne znole 
siinca moga. 851. Na kd sance 8vjet]e sine iza 
oma van oblaka. L V. Bani6, mand. 8. Iza 
oblaka sance sina. (Z). Poslov. dani6. 8i. Sinn 
MiloS u po}a zelenn, kao jarko iza gore sance. 
Nar. pjes. vak. 2, 150. — dd) o gledaAu^ tnreilu. 
Te pogleda iza tanke jele. Nar. pjes. vak. 8, 289. 
Viri iza vrata. Yak, rjeSn. kod viriti. 

b. kao za s instr, moh enaiiti % hav]e^y sta- 
jaiie na nijeaiu pred kqjijem je ono Ho se ieride 
genetivom. — Oa xviii vijeka, Gospari iza trpeze 
a radosna meda sobom dragovanju zadriali sa 
86. B. Zazeri 205. £ad sa bill malo iza grada. 
Nar. pjes. vak. 2, 151. Okide ma iza gake rakn. 
4, 88. Yak* o8*je£e iza noia raka. 4, 481. Ni 
koliko cmo iza nokta. Nar. posl. vak. 220. Ne- 
sine dvije rake osjefiene do iza Saka da joj do- 
nesa. Nar. prip. vak. 165. Po6ne ih divjan pi- 
pati iza vrata da vidi koji je pret}i. 187. 

e. kao za 9 ace, moie snaiiti primieaiie k mjtstu 
pred kojijem je ono ito ae isriie genetivom. — 
U naie vrijeme, Kako izide iza grada. Nar. prip. 
vak. 54. Idi opet iza sela. 84. On otide iza 
tela. 86. Koji nede s nama pristati na ovo, oni 
danas neka izido iza varoSi pred nas. Yak, dan. 
8, 194. Srbin Aega drialicom iza \T&ta. poslov. 
199. 

2. ffremenu, iza moie gnoHti gotovo Ho i 
poslije, tijem Ho ee pravo znaieAe prenosi od 
n^esta na vriJeme. 

a. uop6e, u genetivu je rijei Ho pokazuje ataiHey 
dogadajf vrijeme itd. Brez razbora sale kakono 
iza sna. M. Marali6 9. Jaki no iza sna re5o 
ri£. §. Men5eti6 282. Kad Sa iza sna ska 6061 i 
pomo6 prosedi Jagioa svoja. P. Zorani6 28*. Eto 
isa sore bijele sanoe svijetli zrak pomi|a. I. Gan- 
dali6 184. Dan miran sine iza daida plaha i 
dnga. G. Palmoti6 2, 17. 6estita je taga i moka, 
isa kratke ka bolesti 6oyjoka je od naaka. 2, 70. 
Osip opet iza toga na okolo pogleda&e. P. Ya- 
l6ti6 64. Iza tri dni ve6e se o Sima ne govori. 
B. Zazeri 10. Iza nskrsenja i rasa}a i proStenja 
sveder isti. 67. Da ma bade pomo6nik za ii- 
vota a sasljednik iza smrti. 145. Koji iza svo- 
j^jeh ispovijesti sved a istom bi^a nahode se. 152. 
Isa toga pako dignato je ovo dopaStefie. A. Ka- 
iulli6y kam. 287. Cara isa vefiere napita odne- 
sofie na po8te)a. 258. Isa toga se za plemenita 
gospoda adadofte. ato6. 52. Povrativ&i se pak 
isa mlogo vrimena gospodar. E. Pavi6, ogl. 599. 
Isa tega bijade malo br^jeme postojalo. Nar. pjes. 
mikl. beitr. 1, 87. Isa boja kopje a trnje. (Z). 
Isa daida bit 6e 1 sanoa. (Z). Poslov. dani5. 84. 
Isa sime 6eka se Ijeto. (Z). Iza zime je prima- 
Hetje. (Z). 85. U nedjeja tre6a iza vodokrSta. 
D. Baii6 10. Koji 6e iza ovega iivota omrloga 
ste6 iivot vjekovjeSni a raju. 26. U nedjela de- 
veta isa rasa|a ali dahova. 116. Iza krSte^a 
odpoitaja se grijesi a orkvi po kreposti k)a6eva. 
J. Matovid 99. dto je 6inio Isnkrst adi| iza pri- 
obraze£a? L Yelikanovid, npat. 1, 149. Tegote 
i ne duti tko god iza trada svoga iSte a tebi po- 
&tnati. L M. Mattei 287. Ovi blagosov ima se 

lY 



dati isa ispovijesti, pri6e&6eAa i a]aAa on^'om 
koji ga bado pitati. T. Ivanovid 188. Isa tega 
rimske boje pjeti useie. N. Mar5i 85. I rados 
je sved naj ve6a, iza sasa ka dohodi. P. Sorko- 
6evi6 588^. Na iza tmina sja vedrije (eunce), 
585^. LakSe, sinko, da ga ne probadiS, jer je 
Marko iza sna zlovo]an. Nar. pjes. vak. 2, 448. 
Na Maksima kraste napanale, iza krasta lice po- 
orAelo. 2, 528. Iza gladne godine dode i sita. 
Nar. posl. vak. 97. Iza zime toplo, iza kiSe sance 
(biva). 97. Iza toga malo docnije dode ma ne- 
kakav TarSin. Yak, nar. pjes. 4, 461. Iza naj 
ve6ega zla mo£e biti gore, poslov. 188. Iza ta&e 
vedrije je nebo, iza tage bistrija je dafia. P. Pe- 
trovi^, gor. vijen. 29. Iz lonoa se redom nama- 
2emo, iza toga bademo vjeStice. 87. A kad bilo 
iza pola dana. Osvetn. 8, 92. 

b. u ovom prin^eru iza istiie da je ve6 nestalo 
onoga Ho je u gen, Kako 6eS se obiknnti iza 
svakog dobra tvoga bez svje6ioe, bes straiice? 
Nar. pjes. vak. 1, 93. 

e. kad je u gen, defade Hi uop6e Ho iivo, ena- 
6eike moie biti razliino. a) kod iefadeta isa s gen. 
moie enaditi: poHo je umrlo. Ako vi nbosi isa 
mene ostanete. B. Zaseri 158. Udovioa osta iza 
maia. J. Banovac, pred. 55. Ostavfii jedna udo- 
vioa s malanom 6erja iza ma£a. pripov. 178. Ba- 
da6i ostao isa oca i matere dosta mlad. F. Lastrid, 
od* 298. Nije ta srode, dok isa devetoga (brata) 
desotom ne ostane. Nar. posl. vak. 219. Gar se 
razboli i umro. iza cara ostane carica tradna. 
Nar. prip. vak. 83. Bo|e je da se 6oeka ko)eno 
zatre, nego da zao porod iza sebe ostavi. Yak, 
poslov. 21. Jeli kako dete iza i&ega ostalo. dan. 
4, 81. amo mogu pripadati i ovi primjeri u ko- 
iijem iza (iiva) mu£a stoji po analogiji prema 
iza (mrtva) maia: Ali me akori savijest da ado- 
vig'em iza 2iva ma2a. PravdonoSa. 1852. 28. Da 
se Tare oieniti ne6e ni devojkom, a ne ado- 
vicom, no nevjestom iza maia mlada. Pjev. 
cm. 110^ — b) moie se pokatati i udajivaiHe 
Hi nestajane uopde. On pak hotl prv)e ostati 
iza druiine. M. Zori6i6, zro. 202. Da si osta* 
iza ostali i tako zakasnio. 234. Meda krila Jare 
alizao, iza sebe strata ostavio. And. Ka5i6, razg. 
91. I ostalih mnogo ri$i vide iza sebe Turci 
ostaviSe. M. A. Be)kovi6, sat. B&>. Davno Ivan 
dvore ostavio, iza nega bolest adarila. Nar. pjes. 
vok. 2, 528. S vama 6emo i6i kad god vi po- 
dete.. a iza vas ne6emo sami nigde ostati. Yak, 
dan. 3, 170. — c) pokaiuje se da jedno radi isto 
Sto je drugo (a ovo je u gen, s iz) radilo, poHo 
ovo prestane raditi, lieki primjen mogli hi pri- 
padati i pod a) (osobito n, p, Zugeri&v i Zori- 
iidev) Hi pod b), A ptice prem ht^'aha iza Aih 
(ituraka) po6eti po dabja i&ih pjesan. N. Na- 
ie6kovi6 1, 215. Iza vaka se i psi najedu. (D). 
Poslov. dani$. 85. Oni koji 6e iza mene moja 
dobra posjedovat. B. Zazeri 178. Iza iiega vla- 
dage Aegov sin. £. Pavi6, ogl. 811. Iza vuka i 
lisioa se naije. Nar. posl. vak. 97. — amo pri- 
padaju i ovi primjeri: Da sad azme ove vode 
iza nas (t, j, poSto smo se mi u i^QJ okupale) i 
da je iiome okap)e, a dan i no6 ostala bi zdrava. 
Nar. prip. vak. 108. 6to prete&e iza onijeh Sto 
sa jcli. Yak, jov. 6, 18. — d) pokasuje se uopde 
redt kako jedno poslije drugoga biva, Tere smeda 
iza sme6e neskladom se zlime plodi. M. Bani6 
53. Iza glasa glasi jo§ pripadajadi. I. T. Mrnavi6, 
osm. 62. Sve godina iza godine dolazl gora. J. 
Banovac, pripov. 140. Svi 5a&a iza 6aSe spa&6aja. 
F. Lastri6, ned. 832. Darove iza darova fia)a. 
A. Kanilli6, kam. 163. Uzmnoiavaha se 2e)e 
jedna iza drage. uzr. 182. KAiga pifie care iza 

8 



2. IZA, 2, c. 



in 



IZABRATI, a. 



kAige. Nar. pjes. vuk. 1, 626. DodoSe jedan isa 
drngoga. \rak, rje6n. hod isa. — amo pripadciju 
% ova dva prin^era u kojima se moie shvadati 
red u vremenu Hi u tnjeatu: Iza i&ega metnimo 
broj. M. Zort$i6, aritm. 37. Tako bi i pjesmi 
618 bilo priliSnije miesto ua 48 i. Yak, nar. pjes. 
1, vif. -^ e) red moie biti kao kod d), ali u pre- 
nesenom smislu, Naj prije one {rije6i) zlamenuja 
jednn pomo6 Boi^n . . . slamenaja iza toga uz- 
dana njekn od sahrane teme)ito8. B. Zazeri 121. 
Tkoja je naj bo|a molitva iza ot^naSa? I. A. 
Nenadic, naak. 88. A iza i&e^a poklai&am ga 
vami. J. Matovi6 iv. Nu iza Boga §to )abi to 
sroe? ](inbi narod (adski. I. M. Mattel 214. 

d. 11 nehijch pisaca Dubroviana xviii vijeka 
(a i u naie vrijeme u Dubrovniku, P. Budmani) 
iza ki^o etqji pred redenicom kao konjunkcija sa 
tnaieiiem : poSto, — lemeda rjeinika u Stuliievu 
(,po8tqaam, posteaqaam'). Iza kako svrie 8 sebe 
ona ayadu ali odjc6a od |adno8ti i od |abavi, 
iza kako poieie Biinske dvore, iza kako proli 
tolika krv pravednn, nade se ko ma se pokloni 
po i&egovoj smrti. D. Bafiic 41. Ali je trijeba 
da 80 azdiiig sa svom pomi^om iza kako si pri- 
mila svetotajstvo. L. Badi6 18. Kad badeS Stogod 
pomaiikala, iza kako se podniziS, otit 6e§ uzeti 
a Jezasova srca krepost. I. M. Mattei 118. &to 
sa tad a6inili, iza kako Jozefa spremiSe? A. 
Kali6 800. Iza kako se dotoSi, nadopani, astegne 
milostiva svoja raku. 880. Patnik, iza kako bjeSe 
▼azdan sve ravnom planinom hodio, na kraj mora 
dohodc6, na sve ina prostranos i pu^ina nastapa. 
588. — U jedtiom printer u mj, knko ima kad. 
Pri)ube2)ivo ono srce kako mogaSe stati na da- 
leko od }abjenijeh Jadscijeh sinova iza kad azide 
Jezas Hrist na nebo? I. M. Mattei 826. 

IZAB^EITE^, m. iovjek koji isabere. — Samo 
u jednoga pisca zviii vijeka u kojega ima oso- 
bito znaiene : jedan od velika§a u liemaikom cc- 
sarstvu Ho su imali pravo ieabirati 6esara (ikem. 
karfiirst). Svi svetoga rimskoga Cesarstva iza- 
beritefi. L Zani&i6 x. Kod izaberite^a od Sak- 
sonije. 2. Izaberite| od Mogancije. 12. 

IZABlRAlirE (iz&bir&i&e), n. djelo kojijem se 
XBobire, Moie vam sluiit za vladat se u izabi- 
nu&a. D. Badi6 29. ,08tavi se, moj sinko, iza- 
bir&i^ i probirai&a, van trail 1 na(£i §to curioe 
pored sebe^ u Lid, J. Bogdanovi6. 

IZABIBATI, iz^bir&m (iz&birati, iz&blrSm), 
tmp/. izabrati, vidi izblrati. — Kod izabirati akc, 
je kao kod izgov&rati, a kod iz&birati ne mijet\a 
se, — Uprav su doa glagola od kojijeh je prvi 
iierativan prema drugome; ali ima krajeva gdje 
se upotrebjava samo jedan od nihf a u pisaca 
se ne moie (ea inf, i proila vremena) snati koji 
je od nih dva. — Od xvii vijeka, a iemedu rjei- 
nika u Bjelostjenievu (kajkavski izebiram, ize- 
brati, v. izbrati) t u Stuliievu (v. izbirati). 

a. aktivno. Is svijeh strana izabirl Ijepos, ka 
ti srce iudi. I. Gundali^ 806. Vrijeme od boja 
kra} sa mnome izabira. dr. Palmoti6 1, 224. Dugo, 
a tvom drugom porodeAu trijeba ti se sjediniti 
Hi 8 onijem andelom ill s onom hudobom . . . 
Sto izabireg? B. Zazeri 78. Pripovijedalac Iza- 
bire podobne 1 mo6ne na6ine. V. M. Qa6eti6 4. 
Izabire i obire red sv. Dominika. 142. Prima 
a broj svoji prijate)a one koje izabire. Grgar iz 
YareSa 188. Sama sebe ime izabira. Nar. pjes. 
here. vak. 86. ,E, izabira momak care, ne6e on 
tokakve care da azme, a ne zna da izbiralo aprav 
taka na istiralo'. u Lid. J. Bogdanovi6. 

b. sa se, padvno, Ako 11 se gospar i&lma iste 
od ku6e izabira. G-. Palmotl6 1, 218. KoA se 



izabira po sabi a 6ovjek po 6iidL (Z). Poslov. 
dani$. 49. 

IZA.BRALAG, iz&braoca, m. iopjek kcji isa- 
here. — Na jednom mjestu xvii vijeka, Nije Bog 
izabralac od |adi. L Dr216 180. 

IZABBANIGA, /. isabrano iensko iefade, — 
U Stuli6evu rjeiniku: ,electa etc' 

IZABBANIE, m. postaje od part, praet. pass, 
izabran nastavkom ik'B. 

a. iotjek koji je isabran (obi6no u teologickom 
smislu), — Od xvi vijeka, a iemedu rjeinika « 
Belinu (izabranici ,electi' 2d6») t u StuliSevu 
(,electas eto.O. Tomo, izabrani&e moj, ne boj se. 
Starlne. 5, 97. (1520). Ne bojte se, Petre, Tomo 
izabraniSe moj, nijesam daleko od vas. 98. Staro 
pismo odkriva izabranike. D. Ba§i6 24. Meda 
izabranlcim i blaienicim a raja. 26. Na ovoj 
zem)l prlblvaju zajedno 1 izabranici 1 odvrSeniei. 
175. On te od svijeh grijeha tvojijeh odrljeiio, 
i ob desna svoja meda izabran ika svojijeh sreia 
postavio. T. Ivanovi6 114. 

b. iovjek koji isabere, — Samo u Mikafinu 
rjeiniku: Izabranik, tko izbira ,elector', t u VoU 
tigijinu: izabranici, pi. ,elettorl' ,w&hler^ 

IZABRAI^E. n. tijelo kojijem se ieabere, — 
Stariji je oblik izabranje. — Iemedu rjeinika u 
Mikafinu (Izabranje), u Belinu (izabranje 286^), 
u Bjelostjenievu (kajkavski izebrai&e), u VoUi- 
gijinUy u Stuliievu. Da po izabranja Boijem 
tvrdo obetovanje ostane. Anton Dalm., ap. 12^ 
U izabranja od kdiga. B. KaSi6, in. 76. U61ni 
Gospodin izabranje od dvanadeste a6enika. is. 
25. Stoj bez izabranja 1 sve vlastltostL A. Ge- 
orgioeo, nasi. 210. Od oraija izabrai!ie sve pi>- 
gtavam, kao sudlti bade bistro tvoje znai&e. G. 
Palmoti6 2, 180. Pretvoritl lasno tl je a sad 
tvoga izabranja. L Y. Bani6, mand. 15. Kod 
Boga nije zlobe ni izabranja od persona. I. Dr2i6 
279. Gospodiitvo jest jedno izabranje vlastifeo 
Boije. M. Badni6 42». Bojni5ar Izabranja bei 
bojaznl 1 predanja. J. Kavai&ln 125^. 

IZAbRATI, iz&berem, pf. oligere, iemedu kakva 
mnoitva ueeti Hi samo odijeliti (Hi uprav Hi s 
misli) jedno Hi nekoliko stvari (a % ieftuli Hi 
iivotiiia)f obiino istiiuii da je ono Sto se ueimfe 
Hi oc^jeft^e naj bofe, naj vrednije Hi naj ugod- 
nije. — vidi i izbrati, isporedi izlbratl t zibrsti. 
— Sloieno: iz(a)-brati. — Ake. se mijeika u aor, 
2 i 8 dng. !zabr&, u part, praet. art. tsabrto, 
izabr&la itd,, u part, praet, pass. !zabr&n. — Od 
XV vijeka (vidi b, b)), a iemedu rjeinika u Vran- 
dievu (.seligere') , u Mikafinu ^izabrati, obrati 
,eligo, dellgo, seligo, lego, delectam habeo, ad- 
hibeo vel teneo'), u Belinu Odeligo' 286*), u Bje- 
lostjenievu (vidi kod izabirati), u Voltijijinu (iza- 
brati, izbirem ,8cegliere, trascegliere' ,aa8w&hleii, 
aassachen'), u Stuliievu (izabrati, isabirom ,ell- 
gere, dellgere, seligere, decernere'), u Vukovu 
(,erwahlen' ,eligo'). 

a. aktivno, a) uopie, MoreS izabrati spovid- 
nlka dostojna. NaraSn. 77^. Izabra on dobri del. 
Transit. 158. Pokail koga (grijeikom koja) si 
izabrao. N. Rai^ina 177^. act. ap. 1, 24. Niste 
vi meno izabrall, nego ja vas izabrah. Anton. 
Dalm., nov. tefit. 157^. jov. 15, 16. Zapovidj^ 
ma, da bade izabrati sedamdeset staraca. A. Ga — 
6eti6, roz. jez. 264. Da . . . ki azmoie skup ni^ 
ve6i od janaka izabere. I. Gandali6 294. Lje ^ 
pahna sam vjerenlka Izabrala ja za meno. G. PaL^ 
moti6 1, 96. Ko me bade izabrati da sam Aem^c^ 
vjerenlca. 1, 98. Svaka od vas Izaberl fito bc^^ 
6ete. 1, 162. Rajskom 6adi svijetla i diSna vj^^ 
renica Izaberl. 2, 219. Kl a svom dvom bj< 



IZABBATI, a. 



115 



IZADLFEVATI 



iiabra' la svo'e l\jepe h6eri dvije dva viteza. J. 
KavaAia 238^. Isaberimo ona vrst od iivota... 
A. d. Bella, rasgov. 78. Ead se mriia napani 
riba i xlih i dobrih, izvadi se na dvor i nbari 
isabraie dobre a sudove a sle baciSo na dvor. 
J. FilipoTi6 1, 190». £r je oare izabr*o tri sta 
Tnrak jaAiSara. Nar. pjes. mikl. beitr. 1,87. Iza- 
berite ill knrna od draSa za malo dana, ili kmna 
od slata po ave vijeke. D. Basi6 29. Da izabere 
•edamdeaet madrih ztaraca. And« Ka6i6, kor. 85. 
IzabravSi pet stinftioa oblib, 168. LjepSe od mene 
iiaberi u ovem skupu djevoj6ice. P. Sorko£evi6 
677^. Ona bira poredom janake; izabraia voje- 
Todo Pavla, izabraia, i sama ma doSla. Nar. pjes. 
▼ok. 1, 467 — 468, Dok an divno ime izabrali, 
divno ime, Materino zlato. 1, 471. Kad zam 
sama Aef^ izabraia, izabraia, pak se pokajala. 
1, 687. Jo8 dva bata za se izabrali. 2, 616. Nego 
ude u moje volove, te izabra bo) eg i bo}ega. 
8, 449. On izabra trideset katana. 8, 558. A 
kamo ▼! da se bale bvale, kako kojoj kmetovica 
prala i po zmce Sena izabraia. Osvetn. 2, 49. 

— b) (iKO u igrUe mnoStvo ig kqjega se ueimfe 
Hi o4ie^^ie, to stoji u gen, « prijedlogom iz. Izabra 
iz mnofitva devet mladaoa. B. Kadi6, iA. 47. Nego 
sam is svija iiib ove (pjesme) izabrao. Yak, nar. 
pjes. 1, 629. — t u instr. 8 prijedlogom meda. 
Izaber'mo meda nami strane po pet, ki se imamo 
za zv^eh inijeh adrit sami. 6t, Palmotid 2, 401. 

— e) moie se isredi kao Sto se igabire objekat; 
to se obiino pohumje prijedlogom za i akuea- 
tivom. Ti, vidimo gdje poplesa sve boianstvo 
slavno tvojo, i da za raj i nebesa grob izabra 
sej gospoje. L Gandalid 271. Izabra je za majka. 
I. Drii6 408. O djevioe, 6a6ko izabra za jedina 
kdercu tebe. J. R. Gu6eti6 18. Da ste Aega osta- 
vili, a izabrali za prijate)a jednoga lupeia. D. 
Ba§i& 12. Koga da izabera za kadija. Nar. prip. 
bos. 1, 82. Sva ga Gora Cma izabraia za svo- 
JBga gospodara. Osvetn. B, 64. — d) mjeSte ob- 
jekta moie biti podloina reieniea ili infinitiv, 
Prije bi 6ovjek izabrao aljesti a jedna gorada 
pe6. M. Orbin 77. Da sam mo2e izabrati, kako 
voli omiratL V. DoSen 89*. On je sebi izabrao 
da povrati fajda i od danas ortak ga nije vi§e. 
aiasnik. xi, 1, 61. (1808). 

b. pasivno, — part, praet, pass, izabran (i 
izabrat) upotrebfava se i kao ac(j, u) uop6e. Ea 
bi isabrana za Boijega sina. M. MaraU6 165. 
(Ime) izabrano i od Boga vddnim zakonom obrano. 
Korizm. 79*. Mnozi jesa zvani, a mali izabrani. 
N. Ra^na 84^. mat. 20, 16. 8a izabranijem papom. 
118*. 8re6ni oni se mogu zvati, badu6i izabrani 
za pribivaoce. A. Ga6eti£, roz. jez. 806. Buda6i 
jar nad tolikimi izabran opat. F. Glavini6, cvit. 
18^. Nijesmo mi zamani za naj bo)ijeb izabrani 
od trojanske krajevine. G. PaImoti6 1, 285. Dva 
od v^e6a izabrata. P. Kanavelid, iv. 150. Er pro- 
goni, ere tla6e pak sad Boga izabrani. J. Ka- 
vai&in 215^. Ostaste na i&e vladaiie izabrani. I. 
Dordi^ ben. v. Jedna bade po nedi)a dana od 
ka6ana na to izabrana. M. A. Be)kovi6, sat. 14*. 

— u teologiikom smislu (isporedi prvi primjer 
K SaiMne), Uzdilaj a meni Isase onako kako 
li osdiloval vazda a tvojih izabranib. M. Jer- 
kovi6 84. Izabran ,predestinato, eletto alia gloria' 
^n coelam destinatas^ A. d. Bella, rje6n. 580*. 
kolika 6e onda biti slava i vesele, kada se iza- 
brani digna a slavi velikoj. D. Bapi6 9. — nye 
jasno MnaieAe u ovom primjeru (moie biti da je 
u msi 8 fisabranijem*, t.j. fUmofenijem vijedem*, 
tidi kod yije6e). Pisano va izabranoj pola6e i 
vednice bogo)abimago grada Dabrovnika. Mon. 
terb. 241. (1899 u pognijem prijepisa). — b) kao 



adj.f moie gnaiiti u Sirem smislu: koji je bo{i 
od ostalijehf vrijedan, igvrstan. — vidi u Vran- 
Udevu vjeiniku : izabran ,egregias ; eximias'. V z- 
moina i izabrana i plemenita gospoja. Mon. oroat. 
66. (1446). PiSci izabrani boritofi. 155. (1493). 
Svak ieli na svijeti, izabrani ov^'ete moj, a n^'esta 
iivjeti. N. Na)efikovi6 2, 26. Plemenitoma, iza- 
branoma i svake fale dostojnoma gospodina. Mon. 
oroat. 240. (1540). Gizdavomn svim mladi6a, slavi 
draibe izabrane, Maroja Maiibradi6a. 8. Boba- 
}evi6 210. Na darivam ja. ga (dar) sada iza- 
branom' tvom* aresa. Jedapka nezn. pjesn. 240. 
Tako izabrana divojka £e|aSe amriti. F. Vran5i6, 
2iv. 28. Da ima sobom priizabrana i pridraga 
tri prijate)a Boija. M. Divkovi6, bes. 266^. Ona 
a malo skapi dana vele zlata, vele blaga i ka- 
menja izabrana. I. Gandalid 857. Na je tva 
vojska izabrata od vojevoda i gospode. 422. Iza- 
brane sej boiice na mora je crkva. G. Palmotid 
1, 148. Ja sam, blag pastira, ov6ica ona izga- 
b}ena tvoga stada izabrana. L V. Bani6, mand. 
21. Tradi se za izna6i vjeStije Ijekare s izabra- 
nijem lijeci. 8. Matijevi6 6. I Bakovom iza- 
branom slasti baSve nalijevati. P. Kanaveli6, iv. 
28. Pi6e agodne i izabrane. 468. I primite iza- 
brana krana vama obeiana. J. KavaAin 884^. 
Glas od va&ijeh izabranijeh i azmoinijeb kreposti. 
I. Dordi6, nzd. iv. Ti daniu spravJaS sebi je- 
stojske izabrane. ben. 24. Nega toliko ne resi 
izabrano kamenje a razlike zamijernosti izdje)ano. 
40. Utjera a mreSe tolika obilnos od ribe iza- 
brane. 185. Izabran ,sGelto, elegante^ 8. Bad- 
mani 421*. Izabrana svjetovna dobra. 8. Bosa 
8^. Jestvine izabrane, kamo mnogo blaga stane. 
y. DoSen 66^. 6etvrti je ruia izabrana. And. 
Ka5id, razg. 18. One izabrane boje od naj ple- 
menitije cr}eni. M. A. Be]kovi6, sat L5b. Ne 
prosimo jezbina razlika i izabrana. J. Matovi6 
490. Iz velikih i izabranib bogoslovaca. M. Do- 
breti6 v. Ko li 6e ib svjetovati? ko li madra 
r*je6 izre6i pred gospodom izabranom ? Nar. pjes. 
vak. 1, 91. Bez dra£ine izabrane. 1, 98. Na 
vije6a vezir sakapio sva gospoda tarska iza- 
brana. 4, 68. 6upi6evi lavi izabrani. 4, 254. 
,Eno a Petra prave i zor-^jevojke, e, ono je, 
moj brte, izabrana i prava djevojka*. ,Izabrani 
je to, moj juna6e, i desni momak^ u Lid, J. 
Bogdanovi6. 
c. sa se. 

a) pasivno, Neka se naj dostojniji sa patri- 
jarba izabere. A. Kani£li6, kam. 42. Izabra se 
dvanajest madraca. And. Ea6i6, razg. 155. 

b) refleksivnOf s osobitijem gnaiei^em: igbaviti 
se^ osloboditi se, — U Stulidevu rjeiniku : ,eximi, 
immanem fieri'. — nepousdano, 

IZAClVTJETI, izao4vt^m, pf, vidi isovjetati. 
— Sloieno : iz(a)-cavtjeti. — Na jednom mjestu 
XVII vijeka, Eakono ovit od po|a tako 6e iza- 
cavtiti. B. Ka$i6, rit. 852. 

iza6i6, m, 

a. presime, — xvi vijeka. Frai&e Iza6i6. Mon. 
Croat. 257. (1556). Ivan Iza6i6. 275. (1575). 

b. ime n^jestimu u Bosni u okrugu bihiUkom, 
a) Iza6i6 grad, grad, -- b) Isa&i6-kala, selo, — 
c) Iza5i6 Pni^avor, selo. 

IZiCUDITI SE, izit^adtm se, pf. vidi iS6aditi 
se. — Sloieno: iz(a)-6uditi. — U Stulidevu rjed- 
niku: iza5aditt se ,demirari*. 

IZA(!)I, vidi izi6L 

tZADA, adv. ogada, straga. — Sastavjeno : iz- 
zada. — U Stulidevu rjeiniku: (v. iza zada). 

IZADU&VATI, iz&d^*evam, imp/, izadjesti, ali 



IZADIJEVATI 



116 



IZAGNATl, I, 1, b, el 



Bt nalazi 8 osohitijem xnaieMm : ^jam6ivat% (vidi 
in^vazdavati). ~ U Belinu rjeSniku: izadijovati 
svitu, ha)ina oto. yimbastire* ,rudi ooag^mentationo 
yestem componere* 876^; u Voltigijinu: izade- 
vat:, izadijevati fimbastire, fare punti lun^hi* ,mit 
weiten stichen heften'; u Stulidevu: izadijevati 
svitu, ba]iDa etc. yvestium partes crasso filo tra- 
jooto conjungere, ut inde melius acu consuantur^ 

IZAdIMATI, izidimjem, impf, izadati. — V 
Stulidevu rjedniku: prae8. izadim]em se kod iza- 
dnti se. 

IZAdIBAJStE, n. c^ielo kcjijem se igadire. — 
V Stulidevu i u Vukovu rjeiniku, 

IZADIRATI, iz&dir§m, impf, izadrijeti. 

a. aktivno, — U Vukovu rjedniku: izadirati,* 
izadirem, 1. ,aa8reissen' ,evello^ 2. ^reissaus neb- 
men' ,fagio^ 

b. sa se, reflekeivno. — V Stulidevu rjedniku: 
izadirati se, izadirem se, v. izadrijeti so. 

IZIdJENUTI, IZIdJESTI, IZIdJETI, vidi 
izdjeti. 

IZA.DNA, adv. eastavfeno: iz(a)dna. — vidi i 
izdno. — U Mikafinu rjedniku: izadna, odadna 
,fanditus'; u BJelos^endevu: v. izdna; u Volti- 
gijinu: izadna, izdna ,radicalmente , da fondo' 
,von grunde aas'; u Stulidevu: ,funditas, a fun- 
damentis'. 

IZADNITI, iz&dn£m, pf. vidi odadniti. — Slo- 
ieno: iz(a)-dniti (vidi kod odadniti, zadniti). — 
Samo u Stulidevu rjedniku: ,fundum adimere^ 

IZADNtVATI, iz&dnrvfim, impf. izadniU. — 
fflBimo u Stulidevu rjedniku (us izadniti). 

IzADNi^KrE, ». djelo kojijem se izadni. — 
Samo u Stulidevu rjedniku, 

IZADEATI, IZADRIJETI, vidi izdrijeti. 

IZAgNALAC, iz4gnaoca, m. doxjek koji iza- 
iene, — U Stulidevu rjedniku: izagnalac i gri- 
jeikom izagnaoc ,expa]sor^ 

IZAQNALICA, /. zensko dejade koje izaiene, 

— U Stulidevu rjedniku: ,expaltrix^ 

IZAgNANIGA, f. izagnano Sensko de}ade. — 
U Stulidevu rjedniku: ,malier expulsa^ 

IZAGNA.NIK, m. izagnan dovjek. — U Stuli- 
devu rjedniku: ,vir ezpulsns'. 

IZAGNANI^TE, n. u Stulidevu rjedniku: ,locu8 
ezilii, ezilium^ — nepouzdano, 

IZAGNANIStVO, n. fi Stulidevu rjedniku uz 
izagnaniSte. — sasma nepouzdano, 

IZAGNANSTVO, n.stai^ onoga kojije izagnan, 

— U jednoga pisca xvm vijeka, Dragi su pro- 
tirani n izagnanstvo. A. Tomikovid, 2iv. 58. 

IzAGNAli^E, n. djelo kojijem se izaiene. — 
Stariji je oblik izagnanje. — Izmedu rjednika u 
Mikajinu (izagnai^je), u Belinu (izagnanje 154^ 
291b), u Stulidevu. 

a. aktivnOf sa znadenem sprijeda kazanijem, Od 
isagnai^ja Ae iz ka6e Boiije. A. Ga6eti6, roz. 
mar. 144. Ispovijed je izagnanje <^avaosko. M. 
Divkovid, nank. 190^. IsiEiguanje ili iztiranje 
d^'avla^ A. yita}i6, ist. 195. Misle6i da ^ Igna- 
tija biti u Terebinta a isagdakia patrijarha. A. 
Eani£li6, kam. 43. 

b. pasivno, stane u komeje omnj itoje izagnan, 
Ne boje se ni odb kogarb zla ni izagnanja. Mon. 
Serb. 258. (1405 u poznijem prijepisu). Od ovoga 
se ve6ma ima bjeiati, nego li od objeSenja, nego 
li od izagnanja. M. Divkovi6, bes. 124^ Koji 
izagnanje svoje razmifi)oje. A. Georgioeo, nasi. 
48. Pedipsanje svoga izagnanja vele ve6e reste. 
110. Da 6a pojti od ovoga isagnai^ja a blaieno 



o&instvo obranib. P. Radov6i6, na6. 271. I po- 
slije ovoga izagnanja ukaii meni blago80v}em 
plod od utrobe tvoje Isusa. P. Posilovid, nasi. 
75*. Hotiti biti ikakov u ovoma izagnai&a. M. 
Radnid 50*. I^ibove o^i bijaha vru6ci vode a 
ovoma izagnai&u. 103^. Stoje6i a iaagna&a od 
raja. 120^. Da uzmemo ovo izagnaAe za otaSbinii 
naSa. 296^. I Isasa blagosovjeni plod utrobe 
tvoje nama posU ovoga izagnana ukaiL J. Fili- 
povi6 1, 552*. Nepra-vedno je u izagnane pro- 
tiran. A. Kaniili6, kam. 62. Episkopi u isa> 
gna&e poslani. 6S. Ivana je car u izagnaAe 
poslao. 616. Dokle smo u ovomu putova&a i 
izagnadn. J. Matovi6 470. U izagna&n jesmo 
izvan domovine. I. Velikanovid, uput. 8, 52i 
Dokle god tebe s pomo6ju Boijom ne metnem 
u tavnioa vi5iiega izagna&a. D. Rapid 145. U 
izagnai&e §a|e dobrotu. G. Pe§tali6 205. 

IZAGNATI, iz&2enem, pf ienudi u6initi dalo 
ili Sto izide. — Slozeno: iz(a)-gnati. — Moie te 
sloziti i iz (bez a) sa gnati: izgnati (vidi da^e 
kod I). — vidi i izignati, zignati. — Ake. vidi 
kod I. — R^ed je stara, isporedi stslov, izgnati, 
ru8. H8orHaT&, narHaTb. — Izmedu rjednika u Mi- 
kafinu (izagnati, istirati ,pello, ezpello, depello, 
ezturbo, eztrudo, ejicio, discutio, dispello'; iza- 
gnati iz grada, prognati ,relego, ablego, amando, 
mittere, pellere, ejicere in ezilium'; izagnati iz 
zdm|e, iz meda, iz hatara ,extermino'; izagnati 
2edu, ngasiti ieda ,pellere sitim, explere sitim*}, 
u Belinu (izagnati, izgonim ,cacciare, soacoiare, 
mahdar via' ,ejicio' 154*; izagnati, gonim ,spin* 
gere faori' ,extrado* 700*; izagnati, izagnavam 
,esiliare' ,relego' 291^), u Voltigijinu (izagnati, 
izagnavam, izagnam ,discacciare, spinger fuora, 
bandire' ,aa8jagen, vorbannen'), u Stulidevu (iza- 
gnati i izgnati ,pellere, expellere, depoUere, eji- 
cere, in exiliam pellere'), u Vukovu: izagnati, 
izagnam (izaienem) ,aastreiben' ,ejicio, exturbo'; 
izgnati, izgnam (iienem, iidenem) ,an8treiben' ,ex- 
turbo'; u Danididevu (izgnati ,expellere*). 

I. oblici. 

1. izgnati. 

a- oblici sadaihega vremena. 

a) kod osnove izien, z2 mijei^a se na £d: praes. 
iidenem, impt i2d6ni. — Ooo su naj stariji oblici 
koji se ved u stslovenskom jeziku nalaze (praes, 
i2den^). 

b) kod osnove izien z ispada ispred 2: prau. 
iSenem, impt, Hkm, — Od xvii vijeka: iiene. M. 
Divkovid, bes. 120^; nauk. 88*>; iienemo. nank. 
148b, i u Vukovu rjedniku, 

c) kod osnove iz2en 2 se mijeiha na r (vidi 
gnati, a, b)): praes, izrenSm, impt izr^ni. — Od 
XIV v\jeka: izbrene. Spom. sr. 1, 82. (1400). 1, 64. 
(1405). Stat. po). ark. 5, 299. Korizm. 52b; (g erk- 
venijem oblikom) izrenet Korizm. 42*; izrenut. 
Bernardin 17; izreni. Narudn. 48*. N. Badina 
70*. M. Yetranid 2, 213; izrenu. H. Ludid 248. 

d) od osnove izgua (vidi gnati, a, f)): praes, 
izgn&m, izgn&g, izgn&, izgndmo, izgndte, izgnajfl ; 
impt, izgn&j. — U Vukovu rjedniiu, 

b. oblici proSloga vremena i inf, postaju: 
(t) od osnove izgna: aor, izgnab, Izgna itd,; 
ger. praet. Izgn&vSi; part, praet, act, izgnao, Iz- 
gnala; part, praet. pass, Izgn&n (Izgn&t); inf, 
Izgnati. 

b) (grijeikom) od osnove sadaihega vremena 
iiden s nastavkom nu (n%) : IMenuti, 12denem, v. 
izagnati. Vuk, rjedn. 

c) (grijeikom) kao kod b) od osnove sadaiihega 
vremena izren: izrenu ti itd, — Nalazi se u Vu- 
kovu rjedniku (izrenuti, Izrenem s dodatkom da 
se govori po jugozapadnijem krajevima) i u li«- 



IZAGNATT, T, 1, b, c). 



117 



IZAGNATI, II, %. 



mjeh pisaea tiaiega vremenOy ali moie biH da 
nije nightie narodni obUk^ nego da su piaei i Vuk 
naUnili inf. % oblike proiloga vremena od oblika 
9adaiAega wremena. — U Stulidevu fjeiniku ima 
I til/, izreniti gto je gasma nepougdano. 

2. isagnati. u %tif, % u proHijem vrememma 
obUniji 8u avi obliei od predaMijeh, ali au pre- 
iahki opei obuftiiji u aadaHAem vremenu. — a 
j€ poielo gamijeiMvati 1iiegdaSl^e & mozebiti xiv 
vijeka, gvakako ne kasnije. 

a. obliei gadaSnega vremena. 

a) od osnove izaien: praes. iz^enem, impt 
iaJthui. — Potvrdeno aanu> u Vukovu rje&niku. 

b) prerna ognotfi iiden (vidi 1, a. b)) naiiniki 
9t grijeikom osnova izaiden. — U jednoga pisca 
naiega vremena: iza2dini (impt, 2. ging.), S. l^a- 
biSa, prip. 147, i u Vukovu rjeiniku (vidi kod 
b, b)). 

e) oblidma od ognove izaren (isporedi 1, a, e)) 
nema potvrde, 

d) od ognove izagn (vidi ipiati, a, d)): praeg 
loLftnem, impt izLgni, ■— Od xvi do ztiii vijeka 
hod fri^aea ig gapadnijeh krajeva: iza«rnem. M. 
IMi6 194. S. Rom 78b; izagniie. M. Dr2i6 224. 
A. d. Bolla, razgov. 207; iza^i. B. KaSi6, rit. 
11. 29. naal. 280. 6. Palmoti6 8, 151b. L. Terzi^ 
leT. I. Dordi6, salt. 11. Misli. 14. I. .7. P. La6i6. 
imzit- 51; ]za«pin. I. Gnndalid 28. G. Palmoti6 
8, 12jp»; iza^e. I. Gandali6 827. 519. I. Drii6 
201. G. Palmoti6 8, 9b (grijeikom izaffna); iaagneS. 
A. Oeorgiceo. nasi. 848. I. Driid 124. Y. Andri- 
jaieri^, put. 110. dev. 29. F. Par5i6 80; izagnemo. 
8. Rosa 104». L. Yladmirovi^ 12. 

e) od osnove isasriia (igporedi 1, a, e)): praeg. 
is4gn&m, iz4irn&S, iz&gn&, izagndmo, izagndte, 
is&gnaj€; impt. iz&flrnfij. — Od xviii vijeka: iza- 
goam. D. Rapi6 145, vidi i u Vukovu rjeiniku. 

b. obliei proiloga vremena i infinitiva. 

a) od ognove izagna: aor, iz&gnah» iz4gna t^.; 
jper. praet. iz4gii&vfti; part, praet. act. iz&gnaO| 
if^enala; part, praet. pagg. Isagn&n (Izagn&t). 

b) (grijeikom) od ognove izaiden (igporedi a, 
h)) g nagiavkom na (ii%). — V Vukovu rjeiniku: 
iiitdennti, iz42den6m, vide isagnati. 

S. ftf ognove nadaiikega vremena isaren preUui 
T i u obKke infinitiva i proilijeh vremena te ga- 
itfaitc/g g: iz&rnati, a od ovoga ge oblika naiiiia 
<ipet praeg. Isanidm kao kod 2. a, d) (vidi i gnati, 
&, e) i b, b)). — Od xni vijeka u Mdjeh pigaea 
ig Dahnaeije i Bogne. 

a. oenova je gadaiikega vremena isarn : praeg. 
iiameiD, impt. izami. isarne. I. Bandalavi6 225b. 
?. PosiloTi^, CTijet. 85 ; isami. P. Posilovid, nasi. 
72*. 76». 90b. 188b. L. Terzi6 14; izamem. And. 
Ka£i6, rasg. 241. 

b. kod proilijeh vremena i inf. ognova je izarna : 

aor. isamah itd. izarnati. I. Bandulavi6 176*. I. 

Aii(i6, ogl. 88. 172. P. Po8ilovi6, nasi. 21b. And. 

Kaii6, kor. 98 ; izarna. B. Armolugi6 48. I. AnSid, 

rrit 81. ogl. 4. P. Po8iIovi6, nasi. 12l». 148»; 

inmao. L An5i6, vrat. 5; izarnat (part, praet. 

pan.). I. An6i6, svit. 20. 45. 58. P. Posilovic, 

nul 46b. cvijet. 54. 182; izarnao. P. Posilovid, 

nasi. 106*. 

n. gnaiene je kao Ho je sprijeda kazano. 

V aktivno. a) objekat je iefade Hi ito ge migli 
^ iefade (u iekoliko primjera vrag). Imenemb 
iBojimfc btei ildenntb. Domentijanb 187. Ako li 
M doilo do togaj vrdmena, tere ne nzmoie go- 
■podini Ylkh drbSati z«m)a snpsku, nu ga ii- 
^Q Ugii ill Tnrci. Mon. serb. 215. (1890). Upi- 
*>*mo listk naSema knezn a 8ton&, ako je koji 
^oTlki dobdgalfc da ga isbrene. Spom. sr. 1, 64. 
(1406). Ineni Aib is uikye, Nara6n. 48*. Djavle 



izagnati ima. 99*. Izagna Adama iz raja. Eorisip. 
9b. Izrene te iz hiie. 52b. UUleni, iideni, po- 
doban nije za nas. M. Vetranid 2, 218. Neka 
roe vratari od raja ne I'idena. 2, 217. Cepimir 
Nimce pod ma& obrati i izgna ih. Dnk|anin 25. 
I boti pak po torn Adaroa i £enu iz raja s sra- 
motom gole da izrenu. H. Luci6 248. I2deni 
ovo tri. N. Na)e§kovid 1, 278. Ako ja izagncm, 
strab me je, da ne propovije. M. Drii6 194. I 
trgovco iz templa izagna. Postila. bSb. Nekte- 
naba iz carstva izagnavSi, da blago svoje k sebi 
vazmemo. Aleks. jag. star. 8, 220. Za ovo ga 
Bog izagna iz raja. M. Divkovid, nauk. 9b. I2ene 
ga iz svoga dvora. 88b. Koga li ti izrenefi iz 
crkve. 26d». Izagna badobu. B. EaSid, id. 54. 
Hotijabn ga oci izagnati. 71. ZaSto mi ne mo- 
gosmo izarnati i&ega? T. Bandulavi6 176*. mar. 
9, 27. Od naSina za izagnati badobe. M. Orbin 
6. Oruijem bo tijem porazi XJgre, i izagna priko 
gora. I. Gandalid 427. £r s 6eSkoga za sve 
Praga da je izagn *o odmetnika. 451. Ako ti 
izagneS, ko 6e mene prijat? A. Georgiceo, nasi. 
848. §to ga prije ne izagneS od tebe? I. Dr2i6 124. 
Ne6e nas isagnat od sebe. 815, Is mjesta pak[e- 
noga joS me bodefi izagnati. G. Palmotid 2, 456. 
Boj nam gorki sprav|a opeta, da izagne pan si- 
losti nas iz tamna joiter svijeta. 8, 9b. Ali 2e}ad 
da sam&iva ne izagna ga rodne iz strane^ 8, 124b. 
Ni me izagnal od sebe. P. Radov6i6, na^. 229. 
Iz koje izarna Isas sedam vragova. 1. An6i6, 
ogl. 4. Mi ne mogosmo izarnati dijavla... apo- 
stoli ne mogoSe djavla izagnati. 172. Za to ga 
izarna iz reda. svit. 31. Ako me ti izagnel, ko 
me 6e primiti? Y. Andriia§evi6, dev. 29. Izagnat 
svekoliko vojstvo agarsko ispod mira. P. Kana- 
veli6, iv. 286. Jer ma izagnati vojska bade sila 
prika. 474. Ne izarni mene na svrsi. P. Posi- 
lovid, nasi. 90b. Za neposla izarna ooa Adama 
i mater Eva iz raja. 121*. Nemoj mene izar- 
nati. 148*. Tko izame dobru lena izgoni svako 
dobro od sebe. ovijet 85. Da ne bi stavio pro- 
klestva na Aega i iz poka izagna\ 8. Margitid, 
ispov. 114. Naj posli iz ko6e ga izrene. fal. 141. 
Ter vas ne izrena na dvor. 145. Izagnav&i Mh 
po boj a iz Ravene. J. KavaAin 210b. Majku 
izagna s Smederova, Sa6ka s stola despotova. 
284b. Saraienske vojske smine ki izagna iz Ita- 
lije. 241*. Izagni )adi klete. I. Dordi6, salt'. 11. 
Iz iie Gospodin Isakrst sedam ^javola izagna. 
J. Filipovid 1, 249*. Hotedi ga oni izagnati is 
spile. Y. M. GoSetid 210. Kad naS spasite) izagna 
iz crkve one. Ant Eaddi6 88. Da se ne bi po- 
nakovali maievi izagnati iene. J. Matovi6 423. 
Izagnati iliti otirati vragove iz tilesa koja sa 
oni osvojili. I. Yelikanovi6. upat. 8, 466. Izagni, 
Nazaranine, davla. I. J. P. La5i6, razg. 51. Eada 
je i Aib pridvojstra6itim konopcem sve kolike 
na dvor izagnao. D. Rapid 4. A nevjesta za Aim 
potrupacko, is Vjele ga izagnala kule. Nar. pjes. 
vak. 3, 853. Izagna' bi Eolafiinske Turke. 4, 815. 
IzagnaSe ba.^e i sabaSe. 4. 483. I izagnab neke 
Cmogorce. 5, 536. Ude Isus u orkvu Bo2iju i 
izgna sve koji prodavaha. Yak, mat. 21, 12. Izai- 
deni narod patrijaru, a mene postavi i^jesto Aega. 
S. l^iobifia. prip. 147. Ne mogaie odoliti Turkom, 
nit* iz tijesna izagnati klanca. Osvetn. 3, 112. 
Svi pamtimo, kad Srb izgna Tarke. 6. 24. — u 
ovijem ge prin\ierima ghvaia metaforiiki: GreSnik 
Boga koji ga je stvorio i odkapio izrene iz svoje 
daSe. M. Divkovid, bes. 19b. U oni das iz sebn 
Isakrsta iS^ne. 120b. — 5> objekat je iivotiiia. 
Pastijer izagne i izvrie iz stada jedna ovca ga- 
bava. I. Driid 201. Yolove izagna. S. Rosa 58*. 
Podek%j me, jedna potarice, dok ioamem vole 



IZAGNATI, II, a. 



118 



IZAGliiriTI 



na nvrate. And. Ka^6, nusgov. 241. Sri n gora 
stokn i^agnafie. Pjev. cm. 70i>. Eaiemo mn da 
izrenu refteno svoje blago iz Steta manastirskije. 
O. Zelid 272. Cobanioa xnlada na popasak ovoe 
izagnala. Osvetn. 1/52. — u ovotn je prin^eru 
Hvotiiia i subjekat Izagnala finSa rojcaSn. Nar. 
poBl. vnk. 97. — c) objekat je Ho neiivOf alt tje- 
lesno, — santo u jednom primjeru. Fasti da 
izagnem trnn iz oka tyoga. 8.. Bosa 78i>. — d) 
objekat je ito duievno Hi umno. — aa) objekat 
je duh (tMognati duh is tijela =» ubiti), IzgoniS 
er mene is doma ti sada. — I duh 6n jo§te tvoj 
izagnat is tijela. M. Bani6 82. — bb) objekat 
je 8Vjetlo8tf tama, ijena itd, (glagol je u prene- 
senom amislu), Hotija6i nljesti tamnosti od po- 
trebe je da na prvo izrene sTJetlost. M. Div- 
koyi6, bes. 287^. Jer do6im sred mraka tmastu 
sjen stndenn od zlatnijeh od sraka strije|anja 
i2dena. I. Qandali6 15. No6i alijepa, gluha no6i, 
ah, da mi je ofiat moii, da smrkuate tvoje sjeni 
ne6e izgnat zora bijela! 241. — amo moie pri- 
padati i ovaj printer: Bog sonSani jar iz mora 
zrake svoje me6e i k nebu put nzima, da sne 
izagna tamne syima. L Oiindali6 28. — cc) objekat 
je tjelesno Hi duSevno stai^, otjedane, te subjekat 
6ini da ono nestane kod drugoga koga: Izagni 
iz i&ega svn 8lipo6a od srca. B. Kaii6, rit. 11. 
Izagni svn slipoK&a od sroa ^egova. 29. Da iza- 
gne§ od mene svn mo6 meni soprotivnu. V. An- 
drijaSeyi6, pat. 110. Eoja ne moga izamati nafie 
abofitvo. P. Po8ilovi6, nasi. 21^. Izarni tmina 
od moga 2ivota. 72*. Izarni tavnosti anntrine 
dafie moje. 76*. Bolesti sve pameti i tila od Aega 
izarni. L. Terzi6 14. Izagni iz i&ega svn slipo6a 
srdca. 167. Ki s afanjem i £e£inom izagno je 
knga svojim Eotorinom. J. Kavaiiin 808*. Moli 
ga, da iidene iz sroah naSijeh svaka oholost. I. 
A. Nenadi6, naak. 241. Kako izagnemo oblast 
djavla iz diteta. L. Vladmirovi^ 12. Mrak ne- 
znaiia i zlobe izmeda bra^e vaSe izagnati. D. 
Obradovi6, 2iy. 51. Jere danas jesam se privario, 
da dangaba milostja Boijom aieien, s ovoga 
svita sasvim izkorenim i izagnam. D. Bapi6 145. 
— dd) objekat je kao kod ee), ali etdjekat 6ini 
da kod ikega sama nestane objekta, Molim te, 
i2deni, gospoje, vas jed taj naj brie na meni, i 
8 Bogom ostavaj ! N. Na)e6kovi6 2, 94. Izagnite 
u&orancija iz vas. M. Dr2i6 224. Isponi svak 
vo)a i misal iideni 427. Ako si malo neponu&iv 
izagnati ta misal. A. Komulovi6 10. Molitva za 
izagnat zle misli. B. KaSi6, na$. 97. Ostavit me, 
da zvir prika svoj na meni glad iidene (vidi i 
u Mikafinu fjedniku), L Gandali6 46. Izreni svi- 
tovna i svaka prigriba. A. G^orgiceo, nasi. 826. 
Izagna^e iz svoje dafie zlobe i grijehe. I. Dr2i6 
125. Tvoja mlados razveseli i iideni zle nemire, 
ki su tvoje srce smeli. 6. Palmoti6 1, 82. Tja 
lakomos svak prokleta iz svojega srca izagni. 
8, 151^. Ako nisam apnt izamao od mene svaka 
taSta slava. P. Posflovii, nasi. 108*. Izarni one 
misli i reci . . . 183b. Otarite vaSe soze, izagnite 
vafi pla5. A. d. Bella, razgov. 207. Ako mrzi- 
jenstvo na iskrAega ne izagnemo sa svijem iz 
naSega srca. 8. Bosa 104*. Zdrayje na dvor dok 
izrene (proidor), V. DoSen 174*. -- e; u jednom 
prifnjeru xviii vijeka stoji metaforiiki: izagnati 
na rt od igle ta gnaiehem : we Hi posve istuma- 
diti, 8ada se vladaj po zlamei&i koja ti ozgor 
kazaf\), niti moga svaka na rt od igle izagnat. 
M. Zori6i6, aritm. 4,7, — f) u jednom primjeru 
zvi vijeka stoji neprelasno impt, iideni sa sna- 
6eikem: idi 6a J Ne vala nidta, iideni. M. Drii6 
272. 

b. pasivno. Iz raja tada izagnani bismo. M. 



Marali6 102. Za svoja oholost izagnan bi iz nj^ 
NaraSn. 89^. Ei sa s nebes izagnani. P. Hekto- 
rovi6 182. Hada smrt izagnana s nebes. IL Driii 
15. I kad bi izagnano mno2tvo, vlize Isas. Po- 
stila. r4*. Ostah i bez k6erce i bez sina, iza- 
gnana joS iz grada. F. Lakarevi6 230. On s ma* 
terom bi bez dijela izagnan iz ka6e i iz dobart 
oca svoga. A. Ga5eti6, roz. mar. 144. Izagnan 
,ezaV. F. Vran6i6, rje6n. Bade na dvor izagnan. 
B. Ea§i6, na5. 81. BivSi izagnan isprid lijeet 
Boijega. zro. 28. Eada bi izagnan 6ovjek od 
anjela izvan ovoga raja. M. Orbin 22. A Je- 
rina iz bijeloga Smedereva izag^iana, pat ag^ 
skijeh pode strana. L Gandali6 887. Izagnate 
protira ih. F. Glavini6, cvit. 4^, Van bil bi 
izagnan. 202*. Eoje sa bile izagnane s pira ns- 
beskoga. I. Drii6 268. Iz svojih stani da bi 
ostali izagnani. I. Ivani§evi6 118. Bi izagnan 
iz Bima. P. Badov6i6, ist 58. Da bi nevo)sn 
izarnat iz raja zema|8koga. L An6i6, svit. 20. 
Za to biSe izamati od Boga. 45. Da sa na sndn 
od i&ih a vijek izarnati. 58. Izagnana iz sijet- 
losti on 6e vojska rasprSati. P. Eanaveli6, iy. 
142. Izarnat jest post sveti iz ka6a bogatija 
P. Posilovi6, nasi. 46^. O SoviSanstvo izamato! 
cvijet. 5i. Izarnat od svoga otafiastva. 182. Pie- 
miOe izafirnane opet a grad 6ini priti. J. Ea- 
vai&in 1813*. Ne hte6 gledat izagnate i sinovee 
van iz Bima. 881*. 8vaka neSas izagnana bit 
6e. 514*. A ovi (Adam) bi izagnan is raja ze- 
ma|skoga a nevoje. J. Banovao, razg. 9is. I 
k tebi vapijemo izagnani sinovi Evini. 148. Iza- 
gnani ste vanka. S. Bosa 118^. Izagnan je ii 
skapa vimika. Ant. Ead&i6 16. Poglavica ovoga 
svijeta izagnat bi izvan. J. Matovi6 822. Dakle 
mi izagnani sinovi Eve. 440. dto po dvora mrzU 
stoka vre6i iz svoj^jeh staja izagnana. Osvetn. 
1, 20. 

e. sa se, pasivno. Dahovnici, kojihL nesatL po- 
stavili dahovnike, da iidenatb se. Zak. daft. pam. 
6af. 80. Ako se koji 51ovdkb priftlaoL najde, dt 
se izbrene vani. 8pom. sr. 1, 32. (1400). Da ix- 
renet se nefiestiti. Eorizm. 42*. Pa5e bi ae imale 
izagnati izmea }adi one mladice. B. Eafti6, per. 
92. Poglavica ovoga svita izame ae vanka. L 
Bandalavi6 225^. joann. 12, 81. Ali otrovna hada 
zloba, ka za tadim raspom smagne, nade varko 
a to doba, da iz svijeta on se izagne. I. Ghin- 
dali^ 827. Hrle naglo svi kolici, da pqje oar se 
s stola izagne. 519. Sinovi od kra^estvs izar- 
na6e se a tmine izvai&ske. I. Andid, ogl. 88. Da 
se izrene svaka izpraznost. M. Badni6 128*. Iz 
grma, iz koga se je jednom kana izagnala, i opet 
6e se izgnat. (D). Poslov. dani6. 84. Dofiim se 
dva 6ovika ne izrena iz Persije. 8. Margitid, &L 
92. Ignatija skinat s patrijarske stolioe izagnati 
se imade. A. Eaniili6, kam. 86. 8ad poglavica 
ovoga svijeta izagnati 6e se izvan. J. Matovi6 51. 

IZAGNIvATI, izagn^vfim, impf. izagnati. — 
Na jednom n^jestu xviii vijeka, a igmedu rjei- 
nika u Belinu (praes. izagnavam kod izagnati 
291^), u Volti^ijinu (praes. izagnavam kod iza- 
gnati), tt Stultdevu (uz izagnati). Vragove napa- 
dene a telesa izagnavaSe. 8. Bosa 165*. 

IZIgNETI, vidi izagniti. 

IZAGI^l&VATI, iz&gAev&m, impf. vidi izagAi- 
vati. — Samo u Belinu tjednHcu: praes, iza- 
gfievam kod izagiJieti 597*. 

IZIgI^IO, vidi kod izag^ti. 

IZIgI^ITI (iz^giieti), Izag^j6m (iz&gA£m, Iza- 
gi&§m), pf. istnihnuti, — Sloieno: iz(a)-gAiti (kf^j^ 
vidi), — Ake, je u svijem oblieima onaUti kM j^ 
u inf,f osim prass. IzagiUjSm. — Bijs6 je starm^ 



IZAGlftlTI 



119 



IZAM 



isporedi sUlov. isg^iti, rus, BsrHHTL. — Part, 
praet act, izaLgdio upotrebjava se t kao adj, — 
Ismedu fjeinvia u Mikafinu dputreo, patresco, 
fraceo, fracei»coOi u Belinu (iza^i^eti, izagi&ivam 
yinarceaoo' 462^ j iza^eti, izag^evaxn ,putre8co' 
597*), tf VoUi^ijinu (izagniti, izagnim, izagj&ivam 
^arcire, patrefarsi' ,verfaalen, schinjmoln'), u 
Stulidevu (izagAod, y. izgi&eti), u Vukovu: (po 
jogozapadniiem krajevima) ,verfan1en' ^patrefio', 
e£. istrahliti. Pokli sam izagnio i poginuo. B. 
Kaftid, nasi. 119. U gnuBobi bi izagiiili. I. Dr2i6 
145. U grobovijeh an izag^ile. 291. Sama bi 
a aeV izagi&ila. I. Ivanigevi6 221. Ne bi li u 
sebi kripost izagDila. 289. I obraz ci6a tvoje 
miloeti u vike ne6o izagi^iti. P. Posilovid, nasi. 
79^. Drro izagAilo. M. Badni6 187^. Jela iza- 
g^ije yeoma brzo. 257*. Tijelo ima izagiiiti n 
grobnioi. 408*>. Prilaano an razasuti i izag^ili 
od rasntja iiihoyije grijeha. 479*. (Ova trava) 
izagilie, usabne i izgine. A. Vita}i6, ist. 467. Ja- 
buka kad izagi&e izgubi lipotu. 8. Margitid, fal. 
182. I ftini izagi&iti ayo kosti iiiboye. 278. Me- 
■eocijo iznade da buda 2iyi a mrcima ayezani 
dokle bi zajedno izagdili. A. d. Bella, razgov. 83. 
Kako Lazar smrdedi izagnije. 78. Izyida ramo 
izag&ilo Alderada. L Bordi6, ben. 31. Jesi li 
greinik od nig ye^ijeh n ataroj zlo6i jar pokopan 
i izagfkio? B. Zuzeri 172. Cr]iyo yo6e i izag&ilo. 
119. Neka izagi&em. 284. A ti 6efi £iy izagiiet 
a oyoj tamnici. 284. U kojim &te od toliko yri- 
mena izagiliili. J. Banoyac, pred. 117. Od lako> 
mije izagi&ili. pripoy. 69. Mana niti im izagni, 
Diii se cryi zaiego&e u i&oj. E. Payi6, ogl. 117. 
ODog\ kome yeie tilo u zem]i je izagi^ilo. V. 
DoSen 129^ Dayno bi ti trulo tile ne mi6u6 se 
izag&ilo. 206>. Raspastit 6e se moje tijelo, izagAet 
66 moje kosti. D. Ba§i6 62. Syeti Jakoy goyori, 
da 6e bogatac izagi&iti a puti syojoj. L. Ylad- 
miroyid 82. Jur i ona po opafiinam je izagi^ela 
A. Kali6 585. Vas bje&e ye6 pocmioi a)ine na 
i&ema izagnile. Nar. prip. yuk.^ 252. 

IZAGI^ATI, iz&g]^£v&m, impf, izagi^iti. — 
U Belinu rjeiniku: praea. izag&iyam kod izag- 
Aeti 426i>, i u VoUi^ijinu: praes. izag^iyam kod 
izagniti. 

IZAH6dITI, izlthodim, impf. vidi ishoditi — 
Shieno : iz(a)*boditi. — zyii % xvui vijeka, a iz- 
medii fjecnika u Stuliievu (y. ishoditi). Operi 
mene a yodi koja iz £ih izahodi. I. Ivani§eyi6 
100. Sonce u jatro gdi izahodi. A. Vita)i6, ist. 
189\ Kako iz zem)e trayica izahodi. 282. Za 
ofyetiti pogrda a^iAena Bogn, izahodi goni6, |at 
i yeoma rasrdeo. A. d. Bella, razgoy. 521. 

IZAHVA^tVATI, izahy&|ojem t izahy&];y&m, 
pf. po8V€ (mnogijem rijedima) zahvaliti. — Slo- 
ieno: iz zahyajivati. — U Stulicevu rjedniku: iz- 
zihya}iyati, iizahya)iyam ,singulariba8 yerbis gra- 
tiis agereS t u naie vrijenie u Dubroimiku. P. 
Bndmani. 

1ZA.UA, m. vidi Isaija. U dni one re6e Izaija 
prorok. Bernardin 8. Hastrie Izaiju. M. Maruli6 
B7. 8. prorok Izaija. E. Pavi6, ogl. 842. 

IZAIJIN, adj, kojipripada Ltaiji. Proro6an8tvo 
Izaijino. I. Dri\6 8. 

IZAK, m. vidi Isak. I yaspet re6e Izak sinu 
svomu. Bernardin 41. gen. 27, 20. Ter srce ti 
i&egoyo prayedno u mjeeto Izaka prija mu pod 
jedno N. Dimitroyi6 68. Po i&oj ima Izak od 
Eobeke neplodne Jakoba oca. A. Gu6eti6, roz. 
mar. 4. Isak sin Abrama. roz. jez. 115. Sycza 
Iztka. F. Lastridy ned. 211. Nauciti moiemo od 
Izaka 6i8to6u. £. Payi6, ogl. xiii. Kada se sin 



stariji Isaka pryoroditc^a yrati ii po}a. D. BaSi6 
89. Taj 5as usto je Abram, zasyo Izaka. A. Kali6 
870. 

IZAkLATI, is&ko]Sm, pf, posve gaklati. — Slo- 
ieno: iz-zaklati. — Od zyiii vijeka. Syega zubi 
izaklaSe. 8. Margiti6, ispoy. 268. (Vojika) &to 
je )uto zaodtrila zube, dok krajinu izaklala )atu. 
Osyetn. 7, 76. Ne ostala niz Dunaj palanka, na 
kojoj se niste izaklali. 6, 44. — U naSe vrijtme 
u Lici 8 drugijem snadenem: kofuci se (u pre- 
nesenom amittlu: rveci se, trudeci se) dobiti. ^Edya 
sam, brate, to ja od ikega i to iz iiye make 
izakla*^ ,Ma edva eyo od planinke uz kruy neSto 
i sira izakIa^ ,Na, ako ti to od nega izako|cfi, 
yala si onda junak*. J. Bogdanoyi6. 

IZAKVE§t1vATI, izakl^gtajem i izakjiStTyfim, 
impf, vidi iskJeStiyati. — Samo u Belinu rjed- 
niku: izakljeStiyati , izakljcStivam ,forcipe tor- 
qupre' 115*>, t u Stuliievu: izak}e§tiyati, izak|e- 
Stiyam ,forcipe torqaere'; izzakjeStiyati , y. iz- 
klijoStiti. 

IZAlaZAE, iz&laska, m. vidi izlazak. — U 
jednoga pisea xyiii vijeka. Na izalazka 6inio je 
uzcti u syojo armado nike yojnike. A. Tomikovid, 
iiy. 288. 

IZALAZITI, iz&lazim, pf, vidi islaziti. — Slo- 
ieno: iz(a)-laziti. — U Vukovu rjeiniku, 

IZALa2eNE, ft. djelo kqjijem se isalazi, — 
U Vukovu rjeiniku, 

IZA](i£PtVATI, izal^pty&m, pf, samo u Siu- 
li6evu rjeiniku: izalepiyati, iza|epiyaro, sye za- 
lijepiti yOmnia glotinaro^ — Sloieno: iz-za)e- 
piyati. 

IZAM, izma, m. postaje od iste osnove od koje 
je i glagol izeti (koji vidi), te bi pravo snaieike 
bilo : djelo kqjijem se izimfe, ali je iesto drukiije 
i nije jasno, — -a* atoji u nom, i ace, sing, rnj, 
iiegdaHega b. — Od xiii vijeka, a izmedu rjei- 
nika u DaniMevu (izbma ,samptio, exaotio; ez- 
oeptio'). a) u ovijem naj starijim primjerima kao 
da znaii uzimaihe, otimane, Ako ydraje Ylahs 
8rfcb|ina, da se pri prddb banomb, a inoma Vlaha 
da ne bade izma. Mon. serb. 25. (1284—1240). 
Cto se a6inilo prde ili (po)sld, da se pr^i^ ^ ^^ 
nd izma, nb da je pravbda. 80. (1240). 8 to se 
Sinilo pre i posle, da se pri, i da ne izbma . . . 
Jako ydraje Vlahb Serb|ina, da se pri predb 
banomb ; i inoma Vlahu i inoma Serb)ina da no 
isbma. 83. (1249). — b) u ovima kao da znaH 
Ho i izazetak, ali moie biti u kojemu znaieihe 
kao kod c), Yse imb tozi zapisa oarbstyo mi bezb 
izma, yse dto se obrdta na tojzi zem}i, da si ima 
i drbii gradb Dubroynikb. Mon. serb. 165. (1857). 
liih blago s £iyinom prez izma porubiy. M. Ma- 
ruli6 16. Iz li5ca gdi joj yri bez izma sya slados. 
§. Men&eti6 61. Vapijn bez izma sve me dni. 
840. Prcz izma bi pobijena strana krstjanska. 
Dak}ania 4. 8ad rasata prez izma yidjaha se. 
P. Zorani6 71». Kih zasko6ige prez izma pobise. 
B. Krnarati6 31. Hote prez izma, bez yere blago 
da poiere. 37. — c) bez izma i preko izma ja- 
macno znade u ovijem primjerima : bez mjere i 
preko mjere. nije jasno kako je ova rijec dobila 
ovako znaiene, Misli izprazne i ri5i| laii od gale, 
i smiji brez izma. J. Banoyao, uboj. 18. Bijage 
jedna diyica, koja brez izma pedipsayage syoje 
tilo. M. Zori6i6, zrc. 124. 8ti6u6i ga ma6e ga 
brez izma. L. Vladmiroyid 82. On je bio makao 
i stid|iy preko izma. M. Paylinoyi6, rad. 78. 
Nikad ma nije bilo preko izma radAe. 107. 1 
§to age preko izma traie. Osyotn. 2, 114. — d) 
u jednoga pisca zyii vijeka ne razumije se zna- 



IZAM 



120 



IZA8IPATI 



ieiief u drugam priw^eru nfogh bi bUi kao hod 
b) ill hod e) ; dli u prvam i tredem jamaino nije 
tako, (Bika) Btotino stablonje 8 izmom podr)i\je. 
I. T. Mmayi6, osm. 106. Brez iima podriSe odom 
bogata. 127. Svi zmaji lati a izmom zagubismo. 
174. 

IZAB£LA6£I^, n. <^'eZo kctjijem 8e ieamlati 
(vidi izamlatiti). Samo se uzdr2i n izamlatjenju. 
A. d. Costa 1, 178. 

IZAMLA^iVATI, ]zamlB6ajem t izaml&6£v&m, 
pf, posve samlatiti (MamUiSivai^m izbiti), — Slo- 
ieno: iz-zamlaiivati. — U jednoga pisca zviii 
vijeka. Lice izamla6ivano, izap|avano. A. Eali6 
461. t u naie vrijeme u Dubrovniku. P. Badmani. 

IZAMLATITI, iz^mlfitTm, pf, iemlatiti. — Slo- 
ieno: iz(a)-mlatit]. — Nema potvrde glagolu nego 
samo verbalnom supsiantivu izamla^e^e (kcje vidi) 
u jednoga pisca xviii vijeka, 

TZAm^jETI, iz&me)em, pf. posve samleti. — 
Sloieno : iz(a)-m]eti. — U naie vrijeme. Evo 6e 
se moje sad izam}eti. Nar. prip. vuk. 201. Ead 
se 6o8ino izame|e. 201. Dok se sve izame]e. 202. 
,Sino6 je veliko iito a mlin nagnato; vaj jeli 
no6a8 sve izm}eveno?' J. Bogdanovid. 

IZANCiTI, izan^im, pf, samo u Stulidevu rjei- 
niku: izzanSiti, v. odzanditi. — Postaje od iz t 
zamka nastavhom i. 

IZANDATI^ iz&nd&m, pf pokvariti se (o suknu 
kad dugo leii). — Bide sloieno : iz-andati, ali se 
ne moie gnati postaiie ovome glagolu; jamaino 
je tuda rijei, — U naie vrijeme, a iemedu rjei- 
nika u Vukovu: ,8ich verliegen' Jaoendo cor- 
mmpor (de panno)^ Minderluk jako izbledeo i 
izandao. M. B. Mili6eyi6, zim. ve&. 52. 

IZAPtBATI, iz&pSram (iz&pirati, izapirem), 
impf izaprati, vidi 1. t 2. ispirati. — Od xviii 
vijeka, a ismedu rjednika u Stulidevu: izapirati; 
izapirem, y. izaprati (ali ovoga nema), Izapirem 
tebe, ajere. J. Banoyao, blagosoy. 264. Kako 
yoda izapira gnnsobe s t\jela. S. Bosa 54». U 
£em ntrobe zakolnioa . . . izapirahn se. 64^. 

IZAPLIeaTI, iz&pl&dSm, pf vidi I. isplakati. 

— Sloieno: ]z(a)-pldkati. — Samo part, praet. 
pass, izaplakan u Belinu rjeiniku: ,elatu8' 428^. 

IZAPl^itrVATI, iz&p)^y&m, pf posve popfuvati. 

— Sloieno: iz-zap)ayati. — V jednoga pisca xvin 
vijeka. Lice izamla6iyaDo, izapfuyano. A. Kali6 
461. t u naie vrijeme u Dubrovniku. P. Badmani. 

IZApBAI^E, ft. c^ielo kojijem se izapere. — 
Stariji je oblik izapranje. — Iemedu rjeinika u 
Stulidevu. Bade grihoy mojih odpafi6enje i kriyin 
paDo izapranje. M. Alberti 401. lma§ nasle- 
doyati s £estijem izapranjem. V. AndrijaSeyi6, 
pat 47. 

IZAPBATI, iz&perem, pf. vidi isprati. — Slo- 
ieno: iz(a)-prati. — Akc. je kao kod izabrati. — 
Izmedu rjeinika u Vraniidevu (.prolaere')) u Be- 
linu (,elao* 428*), u Vukovu (yide isprati). 

a. aktivno, BiSe ja izaprala. F. Yraii6i6, 2iy. 
92. Izapraygi grihe prediiega 2iyota. B. Ka§i6, 
rit. 48. Bijekom od suza moje gnasobe izaprati. 
Y. Andrijafieyi6, pat 26. Mo*e sam zaman s iiimi 
rake izapral. A. Vita}i6| ist 225». Izaperi Sto 
se godir smradna nahodi. P. EDeSeyi6, pism. 164. 
Izaprati od syake greSne gnasobe daSu. 8. Bosa 
45*. Koji 6e yas krstit i izaprati dahom. 46<^. 
Izaprati prste od syetoga a]a. Ant Ead&i6 179. 
Va)a kace s stadenom yodom zdrayo izaprati. I. 
Jablanci 209. Ja 6a tyoje izaprati platno. Nar. 
pjes. yak. 2, 121. 

b. pasivno. Syetim krstom izaprana. M. Ma- 



ralid 814. Barad izaprana. P. Boli6, yinodjeL 
2, 260. 
c. sa se. 

a) pasivno, Na dno se slegne teiak praiak 
koji se posle izapere. B. Popoyid, poznay. rob. 
84. Talog se izapere. 126. 

b) reJMsivno, Izaperi se a kryi. V. Andrija- 
$eyi6, pat 45. Na kladenca se bistre yode iza- 
prati. 280. Da so moga £ima podpano izaprati 
od syijeh nepomstya. 406. U kryi se izapra 
syojih ne^istih 2rtya. Blago tarl. 2, 85. 

IZAPS6yALA0, izap86yaoca, m. iovjek koji 
ieapsuje, — U Belinu rjeiniku: ,injariator* 404*, 
t u Stulidevu: ,conyiciator^ 

IZAPS6yALI0A, /. iensko iefade kqje izap- 
suje. — U Stulidevu rjeiniku : ,qaae conyiciator*. 

IZAPSbVAlifE, n. djelo kojijem »e isaps^ 

— Stariji je oblik izapsoyanje. — U Belinu rjei- 
niku: izapsoyanje ,oonyiciam* 403^; ,oonoaloatio' 
711b, i u Stulidevu, 

IZAPS6yATI, iz&psajSm, pf. vidi ispsoyatL 

— Sloieno: iz(a)-p8oyati. — Akc, kaki je u praes. 
taki je u impt, is4ps^'; u Oftalijem je oblicima 
ondki kaki je u inf., osim aor. 2 t 8 ting. Isa- 
p8oy& t part, praet. pass. Izapsoy&n. — Od xm 
vijeka, a izmedu rjeinika u belinu (,8trapazzare 
con parole* 71 1^), u Voltigijinu (,ingiariare, oltrag- 
giare, sgridare, afiErontare' ibeschimpfen, schmi- 
hen*), u Stulidevu (,malediota in aliqaem conge- 
rereO* Tko bi ga izapsoyao. B. EaSi6, fran. 97. 
Ja bi rada da yas izapsaja. M. A. Be]koyi6, sat 
E8b. Sad ga izapsaj. I. J. P. La6i6, razg. 125. 
Izapsoyat rodite)e. A. Eali6 841. 

IZAbAMENIG A, /. vidi poramenica. — U naie 
vrijeme. Ako se dobro izaramenica ne potegne. 
Magaz. 1868. 60. 

IzA.BNA]!!f£, n. 4jelo kojijem se iidene (vidi 
izagnati, I, 8). — Stariji je oblik isamanje. Mis- 
nika z\i(h) yi6i&e izamanje. I. An5i6, ogl. zxy. 

IZlBNATI, vidi izagnati. 

IzlSATI, IzasSm, pf. isisaH. — Sloieno: ia(a)- 
sati. — U naie vrijeme u Lid. ,La6i to tele! 
izasalo bi ye6, da *e yime kd banar*. J. Bog* 
danoyi6. 

IZlSEBIGE, adv. vidi izasobioe. — Od xyiu 
vijeka. Tri jatra izasebice prinese na grob. L 
J. P. La5id, izk. 87. Da si ne jednoga moia, 
nego sedam izasebice nmorila. A. Kali6 891. 
yi^'et pryi ye6er ne jednoga moia, nego sedam 
izasebice na syojijem rnksjoia izdahnat 891. 

IZA8IJ]feyATI, iz&sijey&m, impf. izasjati, vidi 
2. isijeyati. — Akc. je kao kod ispoyijedati. — 
U jednoga pisca xyiii vijeka, a izmedu rjeinika 
u Belinu (praes, izasiyam kod izasjati) t u Stu- 
lidevu (kod izasjati). 8yej to ye6ma a Aeam 
madros izasiyaSe. 8. Bosa 189^. 

IZASIPALAG, iz&sipaoca, m. dovjek koji iza- 
sipfe, — U Stulidevu fjeiniku: ,eyacaans'. 

IZ18IPALIGA, /. iensko dejade koje izasipfe. 

— U Stulidevu rjedniku: ,eyacaans^ 

IzAsIPAjCStE, n, djelo kojijem se izasipfe. — 
U Stulidevu i u Vukovu rjedniku, 

IZA8IPATI, izasip}em t izasipam, impf. iza- 
sati, vidi isipati. — Kao kod isipati treba raz- 
likovati dva glagola: iz&sipati, iz4sip|6m (i iz4- 
sip&m) kod kcjega se akc. mijeiia samo u aor. 2 
t 8 sing. izasip&, t izasipati, iz^stpftm kod kojega 
je akc. kao kod izgoyarati. — U obliku isipati 
bila bi star a rijei, isporedi stslov. isypati, rus. 
HBcuuaTfc; izasipati se javfa od xyii vijeha^ a 



IZA8IPATI 



121 



IZASUn 



tmetfH fje6n%ka u Mikafinu (iiasipati, isasati 
,0¥moaoO 94i^ ^ ^^i P^^ nahodiy u Belinu (isa- 
sipatiy isBsiplem ysparf^ere, di cose non liqaide' 
^pargo' 694i» ; ,votare da an sacco gmno e simili' 
,efFbndo' 779*), u Volti^inu (izasipati, iza8ip(em 
yTotare, eyacuare, diaaooare grano* ,aaBleeren, als 
gelreide'), u Stuli6eou (iiasipati, iza8ip}em t iza- 
upam yvacnarei evacaare, deplere, in evaooando 
ease'), u Vukovu: izisipati, iz&sip&m (iz&8ip)em) 
^aiiaschatten' ,effando^ 

a. okHvno. Jorve sam po6eo biser krvi moje 
prolijevati i izasipati. F. Lastri^, test. 158^. Koji 
oa£in molei^a izgovarajn sveta pisma s rije6ju 
liaasipati' Cefiandere'). J. Matovi6 484. Izasipam 
prid obrasom i&egovijem molitvn moja. 484. Kako 
koji isasipa blago. Nar. pjes. vak. 2, 76. Isasi- 
pa6ete staro kad dode novo. D. Dani5i6, Smojs. 
26, 10. 

b. «a se, reflekHvno, — U preneaenom amialu 
(n, p, o krattama po iijelu), — U Vukovu rjei- 
niku: ,aiiaachlagen* ,erampo' 8 primjerom: Iza- 
lipaju ae ve6 kraste po Aetna. 

IZAjSJATI, iz&sj&zD, pf, BQijaH is kojega mjesta. 
— SMeno: iz(a)-8JatL — Ake, je kao kod iskon- 
iatL — Ceato i metafariiki, toko je u nc^ ata- 
rijim primjeritna. — Od xvii vijekaf a igmedu 
tjeimka u Belinu (izasjati sanoe, izasivam ,na- 
Boere del sole' ydiesoo' 504^) i u Stulidevu (iza- 
sjati ili izasivati sance, v. svanati). Istina od 
ieiD)e imasja i prayda s nebes pozri. M. Alberti 
49. Kako da vas pak ufaSe a vifioj ga vidjet 
ieetiy ka mn isasjat svjetja imafie iza xnraka zle 
bolestL J. Palmoti6 89. Ee ti sance izasjat £e 
mene a brisi ostayitt. 159. Vrata zdrava s kijeh 
srak svijetu izasjo je. B. fietera, 6at. 116. Taj 
ias odizgar izaaja avjetloa. I. Dordi6, ben. 49. 
Kako snnce bjele izasjalo. 8. Boaa 86». Kad 
zlamenje aina meda oblaoima izasja. 187^. 

IZA8JAvATI, iz&sj&v&ro, impf. izasjati. — Akc. 
je k€U> kod izgovarati. — Od xviii vijeka, Odkle 
snnoe izaajava. I. Bordid, aalt. 869. 

IZASJE^I, izaaiji£em, pf. i^e6i. — Sloieno: 

u(a)>sje6i. — Akc kaki je u praee, taki je i u 

impt isaaij^i ; u ostalijem je oolicima onaki kaki 

je u inf,<, oaim aor. 2 t 8 sing, Izaaije5e (u isiodnom 

fovoTM iz^aedi, izaa^m, IzasSfie; u eapadnom 

it4aidi, iaaai(Sm, Izaat^e). — U naSe vrijeme. Te 

mi moja izaaije^e vojako. Nar. pjes. vak. 5, 898. 

Da te sva na komade izasijeka. Nar. prip. vr6. 

79. Torci ih sve izasijeka. S. ^abifia, prip. 186. 

Dok ga Tarci na komade izasijeka. pri6. 11. 

IZASLAnAG, izasldnca, m. igculan iozjek (i u 
onhitom emialu). — isporedi izaslanik. — U naSe 
tfijeme kod pisaea, Izaslanac ^aassendling'. Jar. 
poLterminol. 51. Izaslanac ^emmissar^ 164. Iza- 
lUnae ^ossendling'. B. Salek, rje6n. 

IZASIAnSk, izaslanika, m. kao izaslanac (ali 
V 09obitom amielu : 6ovjek koji je od kojega 6e- 
lodeta ili druHva poslan kamogod da opravi 
Wear posao). — U naSe vrijeme kod pisaea, Iza- 
>lAnik ,abgeordneter' , delegate'. B. Petranovi6, 
nin. kiaig. 28. i u Sulekovu rjedniku: ,abge- 
ordnete*. 

L IZASLAlte, n. di^lo kojijem »e igaSaje. Iza- 

lUio yaosaendang^ Jar. pol. terminol. 51. ,emmia- 
>iou (,aaaaendang)'. 164. 

IZASLATI, !zag)Sm (iza§a|em), pf. poslati iz 
^i^w^etta. — Sloieno: iz(a)-8lati. — Ake. kaki 
i« u praes. 1 sing. Xza§(Sm taki je u oetaiijem 
^^wma iatoga vremena, oeim 1 t 2 pi. : iza§|^mo, 
^^^ t u part, praet. pass. Izaal&n ; u osta- 
^tmje obUeima onaki kaki je u inf. (i u cijelom 



praes. iz&Sa}em)y osim impt izafi4}i. — Od xvi 
viJeka. Pravda ikih van izaalavfti. Mon. oroat. 
887. (1585). A naprijed aa zorom izaalani 6aati 
}adi. Oavetn. 4, 24. Izaalati ,aa8aenden'. Jar. 
pol. terminol. 51. Izaalati ,abordnen'. B. §alek, 
rjeSn. 

IZASMtjATI 8E, izaamljgm ae, pf. ismHati 
se. — Sloieno: iz(a)-smijati. — AJce. se mijeika 
u aor. 2 t 8 sing. !zasmij&, t u part, praet. act. 
Izasmijao, izaamij&la. — U naie vrijeme. Barem 
da ae dobro izaamijem. Nar. pjea. vak. 5, 516. 
Kad ae avi take izaamija i nagovore. Y. VrSevi6, 
igr. 17. Knez ae Aim izraga i izaamije. 8. Jftn- 
bifia, prip. 205. 

IZlSNITI SE, iz&anfm se, pf. (kao posve) sniti 
se. — Sloieno: iz(a)- sniti. — U naroanoj pjesmi 
xviii vijeka. Ovo mi se nodaske trndan sanak 
izasnio. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 20. 

IZA80B, adv. vidi izasobice. — U naie vri- 
jeme u Dubrovniku. U Dubrovnika se ka2e izasob 
i izasobice. V. Bogigi6 u Nar. pjes. bog. 368. 

IZAbOBIGE, adv. vidi zasobioe i zasopce. — 
isporedi izasob t izasebice. — U Dubrovniku od 
XVIII vijeka. Ti si aprav a malo doba kaSo iza- 
sobice dva bi6a Boija. A. Kali6 563. Ko ore 
tada i&iva deset godina izasobice. V. Bogilid, 
zbom. 408. 

IZASPATI 8E, iz4sp£m se, pf. vidi naspati se. 

— U naie vrijeme. Ako se izaspim, sve 6a ti 
kazati. 8. Lobifia, prip. 145. 

IZA.SBANE, n. djelo kojijem ko ieasere ili se 
isasere. — U Stulidevu rjeiniku. 

IZASBATI, iz&serSm, pf. serudi ispustiti ito 
is sebe. — nepristojna rijei. — Sloieno: iz(a)- 
srati. — Akc. je kao kod izagnati, izaienem. — 

— Od XVIII vijeka (vidi kod b). 

a. aktivno. — U Vukovu rjeiniku: ,heraas- 
scheissen' ,procaco' s primjerom: Koji i&egova 
igla izjede, onaj treba davaldaz da izasere ,wer 
seine (des bdsen mftchtigen) n&hnadel frisst, muss 
dafor weuigstens eine packnadel sch ' 

b. sa se, rffleksivno, poarati se (do vofe, mnogo). 

— U Belinu rjeiniku : izasrati se na tkoga ,scon- 
cacare, cio6 oacare addosso' ,concaoo' 657*; u Stu- 
li6evu: ,ventrem cum voluptate quadam exone- 
rare'; u Vukovu: ,laxieren' ,evacaari<. 

IZASBED, praep. vidi isred. — Saslavfeno: 
iz(a)-sred. — D jednoga pisca xvii vijeka. Izva- 
djeni po i&ema izasred smrada od bludnosti. B. 
KaSi6, fran. 109. 

IzlSTOJATI 8£, izibstojlm ae, pf. odijeliti sf, 
razdijeliti se^ ragluiiti se (?). — Sloieno: iz(a)> 
atojati. — U jednom primjeru xviii vijeka. Po- 
topi (slaninu) a vodu neka ae izaatoji od aoli. 
J. Vladmirovi6 42. 

IZ ASTRUfeLITI , izistrijelfm, pf istrijeliti, 
vidi iza8trije}ati. — Sloieno: iz(a)-strijeliti. 

IZASTRUi^ATI, izistrijel&m, imp/, vidi istri- 
jejati. — Postaje od izastrijeliti (kojemu obliku 
nema potvrde) kao istrijejati od istrijeliti. — U 
jednoga pisca xvi vijeka. Dokle izastri|ana duh 
svoj izpusti. F. Vran6i6, 4iv. 57. 

IZA8T!r(!)E, n. djelo kojijem se izaspe. — U 
Stuli6evu rjedniku : (sa starijim oblikom) izasutje. 

IZASI^TI, Izaspem (izaapem), pf. sipajuci u6i' 
niti da ito (sitno ili iitko) is 6ega istde. — ispo- 
redi isati. — Sloieno: iz(a)*aati. — Ake. je u 
praes. kod Vuka i Daniiida izaspSm, ali je u 
Dubrovniku izaspem ito bofe odgovara akeentu 
prijedloga iza (vidi kod iz) ; taki je i u aor. 2 i 
8 sing, Izaafi, u part, praet. act. Izaaao, tzaa^a (t^ 



IZA8UT1 



122 



IZATKATI, b. 



Duhroffniku isasdla), u part, praet, pass, Icasfit; 
u ostalijem je Mieima anaki kahi je u inf, (impt 
izibspi}. — Po SVQJ je priliei (u obliku isati) stara 
rijed, vidi hod izasipati (vidi i ianti. F. Miklofii6, 
lex. palaeoslov.'). u naiemu se jesiku javfa od 
XVII mjeka, a ismedu rjeinika u MikaUnu (kod 
izasipati) g4je se naj prije ndhodif u Belinu (,yo- 
tare da an saoco frrano e siznili' ,effondo* 779*), 
u Voltigijinu {izAAVitit izasiplem us izasipati), u 
StulUetm: ,8accam (frnmento, fabis etc. plenum) 
evaooare, deplere, exhaorire'; u Vukovu (ii^s^ti, 
liaspem ^aassohatten' ^effando'). 

a. aktivno, a) objekat je ito ivrdo % sitno, A 
kad Nenad svoj* izasu blago. Nar. pjes. vnk. 2, 76. 
— b) objekat je ito iitko. Odadni (bure) i zejtin 
iz Aega izaspi. Z. Orfelin, podr. 208. Yodu izaspi 
a zem}ane 6inije. P. Boli6, yinodjel. 2, 82. — c) 
u prenesenom amislu, Izaspa toliko mlofttvo ^riha. 
F. La8tri6y svet 127». Izaspite, to jest o^itujte 
prid iiim sroa vaSa. J. Matovi6 485. Da bi svaka 
izasno, to jest o6itovao. 434. Izasuda vam dah 
svoj. B. Dani£i6, sol. 1, 28. Narav 6e izasati 
dobre voje i zadovolstva. M. Pavlinovi6, rad. 172. 
ErSne serdar 6im izasu rije6i. Osvetn. 8, 71. 

b. pasivno. Izasut ,^ttatu, oome Aiori dal seno* 
^excussus^ A. d. Bella, rjedn. 842^. Xzasut ,vo- 
tato da un sacco, o altro vaso, grano, e simile' 
^efiusos^ 779». 

e. sa se, refieksivno, a) u op6em smislu, Eada 
se pSele na daska izaspq. J. S. Be)kovi6 240. — 
b) u osobitom smislu, o koinoj bolesti, o kahvijem 
ospama, '— ismedu rjeinika u Vukovu: ,au8- 
schlagen (aus der haut)' ,erumpo, prodeo' s pn- 
mjerom : ye6 sa se isasule kraste. Ako li se guba 
izaspe. B. Dani6i6, 8mojs. 18, 12. Buiioi se iza- 
sa&e (bogine) po snazi, a po lica ne beSe ni jedne 
jedine. M. B. Mili6evi6, let. vej^. 226. IV se na 
vam kuge izasale. Osvetn. 2, 181. Izasalo mi 
se ^eSto po tijelu ,icb bekam einen ausschlag'. 
B. Salek, rje6n. kod aasschlag. 

IZA§ALAG, iz^aoca, m. Sotjek koji isade, — 
U 8tuli6evu rjeiniku: ,digrediens'. 

IZASaSnIk, m. iovjek koji isade (u osobitom^ 
prenesenom smislu: kiji ostavi svoju vjeru), — 
U jednoga pisca xvii vijeka, Oni nisu izafiastnici 
ill apostati vire. I. Zanotti, upit. 16. 

IZ1Sa§6e, n. vidx ishod. — Stariji je oblik 
izagastje. — Postaje od osnove isaSalt (vidi kod 
iziti) nastavkom ije. — Od xv vijeka, a ismedu 
rjeinika u Stulidevu (izaSastje, v. izgastje). Po 
izagastju tih 10 let. Mon. croat. 69. (1447). Ea- 
kono zora pripravno je izaSastje negovo. Ber- 
nardin 86. ose. 6, 8. Ei sa bliza od izaSastja 
sega iivota. NaraSn. hl\ Izvan sebe izaSastje. 
B. Gradi6, dah. 66. 6ekaha doSastje Isukrstovo 
i izaSastje ove zvijezde. M. Divkovi6, bes. 189^. 
Molim te, smiluj se duSi mojoj na izaSastiu i^e 
iz tijela svoga. nauk. 110*. Ne ostavivsi ni- 
jednoga zlamena svojega izaSastja. I. T. Mr- 
navi6, ist. 17. Oni 6Ianak od Boiijefira izaSastja 
daha svetoga. I. An6i6, vrat. 214. UlizeAe jest 
vrlo veselo i vrlo neveselo izaSastje. M. Badni6 
10^. Yjetar od laska^a koji stoji zatvoren a 
Spi}ah od zem)e, koji jesa dvori poglavioa i ka6e 
goleme, s iskai&em izaSastja (Stamparskom gri- 
jeikom izastastja), i hotiti iza6i na poStoi&a i do- 
stojanstva, jest ozrok od treSi&e svijeta. M. Badni6 
194*. Eada dode smrt, izaSastje od ovoga svijeta 
biti 6e veoma toino. 808*. Neka oni imaju za- 
pisanja od ulaziS6a i izaSaSda. M. Bijankovi6 141. 
Iziskovanja i izaSaS6e od pinez. 142. Sahrani 
daSo i&egova a ovi 6as od izasaS6a Aegova. L. 
Terzi6 88. Govore6i od izaSastja daha svetoga 



iz obodvojioe. F. Lastri6, svet 82^. Smiluj se 
duSi mojoj na izaSastju Aezinu iz tila svoga. A 
Eani£li6, bogojubn. 524. Eada doSli sa nakon 
Setrdeset i sedam dana, od izaSastja iz Egipta. 
I. Yelikanovi6, apnt 1, 68. 

IZATA§TITI, izataStim, pf, vidi istaStiti - 
Sloieno: iz(a)-taStiti. — Na jednom n^estu zti 
vijeka. Nije driUtl za plin biti prikladan ka Bo^ 
nego se jest izataS6il vazamSi na sebe kip slni- 
beni. F. Vranfci6, 4iv. 16. 

IzATlRAl!rE (izatir&i^e) , n. djelo kojijem h 
isatire (isatira). — U Stulidevu rjeiniku, 

IZATIbATI, iz&tirfim (izlitirati, iz&tirem), tmp/. 
izatrti, vidi istirati. — U Stulidevu rjedniku: isa- 
tirati, izatiram jactu tergereS a kod isatrti ima 
praes. izatirem. 

IZ ATISEiVATI, izatiskajem i izati8k£vftm, pf. 
satisnuti jedno sa drugijem (o mnogiiem o^'ei* 
tima), — isporedi izatiS^ivati. — Sloieno: iz- 
zatiskivati. — U Stulidevu rjeiniku: izatiskivati, 
izatiskivam ^lagenas ac similia plora vasa obta- 
rare'. 

IZATlSlSTtVATI, izatlSi^ajSm i izatiSA7v&m, pf. 
vidi izatiskivati. — Sloieno: iz-zatiSAivati. — V 
8tuli6evu rje6niku: izatisnivati , izatisnivam \a 
izatiskivati ; Sap}otine izatisnivati ,rimas explore'. 

IZA.TEAI^E, n. dj^lo kojijem se isa6e (Hi kon- 
kretno : ono ito se izaie). ImaS od zlata izatka^a. 
M. Badni6 374^. 

IZItEATI, Iza£gm (iz^tkEm), pf. svriiti thaia 
(objekat moie biti ne samo tfcaAe nego i sUka 
ito se naiini tkaiiem). — Sloieno: iz(a)-tkati. - 
Ake. kod praes. scUtileien je u Vuka i u Dani- 
H6a iza6em, ali vidi kod izasati ; kaki je u praa. 
iza^em, taki je u aor. 2 t 3 sing. Izatk&, u part. 
praet. act izatkao, Izatk&la, u part, praet. pan. 
izatk&n ; u ostalijem je oblicima onaki kaki je u 
fy>/., osim praes. 1 t 2 pi. izatkdmo, izatk&te. - 
S oblikom istkati bila bi stara rijeS, isporedi 
stslov. istikkati; u naiemu je jeeiku izatkati po- 
tvrdeno od xvii vijeka. — Ismedu rjeinika u 
Voltigijinu (samo part, praet. pass, izatkan .tei- 
suto* ,gewebt, gewirkt')* u Stulidevu (,texere, oon- 
texere, textum perficere')) u Vukovu: izatkati, 
iza£Sm (iz^tk&m) ^fertig weben' ,pertexoS u Da- 
niiidevu (ist&kati ,contexere'). 

II. aktivno. Qospodine Bo2e sfemoga6i, koji n 
Mojzesa uaa&io a6initi uresenja i abrase (etrdesti 
dana, koja je joSter i Marija izatkala i aSinila. 
B. EaSi6, rit. 269. Priprosta ga snki^a odijeva 
ka mu izatka joS djeteta draga majka, slavi^ 
djeva. Gr. Palmoti6 3, 18^. Eada izatkaju Aihovo 
platno. M. Badni6 294*. Taka koSulu koja Ce- 
6ilija iena Tarkvinija Priska prva izatka. 8. lBio» 
190*. Maze izatkaju jednu odeSdu. D. Obradovii, 
basn. 447. — metaforiiki. Tko ono, tko ovo, na- 
stoji svak za se, a svak, Sto je osnovo, izatkat 
uzda se. I. Qundulid 148. Zlo osnuj, a vrag 6e 
izatkat. (D). Poslov. dani6. 158. 

b. pasivno. Odejanija dobroddteliju 2itija svojego 
izbtkanaa. Glasnik. 11, 117. Darova mu sfe sfoje 
ha)ine, pake se on obu5e u jednu kako vre6a od 
kanavca priprosta i oStra tako da mnozi scinile 
da biSe izatkana ud struna grive koi&ske. B. 
EaSi6, ii&. 12. Sukiiicu iie rukom izatkana i z** 
Svenu veselo obn6e. per. 58. I toli su po d*' 
&inu izatkana sej driave, da tko ih gleda, i* 
istinu scijeni, da su zbi]ne i prave. I. Qundolii 
434. Altanskoga kneza oblifije ondi je ono izat- 
kano. 444. Jar knez dospje, Sim na kraja od 
vije<^nice s jedne strane ve!&e i 6ete dospijeyij° 
s lijepijem redom izatkane. 414 4 45. Odiveiu 



IZATKATI, b. 



1^8 



12AZAVATI 



odi6om iiatkanom od vlasi. M. Badiii6 78». Nosi 
ha)iDa iEaticanu od prediva. 288*. Baho oblaftim, 
koje isatkanijem sja (adesim. I. Dordi6, nzd. 41. 
Syijetlo mho ne sahijem zlatom, nego sve fiistom 
Blavom isatkano. B. Zazeri 818. Pfts izatkan a Ai- 
hoyijem rokama. V. M. Ga5eti6 146. A bijaSe 
ottao nadkofia{ak ne saSven neg izatkan n cijelu. 
8. Boaa 160*. Tvoje mho neka srebrom i zlatom 
izaticano pokriva )ute rane. A. Eali6 96. Yrata 
bila sa naki6ena i obastrta svilom i izatkanim 
▼ezom od svakoyrstnih prilika. A. Tomikovi6, 
iiv. 180. Dolama ne bjefie Sivena nego izatkana 
■▼a a Trha do dna. Yak, jov. 19, 23. 

IZATEAVATI, iz4tk&v&in, impf, izatkati. — Od 
X1Y vijekaf a iMmedu rjeinika u Stuli6evu (uz 
izatkati) t u DaniHievu (istbkavati). Pohvaly 
ja^ vdnLOb bla2endj togo glavd slovom izbtka- 
Tiga. Glaanik. 11, 113. 

IZATOYCI, Izatovaca, m. pi. selo u Srbiji u 
okrugu pirotskam, 8r. no v. 1879. 175. M. i). Mi- 
Ii6evi6, a dan. 87. 

IZATR^NEy n. c^ielo kcjijtm ae tMatre. ~ Sta- 
riji je oblik izatrenje. — U Mikafinu fjeiniku 
(izatrenje) t u Stuli&vu, 

IZItBTI, izatrem (iz4tarem, iz&terSm), pf. vidi 
iaIrtL — Sloieno: iz(a)-trti. — Od xvii vijeka, a 
tMmedu rjeinika u Mikafinu (izatrti, o6iatiti ,aba- 
torgo, detergo, detergeo*; izatrti, protrti ,frico'; 
izatrti pilom ,aeco, exaeoo') t u 8tuli6evii (izatrti, 
izatirem ,tergere, extergere, detergere, polire, ex- 
polire, perpolire, perfricaroi aecare')* Eada po- 
maie i izatre. M. Divkovi6y naok. 243*. Svu bi 
ialoat izatrli. B. Ea§i6, nasi, xviii. Erivina iza- 
trv6i. rit. 48. Izatrti prate. 76. Izatreu ulem 
od ieavine. (Z). Poalov. dani5. 35. 

IZATYAbaTI, iz4tv&r&m, impf. izatvorati. — 
Akc je kiM kod izgovarati. — U nciie vrijen^e u 
Dubrovniku. P. Budmani. 

IZATYOBATI, iz&tvor&m, pf. gatvoriti ave (o 
mnogijem objekiima) jedno po jedno, — Sloieno : 
iz-zatyorati. — Ake. se mijena u aor. 2 t 8 sing. 
IzatTorft. — U Stulidevu rjeiniku: yomnia clau- 
dere vel oocladere^ t u naie vrijeme u Dubrov- 
niku, P. Budmani. 

IzAuSlTI, iz&aSim, pf. vidi kod izaugivati. 

IZAU§tYATI, izauSujem i izaiigiv&m, impf. 
udarati gauSnicama. — Uprav je impf izau§iti 
(sloieno: iz-zauSiti), ali ovome glagolu nema po- 
tvrde, — U jednoga pisca xviii vijeka. Podan 
jeat mi oatan pati moje, anjel aatane, tkoji bi 
me izaaiivao. Blago tarl. 2, 162. — / ptisivno. 
U obraza bi ae zapraiio, kakono da bi bio iza- 
oiivan. 2, 141. 

IZAUZLAYATI, izai!bsl&v&m, pf. eve (o mno- 
gijem oi(jektima) gauMlaii, — Sloieno: iz-zauzla- 
▼ati. — Samo u Stulideva rjeiniku: ,nodo8 con- 
nectere'. 

IZAYEZATI, izaveiem, pf va}a da sneUH: ee- 
nuH Hi procv€uii. — Sloieno: iz-zavezati (?). — 
U rukopisu (po svoj priliei) xvii vijeka pisanom 
erkvenijem jeMikom, Yi» leto 7160 (—> 1652) md* 
aeoa nojemrija 21 obrdte ae ovetije glago)em% }a- 
biftiea, i togda be trava jakoie o Georgijevu dne, 
i vaa ovoitija izavezaie. Bad. l, 177. 

1. IZAyIBATI, iz&virem, impf izavreti. — Ake. 
9e mije^ u aor, 2 t 8 sing. Izavirft. — Od xvii 
vijeka^ a ismedu rje6nika u Stulidevu (v. izvirati). 
Odkli voda iaavire. I. Ivani6evi6 95. On 6ini da 
obilne like na adarao od Sipke iz tvrda kamena 
ixavira. A. d. Bella, razgov. 229. Pedepse . . . 
koje iz grijeha iato^oga izavira. S. Boaa 173^. 



2. IZlYIBATI, iz4virfim, impf izavrijeti. — U 
naie vrijeme u lAei. ,Podne je, izaviri voloye^ 
J. Bogdanoyi6. 

IzAYBfil!rE, n. djelo kqjijem se isavri (vidi 
izayreti). — Stariji je oblik izavrenje. — U Be- 
linu fjeiniku (izayrenje 144^) i u Stulidevu. 

IZAyBETI, iziyrfm, pf sloieno: ia(a)-vreti. — 
Ake. se ne mt/eila. — Od xvi vifeka, a ismedu 
rjeinika u Mikalinu (izayriti joonaami feryore*)y 
11 Belinu (,finir di boUire o conanmarai bol- 
lendo' 144^), u Stulidevu (izayreti, izayirem ,con- 
aami, diminai ebuUiendo, feryendo, deooqai* ; iza- 
yrjeti, izayirem yscaturire, aoatere, emanare, exi- 
lire, erampereO* u Vukovu (izayreti, izayri ,her- 
yoraprudeln* ,acattirio*). 

u. vrudi istedi (o vodi Hi o drugom iemu iitkom, 
n. p. kod izvora). a) u pravom smislu. Ako yidiS 
(u snu) da ti atadenao izayri a ka6i| toj prili- 
knje yeaelje. Zbom. 13 1». U kojoj ayjetlosti od 
nadneh aaba}a izayrje aadoati krvayijeh kapa}a. 
M. Vetrani6 1, 60. Izayrje iz kamena mnoga 
obilnoat od yoda. A. Oa5eti6, roz. mar. 248. Tu- 
tako kladenac findnuyat i yeliSak izayri. B. Ea&i6, 
per. 151. Dokli iz ayoga tijela trudna izayrjela 
kiy bi ^udna. P. Eanaveli6, iy. 26. Studenci yo- 
deni ardito izayriie. S. Margiti6, fal. 109. ZsiSto 
aa no6aa atudenci od a)a izayrili. 113. Izayrio 
je atadenao yode iive. 114. Poto&i6 iz yiaoke 
planine izayriyfti. F. Laatri6, test. ad. 102^. Iza- 
yrela je bila 2iya yoda. 8. Boaa 185>. — b) u 
metaforiikom Hi u prenesenom smislu. Ali je pri- 
alayan i gizday ares taj iz moracijeh dabin yan 
izayril na auh kraj? M. Yetrani6 2, 57. Da iz 
moje glaye badu izayijeti obilne yode. A. Ga- 
6eti6, roz. mar. 278. Od onoga atadenca koji je 
iz prai tyoji izayrio. 8. Margiti6, iapoy. 75. U 
daSi prayednoga izayret 6e jedan kladenac biatre 
yode. B. Zazeri 180. Iz koga bi (vrila) izayrila 
neg iz mita? Y. DoSen 70*. Styar ijedna brez 
ayog' yrila kako b* ikad izayrila? 263*. Odo- 
yada neznanoat i poieleiie neyo)e iiyota i iata 
amrt izayri. I. Yelikanovi6, apat. 1, 3. Ona iata 
nagleda ae zamijemijeh koriati, koje iz toga obyje- 
toyai^'a izayrje&e na poayetjenje ayojijeh aeatara 
damana. I. M. Mattei 8. 

b. istroiiti se vrudi. 1 yrilo od kada mojih auz 
po6a yrit ko, ne znam ja, kada ho6e li izayiit. 
H. Luoi6 207. 

IZAYBIJETI, Izayrem, pf vidi iapregnati. —- 
Sloieno: iz-zayrijeti. — U naie vrijeme u Lid. 
,Izavro ae yo*. J. Bogdanoyi6. 

IZAYBTATI, iz^yriem t izivrt&m, pf (?) slo- 
ieno : iz-zayrtati (?). — Samo u Stuli&vu rjed- 
niku: izayrtati, izayr6em t izayrbam ,ad dolorem 
naqae aliqaem atringere'. 

IZAZAD, adv. vidi izazada, od dega postaje 
iegubivii sadiie a. — U jednoga pisca xvii vijeka. 
Na ma iza zad rake atiSte dyijeati ruka i azom 
ayeza. I. Gandali6 341. 

IZAZADA, adv. straga^ ozada. — Sastavleno: 
iz(a)-zada. — U Voltigijinu rjedniku: ,da dietro, 
di dietro' ,nikwart8S i u Stulidevu: ,a tergo, retrod 

— Mole izgubiti i krajne a, vidi izazad. 

IZAZAYAI^E, n. djelo kojijem se isazava. — 
Samo u Bjelosijendevu rjedniku: (kajkavski) ize- 
zayaAe, izezyai&e. 

IZAZAYATI, izazayam, impf vidi izaziyati. 

— Nadiiheno od praes, izazoyem glagola izazyati. 

— Samo u Bjelostjendevu rjedniku: (kajkavski) 
izezayam, izezyati, izeziyam (i izzezayam itd.) 
,eyoco, ex aedibaa 1. loco interiori foraa yooo*. 
2. izezayam na boj etc ^yoco aea eyoco ad cer- 



IZAZAVATI 



124 



IZA^DITI 



tamen laedendi ant ludendi i^ratia, proyooo ad 
pagnam, irrito et laoesso armis, provoco, inoito, 
ezoito'i u kcjemu rjeiniku ima i sa se, pasivno: 
,provocor, irritor, lacessor'. 

IZAZfV, m. djelo kqjijem se isoMivJe (na megdan), 

— U pisaea naiega wremena, Mejdan, razboj, 
ixaziv. Nar. pjos. petr. 1, 845. 

IZAZtVALAC, isazdvaoca, m. 6otfjek kqji iza- 
giva (n. p, na megdan), — U pisaea naiega we- 
mena, Izazivalao .herausfbrderer' ^sfidatore'. B. 
Petranovi6, ra6n. ki&ig. 79. 

IZAZlvll^, n. djelo kojijem se iaasiva. — U 
Vukovu rjeiniku, 

IZAZlVATI, iz&2£vftm (iz&zivati, iz&ziylSm), 
impf, izazvati. — Uprav au dva glagola od ko- 
jfjeh je iz&zivati, ]z&ziv]6m (akc. se m(;eila samo 
u aor, 2 t 8 sing. Izazivfi) uprav imperfektivan 
prema izazvati, a izazivati, iz&z£v&zD (s akeentom 
kac jzgrovarati) iterativni glagol prema iz&zivati, 
all se iesio ohliei i akeenti ohiQu glagola mije- 
inJUf te n. p, u Vukovu rjeiniku ima samo iza- 
zivatii iz&ztv&m (iz&z£vi§m). — Od zviii vijeka^ 
a ismedu rjeinika u Bjelostfenievu (vidi kod iza- 
zavati) gdje se naj prije nahodi, u Voltijijinu 
(praes, izazivam kod izazvati), ti 8tuli6evu (iza- 
zivati, izazivfem, v. izivati), u Vukovu (.heraus- 
rufen' ,evocoO* Izazivju cara Virauna. Nar. pjes. 
kras. 1, 76. 2alim, da me i na to po]e izaziv]efi. 
M. Pavlinovi6, razg. 89. 

IZlZLITI, iz^lfxn, p/. sloieno : iz(a)-zliti (vidi 
kod pozliti). — U Stuliievu rjedniku: .depravari, 
pravtim fieriS ali mislim da se u Duhrovn^u 
upotrehfava sa enaieihemi uHniti da ko bude 
jfosve Mao, n. p. izazliti dijete (rdavijem odga- 
jaiiem), te bi prema ovome enaieiie u Stulida bilo 
pasivno Hi refleksivno. i doista u istom fjedniku 
ima % izazliti se s istijem gnaieiiem kao izazliti. 

IZAZLIYATI, izazlivam, impf. izazliti. — Samo 
u 8iuli6evu fjeiniku: us izazliti. 

IzAzNAlte, n. di^lo kojijem se iMoena. — Sta- 
rifi je oblik izaznaoje. — lemedu fjeinika u Stu- 
liievu. I to i to da ne iadim istom oi6a iza- 
znanja. J. Kavai&in 498*. Iskafienje jest sad ili 
izaznanje {iibavi. P. BakSi6 42. 

IZAZNATI, iz&zn&m, pf. saznati, doznati, oba- 
gnati (ali vidi kod a, a)). — Sloieno: iz(a)-znati. 

— Akc. se miieika u praes. plur. izazndmo, iza- 
zndte, iz&znaj^ i u part, praet. pass. Izazn&n ili 
izaznAt; u impt. je iz4zDftj; ako se upotrebjava 
u oblidma sadaikega vremena osnova znad (vidi 
kod znati), tad bi akc u praes. bio izaznddSm, 
a u impt iz4znadi. — Od xv vijeka, a igmedu 
fjeinika u BeUnu (izaznati, izaznavam ^informani^ 
fCognitionem oapere' 401^ ; izaznati, izaznajem ,ri- 
sapere' ,resci8CO* 624i>), u Volti^ijinu (izaznati, 
izaznatiem jrisapere, rilevare' ,erfiELhren, entdecken'), 
u Stulidevu (,rescire, de aliqna re instrui'). 

a. Mivno. a) ito se iscuna isriie se akuza- 
tivom, u iemu se ovai glagol rajslikuje od saznati, 
doznati, obaznati kod kcjijeh glagola to biva rjede. 
Ti sam bada6i putnik a Jemzalem, i nisi izaznal 
ona ka sn aSinena n i&em sih dan? Bemardin 
104. Inc. 24, 18. Kih jest prvo izaznal. Anton 
Dalm., nov. teSt. 2, 11^. paal. rom. 8, 29. Ne 
mojca6 pravi nzrok izaznati. P. Zorani6 2^. Izazna 
opatioa svit Eterije. F. Vran&i6, £iv. 55. Od vo)e 
ill karijozitati za izaznati tade stvari. A. Eoma- 
lovi6 87. I tako 6eS area i 2e)e himbn i vim 
izaznati. I. IvaniSevi6 220. §to izaznavSi, osta- 
dofie krivoi pedipsani. M. Pavifii6 84. Izaznavgi 
ta dogadjaj, svi se priatraiiSe. Blago tori. 2, 68. 
To on izasnade i toliko ae ne priatraii. 2, 149. 



Ali se ne mariS to izaznati. Ant KadSi6 15. 
Izaznati grihe svoje lene. 881. — u onijem pri- 
mjerima 9na6i: posnati, Grem sva miata izaznati 
gdi se morske ribe gAizde. D. Barakovid, viL 8. 
Iziskal si i izaznal ai vele dobro mene avega. 
A. Yita)i6, ist. 497». Pokle 6isto ave alijeSali i 
o6ito jesa od mene i lijep zakon izaznali. oat 
128. — b) n^eSte objekta ima reienica s konjunk- 
cijom da. Pokle Sara izazna da joj jest umriti. 
F. Glavini6y posl. 15. Karat ima izaznati, dt 
nije koja zaprika mea mladoieAami. L. Terzi^ 
175. Paka izazna da nije mnSka nego ienaka 
glava. Ant. Kad6i6 129. — • c) n^eSte objekta ima 
interogativna reienica. Ei ranam lik je mojim 
o6ito 6a izaznati. A. Vitali6, iat. 19*. ielii li 
izaznati (^ 'e to blago? 110*. — d) genetivom 
s od pokaeuje se ko je onaj ito kaie ono Sto m 
ieazna, Ufajaii, kada izaznaS istina od mene, da 
mi 6e§ ave prijati za dobro. P. Hektorovi6 64. 
Ako li mi ne reSeS istine a da je izamam od 
tvoje draSine. P. Maoakat 18. 

b. sa ae, pasivno. Da ae ne izaznade da je iena. 
F. yran6i6, 2iv. 100. A da se ne bi mogao iza- 
znati gospodar. Blago tarl. 2, 171. Ako bi ae 
dakle izaznalo. Ant. Ead6i6 214. 

IZAZNAvATI. iz&zn&j6m (izizn&v&m), impf. 
izaznati. — U Belinu tjeiniku: praes. izaznavam 
f izaznajem kod izaznati; u VoUijijinui praes. 
izaznajem kod izaznati; u Stuli6evu: izaznavati, 
izaznavam, freq. UM izaznati. 

IZAZVANIK, m. isasvan iovjek. — U nak 
vrijeme u Sulekovu fjeiniku: ,geforderte'. 

IZAzYAIStE, n. di^lo kojijem se izasove. — 
Stariji je oblik izazvanje. — U Belinu rjedniku: 
izazvanje 188i>, t u Bjelostjenievu : vidi kod iza- 
zavai&e, i napose izzezvaiie. 

IzAzVATI, izaz6vem, pf. evooare, posvati na- 
pofe, nadvor. — Sloieno : iz(a)-zvati. — Akc kaki 
je u praes. 1 sing, taki je u ostalO^m lieima u 
praes. (osim 1 t 2 pi, izazov^mo, izazovdte) t « 
impt. izaz6vi ; u ostaliiem je oblieima onahi kaki 
je u inf., osim aor. 2 » 8 sing, izazvft, part, praet. 
act. Izazvao, !zazv&la, part, praet. pass. Xsazv&n. 
— Eijec je stara, jer se potvrdnje gtslovenskou 
izyvati, i ruskom HaaaaTB. — Itmedu fje6nika u 
Belinu (izazvati, izazivam ,c]iiamar ono foori' 
,evoco' 188^), u Bjelostjenievu (vidi kod izaza- 
vati), u Volti^ijinu (izazvati, izazivam ,afldare, 
chiamar faora, provocare' ,berao8rafen, herans- 
fodemOy u Stulteevu (v. izivati), u Vukovu (,he- 
raasrafen' ,evoco'). 

M. aktivno. IzazvaSe PolineStora kra}a i pridd 
k Aim. Pril. jag. ark. 9, 135. (1468). Badi Ja- 
kova sluge moga Izraela obranoga moga izazval 
sam tebe imenom tvojim. I. Bandalavi6 6^. isai. 
45, 4. Morao bi izazvati iz propasti, gdi ae ma6i, 
tamnog daha. V. DoSen 144^. ZaSto si me azne- 
mirio i izazvao? D. Dani5i6, Isam. 28, 15. t u 
prenesenomj duievnom smislu. Jedna samo po- 
misao izazva tako naprasna promenn. M. P. §ap- 
Sanin 1, 126. — U osobitom znaieiku: poMvati na 
megdan. Jedni pjevaja, da Maksim nije Miloia 
iznenada abio, nego da ga je na mejdan izazvao. 
Yak, nar. pjes. 2, 859. Izazvati ,heraaafordem 
,8fidare^ B. Petranovi6, rafin. kiiig. 79. t u Su- 
lekovu fjeiniku : izazvati koga (na mejdan ili boj) 
,heraa8fordem^ 

b. paeivno. Bek bi da je glas izazvanih dnia- 
M. Pav]inovi6, razl. spis. 424. 

IZI^DITI, iz4id£m, pf vidi izaiedi. — Sh- 
ieno: iz(a)-£diti (vidi kod niditi). ->- U jednoga 
pisca fioiega vretnena. Jedva jedne (puikej iz»- 
idiSe paste. Oavetn. 8, 85. 



IZA2E6E 

IZA2^E, n. eijelo kojijem ae tMoime. — Stariji 
je oblik isaietje. — U Mikafinu fjeiniku: izftSetjc; 
V Belinu: istietje 702^; u Volti^ijinu: izaietjo; 
K 8iuli6evu : izaietje. — U konkretnom smislu ono 
Ho »e ieaime. Is dmgih yo6a iEa£e6e ne zove 
se Yino nego pravednije fiok. Aut. Kad6i6 52. 

IZA2fe6l, iza2e£6m, pf. posve uiedi. — Slo- 
ienoi iz(a)-2e6i. — V Belinu rjedniku: izaio6i, 
izaiiiem ,abbraoiar affatto* ,dearo* 9% t u 8tu- 
lidfptf: idcnrere^ 

1. IZAJSeTI, Izaimem, pf. stiskivai^em iega 
uiiniti da soe ito je iitko u onotne iseuri, istede, 
mdi iatijeStiti. — Sloieno: iz(a)-£eti (imem). — 
isporedi iiati (dva n<\j gtarija primjera ne ena 
te pripadiMJu U amo Hi pod iieti). — Moie biti 
Uara rijei, vidi kod iietl — JJce. je kao kod 
insati. — Na jednom mjesiu zviii vijeka ima 
oroet. 3 sing, izaima jamaSno grijeikom (moie- 
oiti itamparakom) : Kra)ica ulize kra|a, kad naj 
dade spavafie, i odriSivgi ma ranu prinese usta, 
iiaima avu otrov smrttia iz rane. J. Banovac, 
nzg. 152. — Itmedu tjeinika u Mikafinu (iza- 
ietiy oiimati ,ezprimo'), u Belinu (izaieti, iza- 
limlem ,ezprimo' 702^), u Voltigijinu (izaieti, 
iiaiim)ein ,8premere, Btruccare' ,au8pre88en'), u 
Stmliievu (.ezprimero^, u Vukovu (yauspressen* 
^primo*, of. iieti, iscijeiiti 8 dodatkom da se 
govori u Dubrovniku). 

a. akiivno, Stragotind iikvd zelene izb2mi. Sta- 
roTJein. lijek. jag. atar. 10, 109. §ipi»kL kiseU 
is^mi. ziii. 8ve oto proogodi vrlo, 8ve izaimi 
I olya rake sa svom snagom. B. Zazeri 18. Kad 
Hkar metne pijavioai da iza£me krv, tako se jako 
nfati, Wr aa svom lakomostju sasae ona krv. J. 
BanoTac, razg. 90. Pak izaie vino u 6afia. And. 
Ka6i6y kor. 40. Izaimi il i&e polak soka. J. Vlad- 
Btirovi6 12. Izaimi kroz krpa. 41. Svrha glave 
ditetje iza£et vodo. M. Dobretid 27. Tako bo 
djavo km to tvrdokori griSaike, da bi la§&e (i 
daoas) iz pritvrdoga kamena voda izaieo . . . i). 
Bapi6 160. Izaieti iz kraja smo&ena. M. Dra- 
gi^vid 236. — u meiaforitkom Hi u prenesenom 
tmiilu. Ovi zaoj moj, koji mi 6e smrt bliiAa iza- 
ieti. P. Badov&i6, na6. 398. Ispovidnik natoie 
16 i mo6i| dok izaime iz liiega, da koliko godi 
loa svrlia &ta 6e dati odrifieiike. F. Lastrid, ned. 
198. Da bi mogli izaieti gnilad i 8tr£ smrtnoga 
pijeha. J. Matovid 245. Jere rake vaSe jesa 
pone krvi, koja ste is vaSega iskrAega iza£eli i 
iipreiaU. D. Bapi6 871. 

k. pasivno. Kada je joSt a groz(^a i nije isa- 
i«to. A. Ba^i6 309. Ali ne ya}a (voda) od ru- 
tioa, Sorbe, ni od cvi6a i trave izaieta. J. Ba- 
Aovao, razg. 213. Olovom krvi siromaSke nepra- 
yedno izaiete. F. Lastri6, test 382*. Naran6a 
ittieta na koso se me6e. (Z). Poslov. dani5. 69. 
Voda isaietn iz cvitja. Ant. Ead6i6 111. Voda 
iikiifeena oliti izaieta iz Yo6a. 121. Vino isaieto 
od ploda loEQoga. J. Matovii 196. Sokom iza- 
i»tiin-iz trava. M. Dobretid 9. Voda izaieta iz 
blsti. 24. 

e. sa se, pasivno, Kada se izaime vino iz 
{loidja nezrila. A. Badi6 309. Da se izaieti 
nora J. 8. Be)kovi6 314. 

2. Izi^BTI, Izaiiiem (isiia^em), pf. dobiti ia- 
iufi. — Sloieno: iz(a)-ieti. — U naie vrijeme u 
^^ fKoliko si ti, sejo, ovog }eta izaiela no- 
^•ct? ,Imai li ti, sejo, koja solda? Nemam ni 
■olds, dok ne izaiai&em*. J. Bogdanovi6. 

iZAiOAl^TE, n. djelo kojijem se isaide, — ler- 
"^a fjeinika u l^elostjenievu (kajkavski izze- 
Igi^e). 8 izaiganem iita, tamiiana i prili6na. 
Jbt Kad6i6 62. 



125 



IZBA 



IZi^GhATI, izaiddm, pf. vidi isaie6i. -- Sto- 
ieno: iz(a)-igati (vidi kod nigati). — Kod da* 
kavaea ima u osnovi ea sadaike vrijeme ig mj. 
id: izaigem, iz4igi — AMe. je kao kod izatrti. 

— Od XVI vHeka, a ismedu rjeinika u VranH- 
6evu (,oombarere') gdje se naj prije nahodi, u 
BJelostjenievu (vidi kod izaiizati), u Voltigijinu 
(izaigati, izaiiiem yabbraoiare, infaooaroi inceno- 
rire' yverbrennen*). Da ogi&em }abayi tvoje jih 
isaigei. A. Georgiceo, nasi. 312. 8 kojim (og^em) 
do lahta ma se izaigaie i a lag obratiie (ruke). 
P. Badov£i6y na6. 509. Tko prisveto tvoje tilo 
izaigal je te$ nemilo? P. Hektorovi6 (?) 169. 

IZA^tBfAiTE (iz&iim&i&e); n. djelo kojijem se 
ieaiima Hi isaiimie, — Stariji je oblik izaiimanje. 

— U Belinu rjeiniku: izaiim&uje 702i>; u Stu- 
lidevuy u Vukovu (iz&iim&i&o). 

lZA.itMkTl, iz&iimfim (iz&iimati, iz&iim|Sm), 
impf 1. izaieti. — vidi i iiimati. — Vprav su 
dva glagola od kcjijeh je izikiimati, iz4iim)em 
uprav imperfektivan prema izaieti, a izaiimati, 
iz&i£m&m iterativni je glagol prema prvome. — 
Akc. je kod izaiimati kao kod izgovarati, a kod 
iz&iimati kao kod izgamizati. — Od zviii vijeka 
(ali vidi iiimati), a ismedu fjeinika u Belinu 
(izaiimatii izaiimam ,exprimo^ 792^; a kod iza- 
ieti ima i praes. izaiimjem), u Voltigijinu (kod 
izaieti praes. izaiim}em, a napose izaiimati, iza- 
iimam, V. izaieti), u Stulidevu (izaiimati, iza- 
iim}em % izaiimam ,8en8im ezprimere, in expri- 
mendo esse*), u Vukovu (iz&iimati, iz&iim&m ,aas- 
pressen' ,ezprimoS cf. iiimati, izvijati s dodatkom 
da se govori u Dubrovniku; ali jamaSno Vuk 
nije iuo u Dubrovniku praes. iz&iim&m, nego Hi 
iz&iim&m tit iz&iim)em). 

u. aktivno. Od onoga groz^ja vino izaiimah a 
sad zlati. P. Yaloti6 29. Kada ona treina, koja 
vami i danaSi&i dan saze iz o6i izaiim)e, porazi 
sa svim gradom svoje gradane. A. d. Bella, razgov. 
158. Bateiine ispire, . . . izaiim}e. M. Pavlinovi6, 
razl. spis. 422. 

b. paeivno. Vino nam prikazcge krv is lose 
Isukrsta po maki izaiimata. A. Kaniilic, bogo- 
)abn. 76. 

c. sa se, ptuivno. Jer se niko (vino) isaiima 
iz vo6a. A. Ba^6 307. Niko se (t^tno^ izaiimje 
od vo6a. J. Banovao, razg. 226. Tiikom, kojim 
se krv Isakrstova izaiin4o. blagosov. 309. 8ime, 
koje je alato, alatom izaiima se. J. 8. Be)kovi6 
108. 

IZA^IZATI, is&iiiem, impf izaie6i. — AU. 
je kao kod isgamisati. — U Belinu rje6niku: 
praes. izaiiiem kod izaieti; u Bjelos^enSevu: 
lu^jkavski izzeiiiem, izzeigati ,combaro, exaro, 
conoremo, igne prorsas consamo'; u Voltigijinu: 
praes. izaiiiem kod isaigati; u Stulidevu: izaii- 
iati, freq. v. isaie6i. 

tZBA, /. soba (ali naj M6e pod eemjom, ddkle 
podrum, pivniea itd.). — Isproa je glasilo ist^ba 
(vidi dafe), te poito je ti> ispalo, a promiJenHo 
ae pred b na z. — Rijei je praslavenska, ispo- 
redi stslov. istnbba, izba, rus. HCT6a, H86a, iei, 
jistba, jizba, pof. izba, a i let istaba. — Po avoj 
je priliei doilo ia liemaikijeh jarika, isporedi 
stvikem. staba, novowiem. stabe, odakle je % u ro- 
manske jeaike proSlo, isporedi tal. stafa, ped, 
franc, ^tave itd. — lameau fjeinika u Mikajinu 
(izba, pivniea, konoba, itrai& ,cella vinaria, cel- 
lariam, horream vinarinm'; izba gdi se blagaje 
,sala di sotto* ,coenaoalamS t kod podram), u Be- 
linu (,cantina, laogo sotterraneo da tenere il 
vino' ,cella vinaria' 167*; ,oellaro, stanza terrena 
da tener vino' ^oellarlam' 183^; ibettola, laogo 



IZBA 



126 



IZBAOIVATT 



dove si vende il vino' yoenopoliam' 189^), ti Vol- 
ti^ijinu (,betola, tavema' ysohenke, garkiioheOy 
u 8tuli6evu doella vinaria, ooUariam'), ti Vukovu 
(vide 8oba 8 dodatkam da se gavori po Herce- 
govini i po Srbiji oho Novog Pcuara), a) u naj 
ttarijem prin^eru kao da gnadi ku6a. Izbi pa- 
dofie prahom na zem)n. Starine. 5, 101. (1520). 
— b) nc^j ieide: soba pod gemfom, podrum, pa 
po tome i pivnica, Izbe vinom a skrihe zlatom 
napm^ene. B. Zuzeri 161. Trijeba mi je dakle 
nove izbe i nove mline sa/jcraditi. 186. Ako je 
a izbi fitogod vina da se StetL 286. U jednoj 
izbi ili podruma. F. Lastrid, ned. 884. I dayfahu 
a mra£nim izbama. P. Petrovi6| gov, vijen. 58. 
Narede ma6ite)ima da ga prenesa a jedna mra&na 
izba. 8. ^ubii&a, prip. 214. Ja se sakrij a jednoj 
izbi (na str. 18 tumaieno: podrum). pri6. 11. — 
od snaiena : pivnica prelazi i na Mna6ei^e : krdmay 
tako je moiebiti u ovom prin^eru (a vidi u Be- 
linu i u VoUijijinu rje6niku): Ako se vino a 
izbah ne prodava. B. Zuzeri 281. — c) soba gdje 
se blaguje (razumije se jamaino soba pod podom), 
vidi u Mikajinu rjeiniku. — d) u Vukovu rjec- 
niku stoji u enaieiiu: soba uop6e, alt u Herce- 
govini (kao Ho sam naiao sabifeieno od nepo- 
enate ruke) enaH samo podrum. 

IZBA^CAIStE (izbdc&^e), n. djelo kcjijem se is- 
baca, — Izmedu rjednika u Stuli6evu. Da pak 
a izbacaiia jednakost obdriavati mo2e. I. Ja- 
blanoi 69. 

1. IZBIcATI, izb&c&m, impf. izbaoid. — Po- 
staje od izbaoiti kao bacati od baciti. — Akc, 
je gabifeien prema nabacati, ah je u Dubrovniku 
drukiiji : izbdcati, izb&c&m (vidi kod bacati kakav 
je dke, u Belinu i u StuMevu rjedniku); kod iz- 
b^cati je akc. kao kod i8kon6ati, a kod izbdcati 
kao kod ispitati. — Od xviii vijeka, a itmedu 
rjednika u Volti^ijinu (v. izbaciti) i u Stulidevu 
(u£ izbaciti). Kad most neprestano dro^dinu iz 
sebe izbaca. Z. Orfelin, podr. 141. Div|an . . . 
otvori jedan kraj od vrata i po5ne stoku vabiti 
da jedno po jedno izbaca. Nar. prip. yak. 188. 

2. IZBAGATI, izbac&m, pf. po malo ijsbosti. — 
Sloieno : iz-b&cati. — U nde vrijeme u SuUkovu 
rjt6niku: ,zer8ticheln*. 

IZBAcITE^, m. iotjek koji itbad. — U naie 
vrijeme u Sulekovu rjeinikui ^auswerfer*. 

IZBAgITI, lzb&c£m, pf. baciti napofey nadvor. 
— isporedi izba6iti. — Sloieno: iz- baciti. — Akc. 
je kao kod ishvaliti. — Od zvii vijeka (vidi kod 
a, b)), a iMmedu rjednika u Voltljijinu (,gittar 
ftiora, spingere' ihinauswerfen*), u Stulidevu (iz- 
baciti, izbaoivam ,ejicere, projicere*), u Vukovu: 
1. iherauswerfen' lejicio*. 2. ^aasschiessen' ,rejioio' : 
izbaoio ma desetoro sviAa (trgovac koji ih ko- 
paje — naSao da ovo desetoro n\je dobro kao 
Ito sa ostaliy i za to ih nije htio a redu s osta- 
lima da kupi; tako se izbac^ju i goveda i ko2e 
i ostale ovake stvari a trgovini). 8. pu&ku, top 
,abf(Baern (die flinte)' ,ejacalor (glandes)^ 

a. aktivno. a) uop6e. Zafito drii voda za to- 
liko i ne izbaoi onog smrada? F. Lastri6| ned. 
86. Kako 6ete vi izbaciti jedna otrovna zmiju 
iz ka6e. 145. Usmrdi se toliko, da ga iz dvora 
izbacifie na baniSte. 411. Iz bojna ga sedla iz- 
baoio. Nar. pjes. vak. 2, 158. Sukama izbaoismo 
alat ladarski. Yak, djel. ap. 27, 19. — b) u me- 
taforidkom ili u prenesenom smislu, kadje objekat 
ito umnOf duievno, Izbaci vanka poie)ei^e ovoga 
svijeta. M. Badni6 8^. Ter ne more da iz sebe 
udi( izbaoi syoga gi&iva na dvor. J. Banovac, 
pripov. 55. Imad je izbaoiti iz ka6e sroa i dafie 
tvoje. F. Lastrid, od' 105. Zato ga i ixbaci iz 



gi&izda milosti svoje. ned. 42. Zmije otroYiie n 
dufii krfitenoj, koje se skraSeAem pob^a a ispo- 
vidju izbace. 89. Ako ti se 6ini neQ)adan nai 
jezik, zaSto ga iz drora i iz orkve ne izbacii? 
A. Kaniili6, kam. 138. Ako li oni nadostavak 
ne izbaoite iz simbola. 662. Izbaci iz pameti 
napast ato5. 764. Nastojedi redeno videde ii 
pameti izbaciti. fran. 88. Izpraznosti izbaoio J6S( 
iz srdca svoga. 122. Pokornik izbaci on6as is 
svoga srca sve one grihe. Ant. Kaddi6 217. — 
c) kad je objekat 6eiade, iesto je u neprawm 
smislu: isfjerati (is kakva druStva). §to dm^ 
6ini nego ga izbaci iz opdine, ne ktija6i s Aim 
op6iti? F. Lastridy ned. 822. Izbaoio ga je ix 
skapfitine pravovimih. A. Kani21i6, kam. 28. Ho- 
tija6i ga ne samo dignnti s misnifitva, nego joit 
i iz op6enstva orkvenoga izbaciti. L yelikano7i6, 
apat 1, 267. Izbaci6e te i objesi6e. D. Daniti^i 
Imojs. 4<)y 19. Izbaciti koga iz areda Jemanden 
yom amte absetzen*. Jar. poL terminol. 7. — d) 
u osobitom smislu, igbfuvati, dto je bio izbaeio, 
opet izjede (lav). F. Lastrid, test. 187^. Oida 
jednoga ognojka a grla izbaoi pano sakrvice. L 
J. P. La6i6, izk. 86. Po6ne b}ayati te i ono iroe 
izbaci. Nar. prip. vak. 139. i metafori&ti, I is- 
bacit drage, koje je do sad bila proMrla (smrt). 
F. Lastrid, test 184^. Onda 6e pakao a jedno tre- 
natje oka toliko i toliko milijona duSa prokleti 
iz sebe izbaciti. D. itapi6 2. Jerbo sa Mnili bti 
kako zmija, koja premda koSa skine, ali jid oe 
izbaci. 7. — e) izvrii, izmetnuti dijete prije vn- 
mena. Zovnu krijimice jednu starioa, koja joj 
pomoie izbaciti dite. M. Zori6i6, zrc 128. — f) 
roditi (o bijci). Da laiive cvijet masline plod iz 
sebe ne izbaci. J. Kavai^in 171». Mladika ito 
izbaci staro stable. 8. ^abiSa, pri6. 56. — g) hi 
trgovine, vidi u Vukovu rje&ntku pod 2. — h) 
s objektom pafika, top itd,, ispaliti. Cinio je ii- 
baciti nikoliko topova. A. Tomikovid, 2iv. 99. 
Niki sa izbaeili pa&ke. 196. Te izbaci dvije pnike 
male. Nar. pjes. vak. 2, 596. Te izbaoi poika 
habernika. 8, 126. Izbaoi pafika na divja mafilra. 
Vak, dan. 8, 191. Pa 6e se on vratiti natrag ne 
izbaciv&i ni pafike. 5, 87. Izbace po nekolike 
pafike. £iv. 4. 

b. pasivno. Koje od valova na kraj izba6ena 
F. Lastri6, test. 180^. Oni bi istiran iz raja ne- 
beskoga i ovi bifie izba6eni iz zemajskoga. ned. 
162. I bi izba6en na banifite. 210. Da ovi pri- 
|abnik ne bi bio izbafien iz krila orkve. A. Kt- 
ni21i6, kam. 101. Iz drafitva 6ovi6an8kog bi is- 
ba6en. E. Pavi6, ogl. 405. Bi izba6en izmedn 
}adi. And. Ka6i6, kor. 298. — nalagi $e part, 
praet. pass, pisan grijeSkom s c mj. 6. Izbaoeni 
bijaa kao laSci iz sinoda. A. £ani21i6, kaoL 807. 
Nadi sa misnici pogrdno iz Balgarije izbaceni. 
361. 

e. sa se, pasivno. I iz prata prem iza6a plod 
se iza6 Sesto izbaci. J. Kavai^in 148^. 8ad kid 
posve ve6 zasmrdi, izbaci se i razbije. V. Dofisn 
89*. Izbaci se Miloje jofi u jesen na skapitini 
a Asanpafiinoj palanci sa svim iz slaibe. Vokf 
dan. 4, 24. 

IZBAGIY, adj. koji se moie iebaeiti. — USini' 
lidevu rjedniku: v. izvriiv, i u naSe vrijeme s 
Sulekovu: ,aaswerfbar^ 

IZBAGtVAlirE, n. djelo kojijem se isbaeuje. - 
U Vukovu rjeiniku. 

IZBAGtVATI, ixb^oajem t izb^v&m, imp/, iz- 
baciti. — Akc. je kao kod iskazivati. — Od xnn 
vijeka, a izmedu rjednika u Stulidevu (izbaoivatif 
izbaoivam, freq. v. izbaciti) t u Vukovu (izbaoi* 
vati| izbaoigem 1« ,herauswerfeii' ,ejicio^ 2. ,aQf- 



TZBACIVATI 



127 



IZBAV 



schiessen' ^jicio^ 8. flossohiessen, abfeuem* ,eja- 
OQlor'). Ima se oiistiti zem|a izbaeaju6 stine i 
jckorenivSi dra6e. A. d. Bella, razj^ov. 61. Iz 
aebe mnogi ogtLii izbaoivati. J. Banovac, pred. 
107. Koji izbaouju zalofcaje. 118. Izbacuja^i na 
dvor srditost niganu. pripoT. 55. Iz op6eAa orkve 
JMU izbaoivali. A KaDi£li6, kam. 448. Koiianici 
iia nikSan strile izbacivaSe. E. Pavid, o^l. 484. 
Isoa one nemilo iz iste tdra i izbacuje. 595. I 
blndnike takve raine (erkva) izbacuje. V. Dofieu 
110^. Qrih mali ne izbacuje 5ovika iz milosti 
BoSje. B. Leakovid, nauk. 452. Zem|a te pro- 
gonila, a more te izbacivalo! (Kletva u primorju). 
Nar. posl. yqk. 90. SJatradan izbacivaha tovare. 
Vak, djel. ap. 27, 18. Kolovoda vodi napred, 
nasad, zabaca glavn, savija sCi gleda a opanke, 
pa aavrti noArama, izbacuje ih i zaple6e kao po- 
maman. M. P. &ap6anin 1, 105. 6e8to izbacuju 
djecu prije vremeoa mrtva. V. Bogifiid, zbom. 
602. 

IZBA6£nE, n. 4jelo kyijem se MacL — U 
jedinom primjeru (xvm vijeka) stoji grijeSkom c 
it^i 6 (igporedi izbaoen kod izbaciti). Izbacehe 
is ftenske utrobe sametka Sovi&anskoj^a ili neda- 
hata ili dahata. Ant. Kad6i6 542. 

IZBACiTI, izbac£m, pf. vidi izbaciti. — Slo- 
ieno: is-ba£iti (koje vidi), — U naie vrijeme u 
Crncij Gori. Pa u|eze pod Sator Sekula, sve iz- 
ba6i Turke i banove, izba£i ih nasred Kosovoga. 
Nar. pjes. vuk. 8, 220. 

IZBADAK, izbatka, m. u Stulidevu rjedniku: 
izbadak, to jest 8tav}e^e nabadak na pismo ,il 
puntare' ,punctis notare, sabst.' — nepouzdano. 

IZBADAI^E, n. eijelo kojifem se uibada, — V 
Vukovu rjedniku. 

IZBAdATI, izb&d&m, impf, izbosti. — Ake. je 
kao kod ispitati. — Bije6 je stara, isporedi stslov. 
izbadati. — Ismedu rjeinika u Bjelostjen6evu (is- 
badam, izbadati, isbosti, prebadam, probadam, 
isprobadam ,compan^o, eztimulo, aculeis, sti- 
mulis, oalcaribus, ^ladio etc. corapungo, vel etiam 
pango aoie gladii, perfodio'. 2. isbadam, ispe- 
hnojem, y. g. o6i ,erao, effodio, ezoludo oculos*), 
% Voltiijijinu (,8timolare, punzicchiare, sollecitare* 
,mit dem stachel stechen*), u Stulitevu (,aota pun- 
gere'; isbadati, to jest nadstaviti nabodke na pismo 
tpuntare, apporre i pnnti' ,puncti8 notare')t ^ Vu- 
kovu (,aaBstechen' ,efifodio, ezcido'). Svijem o6i 
isbada. M. Vetranid I, 51. Izbadat o6i. (D). 
PosloT. dani& 35. 06i jim izbada. A. Kaniilid, 
roi. 94. Iglam sva uda mu izbadau. M. Pa- 
▼i«i6 42. 

IZBAhNUTI, izbahnSm, pf. u jedan put ne- 
statu — Sloieno: iz-bahnuti. — Najednom n^estu 
XTn vijeka, Za tim oakaz straSna izbahna. I. 
Zanotti, en. 41. 

IZBALITI, izbalim, pf, iMtnrJati balama, — 
Sloieno: iz-baliti. — Ake. je kao kod iz^aziti. — 
Od xviii vijekay a uimedu fjednika u Stulidevu 
(,scombayare, imbrattar di bava' ,8aliva conspnr- 
care') t u Vukoou (,rotzig macben' ,muco ma- 
calo*). Ead snaSioa a dom dode, va)a nikog da 
ne prode i }ub|e]&a ne omali, dok svakoga ne 
obali: svakog jubi, svakog cmoka, pcd obadva 
triput oka, a kad drage ved izbali, na avekrvu 
tad navali. V. Do$en 157b. 

tZBALO^ITI, isbaloi£m, pf, sloieno: is-balo- 
iiti. — O Stulidevu fjedniku: ,alvnm vel ventrem 
ezonerare (Illyrii refemnt ad equos, boves)'. — 
nije dosta pousdano, 

IZBAL02iVATI, izbal62HJ6m t iBbal62ivam, 
imp/. labaloiitL — V Stulidivu rfs6nU6u: isba- 



loiivati, izbaloiivam, fireq. uf isbaloiiti. — niJe 
dosta pousdano. 

iZBA^tVATI, izb&ltgSm t isU}£v&m, impf. is- 
baliti. — V Stuliievu rjedniku: isbalivati, isba- 
livam, freq. ue izbaliti. 

IZBAB, m. 11 Volti^ijinu rjedniku : ydispensiere, 
maggiordomo' jhausverwalter'. — Nadiiieno od 
izba nastavkom ar. — nepoussdano. 

IZbIsaTI, isb^is&m, pf. hasajudi isidL — Slo- 
ieno: iz-basati. — Ake, je kao kod iskon5ati. — 
U naSe vriJeme u Lid. ,Zado u ova maglu, pa 
ncfi ii ]^e iiv izba3ati^ ,Tadaj i tadaj bi magla 
gQsta ka' tijesto, pa ti svriem s puta i zabasam, 
te edva nekako 2iv s mukom izbasam*. J. Bog- 
danovid. 

IZBA§AN, isbaSna, adj. kao da enadi: oslo- 
boden, Slobodan. — Jamadno je sloieno od is t 
korijena bah (vidi 1. baSiti t 1. baSiti se) na- 
stavkom bn'B. — Samo u i/iekijeh pisaea zvi, zvii, 
zviii vijeka (u naj prvome primjeru izbaSno va}a 
da je adverab). (Jjubav) dode a krjepostja ter 
me da goapoji, koja me Ijepostju neamjemom 
opoji ... da kad je navlaSno gdi medu goapojam, 
&ini se izbafino ter gleda drugojam. d. Men6eti6 
85. Daio duSe moje, ne hod' vreda priko mora, 
jer isbaSne (jamadno treba ditati isba^na) ne^ 
bit amroe. M. Pelegrinovi6 192. Da se ma6i, vaj, 
do vika a izbafian nigdar tmda. D. Barakovid, 
jar. 22. I toga brimena izbafini ne bide. 29. Ne- 
izbafini teSkoga brimena ni muke. 76. Jeda BoSi 
na dan straSan patem avetih od pokora bio bi 
grjefinik jad izbaSan paklenoga tma ponora. J. 
EavaAin 58^. 

tZBA§TINITI, izbaStinTm, pf ne ostaviti kome 
baitinu kojoj se nada ili na kcju ima pravo. — 
Nije sloieno: iz-baStiniti, nego od iz t bafitina 
nastavkom i. — Od zviii vijeka, a izmedu rjed- 
nika u Belinu (.ezhaeredo' 260^), u Volti§ijinu 
(fdiseredare' ,enterben'), u Stulidevu (izbafitiniti, 
izbadtinivam , v. odbaitiniti). Da avoja dica i 
ostala rodbinu brez uzroka ne 6ine izbaStiniti. 
I. Velikanovid, upat. 8, 148. Mogu dih roditeli 
izbaStiniti iliti otftinstva neostaviti. 8, 219. — U 
ovom prin^eru kao da snadi: istjerati is baStine 
(vidi bafitina, 2) : 8 kojom bi pravdom izbaStinio 
i istirao siromahe iz vinograda. A. d. Bella, 
razgov. 82. 

IZBAdTINtVATI, izbaStinajdm t isbaStiniv&m, 
impf izbaStiniti. — Samo u Stulidevu rjedniku: 
isba$tinivati, freq. us izbaStiniti, a kod ovoga 
ima praes. izbafitinivam. 

tZBA§TIl$r£l^*E, n. djelo kojijem se itbaitini. 

— U Voltigijinu rjedniku. 

IZbAtATI, izb&t&m, pf vaja da snadi dobiti 
bat(j^judi. — Sloieno : iz-batati. Sre6oa ti sa i $e- 
stita stara zlatna bila lita, . . . svijet ne bijaSe 
joi isbata' (grijeikom is bata) rude od gvosdja i 
od zlata. J. KavaAin 257^. 

IZBATInaTE, isbatinam, pf. islupati batinom. 

— Sloieno: is-batinati. — U naSe vrijeme u lAei. 
,Treba iiega batinom 6vr8to isbatinati, pa 6e on 
bo}i i poaluSniji biti*. ,Aja, brte, batina nije ve6 
ni sa vola, a kamo li sa dojka, isbatinade se on 
aam'. J. Bogdanovi6. 

IZBATit^ATI, isbat^^am, pf isidi trudom, is- 
kopati se. — Sloieno: iz-batr)ati (?). — U ruiie 
vrijeme u Liei. ,Ne§ is ovog blata iiv iEbatr}ati'. 
,Izbatr)a£a vala i ja nekako is ovog sla, pa makar 
sve na glavi^ ,Ako Bog da isbatr(a6a i ja ne- 
kako is ove nestadioe'. J. Bogdanovi6. 

IZBAV, /. privatio, liieHe (vidi iibaviU, 1, b) 



IZBAV 



128 



IZBAVITI, 1, a. 



— V jednoga pisca iakavea xvii v^eka, Clovik 
pokle svrSi gnh a ka zla upade? U 6etiri: naj 
prvo a truha 8 kom rani daSa; drago n lEbav 
milosti . . . Trqha ona griha 6a jest a duSi ? Drugo 
ni nego isbav milosti Bo2je. F. Glavini6, svitl. 
15. Deset osobitih muk jest a paklu : prva, isbav 
videnja Boijega . . . posl. 48. 

IZBAVA, /. uprav isto Ho isbav}aiio Hi iz- 
ba v|ei^e, ali je u rjeinicima % u jedinom pri- 
mjeru 8 osobitijem znadeiiem: opraita^ poreta 
Hi kakve druge poteSkode Ho se home podaje kao 
izuteiak (povlastica). — R^jed je atara (sa Si- 
rijem gnaieiiem), isporedi stslov. isbava. — Jer- 
medu rjeinika u Belinu (isbava crkovna ,immu- 
nitas ecclosiastica' 881 »); u Volti^ijinu (,esenzione, 
immunity' yaasnahme, befreyang'), u Stulidevu (v. 
izbay|ene). Koji orkovnu slobod, icbavn i oblast 
smetaju. I. J. P. Lu5i6, nar. 183. 

iZBAVAK, izb&vka, m, vidi izbavJeAe. — U 
jednoga piaca naSega vremena, Ja kakva je silna 
bila strata, prez izbavka svakog bijela danka! 
Osvetn. 2, 87. Suprot }udi on bi upro snaga, 
al ju ne sme protistavit Tragu, hvata miru za 
izbavak blagu! 4, 69. 

TZBAVAN, izb&yna, ac(j. izbavferif oshboden, 
Slobodan; liien. — U nekijeh pisaca zvii t zviix 
vijeka. §to godi nom (8olu) takne se ali potrusi 
80| da bnde izbavno svake ne&isto6e. I. Banda- 
lavi6 284^. Prez nijednoga straha biti izbavna 
nigdare od onoga dobra. P. Badov6i6, na6. 826. 
Tko je izbavan od pomi&a zema)8kije mo6i 6e 
razmigjati otajstva nebeska. M. £adni6 364*. Pri- 
kaii tvoju Yo)a Boga koju on ho6e, zagto je naj 
plemenitije moga6stvo od dufie i koja zapovijeda 
ostalijem mogu6stvami, a ona ostaje izbavna na 
ti na6in da sve ono fito je po vo)i ni po jodan 
nije potrebnoi zaSto se ne mo£e razumjeti, da je 
vo^a vo}om i da nije vazda izbavna i slobodna. 
398b. ZnadeS sedam majstorlja izbavnije. 408^. 
Ne6efi do6i na podpuno razmifi}a]&e , ako tvoje 
ob|ub|ei^e ne bude izbavno od svije stvari. 415^. 
Poslije uskrsnatja biti demo izbavni od pla6e 
ovoga hara6a. 418». Svako stvorei&e jest pod- 
loino ispraznosti, ali 6e biti izbavno od sluSbe 
rasutja n izbav|eAu i slobodi od slave sinova Bo- 
2ije. 418». Imafi ieliti viditi se izbavna od ta- 
kovoga pe5a|eAa. 419». §to godi Aom takne se 
ali potrusi se, da bade izbavno svake ne5isto6e. 
L. Terzi6 864. &to godi Aom takne se, da bude 
izbavno od svako no5isto6e. J. Banovac, blagosov. 
857. 

iZBAVICA, /. dem. izbava. — Samo u Stuli- 
6evu rjedniku: ,ezceptiancula'. 

IZBAVILAC, Izbavioca, tn. vidi izbavito|. — 
U Stulidevu rjeiniku: grijeSkom izbavioo us iz- 
bavite). 

IZBAVITE]^, m. redemptor, servator, onc^j koji 
iebavi, — Bijei je siaray isporedi stslov. izba- 
vite|fc, ru8. B86aBHTeafc. — Izmedu rje6nika u Bje- 
los^endevu (vidi kod b), u Stulidevu (,servator, 
liberator*), u Daniiidevu (izbavite|fc ,servator'). 

a. sa znadenem sprijeda kazanijem. Izbavite)b 
naSfc. Stefan, sim. pam. Sa£ 1. Hvaledi svoga iz- 
bavite)a. Naru&n. 87b. ginu izbavite|a mira Bo2e, 
pomiluj nas. Eorizm. 6^. Izbavite} moj 2ivet. 
99*. Ako 6efi da on bude izbavite), potriba je da ti 
bade$ osvadite]. M. Badni6 89^. Ti si pomodnik 
i izbavite). S. Margiti6, fal. 162. Slavni izba- 
vite) puka izraelskoga Mojsije. test. 180^. Uto- 
6i§te moje i izbavite)u moj! A. Kaniilid, uzr. 
251. Da je i&ega Bog obrao za oslobodite)a i iz- 
bavite}a puka svoga. And. KaSid, kor. 124. Usme 



pod krilo earevu derka, iena iiegova izbavitalt. 
Nar. prip. vuk.' 196. Da se momu izbavite|a 
£ela izvr&i. Nar. prip. bos. 1, 20. Bog za knea 
i izbavite)a posla rukom andela. Yak, djel. ap. 

7, 85. Dodi de od Siona izbavite). pavL no). 
11, 26. Dodi de izbavite} u Sion. D. Dani(i6, 
isai. 59, 20. Davao si im iibaviteje, koji ih 
izbav)a&e iz ruku neprijate)a Aihovijeb. nemij. 
9, 27. 

b. u BJeloatjenievu rjeiniku ima drugo tna- 
iei^e: (kajkavM) izbavitel, t j. koji obavfa letne 
dohodke ,pensitor proventuum annaalium'. 

IZBXvIT£^ICA, /. ienako iefade kaje izbavi 

— U Stulidevu rjeiniku: ,servatriz'. 

IZBAVITI, Izbavim, pf, zloieno: is-baviti. - 
Akc je kao kod izgaziti. — B^jei je atara, tipo* 
redi atalov. izbaviti, rua. H86aBBTb. — Izmedu rjei- 
nika u Mikalinu (izbaviti, osloboditi ylibero, ab- 
solve'; izbaviti, odbaciti od koje stvari, uzefci, 
dinit ostati bez koje stvari ,privo, orbo, spolio'), 
II Belinu (izbaviti od Sta ,liberare ciod mettore 
in liberty* ,libertatem dare' 486^— 487»; izbaviti, 
izbav)am ,liberar da qualohe male' ,ezimo' 487*; 
,e8entionare' ,immunitatem dare' 291^^; izbaviti 
od posla ,disoccupare' ,otiosum reddere' 266*), u 
BJeloatjenievu (vidi kod izbav}ati), u VoUigijinu 
(aatno izbaviti se), u StuUievu (.absolvere aliqaem 
a debito, labore etc., donare aliqaem libertate; 
auferre'; od druibe ili prijate]stva isbaviti koga 
,abalienare aliqaem'), u Vukovu (,befreien' fi- 
bero*), u Daniiiievu (,liberare'). 

1. aktivno. 

a. liberare, redimere, uHniti da ko ne buie 
veie u kakvu zlu ili da ne upane u zlo, apatti, 
oaloboditi, a) uopie, zlo od kojega ae apasava 
objekat nije izreieno, ali ae ima ti miaU, aa) 
objekat je iefade, ili Ho se miali kao iefade fpa 
i grad) i duSa. ieato u teologiinom amialu, Vrl- 
jedna mladca sad izbavi. G. Palmotid 2, 29. Ii- 
bavi me, Gospodine! F. Lastrid, test. 18^. Zato 
se usilovafie sudac Pilat izbaviti ga. ned. 110. 
Izbaviti oni grad. svet. 117^. Kad izbavi io- 
vika. Ant. Kad&id 85. Da ja dodem kroz rtj n 
pakao, da ja vida ostaralu majku, ne bih 11 joj 
dufiu izba Vila! Nar. pjes. vuk. 2, 11. Tu 11 si 
mi, bolan, dopadnuo! aP tako mi moje vjore 
tvrde, bode tebe pobro izbaviti jal' za blago, jtli 
na junafitvo. 2, 247. Tamnica je kuda neobldnS) 
izbavi me, ako Boga znadeS! 2, 883. I mi smo 
se i uzdali u te, da defi ti nas kadgod izbaviti. 

8, 358. Bogom brate, Sibiiianin Janko, tette 
sam ti make dopanuo, teSke make a a tarske 
rake, izbavi me, ako Boga znadeS. Nar. pjes. 
kras. 1, 17. Ona ma kaie sve po redu kako je 
bio opkolio po2ar i kako je doban izbavio. Nar. 
prip. vuk. 14. Bo]e vojsku ka naSem TreblAo, 
da oareva izbavi mo grada. Osvetn. 2, 76. — amo 
apadaju i primjeri u kojima je objekat iivot, 
glava. Izbavi t svoj Sivot. M. Dobretid 12. Ns 
bi V svoju izbavio glava. Nar. pjes. vuk. 2, 457. 

— bh) objekat moie biti i Ho neiivo. Kad je 
care krste izbavio. Nar. pjes. vuk. 2, 88. Da Im 
ne damo od plijena, koji izbavismo. D. Danidi^ 
Isam. 80, 22. — b) kad je izreieno ono (alo) 
u iemu ae radi da vei ne bude objekat, ono tnol^ 
biti u gen. : aa) bez prijedloga, Prdcistaja mojs 
zastupbnica i blagoddtelnica hilanbdarska, mo- 
gaStii me izbaviti vddnyje muky. Hon. serb. 79. 
(1802—1821). Smrti nas izbavi. M. Maralid 102. 
Srida te izbavi brimena i znoja. 156. §ta te Bog 
izbavi! §. Mendetid 284. Da me isbaviS vje&ne 
tuibe. M. Vetranid 1, 25. Da ih Bog izbavi tar* 
skoga porasa. 1, 181. Jer na posgjah nas izbsTi 



IZBAVITI, 1, a. 



129 



IZBAVITI, 1, c. 



vje6no tugo i ^udti. N. Dimilrovid 10. Kroz 
toj me izvidig i sledi izbavi. 55. ](jubavi koja 
me ^rkosti pak)ene isbavi. 58. I zla me iz- 
bavi milosti tvoje dil. 78. Izbavi te i uze i strila. 
M. Drii& 12. Noka me |avene nemo6i daj malo 
izbave (ove tri 6aSe), D. Baiiina 75». Izbavi mo 
djavla mame. M. Divkovi^, nank. 96^. I smrti 
izbavi umrla grifinika. B. Barakovi6, jar. 94. Sinka 
moga jar izbavi zla smrtnoga. 6. Palmoti6 2, 348. 
Zato boli me izbavi. P. Hektorovi6 (?) 95. Dakle 
me izbay' rak zlobnika. A. Vitaji^, ist. 214^ Zla 
te izbavih. 264^. Izbavi me ove muke. 8. Mar- 
giti6y ispov. 264. Tor ga izbavi silne ogAice a 
kijeposti svo^e desnioe. J. Kavadin 186^. Da ga 
lasoije zla izbavi. 583*>. Izbavi me sej nesre6e. 
I. Dordit, salt 14. On 6e moj 2ivot izbavit zile. 
178k Da nas svako^a zla izbavi. A. Ba6i6 88. 
Da nas jo izbavio saianstva. 839. Da nas pakla 
ve6 izbavift. Y. Do§en 209^. Same srce Boiije 
moie ih atjeSiti i svakoga zla izbaviti. I. M 
Mattel 25. Nas je Bog izbavio Taraka. D. Obra- 
dovic, 2iv. 65. — bb) 8 pr\jedlogom od. Otb vLsdh& 
izbavi me Oospodb. Mon. serb. 832. (1405—1427). 
Isus djavla dobi i nas od i&egove vlusti izbavi. 
NarQ6n. 87b. Da ja (Bog) izbavi od isknSenja. 
76^. Molimo da ih (duie u purgatoriju) izbavi 
od te make. Korizm. 20*. Bog izbavi plk svoj 
od rak Faraonovih. 95i>. Od §ta Bog izbavi. §. 
Men5eti6 99. I od svih nevo]a i taga sve vrime 
izbavi srce me. N. Dimitrovi6 89. Sddro izbavi 
korab)a od potop}enja. §. Badini6, sum. 26*. Ka 
(tmrt) ima taj siia a sebi i tu vlas svakoga na 
•aj svit od troda izbavit. 8. Boba)evi6 210. Ti 
si do§ao na saj svijet, da izbavii nas od razli- 
cijeh nemodi. A. Oa5eti6, roz. jez. 150. Bog tri 
mladi6o od ogAene pe6i Nabukdonoscra obrani i 
izbavi. iiv. kat. star. 1, 222. Bog izbavi to od 
zla. Aloks. jag. star. 8, 278. Izbavi od rati jar 
tvoje stvorenje. D. Barakovi6, jar. 84. I ne avedi 
nas o napast, da izbavi nas od zla. M. Alborti 
xi^Tii. Da Bog osojene izbavi od hih bitja i da 
ih obrati a nifita. M. Orbin 164. I^ega izbavih 
neprijate|skijeh od zasjeda. dt. Palmotid 1, 805. 
Od napasti mono izbavi. L IvaniSevi6 35. Iz- 
bavi nas oda zla. L An&i6, svit. 112. P. Posi- 
lovid, nasi. 82*. Gospodine, izbavi ga od muka. 
P. Posilovid, nasi. 145^. Ter izbav'te za to mono 
od sami^iva toga sada. A. Vita^id, ost. 154.. A 
ti si sad jar sara^en i od pakla ve6 izbavjen. 
S. Margitid, ispov. 215. Od grijeha me ti izbavi. 
J. EavM&in S^, Da od saianstva djavolskoga nas 
izbavi. 14^. Svih od zla Bog izbavi! 105^. Koji 
brodom prjcko mora Bim izbavi od pomora. 194^. 
6rad izbavi od vazeti. 203*. Da bi i on izbavi^ 
grad od inijeh saprotiva. 830^. Puk izabrani, 
koga od robstva tvrda izbavi. 452b. yi od mor- 
skih sijeh dubijena izbav^te me, pomodnioi. 526^. 
Od kojih cala hode nas izbaviti 8in Bo2ji? A. 
d. Bella, rasgov. 11. Izbavi nas od pakla. H. 
Bonaftid, naak. 58. Molimo ovdo Boga da nas 
od ovoga daga izbavi. J. Filipovid 1, 442*. Iz- 
baviti vas od vlasti i^iove i sai^nstva. F. Laatrid, 
test. 114b. TJsiluje so Pilat s ovom prigodbom 
ga izbaviti od smrti . . . 159b. od raka smrti 
isbavida ni. 184b. Izbavi. od solice daSa moja. 
200b. Eojc ote i izbavi od jastrijeba paklenoga. 
222*. Daini smo dakle osobito zafa}ivati Bogu, 
da je postavio ova zapovijed |udem, i po i^oj iz- 
bavio nas od tolike brigQ, predaAa i stra svrhu 
na&ega iivota. ned. 139. Od zgode nas izbavi, 
gdi SB more otranati. P. Kneievid, ilv. 83. Da 
i(h) od sile izbavimo. A. Eani£lid, kam. 171. Iz- 
bavi me od tolikih zasida. bogo(abn. 522. Da 
bi gospodara svoga od smrti izbavio. azr. 89. 

17 



O Gospodine Bo2e na§, izbavi nas od j&egove 
ruke. E. Pavid, ogl. 845. 2eledi izbaviti od bida 
Boiijega dva mladida. And. Kadid, kor. 19. Da 
ga dor kra]eva od smrti ne izbavi. 62. MoSe li 
vas Bog vag izbaviti od rake moje? 291. Grad 
izbavi od velika jada. F. Radman 27. Ne bi li 
ti u pomodi bio, od nomila zmaja izbavio? 81. 
Josefa izbavi od privelike pogibli. J. Matovid 
515. Eolike je Bog izbavio od dejasti zjajadijeh 
sotcne. 515. Izbavi ga Bog od nezgode. I. J. 
P. Ludid, izk. 11. Bog da 2ivi Era)evida Marka 
koji zem)a od zla izbavio! Nar. pjes. vak. 2, 425. 
On je srpska zem|a osvojio, od zalama tarskog 
izbavio. 4, 529. Od svija me izbavi Gospod. 
Vuk, pavl. 2tim. 8, 11. Samo raladei mo2e iz- 
baviti nas od ove sramote. pism. 94. — cc) 
8 prijedlogom iz (svagda had 8e kao zlo 8hva6a 
hoje mjestOy ali i beg toga). Da ihb izbavi iz 
grdha. Mon. serb. 866. (1482). Jezase koji nas 
iz aze djavo}e izbavi. N. Dimitrovid 24. Maka 
koja nas izbavi hadobi iz ruka. N. Nafefikovid 
1, 109. Dragoga gospodara iz grabede rake iz- 
bavih. G. Palmotid 1, 802. Eanem ti se vifii^ijem 
Bogom, da da tvrda pomi^a stavit iz tezijeh te 
taga izbavit. 2, 89. Eoji do vas modi izbaviti 
iz mojije ruka? M. Badnid 249*. I i&i iz pogi- 
bill izbavi. 8. Margitid, fal. 107. Da te iz te 
nevoje izbavim. 232. Izbavi ga on iz te nevo}e. 
L Dordid, ben. 116. Skodi a Bim, ter ga izbavi 
iz rake od Gota. 122. Tko te izbavio iz sa- 
ianstva. F. Lastrid, test. 114b. Saiike ma izbavi 
iz tavnice i ote. 228 — 224. Izbavi oca iz maka 
od odifitei&a. ned. 286. Ti defi ga pratom adriti 
i daSa £iegovu iz pakla izbaviti. 403. Molim te, 
dragi poodime, da izbavifi iz nevole mono. And. 
Eadid, razgov. 121. Izbavit da te is te tage. 
M. A. Be)kovid, sabr. 20. Izbavi me iz raka 
moga brata. A. Ealid 81. Eorevskoga ako bana, 
a sa£anstva ki boravi, iz mrkloga taj das stana 
tva zapovijed modna izbavi. P. Sorkodevid 588b. 
A i naj lide gosposkoga velidina srca sjaje, kad 
iz taga nevofnoga izbaviti prignata je. 585b. Da 
izbavim tebe iz tavnioe. Nar. pjes. vak. 2, 877. 
Izbavi nas iz daSmanske rake. 4, 844. A kad 
se §abac preda, onda i mater izbavi iz ropstva. 
Yak, dan. 4, 29. Eoji li je a nevoli, Bo2e ga iz 
nevo}e izbavi. 2iv. 79. — amo mogu pripadati i 
ovi primjeri 8 prijedlogom ispod: Izbavi nas iz 
pod oblasti tmina. J. Filipovid 1, 198b. IsbavivSi 
ga iz pod oblasti tmina. F. Lastrid, test. 368*. 

b. privare, oteti kotne (objektu) itOy liSiti koga 
6ega, — U pisaca zvi i xvii vijeka, a u naSe 
vrijeme u pje8mi ugarskijeh Hrvata. a) ono ito 
se otme stoji u gen, beg prijedloga, Eoja me 
{\ubao) izbavi ne samo pokoja. §. Mendetid 35. 
Nosrido ka svoga dobra me izbavi. H. Lacid 286. 
Ako slaiba smrt dostoja, iivota ga, gospo, is- 
bavi, to r podoba ke }abavi, skaii ma ju milos 
tvoja. A. C)abranovid 155. Tva aza i tvoj stril 
i tvoja tonota izbavi, izbavi taina me Sivota. D. 
BaAina 82*. Tko me dobra moga izbavi ? I. Iva- 
niSevid 57. Tvoje ako s' me milosti izbavi\ 299. 
Ei je mono ^zbavil venca zelenoga, lica dr}enoga, 
srca veseloga. Jadke. 55. — b) 8 prijedlogom 
od. Jer kad nas koji das izbavifi od ^ega (krwM), 
N. Dimitrovid 89. Da me defi koji dan od Aega 
(hfeba) izbavit. 91. Pa via i naslidnike prokle 
jego (papa), i od dohodkov izbavi crikvenih. F. 
Glavinid, cvit. 87 lb. 

c. eripere, oteti (objekat je ono ito se otme), 
Noka grijeh izbavi dovjeka prvoga. N. Dimitrovid 
66. Eo una dvije zvijezde s nebesa izbavi, za 
rajsko 1*10 gizdo na lice ke stavi. N. Najefikovld 

I 2, 11. To ko je vifidemu smrtne porazoe bide 

9 



IZBAVITI, 1, c. 



180 



IZBAV^iAlSfE 



is roka isbavio, ugrabio? A. Kali6 506. — moie 
biti da amo pripadqju i ova dva prin^era t> 
narodnijeh pjesama naSega vremena (dko nije 
snoMie kao kod a) : Ja sam 6ao i kaia mi |adi, 
da imade Tnrkii^a devojka a u vafioj bijeloj Ud- 
bii^i u yaSega age Sinan-age, po imena Zlatija 
devojka, da je take u svijeta nema; fiini mi se, 
za mene bi bila ; ve6 me sjetaj, moja tetka mila, 
kako bih je junak izbavio. Nar. pjes. vuk. 8, 182. 
Ko 6e po6i a tursku Udbtna, da izbavi odidar 
Hajkanu mila sestra Qojena Alila, da pokloni 
mene za )aboYou? 8, 145. 

d. kao obaviti. — U jednom prin^eru xvi t?*- 
jeka, Ako li bi on to ne izbavil. Mon. croat. 
244. (1544). 

Z, pasivno. 

a. vidi if a. Duh puti tamnice izbav}en. M. 
Marulid 64. Tim je tilo tvoje djavla izbav}eno. 
209. Izbav)en od muk paklenih. §. Badini6, ispr. 
5. Od svih pogibili morskih i neprnatejskih iz- 
bav)eni. L. Terzi6 279. Sada sam ]zbav}en od 
goleme brige. A. Kaniili6, kam. 807. Ali bi od 
i^ihove sab]e izbav}ena Baab. And. Ka&i6, kor. 
108. Puk israeUki bi izbavjen od zuianstva. J. 
MatoYi6 855. Izbav|ena od mora zud Boiij ne 
ostavi da 2iyi. Vnk, djel. ap. 28, 4. Bozansku 
Posavinn, priznanu a istom agovoru kao zem)u 
izbav)ena. M. PavIinoyi6, razg. 42. 

b. vidi 1, b. Du§o i tijela izbavjen. D. Zla- 
tari6 71». ZaSto su izbav}ene od vidjenja Bo- 
ijega. M. Orbin 187. Kada se vide izbav|eni a 
vijeke od sladosti od raja. 162. Ako od ove 
kreposti nadn se izbav)eni. L Drii6 288. Iz- 
bav|en ^privato, inteso a chi h stata tolta qaalche 
cosa' ,privatu8<. A. d. Bella, rje6n. 586^ 

3. 8a se. -- Istnedu rjeMhi u Mikafinu (iz- 
baviti se koje stvari, ostati bez koje stvari ,pri- 
yaro se'; izbavit se, oslobodit se ,expedire se'; 
izbavit se od posala ,ezpedire se ab cccupatio- 
nibus' ; izbaviti se truda ,perfungi labore, exant- 
lare laborem'; izbaviti se pogibili ,defangi peri- 
culis'), u Belinu (Jiberarsi* ,eximere se, evadere' 
487^; ,sbrigarsi da qualche cosa' ,expedire se' 
645^; izbaviti se truda ,uscir dalle fatiche' ,per- 
fungi laboribus' 780^), u VoHi^ijinu (izbaviti se, 
izbavim se, izbav}am se ,liberarsi, esentarsi' ,sich 
befreyen, losmachen'), u StuUievu (izbaviti se 
koje stvari ,aliqua re se privare'; izbaviti se po- 
sala ,negotiis se ezpedire'). 

a. prema tnaienu kod 1, a, refUkaicno Hi pa- 
aivno, a) vidi 1, a, a). Zapovjedi, da se izbavi Vla- 
dimiro. J. Eava^in 254». Sve na6ine tra2i, po 
kojim so mo2e izbaviti i osloboditi. A. Ba6i6 221. 
Tedko ti si muke dopadnno! bez jada se izbaviti 
ne6eS. Nar. pjes. vuk. 2, 888. — b) 8 genetivom, 
vidi 1, a, 6^ aa). Cto prinesu k tebd, velikyj arhi- 
jerdju Hristovfc, imb&e se byhb izbaviU vd^nyje 
Diuky? Mon. serb. 26.(1284—1240). Zagto se u 
vijeke muka ne mogu izbaviti. Zborn. Ib^K Jer 
po Aoj (smrii) Salosti fiovjek se izbavi. N. Di- 
mitrovi6 29. Svjetovne boljezni da se prije iz- 
bavig. 106. Ni mo2e £ivot moj da se zla izbavi. 
D. Bahina 76». Ovi se dan sa svim izbavih zla 
svega. D. Zlatari6 18i>. Glada se izbavi. D. Ba- 
rakovid, jar. 20. Izbaviv&i se tavnica tilesnije. P. 
Posilovid, nasi. 158*. Ter se izbavih ja muk ovih. 
P. Hektorovi6 (?) 141. Da se tmina ti izbaviS. 
S. Margitid, ispov. 215. Jer se pakla izbavifie. 
246. Ako defi se malo po malo izbaviti zla obi- 
(aja. J. Banovao, pred. 11. Da se izbavim ove 
muke. 12. Ot£e, rad bi ostavit ovi zH obi5aj, 
ali mi se toliko ukorenuo, da ga so ne mogu izba- 
viti. razg. 174. Izbavit se one nodistode. pripov. 
188. Izbavivgi se car ove brige. A. Kaniilid, 



kam. 629. Zato vala nastojati izbaviti se ovogt 
suianstva. E. Pavid, ogL 179. On se izbavi tu- 
dinaoa kra)eva. 842. Mogu izbaviti se pedepsa 
A. Kaniilid, kam. 118. Zapovjed' i opravi, tcr 
se roisli izbavi. (D). Poslov. danid. 156. I robstvi 
se ne izbavi. V. Dofien 14*. Posla 6u se izba- 
viti. 181». Ako se 2eli izbaviti te£ka jarma. 
And. Kadid, kor. 145. Bez zla se ne mogu zla 
izbaviti. D. Obradovid, basn. 266. Idi sad ku^ 
kad si se smrti izbavio. Nar. prip. vuk.' 20S. 
Onda du se izbaviti velike brige. Vuk, nar. pJM. 
1, XIII. Kad ko gledajudi da se izbavi maAega 
zla udari na vede. poslov. 824. Da bi se Srbi 
izbavili ove dosade. prav. sov. 72. A mrko ma 
liice osvanulo; kan da jarma izbavi se teika. 
Osvetn. 2, 94. JaP pomozi meni jal* Turdinu, da 
se prije muke izbavimo. 2, 148. — c) $ prijtd' 
logotn od, vidi 1, a, b) bb). Da se je od pogi- 
bell griha izbavil. Narudn. 50*. Izbavi se od 
velike tuge i straha iostokoga. A. Komulovid 
85. I ti tako izbavi se od ale druiine. P. Po- 
silovid, cvijot 22. Da se od tijeh tnga izbavij. 
V. Andrijalevid, dev. 8. Izbaviti se od svakoga 
straha. P. Posilovid, nasi. 8^. I ne morcS se od 
mojije ruku izbavitL 89^. Da se izbavid od osa- 
deAa. M. Radnid 9^. Jer se ne moie od griha 
izbaviti. J. Banovao, pred. 8. Neka se izbave 
od suianstva. F. Lastrid, test. 150^. Zaito aa 
dovik izbaviti ne more od ovoga duga, dokle god 
je 2iv? ned. 78. Ako misle izbaviti se od stra- 
hovitije muka. 80. Da se vi od pogibili izba- 
vite. A. Kaniilid, kam. 89. Izbaviti se od va- 
dega sla. 48. Ako se je nemodi&ik isbavio od 
prvaiie nemodi. Ant. Kaddid 178. Da od vid^e 
pedipse izbave se. I. J. P. Ludid, nar. 60. Unidi 
u ovu korab|n spasenja tvoga ako se ielifi izba- 
viti od potopa. bit 72. Srbija, Bosna i Eroe- 
govina isbavide se s vremenom od Turaka. D. 
Obradovid, basn. 806. Da se izbavimo od bet- 
putnijoh i zlijeh )udi. Vuk, pavl. 2. sol. 8, 2. 
Izbavih se od usta lavovijeh. pavl. 8tim. 4, 17. 
Da se Aegova zem|a i raja izbavi od ovi inlum- 
dara. dan. 8, 187. — d) 8 priiedlogom iz, vi^ 
1, a, b) cc), Donosedi nam na um (djavao)^ da 
demo se lako izbaviti iz Aegovi mriia. J. Ba- 
novao, razg. 184. Izbaviti se iz tefike bolcsti, ii 
teika suia^stva. M. Dobretid 212. 

b. reflek8ivno i paaivno. prema snaSeAu kod 
1, b, enaHi: liHti ae, biti iiieif, proH 8e, Ne daj 
da se izbavi milih sinak iLati. M. Marulid 20. 
Toga dara izbavi se sam. Narudn. 58*. I ti ako 
d' biti u demu sudao prav, aV ku stvar prozriti, 
iatinu razabrav, veselja so izbavi, a strahu so no 
daj. P. Hektorovid 70. Ovdi tko kosti i iivot 
ostavi, daj n pretilosti svijeta se izbavi. N. Di- 
mitrovid 104. Sve fito je ostavil duvala sam i 
nisam se nidesar izbavila. F. Vrandid, iiv. 47. 
Sladosti se izbavi. I. T. Mrnavid, osm. 150. I 
ka se izbavi svake slasti svita. mand. 88. Prija 
se iivota izbaviti. Michelangelo. 81. — amo pri- 
pada i ovaj primjer u kcjemu mj. genetiva ima 
inf.: Nemo* da se ja izbavim poznat tebe, mi^ 
}ubavi. I. Akvilini 801. 

e. paaivnOy prema 1, o, ali tako da onaj kqfemt^ 
ee ito otimfe atoji u genetivu, ~ Samo u jedmoga^ 
pisca Dubrovianina xvi v\jeka, Dai sva tuiba m 
ialos da me se izbavi. M. Vetranid 1, 486. Slo^ 
bodno mogu red: trud me se izbavi, ter milo^ 
mogoh sted pri tvojoj }ubavi. 2, 41. Da me m^ 
izbavi taj tuga i ialos. 2, 187. 

IZBIvIV, adj. u Stulidevu rjeiniku: v. is- 
bayjiv. — nepouedano. 

IZBAVJ^AI^E, n. djelo kojijem se iibav^a, — 
U Vukovu rjedniku. 



IZBAV^iATI 



181 



IZBAV^iIVATI 



IZBAV^ATl, Ubavjam, imp/, kbaviti. — Akc. 
jt kao kod ligledati. — Rijec je star a, isporedi 
ttslov. isbav)atiy rus, H86aB.«flTfc. — Izmedu rjei- 
nika u Belinu (prats, i8bav}am kod isbaviti), u 
Bjtlos^enievu (isbav)am, isbaviti, aa dosta 5inim, 
ili dajem letne dohodke yCeDsam, redditam do, 
solvo annuam ci^nsum, obventionem ezolvo, pen- 
sito*. 2. iEbav|am od pogibeli, v. oslobadam. 8. 
iibayjam koga kakve stvari ,orbo, privo, spolio 
aliquem qnaptam re vel pensione*), u Voltijijinu 
(tamo isbay}am se kod isbaviti se), u 8tvli6evu 
Gin liberando essis'), tt Vukovu (.bofreien^ ^libe- 
rare*). 
1. akiivno. 

a. vidi izbaviti, \, tL a) vidi izbaviti, 1, a, a), 
(Isu$) narod SloviSaski izbav]aju6i. Nani5n. 40^. 
Izbav}aj me, pobratime Marko. Nar. pjes. vuk. 
2, 246. IsbaT}aj nas kako godi znadei. 4, ld8. 
— h) vidi izbaviti, 1, a, 6) aa), Ki Salosti dni- 
IToga izbavja. M. Marali6 278. Jere te on iz- 
bay}a sla. Zbom. 158^. Ovo neznai^e ne izbaT}a 
grijeha. M. Badni6 28«. — c) vidi izbaviti, 1, 
a, b) bb). 8knj§enje 5isti dnSu i izbav}a od muke. 
Nara(n. bb\ Da ga za svoju miloztivu dobrotn 
izbav}aie od tolikofca sli^ P* Po8ilovi6, nasi. 98^. 
Koga toliko da izbav}a od griha. 185i>. Ona is- 
povijed ne izbay)a \(h) od mnke. M. Badni6 180*. 
Izbay)aie ga Bog od j&egOTije neprijate}a. 272^. 
Moliiya iz]^y}a te od zla. 529». Odje od djavla 
]nde isbay|a. A. Vita)i6, ost. 49. Ozdrav)a i od 
srake pedipze izbay}a. A. d. Bella, razgov. 82. 
Po koliko na6ina nas Bog izbav)a od zla? J. 
Filipoyi6 1, 504*. Od onih muka one koji sn iixx 
Stoyali izbay}a. 1, 519^. Bo2ario od svakoga zla 
izbavja. A. KaniSlid, nto6. 265. Zakon orkveni 
oye (ienske) ci6a Aih mlohavosti izbayla od pa- 
toyaika. Ant. Kad6i6 277. Izbay|at sinove Iz- 
raelake od rakn filistejskib. And. Ka5i6, kor. 188. 
Kako izbay)a od op6enite tego6e davai^a. 402. 
libay}a li joi od Sesa dmgoga ayeto krfitei&e? 
Ant. Kad6i6 187. Da ee zyi izbayfamo od zaia. 
J. Matoyid 167. Prognate izbavja od jezivosti. 
Orgor ia VareSa 10. Izbay}ajte te srbii&ske daSe 
a od torske od nefiiste ruke. Nar. pjes. vuk. 
4, 201. Andeo, koji me je izbav}ao od svakoga 
ila. D. Dani£i6, Imojs. 48, 16. Koji me izbav}a 
od nenrijate}a. psal. 18, 47. — d) vidi izbaviti, 
1, a, b) ee). Jerbo (duie) izbavjaja iz maka. M. 
Kadnid 163*. Marija salazi a purgatorije, i mnoge 
dn&e iz oni muka izbavja. J. Banovac, razg. 12. 
k srbi^ke izbavjati do^ od Toraka iz neSiste 
rake. Nar. pjes. vuk. 4, 250. Davao si im izba- 
▼iteje koji ih izbavJaSe iz ruka neprijateja i&i- 
hovijeh. D. Dani6i6, nemij. 9, 27. 

k. vidi izbaviti, 1, b. a) s genetivom, Smrt ve- 

nle veselja izbavja. G. Dr2i6 888. Jeda scijeniS 

da £efi dobrostive imati na sadu koje izbavJaS 

tolikoga i tako nfanoga veselja? M. Divkovi6, 

bes. 418i>. Jere izbavjHJn ^vika iivota vi6Aega. 

I. T. Mrnavid, ist. 104. Koja nas izbavja molitav 

ivete crikve. 137. Izbavja nas milosti BoSje. 165. 

•^h) s prijedlogom od. Od milosti &lovika iz- 

Wja Bo£je. F. Glavinid, zvitl. 25. Onada iz- 

Wja prisveto trojstvo od slave i hvale, andele 

od veselja. L Drii6 869. Ki me izbavja od £i- 

^oU. I. Ivanifievi6 48. — c) u jednom printer u 

^▼11 v^eka ono ito se otimfe stqji u instr. Tko 

po«vaja stvari obdene izbavja drngove uiivaAem 

onih atvarih. I. T. Mmavi6, ist. 108. 

, t, vidi izbaviti, 1, o. Proklesivo crkveno, koje 

^bavja dilovanje dila i benefioija crikvenoga. I. 

Zanoiti, apit 11. 

f obavjati (?), vidi 1, d, ili pladati (?)y vidi u 
^jtlo8tjen6evu rjedniku. — Na jednom mjestu xvi 



vijeka. Ter bi ga (dohodak) pravo ne izbavlali. 
Mon. oroat 801. (1596). 

3. sa se, refleksivno, — Ismtdu rjeinika u Be- 
linu (,sbri^arsi da qoalohe cosa' ,ezpedire se' 
645^), u Bjelos^endevu (izbavjam se, izbaviti se 
od koje stvari ,privo me re qaapiam, nempo 
eqao etc. vel ezpedio me a certa re, ut expedio 
me ab occasionibus, laboribus etc.' 2. izbavjam 
se tmda ,porfuDgor labore, ezantlo laborem'. 8. 
izbavjam se pogibeli ,defangor pericnlo'), u Vol- 
tijijinu (praes, izbavjam se kod izbaviti se, t na- 
pose izbavjati se uf izbaviti se). Bajsko se i&e 
lice starosti izbavja. G. Drii6 856. Izbavjaja se 
od milosti. L Dr2i6 227. Izbavjaja se ruka dja- 
vaoskije. P. Posilovi6, nasi. 80^. I izbavja se 
od utopa. J. KavaiSiin 64». Tko se ne boji Boga 
ne izbavja se griha. J. Banovac, pred. 95. Po 
toma ne izbavja se on od du2nosti iii poStovati 
sluibom. F. Lastri6, ned. 184. Izbavjaja6i se po 
lika od nemodi. Ant. Kaddid 118. Bez lika da- 
hovnoga oisa se mogla izbavjati didioa malahna 
od griha istodnoga. 114. 

IZBAV^ AVATI, izb4vjavam, %mf>f. izbaviti (He- 
ralivno prema izbavjati). — Na jednom mjestu 
zvixi vijeka, Izbavjava se mnogog zla. D. Obra- 
dovid, basQ. 77. 

tZBAV^SlSrE, n. djelo kojijem se isbavi. — 
Stariji su oblici izbavjenije t izbavjenje. — Im- 
medu rjeinika u Mikafinuy u Belinu (izbavjetge 
,]iberatio' 487^; ,esentione* ,immanitas' 291^; iz- 
bavjeoje od fita ,privatio' 586*), u Bjelos^enievu 
(kajkavtki izbavlei&e), u Stuli6evu, u Dani6i6evu 
(izbavjenije). 

a. vidi izbaviti 1, a. Priti na izbavjenije. Stefan, 
sim. pam. fiaf. 5. Milost i pomod i izbavjenje. 
Mon. Croat. 141. (1490). Izbavjenije od bolezni 
zab. Korizm. 6>>. Na vspomenatije izbavjenija. 
82*. Spravjenije franooskoje izbavjenija radi svete 
zemje. §. Koiidid 47*. I a Aem (Bogu) vazda 
jes veje izbavjenje. N. Dimitrovid 77. U izba- 
vjenja i odkapjenju istoga naroda^ d. Badinid, 
sam. 22^. Jere biSe ona bila pomodnica od Aih 
izbavjenja. B. Kagid, is. 102. ProSa&e izbavjenje 
od valova. fran. 168. Li to izbavjenja naSega 
1638. A. Georgiceo, pril. i. Da za de izbavjenjo 
prikaieS Boga ... I. Dordid, ben. 80. Posli toga 
boja i od neprijateja izbavjefia. And. Kadid, kor. 
126. Izbavjenje od oblasti svitovne. A. d.. Costa 
1, 118. Blaienstvo a rastavjeiku i a izbav|eAa 
od svijeh zala. J. Matovid 117. Posla Biojsesa 
za izbavjei&e puka izraelskoga. 180. 8 ufaiiem 
izbavje^a od onijeh nevoja. 518. IzbavJeAe jedne 
da§e iz jredeni maka. M. Dobretid 886. Jer se 
pribliiaje izbavJeAe vafie. Vak, lak. 21, 28. U 
kome imamo izbavjeiie krvja Aegovom. pavl. of. 
1, 7. Ne o&aloSdavajte svetoga daha BoSijega, 
kojijem ste zapedadeni za dan izbavjeda. 4, 80. 
(VtUCf nov. zav. 1847. Vn brcji ovu rije6 medu 
one Ho je sam naUnio), Nego da im sada dati 
izbavjei&e. D. Danidid, 2dnev. 12, 7. DoSa sluti, 
da das izbavjeda tvoga nije daleko. Osvetn. 1, ii. 

b. vidi izbaviti, 1, b. Tmine jesa izbavjenje 
jedno od svjetlosti. M. Orbin 89. (Orih jeistoini) 
izbavjenje milosti Aegove. I. T. Mmavid, ist. 168. 
Izbavjetge, jaoh, smrtno je ko prez tebe jesam 
kaSa*. I. Ivanifievid 249. 

IZBAV^ilV, adj. koji se moie izbaviti. — 8amo 
u Stuli6evu rjedniku (gdje je slo tumadeno) : ,li- 
berans, absolutorias'. 

IZBAVJ^iVATI, izb&vji^'em i izb&vj£v&m, impf. 
izbaviti (uprav iterativno prema izbavjati). — 
Na dva mjesta xvi • zvii vijeka. (Isus) izbavjoje 



i 



lZBAV][iIVATI 



182 



izbiCbvati 



od neprijate|. Korizm. 79». I kmba i ruha on 
80 isbaTfiije. L T. Mmavi6| osm. 161. 

tZBAVNICA, /. (ladica), lada kcQom se apasa- 
vc^u (ighavjc^ju) utopfeiiaci. — Nadii^eno u naSe 
vrijeme. — U SuUkovu rjedniku: ladica (i:6bav- 
nica) ,rcttang8boot^ 

IZBAVNiK, m. vidi izbavlte}. — U knigama 
pisanima crkven\jem jezikom. Obidimyimb iz- 
bavinikb. Danilo 867. vidi i F. Miklogi6, lex. 
palaeoslov.^ kod izbavbnik'b. 

IZBAVNINA, /. rijei naiinena od pisaca u 
naie vrijefne, Izbavnioa (fito se pla£a onom, koji 
je izbavio koma 2ivot) ,rettungstaglia^ Jar. pol. 
terminol. 499. 

IZBAzDJETI, izb&zd£m, pf. u Vukovu rjeS- 
niku: izbaideti, vide iflprdjeti 8 dodatkom da se 
govori u CmoJ Gori, — Sloieno: iz-bazdjeti. 

IZBilfiATI, izbefc&m, impf. izbe&iti. — U jed- 
noga pisca xviii vijeka (part, praet pass, iz- 
be&in) t u Stulidevu rjeiniku (sa se, refleksivno): 
(jamtiino Stamparskom griJeSkom) izbecati se, v. 
izbe^iti se. Pa§om praga vani danlh i obrazima 
izbe5aDib. J. KavaAin 48 1^. 

IZBi6&lkEf n. di^lo kojijem ko ishedi (o6i itd) 
Hi se izbeii, — U StuUievu rjeiniku: ^torvas, 
traoolentos adspectus*. 

JZBi6lTl, izbedim, pf. sloieno: iz-be5iti. — 
Ake, je kao kod iahvaliti. — Od zvi vijeka (vidi 
kod a), a ismedu rjeinika u Belinu (izbeSiti o5i 
na tkoga ,gaardar con mal occbio' ^limis aspi- 
cere oonlis' 862^; izbeSiti razrok pogled, izbe- 
^ivam ygnardar a traverso' ylimis oculis aspicere' 
862»)i u Voltijijinu (izbeSiti o5i| izbe6im, izbe- 
Siyein yStralanare ocobi, gnardare biecamente' ^die 
augen Verdrehen, schielen'), u 8tuli6evu (izbe6iti 
o6i Hi razrok pogled na koga ^truculenter yel 
torvis oculis aliqaem adspicei*e')i u Vuku (t. j. 
o6i yStiere angen maoben' lOcnlis rigidis tueor'). 

H. aktivno, a) ohjekat je obras Hi koji dio od 
obrasa (u jedinom primjeru 6e}Q8t), ena6eiie je: 
iskriviti (kao od tjelesne boli Hi Ma rug), Kad 
re6e pet rije6i (starac), para se on ruga gdi 6e}a8 
izbe6i. N. Na}e$kovi6 1, 842. — b) objekat su 
o&i, te je gnaieike: isvaliti. Krrave silnik o&i tad 
izbe6i. N. Mar6i 59. Vezir izbeMo o6i. Nar. pjes. 
vak. 5, 485. Put nekoga izbe&i oko. V. Vr&evid, 
igr. 11. Vifi, kako je izbe6io o5i! M. D. Mill- 
£eYi6, zim. ve$. 837. amo tnoh pripadati i ovaj 
printer (vidi i u Belinu i u Stulidevu rjedniku): 
Izpod 6ela vitoroga razrok pogled krivo izbe^i. 
I. aunduli6 475. 

b. pasivno, u jedinom primjeru part, praet 
pass. izbe(en snadi Ho % iskriv)en (o fudskom 
tijelu), Upravio je izopa6ene i izbe6ene. B. KaSic, 
fran. 122. 

e. sa se, refleksivno. kao da u svijem primje- 
rima (osim naj zadiiega) moie gnaditi: iskriviti 
lice (vidi a, a))y te je tako i u naSe vrijeme u 
Dubrovniku. P. Badmani. — Igmedu rjeinika u 
Stulidevu (izbeSiti se na koga ug izbo6iti o6i). 
Ner se jo& izbe£i zlosrdo na mene. Bi. Vetranii 
2t 156. Izbe6iy se mene ostavi. 2, 402. Kom 
k Aemn dodoh na mene se izbeSi. M. Dr£i6 884. 
I tako se rasr^na na me izbe6i. Y. Men(eti6. 
app. not. 2, 276. Ter se izbe6e s prirocima, kad 
nas pe6e (mnoHvo glih duhova?). J. Kavaiiin 
411^. Po torn se toga og^evito izbe6i ha se)a- 
nina. I. i)ordi6, ben. 167. — u ovom je primjeru 
gnaieihe: igvaliti oii (vidi a, b)). Be5u grade, ne 
be6i se na me, tri se vraga izbeSila na te ! Nar. 
pjes. kras. 1, 76. 

IZBECIVATT, izb&ftajem t izbfeftfv&m, impf. iz- 



be6iti. — Na jednom mjestu zyii vijeka^ a is- 
medu fjednika u Belinu (praes, izbeSiyam kod 
izbe6iti) i u Volt%§ijinu (praes, izbeSnjem kod 
izbeSiti). O&i straSne izbeSuja. V. AndrijaSeyi6, 
pat. 876. 

IZBEKi:^ITI SE, izb^ke)im se, pf iskriviH 
usta, vidi izbeSiti. — Sloieno: iz-bekejiti. — U 
naSe vrijeme. L Fiiipoyi6, rje&n.: ,das maul 
fletscbeu*. 

IZBE]^ITI, izbe(£m, pf vidi izboSiti. — Slo- 
ieno: iz-be}iti. — U naie vrijeme u LicL ,Vide 
ga ! kako e ispn^io i izbe|io one gabi6ine, da mn 
*e poda Ai podmetnuti kyarta prosa, syu bi e ns 
iiimsk digao^ ,dta si se tako izbejio?' J. Bog- 
danoyi6. 

IZBENIGA, /. selo u Srbiji u ohrugu jago- 
dinskom. K. Joyanoyl6 109. 

IZBENI^KI, acij, koji pripada Izbenid. Zemja 
u IzbeniSkom Potoka. Sr. noy. 1871. 568. Izbe- 
ni6ka (opStina). K. Joyanoyi6 109. 

tZBEB, m. vidi izbor. — U pjesmi istranskcj 
naSega vremena. Syi od Panta grada na izber 
mladi6i. Nar. pjes. istr. 2, 99. 

IZB]^BITE][i, m. uprav iovjek koji ishere^ ali 
u osobitom smislu: jedan od velikaia koji isa- 
biru liemadkoga iesara (i^em. kurfiirst). — U jed- 
noga pisca xvi vijeka. Gesaroyib izberitef. Anton 
Didm., noy. tegt. 1. predgoyor. . Polak ostalih 
krstjanskih kra)ey, izberite)ey i hrcegoy. Postila. 
bry. posyeta 4^. 

IZB&Biy, acfj. koji se moie izabrati. — Samo 
u Stulidevu rjeiniku: ,qai eligi potest', i u pisaea 
naSega vremena (u Sulekovu rjeiniku : ^waMbar*). 

IZBERIVOST, /. osobina onoga koji je izberiv. 

— U SuUkovu rjeiniku: ,wablbarkeit'. 

IZBEZUBUTI, iabtoimrm, pf posve obezumiti. 

— Sloieno: iz-bezumiti. — Akc. je kao kod iz- 
dangubiti. — U naie vrijemCf a ismedu rjeinika 
u Vukovu (koga, yide obezumiti). 

a. aktivno. Pa ga ono paS6e Coroyi6a izbezumi 
nekako na bratska. P. Petroyi6, gor. yijen. 81. 

b. sa se, refleksivno Hi pasivno, — Igmedu rjei- 
nika u Vukovu (yide obezumiti se). I lado se iz- 
bezumi Pero. Nar. pjes. yuk. 5, 5. 

tZBICA, /. dem. izba. Ako je i u £itnici, joi 
nije u izbici. Nar. posl. stojan. 7. — U naie vri- 
jeme kod pisaea s osobitijem gnaieiHima. Izbica, 
arcb. bist. (6elija), ,zelle, klosterzelleS tal. ,colla'; 
, cabinet (kleines gemacb)', tal. ,camerinoS frc. 
,celle, cellule', egL ,cell, bos'; zool. lat. ,yentri- 
culus cerebri' ,bimh5ble, birnkammer'. B. dulek, 
rje&n. znansty. naz. 

IZBt^lAI^E, n. dljelo kojijem se izbiia. — Sta- 
riji je oblik izbi^anje. Posli ispoyidi izbi6aya§e 
(se) prinemilo za uspomenu izbi6anja Isukrstoya. 
Blago turl. 2, 208. Prognanje od ota5bine oli 
izbi6anje. A. d. Costa 2, 170. 

IZBICaTI, izbi6&m, pf vidi iibideyati. — Slo- 
ieno: iz-bi6ati. — xyiii vijeka. Izbi6ala yas neiz- 
mimost Boija! J. Banoyao, blagosoy. 278. Imadu 
se postayit u tamnicu, izbi6at i izagnat. Blago 
turl. 2, 171. Virujeg li, da G^ospodin nafi za te 
bi izbioan? 2, 280. 

IZBICA VATI, izbl6&v&m, impf. izbiSati. — xyni 
vijeka. Posli ispoyidi izbi6aya§e (se) prinemilo 
za uspomenu izbi&inja Isukrstoya. Blago turl. 
2» 208. 

IZBlCiVATI, izbiSujem, pf igbiti, izmlatiti 

bicem Hi biievima. — Sloieno: iz-bi$evatt. ^ Od 

\ XVI vijeka, a izmedu rjeinika u Stuliievu (izbi- 



izbiCevati 



133 



IZBIBAC 



ievati, isbiSevam (gie) ^flagellis caedereO* Vide^i 
86 2idovin tako ^zbiSevan i iabijen. Mirakali. 121. 
OkoliSi Tas, da yas izbi5uje. J. Banovac, blagosov. 
92. Od cara Teofila )uto izbi6evan. A. Eani21i6, 
kam. 16. 

IZBI^NO, n. aelo u Hercegavini u okrugu sa- 
r^jevgkom. Statist bosn. 26. 

IZB16e, n, djelo kojijem se Mije, — Stariji 
je oblik izbitje. — V Bjelostjenievu rjedntku : i«- 
bitje yverberatio, vapnlatio'; u Voltijijinu: isbifcje 
,perco88a, bastonatura' ,das prilgeln, schlagen' ; u 
StulUevu: izbitje. 

IZBljAGf izbiji6a, m. gvoide (poluga) kojijem 
96 iio igbija, — U naie vrijeme u Sukkovu rjei- 
fttkn: ^tosaeiaen*. 

IZBIjAI^E, n. djelo kojijem se igbija. — V 
StuUievu rjeiniku: ipropaUatiOi pulsus, ejectio' 
i ti Vukovu. 

IZbIjATI, izbfj&m, impf. 1. izbiti. — Akc, je 
kao kod ispitati. — Od xvi vijeka, a iemedu 
rjtinika u Mikajinu (izbijati, izbiti nadvor ,ez- 
cutio'; izbijati aabe ,ozcntere dentes^), u Bjelo- 
Mtjenietm (1. izbijam, izbiti ^plagas alicai iofligo^ 
T. bijem. 2. izbijam, iztresam ,excutio'. 8. izbijam 
klin Uinom .ezcntio clavum davo, olayum clavo 
ezpello, eztrado, ejicio etc/), u Jambreiidevu (iz- 
bijam ,ezcotio'), u Volti^jinu (praes, izbijam kod 
izbiti), u Stuli6evH (.propel lere, pellere, ejicere*), 
u Vukovu: 1. jherausschlagen' leztundo'. 2. iz- 
bijajn aahati ,8chlagen' ,pulso'. 8. izbija k}a5 
(n. p. a vodi kad izvire) ^hervorschiessen, ber- 
▼onprudeln' ,8cateO| prosilio'. 
1. preltuno. 

a. vidi 1. izbiti, 1, 1, a. S|in kjina izbija. P. Zo- 

raDi6 1^. Ogiiilo is kremena izbija ogdene iskre. 

M. Divkovid, bes. 549^. Cesar 6ini z jodnim ka- 

mikom zabi izbijati Aegovi. F. Glavinid, cvit. 

276*. Izbijat sam sebi o$i. (D). Poslov. dani5. 

35. Klin klin izbija. (D). 46. Zapo&e ga odki- 

▼ati, tape Savle izbijati. P. Kne2evi6, mak. 50. 

Izbijajudi medu sobom jedan drugomu krv n. p. 

iz nosa. Ant. Ead5i6 80. Iz kaldrmo izbija ka- 

me^e. Pjev. cm. 29di^. U kojo se )ute zmije legu 

te Torcima oSi izbijaju. Ogled, sr. 165. Klin 

klin izbija, a sjekira oba. Nar. posl. vnk. 134. 

Vrana vrani o6i izbija. V. Bogifiid, zbom. 551. 

t pativno. Nikim zubi izbijani. F. Glavinid, cvit. 

rviii. — amo mogu pripadati i ovi priwjeri u 

l/ojima je snacene metaforiiko Hi preneseno : Ti 

izbijafi ohologa i silnoga s prestola. Transit. 181. 

Ako drugn (kudu) kupuje i dragomu izbija iz 

rnke. M. Divkovid, nauk. 20b. Koji drugomu 

izbija koja dobit iz ruku. 46^. Premda svaki 

dan udarajudi u odi bogofubnih dufia grozne suze 

iibija. A. Kani^lid, uzr. 15. Koja bi iSiemu ved 

iroe ranila, iz odiju suze izbijala. Nar. pjes. bog. 

345. 

b. vidi 1. izbiti, 1, 1, d. (Turci) prestarib izbija- 
ju^ oruiijem . . . Mon. croat. 155. (1493). Sad 
M ova (simena) pak izbijat primi. J. S. £el- 
ko?id 103. 
2. neprelaeno. 

a. vidi 1. izbiti, U, a. Izbijaju sabati. u Vukovu 
fjtiniku. 

b. vodif kjuiu itd., vidi biti (bijem), II, 2, 
cj< Izvire izvor Savinao, i tako izbija k]ud da bi 
^og]% mala vodenidica m}eti. Vuk, dan. 1, 86. 
^▼z izbija kod bezdanog jezeroa kod ^agubioe. 
Glisnik. 48, 270. 

.e. udarati (radatiy o bifkama). — U Sulekovu 
O^ikit: ,ausschlagen (von baumen)'. 

IZBUiOATI, izbijeg&m, impf. izbjedi. — ispo- 



redi izbjegavati. » -\je- stoji po juinom govoru 
mjeSte negdaSnega d, po istodnom bi govoru gla- 
silo izbdgati, izbeg&m, a po sapadnom izbigati, 
izblg&m. — Bijei je staray isporedi stslov, izbd- 
gati t rus. HsdtraTi, ali po svoj prilici nije na- 
rodna, — Izmedu rjednika u Vottijijinu (us iz- 
bjedi), u Stulidevu (uz izbjedi • izbjegnuti s do- 
datkom da je rije6 ruska; a kod ovoga dvoga 
ima praes. izbijegam), u Dani6i6evu (izbdgati 
,effugere'). Smdha bezgodnago izbdgaje. Domen- 
tijan^ 5. Ma2 kad govori o Seni, izbijega kad 
god mo2e nazvati je upravo Sena. V. Bogi§id, 
zbom. 268. 

IZBUiSLITI, izbijelim, pf. uiiniti da Sto 
(objekat) bude posve bijelo, — Sloieno : iz-bijeliti. 

— Akc, je kao kod istijoStiti. — U Belinu rjei- 
niku (jdeaXho* 877^), u Voltigijinu (izbeliti, iz- 
belim, izbe)ujem fimbiancare' jWeissen'), u 8tu- 
lidevu (izb\jeliti, izbje}uj6m t izbje}ivam ,deal- 
bareO* — I u Sulekovu rjeiniku: ,wegbleichen'. 

— J «a se, pasivno Hi refleksivno, — ismedu rjei- 
nika u 8tuli6evu (,dealbari'). Na nadin sniga iz- 
biliti se. G. PeStalid 64. 

IZBIJ]k](i£li[E, n. djelo kojijem se Isbijell. — 
U Stulidevu rjeiniku (,actu8 dealbandi^. 

IZBUij^iETI, izbijdlfm, pf, postati posve bio, 

— Sloieno: iz-bije}eti. — Akc. se ne mt/eila. — 
Od zviii vijeka^ a izmedu rjeinika u Vukovu 
(izbij&}eti i grijeSkom izbijMiti, izbijdlTm ,weis8 
werden' ,albe8Co'). Ako budu or|eni, na nadin 
sniga izbiliti de. I. J. P. Ludid, razg. 20. 

IZBIJJ2I&E, n. djelo kojijem se izbije. — Sta- 
riji je oblik izbijenje. — Izmedu rjeinika u Mi- 
kafinu (izbijenje, istisnutje nadvor ,excussio' ; bi- 
jecje ,verberatio, verberatus^), u Belinu (izbijenje 
,il cacciare' 155<^; izbijenje zuba ,dent'um ez- 
cussio' 312»), u Stuliievu, Namig)eno izbijenje . . . 
obrati so u podastenje. B. KaSid, lA. 46. Od bo- 
lizniva izbijenja kada bi privezan koloni. P. Ba- 
dovdid, nad. 455. Po izbije^u dovika. A. Badid 66. 

IZBt][iA, adv. vidi zbi|a. — Na dva mjesta 
ZVIII vijeka. Udi} Salosni dovik oni no samo iz- 
bi}a oslijepi nego joSter zajauka od velike bo- 
lesti. F. Lastrid, od' 141. Ako se bude botio 
djela iz bi)a primiti. I. Jablanci 87. 

IZBIJE M, 11 jednom prin^eru zvi viJeka moie 
biti da znaii Ho i zbi)a, ali je ve6a prilika da 
treba 6itati: i s ^i)em. Bu2ica rumena izbijem 
zazire od hvale imena tvojega i vire. §. Men- 
detid 87. 

IZBt^iEilTI, izbileiJm, pf, posve zdbijeiiti, — 
Sloieno: iz-bi)e2iti. — Na jednom injestu zviii 
viJeka. Koju vam je izbiliiio papa Grgur. I. 
Gara&in 24. 

IZBIbaC, izbir&da, m. iovjek kcji izbira, — 
Akc, kaki je u gen, sing, taki je i u ostalijem 
padeiimdy osim nom. sing, i voc. izbir&du, Izbi- 
r&di. — U naSe vrijeme^ a izmedu rjeinika u 
Stuliievu (.elector') t u Vukovu (,der wabler, der 
viel ausklaubt' ,dif!ficilis*). — Upotrebjava se desto 
u osobitom znaieAu (vidi u Vukovu rjeiniku): 
iovjek koji se lako ne zadovofuje nego jednako 
traii Ho misli da je bofe (naj ieSie kod ienidbe), 
Izbirad nade otirad. (Osobito se govori o ienidbi 
i o udaji). Nar. posl. vuk. 97. U ovoj se igri 
gleda ko je kome naj miliji, i ono naj zadAe kad 
8 naj zadi&om igraju zovu igradi : ,izbirad' i ,otirad', 
kao bajagi da su se |ep§i momci i devojke prije 
po£eniU i poudavali od ii\\i dvoje. V. Vrdevid, 
igr. 80.-0' ovoj poslovici, poHo je akuzativ 
jednak s nominativom, vidi se da znaii Ho ne- 
iivo, te bi znaiene moglo biti: ono Ho je izbrano* 



izbiraC 



184 



IZBISTRAVATI 



dakle nai hole (Vuk ne Bhva6a da je gnadetke 
ovdje drukHje od predaHegot vidi i obiraS t 
prebira6): Ko trati isbiraft na6i 6e podlogaS. 
Nar. posl. vuk. 157. 

IZBIBI^IGA, /. iensko ielade ito iehire (vidi 
isbiraS). — U Siuliievu rjedniku: lOlectriz*. — 
Ovako se zove % komedija Trifkoviieva pisana u 
naie wyeme^ U je onobito Mnadet^e kao kod is- 
birad. 

IZBIBAK, Izbtrkay m. ono ito ostaje od iega 
kad 86 ved naj bo}e igabralo (dakle neo gore), — 
Akc. kaki je u gen, sing, iaki je u ostalijem pa- 
deiima, osim nom, sing, i gen. pi. izbir&k&. — 
U StuU6evu fjeiniku: irimasas^lio , scegliticoio, 
ayanzo, cosa che resta dopo essersi seel to il 
meglio o consamato il pid' yroBidanm, reliqaiae, 
reliqaami pars reliqaaS t u Vukovu: ,das tLber- 
bleibsel, der rest* ^residuam, reliquiae'. 

IZBtBALAC, izbiraocai m. vidi iibiraS. — U 
Stuli6evu rjeiniku. 

IZBIbaLICA, /. vidi iabiraSica. — U Stuli- 
6evu rjeiniku. 

IZbIbALO, sn. vidi izbiraS. — U na§e vrijeme 
u Lid (vidi kod izabirati, a na kraju). 

IZbIbAJ^E, n. <iielo kojijem se isbira. — Sta- 
rijije oblik izbiranje. — Izmedu rjeinika u Vran- 
iidevu (izbiranje ,deleotas*)| u Mikafinu (izbi- 
ranje), u Stult6evUf u Vukovu. Malo made bei 
reda i izbiranja nijednoga. 6. KaSi6y iA. 98. Sva- 
koga prima brez izbiranja kipova. M. Badni6 
899^. Jedne pe oine prid tobom brez izbiraiia 
sobstva kra} i prosjak. G. Pefitali6 172. Poiar 
sve i8treb}aje bez izbira&a. J. Baji6, pou6. 2, 84. 

IZBIbaONIOA, /. soba gdje se isbira. — Na- 
6iiieno u naie vrijeme. — V Sulekovu rjedniku: 
iwahlzimmer*. 

IZBIbATE]^, m. vidi izbiraJS. — U Stulidevu 
rjedniku: ^elector'. 

IZBIBATEJ(iAN, izbirate^na, a^j. kqji treba 
isabratif kqji se isabira. — U Stulicevu rjei- 
niku : ,elettivo' ^eligendua, qui eligitur'. — sasma 
nepousdano. 

IZBtBATE^ICA, f. vidi izbiraSica. — U Stu- 
lidevu fjeiniku: yoleotriz'. 

IZBtBATI, isb£r&m (izbirati, Izbirem), imp/. 
izbrati, vidi izabirati. — Akc. je kod izbirati kao 
kod ispitati, a kod izbirati kao kod izgrtati. — 
Rijei je stara, isporedi stslov. izbirati, rus. hs- 
6BpRTh. — V jednoga pisea iakaoea xvii vijeka 
ima jedan put sa tmperfekat oblik izbirih: Od- 
lu$ih da jim gospoju izbern... pokle ju izbirih 
da mi je pogodna . . . B. Barakovi6, vii. 271. — 
U jednoga pi$ca BoMaka zvii vijeka mjeite i u 
osnovi ima ije : Da izbijeramo bo)e lozje i sadimo 
u vinogradu. M. Divkovid, bee. 210^. Ako ce- 
sari, krafi, bani i ercezi obijeraju i izbijeraju 
vjefitije . . . poglavice. 218*. — Ismedu rjednika u 
vran6i6evu (,eligere^), u Mikafinu (izbirati, iza- 
brati ,eligo, deligo, seligOi deleotum tenoo, habeo, 
vel adhibeo, lego etc.*), u Belinu (izbirati, iz- 
biram ,eleggere, capare, scegliere' ,deligo' 286*; 
izbirati Tojnike ,arrollare, sorivere a rollo' ,con- 
soribo' 104b), u Bjelostjenievu (izbiram, izbrati, 
obiram, probiram ,eligo, seligo, deligo, eleotionem 
facio'), u Jambreii6evu (izbiram ,deligo, eligo, se- 
ligo*), u Volti^ijinu (izbirati, izbiram ,8ceglioro, 
trasoegliere' ,auswahlen', a kod izabrati ima i 
praes. izbirem), u Stulidevu (izbirati, izbiram ,eli- 
gere, seligere, deligere'), u Vukovu (izbirati, iz- 
bir&m ,an8le8en, wablen' ,eligo'), u Dani6\6evu 
(,eligere*). 

a. aktivno. Da izbirajeSb ikonomb i klisijarbb 



odfc brat^'e. Sava, tip. hil. glaan. 24, 198. Isbi- 
raju6i svoje ovoe. Transit. 88. Da Lodovik car 
arhijereju sema slobodnu vlast izbirati biskape. 
§. &oii6i6 18^. Izbirajemo za istinago vikara 
Krstova Ildebranda. 24*. Pokoj izbiramo yorikoT. 
Mon. Croat. 266. (1572). More li on sam meni 
)ude namitati i izbirati. 288. (1581). Syak sebi 
izbire bogate driaye. D. Barakoyi6, jar. 27. Da 
i mi po ovoj lijepoj strani, ko mladahne vile 
6ino, izbiramo sred zeleni ovijetak bijeli i rn- 
meni. L Qunduli6 70. Dokli 6uje, ne ima mira, 
Kaslar-aga u kom mistn gospode mu lijepe iz- 
bira. 861. Bili i proSli mi smo ye6e, car ju- 
nake nove izbira, a nas starijeh sije6e i mede. 
485. yide6i ga rodite)i spodobna k ki&igi po- 
slahu ga u Atenn dub)e izbirati nauke. F. Qla- 
yini6, cyit. 185b. Nav ima metlu s kom smeti 
izbira. 452*. 6tjepan )ubo izbira pak se s netkom 
Dandulovom srjeino viri. J. Eaya6in 244*. Ako 
kra] pak ne izbire svo'e syjetnike od vrtjednosti. 
859^. Izbiraju6i }u|. J. Banovac, blagosov. 101. 
I^ega izbiram za mog izpoyidnika. A. J. Kne- 
zoyi6 81. Izgubi se izbirudi po svojoj 6udi is- 
povidnike. M. Zori5i6, arc. 14G. 8ko6io se na 
noge yiteike ter izbire po vojsci junake. And. 
Ea6i6, razg. 98. Pak su od nih izbirali kra)e. 
M. A. Be}koyi6, sat. 08*. Dok mu oyce paSa 
izbira&e. 08^. Za cedode treba izbirati gro&de. 
Z. Orfelin, podr. 102. Za i^eg diyje nek izbira 
yo6e. J. 8. Be]kovi6 123. Meda marvom izbi- 
rati znadu. 192. Pak § iiih. (gusaka) perje iz- 
biraj. 195. Topi biju za nede}u dana, de se cam 
rodila deyojka; za dvije joj ime izbirali, dok sa 
divno ime izabrali. Nar. pjes. yuk. 1, 470. Iz- 
bira mu koi&a po izboru, a izbira pusat po iz- 
boru. 2, 510. Lijepo joj ime izbirao. 8, 142. I 
po Ma&vi izbiraj druiinu. 4, 274. Bobi paia 
mlade i devojke, a izbira po izboru momke. 4, 844. 
Izbira6e svijetlo orniye. Nar. pjes. istr. 1, 11. 
Da izbirem Sarano marame. 1, 15. Da otac sam 
djeyojku trail i izbira. Yuk, iiv. 98. Djevojka 
izbira momka. nar. pjes. 1, 878. Blago onome 
koga izbirafi i primal. D. Dani6i6, psal. 05, 4. 
b. sa se, pasivno. Oti inude starbCb hotoj prd- 
byyati vb semb piri»gu da se ne stavii, tbkmo 
otb monastyrja da se izbiraa obbStimb sbydtomb. 
Mon. serb. 75. (1802—1821). Sve gospode da se 
izbiru syijetle krvi, rajske slike. L Gunduli6 810. 
S&ko dobro tot s* izbira. M. Qazarovi6 01. 

IZBIBAV, a4;. u Stulidevu rjeiniku: v. iz- 
beriy. •— nepousdano. 

IZBtBAVAC, izbir&vca, m. vidi izbira^. — U 
jednoga pisea zyii vijeka, a izmedu rjeinika u 
Bjelostjenievu (kajkavski izbirayec ,elector<), t« 
Voltiijijinu (.sceglitore' ,auswahlpr'), u Stulidevu 
(izbiraveo s dodatkom da je useto is Habdelideoa). 
Sprayivdi se ,electores' ili izbirayci cesarastva u 
Francfordiju od Alemanije. F. Qlavioi^i cyit 188*. 

IZBIhAVKA, /. vidi izbirafcica. — U Bjelo 
s^jendevu rjedniku: ,electriz', i u Stulidevu (is 
Bjelostjendeva). 

IZBIBKATI, izbirk&m, pf. dem. isbraU. — U 
jednoga pisea naiega vremena. Hafiz pafia glava 
izbirkana. Osyetn. 6, 53. 

IZBtSEBITI SE, izblsorlm se, pf, kad se ja- 
godo na grozdn prorijede. Slovinao. 1884. 80. — 
Postaje od iz • biser nastavkom i. 

IZBISTbAvAI^E, n. djelo kojim se isbistrava, 
P. Bolid, yinodjel. 2, 277. 

IZBISTBAVATI, izbistr&y&m, impf, izbistnti. 
— Od ZVII I vijeka. I pepeo od 6okota i loze is- 
bistrava vino. Z. Orfelin, podr. 286. 



IZBISTREI^E 



185 



1. IZBITI, I, 1, a. 



IZBIsTbMe, n. ^elo kojijem ae ishisM. — 
Stariji je oblik isbistrenje. — Mikajinu lyed- 
niku: ijsbistrenje , bistrost ,liinpitado , olaritas, 
nitor, niiiditas': izbistrenje kako ti vijemena ,8e- 
renifcas'; u Bjeios^enievu ; u StuiiSevu. 

IZBt8TBITI, Izbistiim, pf. uHniti da §to 
(objekat) hude sasma bistrOf rasbistriti, — Slo- 
kno: is-bistriti. — Ake. je kao kod iznositi. — 
Od XVI vijeka^ vidi kod o, a), a ismedu rjeinika 
u Mikajinu (.clarificoOf u Belinu (,8ohiarire, far 
chiaroi come di liquori' ,olarifico' 652^ ; ,affinare, 
rafEnare, parificaroi come vino e cose si mill' ,pu- 
rifico' 44>»), 11 Bjelos^enievu (vidi kod isbistri- 
▼ati), u VoUijijinu (izbistritii isbistrujem ,8chia- 
rire, riscbiarare, rasserenare' ^hellmachen, auf- 
klareoOy M Siuliievu (izbistritii izbistrujem i 
iabistrivam ,clarificareO» t« Vukovu (samo izbi- 
striti se). 

a. akiivno, a) u pravom smisla, Kad je matna 
voda isbistrio. Nar. pjes. petr. 8, 108. Vino iz- 
bistriti. P. Boli6, vinodiel. 2, 219. — amo bi 
mogla pripadati i ova ava primjera: 06i moje 
telesne da meni izbistri. Y. AndrijaSevid, pat. 
160. ^venje meni izbistri. 812. — b) u pre- 
nesenom smislu. (Kqji je moju) pamet izbistrio. 
y. AndrijaSevi6, put 102. Ti dafia naSa, srco i 
▼o]a isbiatri. 289. Isbistriti teSke posle. H. Bo- 
iia5i6 91. Da mi razdriSite jedan uzao, iliti jedna 
gam) a isbistrite. F. Lastrid, test. ad. 79\ Odimo 
Q napridak za izbistriti ova istina. ned. 815. Iz- 
bistrimo ovo govoreAe. 888. Koja bl mogla na- 
refiiti i isbistriti pamet J. Matovi6 v. Dogadaj 
koji 6e istoma^it i izbistrit svaka. M. DobretiC 
559. §to za bo}e izbistriti, a kratko isvidimo, 
§to David jest razumio. I. J. P. La6i6, razg. 40. 
Itbisiriti i razaznati izmeda toliki misli, koje su 
griSne. 58. 

b. pasivno, a) u pravom amislu* GdiSto pija 
isbistrito Sire. J. 8. Be}kovi6 851. ^ b) u pre- 
nesenom smielu, Vo]om izbistrenom. Y. Andrija- 
&evi6, dev. 119. Koji imade oko prave vire iz- 
bistrito velikim skraSehem i dobrom odlakom 
o(i&6eoo. F. Lastrid, ned. 42. U koma je istu- 
maden naok oli izbistren i razmrSen koji do- 
godaj. Ant. Ead6i6 iii. U ovima ki&igama jesa 
naj sapleteniia mista pisma svetoga izbistrita. 
A. Tomikovio, gov. 840. 

e. sa se, pasivno Hi refleksivno. — lemedu rjei- 
nika u Mikalinu Oclaresoo, claras fio, limpidus 
fio'; izbistriti se vrijeme ysereno*)) u JBelinu (iz- 
bistriti se, izbistrivam se ,scbiarir8i, farsi chiaro, 
dicesi de' liqaori' ,claresco' 652^) , u Stulidevu 
(jdefiiecari, claram fieriOi u Vukovu: ,klar, hell 
werden (von fliissigkeiten)' ,olaror, limpidas fio'. 
a) u pravom emislu, Ufaju6i da 6e se voda iz- 
bistriti. Pril. jag. ark. 9, 76. (1520). Cekaja6i 
da bi se voda izbistrila. P. Po8ilovi6, cvijet 179. 
Voda matna, ako se stavi na strana, izbistri se. 
M. Badni6 420^. Dokle voda izbistri se. K. Ma- 
^rovi6 94. Niie se izbistrilo (vino) nego je 
matno. A. Ba6i6 809. Dok se mliko povrati i 
isbistri. M. Dobreti6 541. Ne bi li se voda iz- 
bistrila. Nar. pjes. petr. 8, 108. Ne bi V nam 
ae izbistrilo more, t lagane pokrenale Sajke. Nar. 
pjes. vil. 1868. 6i4. Pa da Sava zaplovimo matna, 
koja nigda izbistrit se ne6e. Osvetn. 7, 8. to 
vremenu (ncbu), vidi u Mikajinu rje6niku. -^ b) 
H prenesenom amislu. Da se pamet moja izbistri. 
V. Andrijadevi6, pat. 180. Strafina smati^a iz- 
bistri se. J. Palmoti6 480. 

IZBIST&iy ATI , isblstrajem t izbistrivam, 
impf, isbistriti. — U Belinu rje6niku: praes, iz- 
bistrivam se kod izbistriti se; u Bjelos^jenievu: 



1. izbistrajem, isbistrim, izbistriti ,olarifioo'. 2. 
razvedrivam, bistro ili vedro 6inim ,8ereno'; ra- 
sasjam, razasjati; izbistrcgem se kot voda ,ola- 
resco, olaros I. limpidus fio'; kakti izbistrae se 
vreme, vedri se ,serenat 1. serenatar'; u Volti- 
djjinu: praes. izbistrajem kod izbistriti; u Stu- 
liievu: isbistrivati, izbistrivam, freq. 145 izbistriti, 
a kod ovoga ima % praes, izbistrcgem. 

IZBI§TE, n. selo u TJgarskoj u protopresvite- 
ratu vrSaikom. §em. prav. 1878. 46. 

IZBtTAK, izbitka, m. suviiak, — Od iz-biti 
(badem) naatavkom 'bk'B. — Riie6 je star a, ispo- 
redi stslov, izbyt^kx, rus, nsduTOKx. — Nalasi 
se samo u kiiigama pisanima crkvenijem jeMikom, 
i to u starijem obliku: izbytbkb. PoAe So ne 
tbStno bad(e) pond i ot% izbytbkb. Sava, tip. stad. 
glasn. 40, 176. OtLvr^gbie v^saka goresti i iz- 
byt&kfc zblobLnyj. Domentijan^ 255. 

IZBITAN, Izbitna, adj, suviHi. — Postaje kao 
izbitak nastavkom i^wh, — V 8tuli6evu rjeiniku: 
,saper£[aas, sapervacaneos, inotilis' s dodatkom 
da je uzeto is brevijara. 

1. tZBITI, Isbijem, pf, sloieno : iz-biti (b^em). 
~ Akc, kaki je u praes, taki je u part, pr<ut. 
pass. izb£t (ali izbljen, izbij^na i isbjen, izbj&na), 
u ostalijem je oblidma ondki kaki je u inf, (impt. 
Izbfj, ger, praet. izbrvfii). — Bijei je stara, ispo- 
redt stslov, izbiti, rus, h86bt&. — Ismedu rjei- 
nika u Vraniidevu (,aboriri ; elidereOy u Mikajinu 
(izbiti, namlatiti ,verbero, palso'), u Belinu (,cao- 
ciare o trar fuori per forza' ,eraere' 155*; ,cavar 
faori battendo' ,eztrahere reperoatiendo' 181^; 
izbiti oko ,oacciare, cavare o trarre an* occhio' 
yocalam effodere' 155*; izbiti o5i ,ocalos eraere' 
181*; izbiti iz sebe ali iz 2ene dijete (izbila je 
dijete) ,cagionar V aborto' ,abortam caasare' 10* ; 
izbiti bi5em ,battere ono con la frusta' ,verbe- 
rare' l^^)t u Bjelostjenievu (vidi kod izbijati), 
u VoUijijinu (izbiti, izbijam ,cavare battendo, 
sbattere, bastonare' ,heraasschlagen, priigeln'), u 
8tuli6evu (,verberare, pulsare, tundere, fustibus 
vel fuste caedere' ; znbe komu izbiti ,dentes alicui 
ezoutere, frangere'; bravu izbiti ,vi seram eruere'; 
o&i tkomu izbiti, v. izbodsti), 11 Vukovu (1. ,be- 
rausscblagen' ,elido, eztundo'. 2. ,zersohlagen, 
zerbl&uen' ,contundo' s primjerom: Izbili ga na 
sudu. 8. izbila dijete, t. j. pobacila s dodatkom 
da se govori u Bod. 4. ,schlagea' ,pu1sare* s pri- 
mjerom: Sad su izbila dva sahata), u Daniddevu 
,ocoidere'). 

I. prelasno, 

1. aktivno, 

a. bijuH udniti da Slo (objekat) izide, a) u 
pravom smislu, Izbi ma sve zube. M. Yetrani6 
2, 140. Ku (vodu) koA izbi kopitom perasti. H. 
Laci6 266. Drivodelao z jednim klinom zna i 
drugi kiln izbiti. F. Glavini6, ovit. 84b. (Strila) 
oko izbi mu Aegovo. 289^. Izbi ma ma5 iz rake. 
J. Banc vac, pred. 80. S krilimi izbi mu oni sud 
iz ruku. 85. Udaraju^i a 5astno lice svetoga 
patrijarhe dva mu ie zuba izbio. A. Kani£li6, 
kam. 57. Yran vrani6a oko ne izbi. A. d. Bella, 
rje5n. 155*. I Aemu bi izbila zadAom nogom 
spred&e zube. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 17. Iz 
lanenoga sjemena a}e izbiti. I. Jablanci 168. 
AV podbaci topuzinu Marko i izbi mu 8ab|u iz 
bal5aka. Nar. pjes. vuk. 2, 408. Ako izbije sub 
robu svojemu. D. Dani5i6, 2moJ8. 21, 27. Izbi6u 
ti liik tvoj iz lijeve rake, jezek. 89, 8. — meta- 
foridki. Ku (sabfu) sred rati leSka izbit mu vlas 
ne moie. L Qunduli6 565. Kako bi Osmanu 
vladastvo iz ruke izbio. I. T. Mmavi6, osm..78. 
Nesride nas malime s stolca ne izbifie. 168. Da 



1. IZBITI, T, 1, a. 



13G 



1. IZBITI, I, 3; a, ch 



ma tko is rake ne izbije pero besidom svetoga 
Jeronjma. A. KaniilieS, kam. 58. — moie subjekat 
i sam sebi Sto izbiti. Nije &ado da posrnu i iz- 
biju o2i. M. Badni6 800*. Izbi* zabe, tor a ko- 
lijepka. (D). Poslov. dani6. 85. — b) u prene- 
aenom smislu. aa) uop6e, objekat je Sto duSevno, 
Izbij 8ve napastovanje. A. Georgioeo, nasi. 179. 
Izbiti iz ikega daba neSistoga. I. I)ordi6, ben. 
169. — bb) iesio izbiti iz glave, iz pameti: aaa) 
drugome^ udiniti da ve6 o cemu Hi 'Aekdko ne 
tnisli. Izbiti im pak za vrimena oholost iz glave 
E. Pavi6, ogl. 557. Hotio je Isakrst iz pamoti 
a&enika ova misao izbiti i daleko otirati. I. Ye- 
likanovid, apnt. 8, 46. — bbb) sebi, ie svoje glave, 
dafe iem Hi ihekako ne mislitiy pro6i se 6ega. 
Da iz glave izbije ono pozivaao. A. Kani21i6, 
fran. 82. David sve osvetne miali iz glave izbi. 
E. Pavi6| ogl. 251. Samo da izbije sebi iz glave. . . 
Vuk, odg. na utuk. 82. — cc) dobiti (novae) ve- 
likijem trudom, iperbolUki, Izbiti dinar iz ka- 
mena. A. d. Bella, rje6n. 155*. lladimo dai&a 
ralom i motikom, a no6u veslom i mreiom, da 
izbijemo iz zem|e 1 iz mora kora b]eba. S. ^n- 
biSa, prip. 248. Izbiti glavnica, a trgovini kud 
nit' ae izgabi, nit* se dobije. ,Jedva jedvice sam 
izbio glavnica'. A. Ostojii. 

b. roditi (o btfci), Pusti grane i izbi odvode. 
D. Dani6i6, jezek. 17, 6. 

e. pobacitif i£vr6i, izmetnuti (dijete prije vre- 
mena). Ah da nas mile mat! na za&etja buda 
izbile ! J. Kavadin 570*. Da ja 6ini izbiti porod. 
Ant. Kad6i6 504. Izbiti zametak ako i nije jo§ 
daSevit. 548. Izbi dijete ma&ko mrtvo i lakom 
glavom ne dade. Nar. prip. vak.' 218. Po gra- 
dovima za istino se dr^i da ieni bredoj na am 
pane na kakovo jestivo, pa ako joj se ne donese, 
da moie izbiti dijete. Nar. prip. vr6. 161. A 
bila je (Una) breda, pa re&e maia, ako mi ne 
donesefi bakove mezgre, izbiti 6a ovo dijete §to 
je u meni. 178. £ena izbila zmiju krilaticu. S. 
l^iabisa, prip. 150. Te ne bi mogle izbiti dijete 
kakvim pi6em otrovnim. V. Bogi§i6, zborn. 605. 
Odmah bi izbila mrtvo dijete. 622. 

d. is ne stoji u mjesnom smislu kao kod a, b, 
c, nego podaje jaie znadene glagolu bit! (yidi 
iz, 18, d). a) znadetie je: svriiti bijene (bijuH 
dok se ne umori subjekat, Hi koliko objekat moie 
podnijeti). Obraz tvoj pjaskami izbiSe. M. Ma- 
rali6 169. Pojde k tomu vlhva i vze ga i izbi 
ga )uto. Transit. 249. OtrezavSi devici nozdri 
izbi ja. §. Ko2i5i6 48*. Sada 6a po6 ustat, ter 
ih 6u svijeh izbit. N. Na|eSkovi6 1, 272. Hod'mo 
An oteti a svijeh i^ih izbiti. 1, 228. Pilato bi$i 
izbivfii sina tvoga. A. Ga6eti6, roz. mar. 190. 
Ter sa ga na smrt izbili. Mon. croat. 809. (1598). 
Majka kadno ne izbije sina, buda6i se zaklela 
da 6e ga izbiti, ne sagrigi:ge. A. Komulovi6 17. 
Dojdofie drazi koji gore izbiSe Isakrsta. 68. Go- 
spodina bez krivine bi6imi isbija. B. Kaii6, is. 
56. Jednom ga htiSe op6eno a kolc^iju izbiti. 
iii. 46. Da 6e sina ili k6er izbiti. zro. 47. io- 
stoko on sam izbivSi ja. per. 104. Zgrabiha ga, 
ter s palicami izbivSi na krii propehu. F. Gla- 
vini6, cvit 56*. Otao kada izbije sinka mala. I. 
Ivani§evi6 28. I bi6ima ogtrijem dosti sama sebe 
izbio bi. P. Kanaveli6, iv. 26. Koji izbi 2ene- 
tina koja ga napastova... pasom. I. An6i6, ogl. 
128. Ere sa te zlobe moje krato izbile vera- 
gami. J. Kavanin 52*. Kada poStena 5ovika iz- 
bijed. A. Ba6i6 181. Zafito za pokarati iena iz- 
bi vgi s prilikom ne moSe biti azrok rastav|e^a. 
J. Banovac, razg. 267. Izbit mladega za naak 
i pokaraAe. F. Lastri6, ned. 141. Varaoca |ato 
izbi&e. A. Kani21i6, kam. 126. IzbiSe me s ogne- 



vitimi fiibama. 755. I a srdoa svoma ne mimje, 
dok ne ide i An ne izbije. M. A. Be)kovi6, sat 
F8K Da sa izmlatili i izbili orkovi^aluL A. d. 
Costa 1, 69. Svaka usme po fitap i da ga dobro 
izbija. N. Palika6a 28. Majka 6e nas karati, 
karaja6i izbiti. Nar. pjes. vak. 1, 483. Dva loSa 
izbiSe MiloSa. Nar. posl. vak. 56. Car ga apita, 
da mu ka2e Sto onako mator Sovjck pla6e, a on 
ma kaie da ga je ono jatro izbio otao. Nar. 
prip. vr$. 2. Kojemu je vazda prijetio da 6e gt 
iestoko izbiti. 12. Vikne na momke te ga joS 
i izbiju. Vuk, nar. pjes. 4, 461. Ali bi ga ro- 
dite}i poslije karali i mo2ebiti izbili. poslov. 152. 
Ciganin izbio sina, da ma tikva no slomi. 8'14. 
— objekat moie biti i Sto neiivo, Maslo izbij i 
k zimi postavi. J. S. Re|kovi6 294. Slama koja 
mlatila izbija. 411. — Gdjegdje se kaie u po 
"AeSto prenesenom smislu, kao izma&iti, ismoriti. 
Vjetar me izbio. M. Divkovi6, zlam. 66^. Izbila 
je (momu) sitna rosa kao lotAa prepellca. Nar. 
pjes. vak. 1, 830. tako se i u Dubrovniku iesto 
iuje: Jzbio me vjetar (izbila me bura), vas sam 
slom]en^ P. Badmani. — b) ubiti sve (kad je 
mnogo objekata), poubijati, Izbi Irod car 7 ti- 
sa6a mladjenac. Pril. jag. ark. 9, 121. (1520). 
Knez razsrdi se, izbi sve §est sinova. Starine. 
5, 106. (1520). Sa svih stran grada rva6a za- 
povida i pra6 sto okolo postavi grada i sa svimi 
a grad metaSe i mnogo )adi a grada isbi. Aleks. 
jag. star. 8, 258. Gdi Latine sad izbiSe, od nih 
most! a6ini§e. I. Zanotti, skaz. 8. 

2. pasivno. 

a. vidi 1, a. Zabi ti biSe izbijeni i izvadeoL 
V. Andrija§evi6, pat. 161. Ne gledaj me izbijena 
oka, ve6 puna boka. (Kazao nekakav kom sa za 
ra6ak koji nije imao 6im platiti oko izvadili bili). 
Nar. posl. vak. 196. 

b. vidi 1, d, a). Vide6i se ^idovin tako zbi- 
Sevan i izbijen. Mirakali. 121. Od Isakrsta mu- 
Sena i izbijena od £idov. Korizm. 90^. Pilato 
Jezusa i^^bjena kad vidje. N. Na|e§kovi6 1, 181. 
6init 6a da za to izbijen zlo bade. 1, 135. Ovako 
tebe gledali izbijena. M. Dr2i6 195. Na ko za6a 
dikla, da si izbijen vas bi6ima. I. Y. Bani6, mand. 
31. 8 bi6i biha izbijeni. P. Badov6i6, ist. 49. 
Palicami ja sam isbjen. P. Hektorovi6 (?) 187. 
Cooani (grijeSkom kocani) vazmu polage, ter bija 
Lovrinea, a on izbijen zahvafuje Bogu. 188. Iz- 
bijena vr2o a more. I. Dordi6, ben. 175. Vidi 
tada ^egova (Isusova) daSa svoje tilo sve bi6ima 
izbijeno. J. Banovac, razg. 157. ZaaSnicami i 
§akami izbijen i izgrden. A. Kani21i6, kam. 63. 
Svekoliko tijelo bi6ima izbijeno bi. J. Matovi6 
50. Izbijene nas o5ito postaviSe a tamnica. 412. 
Bo)o je biti i izbijena nego posvo abijena. Nar. 
posl. vuk. 22. — po 1^eSto u prenesenom smislu, 
isporedi 1, d, a) pri kraju. Odahlo srce jo, na 
Sivot izbjen jes, er a i^em zdravja nije, tradi ga 
zla boles. F. Lukarevi6 296. Jaoh, izbijen sam a 
iivotu kako slama suha jedna. I. Gando1i6 203. 

e. vidi 1, d, b), UkaSom indd, kako rodi se 
Hristos i kako mladdnci jego radi izbijeni bi$e. 
Pril. jag. ark. 9, 97. (1468). Izbijeni badete od 
jezika ovoga i zlo umriti ho6ete. Aleks. jag. star. 
8, 291. 

3. sa se. 
a. pasivno. 

a) vidi 1, a. Izbije mu se oko livo. A. d. Costa 
2, 166. Ondi se sjeme iz mohuna izbije. I. Ja- 
blanci 166. 

b) vidi 1, d, a), Dade zapovid da se episkopi 
bi5i izbiju. A. Kaniili6, kam. 57. 

c) ubiti se, isporedi 1, d, b). Upade se a jamu, 
izbi se i izeSe ga mrtva. Dakfanin 22. 



1. IZBITI, I, 8, b. 



J 87 



IZBJEONUTr. a. 



b. rtciproino, potuii «e, poubijati ie, vidi 1, d. 
IsbbiSe so Ko]ane na Dl&moi i nMni$e meju 
sobom^ 7 mritvihfc krbTij na viri gospodbskoj. 
Hon. aerb. 226. (1895). U to 6e isiti i mlaci 
ooi toj, ter se 6e izbiti a satirim sa vil taj. N. 
Na)eftkoTi6 1, 228. Kd se prvi put isbismo. Q. 
Palmotid 1, 216. S Aima ja6e udariSe i bojnici 
8vi ostali, 8 ve6om silom ter se izbiSo, neg su 
do tad Tojevali. J. Palmoti6 868. Izbile se ptiee 
a tode proso. (D). Poslov. dam6. 85. 
IL neprelasno. 

a. emmpere, nlovilo isi6i, Izbi plami ogneni 
is pe^i. N. Bai^ina ISk Izbi plam od ogAa iz 
peH. 49^. Sance kad izbije iza cma oblaka, iz- 
bodi sfitHje. M. Gazarovi6 111^. Iz svatova na 
itrana izbiSe. Nar. pjes. juk. 288. Kad izbiSe 
drama na planinu. Nar. pjes. petr. 8, 298. Ta 
ne smije izbiti demija. 8, 401. Oklen izbi na 
ko£a kolafiu. Nar. pjes. bdrm. 2, 881. Za tijem 
prvijem hajdnkom izbi iz borjana po|anica glavom 
barambafia Marinko. M. D. Mili6evi6| zim. Te6. 
229. 

k. svriiti udarai^e, kucaiie (o sahatima), vidi 
u Vukovu rjecniku, 

2. iZBITI, izbndem, pf, floieno : iz-biti(badem). 
- Bijei je staray isporedi 8tslov, izbyti, rus. 
ii6uTb. — Javja 86 8amo do zvi vijekaf a ie- 
ntdu rjeinika u Danificevu (izbyti ^saperesse; 
liberari*). 

1. aktitno. 

a. iibaviii se, oaloboditi se. IikbjyfcSe prdlbsti 
jereti^^kskyije slaretb vh Trojici jedinogo Boga. 
Sta&n, sim. pam. §af. 25. 

b. iiostatiy preostaii. a) isostcUi ijsmedu osta- 
l^thy ne biti medu ostalima. Vsi proroci i apo- 
itoli i mnSenici i svetitejije i carijo smrbtija 
ikoD£a§e se, i ni jedinb ie ibb ne izbbystb, vi>si 
n grobb vLseli$e se. Mon. serb. 90. (1830). — 
h) itostatif ne biti, ne tbiti se, ne dogoditi se. 
gospode, zdrava budi, nigdar togaj ne izbudi. 
Zborn. 178*>. — c) preostati, pa po tome biti 
vinogo, obilno. Ako ne isbude pravde vaSe ve6e 
nego kAiinika i fiiurizeja. N. Baikina 150'>. mat 
5,20. 

%. sa se. 

a. 8 genetivom, biti dahko od iega. Hi osiati 
ha iega. Ja se ta6 ozirem prid vilom kad buda, a 
ia|om amim, kom se je izbudu. §. Men5eti6 159. 

b. ibiti se, ispuniti se (o snu), Haj ! izbi mi 
N aan, ki prisnih prid zorom. P. Zorani6 4^. 
Dt 86 saj&e obija nas izbi$e. 29^. 

IZBIvaLAC, izbivaoca, m. iotjek kqji izbiva 
(^i n\ie na mjestu gdje bi trebalo da bude). — 
U naU vrijeme u Sulekovu rjeiniku: Pla6a iz- 
bivaoca (Sto se dijeli medu nazoSne) ^absenz- 

gtlder*. 

. IZbIvaI^E, n. cijelo kojijem se isbioa (vidi 1. 
i<bi?aU). — U naie vrijeme u Sulekovu rjeiniku: 

>tQfibleiben'. 

. 1. IZBiVATI, izbiv&m, impf. 2. izbitL — Biie6 
i* itara, isporedi stslov. izbyvati, riis. HsduaaTb. 
-- limedu rjeinika u Vukovu (,m der redensart' 
1^6 isbiva ,er ist nie abwesend, ist immer daheim' 
>MiDper ibi morator'). 

. &• preosiajali, biti suviSnOf obilno, isporedi 2. 
|>biti, 1, b, c). — Do ZVI v\)eka. Oti» krbmi yafie 
ixbyvajaSte. Sava, tip. stud, glasn. 40, 176. Nakon 
^« starosti ako t^ 6a izbiva, ne daj lakomosti 
^ Q te pribiva. M. Maruli6 189. Onoj vrime, 
^y izbiva, da te prasnost ne dobiva. 266. £a 
^oli takoYO 'zbiva, ima stratiti na potribo cri- 
^vepe. Nara6n. 94^. Nijedno spri6anje imamo 
od imeoja, ko nam izbiva. Transit. 78. 



b. ne biti (u iMom n^estu) ; kod naroda samo 
negativno, ito Mna6i: svagda prebivati (vidi u 
Vukovu rjeiniku). — U naie vrijeme. Ne izbiva 
kao kaga is Sarajeva. Nar. posl. vuk. 200. Gde 
jo zadruga, tamo se i dragom Boga mili, te iz 
i&e nikad ne izbiva. M. P. §ap6anin 1, 91. — / 
tt Sulekovu rjeiniku: ,aasbleiben^ 

2. IZBiVATI, izbrv&m, impf. vidi izbijati. — 
Samo na jednom n^jestu zviii vijeka, a ismedu 
rjeinika u Belinu (praeg. izbivam kod izbiti 154i>). 
Ako djeli on te izbiva, miso i rijeft bi milostiva. 
J. KavaAin 52^. 

IZBIVilSrE, n. 4/Wo kojijem se isbije. — U 
jednoga pisca zvm viJeka. Od iibive^a dice. Ant. 
Kad5i6 494. Izbivei&e diteSca jest izbaoeno iz 
ienske utrobe zametka 6ovi6an8koga ili neduhata 
ili duhata. 542. 

IZBJE^r, vidi izbjegnuti. 

IZBJEG, 119. mjesto kuda se isbjegne. — U 
knisi pisancj crkvenijem jesikom (sa starijem 
oblikom izbdgb), a ismedu rjeinika u DanUiievu 
(izbdgfc ,refugiam'). Primi cart Ostr^yiou i pleni 
do Smedereva izbegk omolsky. Okds. pam. fiaf. 
78. — U naie vrijeme n Sulekovu rjeintku: ,aus- 
flucht*. 

IZBJ£Gi.VAliE, n. djelo kojijem se isbjegava. 
Gavai&e od brze premjene vosduha; izbjegavane 
da se marva vrlo rano ne isteroje. Nov. sr. 
1885. 89. 

IZBJEqAyATI, izbj^gfivam, impf. icbjegnuti 
(kod b, b)). — U naie vrijeme. Qlavni konac 
ovoga plana jest izbjegavati dosadaSi^i obifiaj. 
Nov. sr. 1834. 94. Sve ono da izbjogavaju, Sto 
bi im povod k tuibama dati moglo. 1834. 102. 
Tako i &ena izbjegava nazvati mu2a tim imenom. 
V. Bogifiid, zborn. 268. Nije se nikako gledao 
sa ooem popora, te s toga izbegavafie i hegovu 
slnibu. M. P. &ap6anin 1, 25. ,Ako nefi ti sam 
izbjegavati lopove i svako slo, ne^e oni tebe*. 
J. Bogdauovi6. — Moie biti da niJe posve na- 
rodna rijei. 

IZBJEGIvATI, izbj^gujSm t izbj&g£v&m, imp/. 
izbjegnuti. — Od zvii vijeka. Zagto ona izbje- 
guje tolike kra)e tere psuje. M. Divkovi6, kat. 
121. Protiva koludricam koje izbigivaju iz svojih 
manastiri. Ant. Ead6i6 295. 

IZBJEGN6VATI, izbj^gnnjem, impf. izbjeg- 
nuti. — Samo na Jednom mjestn zvi wjeka. Ba- 
dostan izbignujem iz ovoga svita. Ivan trog. 9^. 

tZBJEQNUTI (izbje6i), izbjegnem, pf efifu- 
gere, pobjegnuti. — Sloieno: iz-bjegnuti (bje6i). 

— Oblici sadtMega vremena postaju svi od osnove 
bjegn : izbjegnem, impt. izbjegni ; u proilom vre- 
nunu i u inf. osnova moie biti bjeg t bjugnu: 
aor. izbjegoh i izbjegnuh, ger. praet. izbjeg&vSi 
t izbjegniivSi, part, praet. pass, ubjegao, Lzbjegla 
t Isbjegnuo. — Akc. se mijena samo u aor, 2 t 
8 sing. Izbjegnik (ali izbjeie). — Rijei Je stara, 
isporedi stslov. izbdgn^ti, rus. Ha6^rByTb i aadtHb. 

— Ismedu rjeinika u Belinu (izbjegnuti iz 6i- 
govih ruka ,scampar dalle mani d* alcuno* ,ali- 
cttjos mauus evitare' G48*), if Voltijijinu (izbeg- 
nuti ,scappare, fuggire* ,entweichenS izbiedi, iz- 
bjeiem (!) ,faggire' jdurcbgehen*), u Stulicevu (iz- 
bje^i i izbjegnoti, izbijegam ,aufugere*), u Vukovu 
(izbjegnuti t izbje^ yhinausfliehen, aerfliehen*), u 
Danidiieou (iabdgnuti ,effugere*). 

a. pobjegnuti uopce. Po Boiga smotreniju iz- 
b^ie jedinfc otb Aihb. Domentijan^ 186 — 187. Vbsi 
koji bdhu Idtosb odb togaj straha izkbdgli. Spom. 
sr. 1, 170. (1422). Jere su izbignoli vanka. I. 
T. Mrnavid, ist. 40. £ad bi mogao izbignuti. 



IZBJEGNUTI, a. 



188 



1. IZB^iUVATI, a. 



M. Badni6 9^. AV ne da se isbjegnati natrag. 
J. KavaAin 468^. Zastidi se, isbiie na dyor. J. 
Banovac, pred. 64. Zna gdi i ka^o va]a na no- 
prijato}a udariti, toliko gdi je potreba razamno 
ukloniti se i isbegnuti. D. Obraddvi6, basn. 244. 
Yak izbjeSe na vrata od grada. Pjev. om. 187». 
Nego ienski natrag isbjegnati. Nar. pjes. jnk. 
815. — Mjesto odakle se bjeii obiino stcji u ge- 
netivu 8 prijedlogom is. Isbje2e van is hrama. 
Pril. jag. ark. 9, 120. (1520). Da je car is grada 
isbigfd skrovito. L T. Mrnavi6, osm. 160. Nije 
du£an isbignuti is ka6e. Ant. Kad5i6 258. Po 
onim mjestima iz koji sa Srbi izbjegli. Vuk, dan. 
2, 99. Izbjegoh iz Aegovijeh ruku. pavl. 2kor. 
11, 82. u prva vremena (u hiMgama pisanima 
crkvenijem jesikom) stcji genetiv beg prijedloga. 
DuSn porabo&tajuStago mira izbdgb. Mon. serb. 
8. (1197). vidi drugijeh primjera u F. Miklogi6, 
lex. paUeosloy.^ hod izbdgn^ti. 

b. hao saSavati se, spasti se. — U fiaSe vri- 
jeme. — Ono od 6ega se subjekat saiuva atoji: 
a) u dat. Da izbjegnem zlobi, dadem se u bje- 
gai&e. S. ^ubifia, prip. 95. Izbjegao je kao po 
6ada turskom koou. 258. — b) u dkueativu (vafa 
da je ovo pretna tal. sfbggire). Ja 6a rijet pa 
stalo ne bilo, da izbjedi ne moiomo vojna. Osvetn. 
8, 70. 

IZBJ]^LITE](i, m. iorjek koji igbijeli, — V 8tu- 
U6efm fjedniku: fdetLlhtitor*, 

IZBJE][iiyATI, izbj^luJSm t izbi&)£Y&m, impf. 
izbijeliti. — U Volttg^*nu rjedniku: praes. iz- 
be)njom kod izbeliti, • u Stulidevu: izbje}ivati, 
izbje]ivam ,in dealbando esse', a kod izbijeliti 
ima i praea, izbje|igem. 

IZBJE^AN, izbjeina, adj, u Siulitevu rjei- 
niku: y. nbjeSan. — nije dosta pouxdano, 

IZBJ&2ATI, izbj^im, pf. vidi izbjegnuti. — 
Sloieno : iz-bje£ati. — Ake. ae ne mijeiia, — Bijei 
je etara, isporedi aislov. izbdiati, rua. H86t»aTb. 

— iMtnedu rjeinika u Stuli6evu (y. izbijegati if 
6ega ae vidi da je StuUi krivo ahoatio kao da 
je imperfektivni glagol), u Vukovu (vide izbjedi 
a primjerom ig narodne pjeame: Te izbjeia iz 
bijele kale), u Daniiidevu (izbd2ati ,effagere'). 
Kako mira izbdiati. Domentijan^ 6. I ho6a§e 
izbjeiat na vrata. Nar. pjes. vuk. 8, 447. 

IZBJE^AVATI, izbj&i&v&m, impf. izbjeiati. — 
Na jednom wjeatu zviii vijeka, Ko mrzi na kavga 
izbjegava i izbav]ayava se mnogog zla. D. Obra- 
dovi6, basn. 77. 

IZBLAG6VA]!iE, n. djelo kojijem ae izblaguje, 

— Stariji je oblik izblagovanje. Izblagovanje 
jaganca. N. Bai&ina 107^. ezod. 12, 4. 

IZBLAG6vaTI, izbl&gaj8m, pf, igjesti. — Slo- 
ieno : iz-blagovati. — Ake. je kao kod iskapovati. 

— Od XVI vijeka, a iamedu rje6nika u Stulidetm 
(,rem familiarem in commessationibus effandere, 
consumere*)' Nigda ne da monje kozli6a, da s pri- 
jate|i mojijemi izblagoja. N. Rail^ina 59*. lac. 
15, 29. Da bi izblagovali jaganca. exod. 12, 4. 
Glava 8 no2icami i s bedrami izblagujte. 108^. 
ezod. 12, 9. §to 6emo izblagovati i popiti. M. 
Divkovid, naak. 46*. Tko stanovito strati i iz- 
blaguje jedan dan, o 6ema bi mogao mnoge dni 
Sivjeti. 91*. 8kon6ali su i amorili, pa6e po niki 
put izblagovali, pojili. A. Vita]i6, ist. 257. Ni 
dosta jisbinu izblagovat. F, Par&id 7. — meta- 
foriiki. Ei no zlamenuju jizbinu sta)enu, mnokrat 
izblaguju nepravda paklenu. P. Hektorovid 11. 
Koji izblagovaSe meso paoka moga. M. Divkovid, 
bes. 781^. tako ae moie ahvatiii i snaiene u Stu- 
liievu fjedniku: iatroUti tmaile jedudi i pijudi. 



IZBlAl^ATI, izbl&Aam, pf. vidi ispUu&aii. - 
Sloieno: iz-blai&ati. — U naie vrijeme u SuU- 
koim fjeiniku : ,aa8hobeln*. 

tZBLATITI, izblatim, p/. iakajati. — Sloieno: 
iz-blatiti. — Ake. je kao kod izgaziti. — Od xth 
vijeka, a iamedu rjeinika u Mikafinu (izblatiti, 
izka}ati ,obIimo, delate') gdje ae naj prije fuiAodt, 
u Stulidevu (v. iskaliti). Dade otac sina lijepn 
a]inu, ne da a 6oj bolost provodi, all da izblati, 
nego da poSteno hodi. S. Margitid 252. Izblsti 
80 i uka)a (avii^a). V. DoSen 87*. 

IZBLEBiSTATI, izbl&bedSm, pf. isgovoriH 
avaita (luda). — Sloieno: iz-blebetatt. — Ake. 
kaki je u inf. taki je u oatalijem oblieima, osim 
preeenta i aor. 2 » 8 aing. Izblebet&. — U naie 
vrijeme u Lid. ,'E8i li 6uo §ta ga onaj sva^ta 
izblebeta?' ,'Eli ti sad lakSe, ka* si se tako is- 
blebeta?'. J. Bogdanovid. 

IZBLi:JATI SE, izbld|£m se, pf sloieno; is- 
blejati. — Ake. ae ne mi^e^a. — U naie vrijeme^ 
a iemedu rjeinika u Vukovu (izgovoriti Sto lado 
,aasscliwatzeh' ,effatio')' aX u pravom amialu, o 
ovciy avriiti bl^aiie (poito je do vofe bl^ala). 
,Bome su mu se ovce izblejale a zatvora'. ,Ne 
puStaj mi ovaca a kvar, jer ako ti zatvorim, 
borne do se izblejati'. J. Bogdanovid. — b) u 
preneaenom amialUy o iejadetu, isgovoriti luio 
(vidi u Vukovu rjeiniku). Dok se nije Sto ii- 
bleja'. P. Petrovid, gor. vijen. 51. 

IZBLIJ&DJETI, izblij^m, pf. poave pobUje- 
djeii, iaplatjeti. — Sloieno: iz-blijedjeti. — Ak. 
ae ne mijeiha. — U nctie vrijeme. Minderlak jako 
izbledeo i izandao. M. D. Biilidevid, sim. ved. 52. 

tZBLtZA (izbliza), vidi blizo, 1, b). — Eijetko 
8 iatijem snaienem ima i izbliza (iz-bliza): is- 
medu rjeinika u Stulidevu (a dodatkom da je 
rijei ruaka). Da se dotakne izbliza. M. Dobretii 
820. Izbliza i sa svi strana gledatL D. Obra* 
dovid, 4iv. 57. 

IZBLizU, vidi izbliza. 

IZB^AN, m. n^esto u Srbiji u okrugu po- 
zarevaikom. Udeonica pod Izb}anom. Sr. nov. 
1870. 42. 

IZB^iUNUTI, izb}anSm, pf. jedan put ifft/s- 
vati. — Sloieno : iz-b}anati. — Na jednom n^jegtu 
XV vijeka (gdje je neprelasni glagol s instritmen- 
talom, vidi b)anati, 2, a)). Tad adren posrnn i 
krvju izb)anu. M. Marulid 254. 

IZBIitlVAlSrE, n. eijelo kcjijem se isbfyje. — 
V Bjeiostjenievu rjeiniku: (kajkavaki) isblavaAe, 
t u Stuliievu. 

I. IZB]^tVATI, lzb}ajem, pf blujuii iibaeiti 
— ^/oitfno: iz-b)avati. — Ake, je kao kod i8k|a- 
vati. — Bijei je atara, iaporedi atalov. isb)avstit 
(rus. H86.ioBaTfc). — Piaae Badnid (xvii vijeka) 
mj. V piie h: izb)ahati (vidi i isb|avivati), a 
Laatrii (xviii vijeka) ieoatavfa gdjegdje v: ii* 
bjuati, vidi b|avati, 4. — Izmedu rjeinika u Be- 
linu (,ovomo* 778»>; ,revomo* 629b), tc Bjelo8^e»- 
ievu (izb|ujem, ki^kavaki izbluvam, izblavati, 
zmedem, zvrdi, zmetati, odlaiem, rigati ,evomo')> 
u Voltigijinu (izb)uvati, izb|ajem, izb|avam ,vo- 
mitaro' ,sich erbreoben and Qbergcben*), u Stu- 
liievu (,vomere, evomere'), u Vukovu (,aasspeien' 
,ezpao'). 

II. aktivno. a) u pravom amialu. Ako bi gdo 
sv. telo izb|aval. Naradn. 48*. Ako li bi sa igo- 
dalo cida nemodi 'sb|avati. 48*. Da node ispla* 
vati aliti izb]avati. M. Divkovid, nank. 206^. IM 
tko izbjnje sakramenat. I. Andid, svit. 188. Eida 
svrfiig sasvijem ostudei&ivati te i ja ,isblahsiB' 



1. IZB^iUVATI, 



189 



IZBOJEVATI 



fce. M. Badni6 504». BeSe Bog mlakomu da 6e 
l^m ,i8b}aliati'. 506^. Joda je sramota prid li- 
karom, koji ti likariju daje da izb|ajeS jid, po- 
b]iiTati ae? F. Lastrid, ned. 155. Usilovana bi 
isb|avati. svet 85^. Papak ca nos da i2b|ajem. 
y. Do6eo 269*. Izb|ava6a te iz usta sTojyeh. 
Yak, otkr. jov. 8, 16. Zalogaj fito pojedei iz- 
bJuvaML D. I>ani6i6, pri6. 28, 8. Kanda ga je 
Trana na pmda iBb}ayala (raSan). Nar. posl. vok. 
128. — b) u metafar%6kom Hi prenesenom smialu. 
Koji na ispoTijedi isb}uje grijehe svoje. M. Div- 
kovi6, bes. 416^. Psosti nedostojne kimi ti ta- 
koTi ^finioi izb)ujn oni gikiY i zriba protiva 
Oospodinn Boga. P. RadoT&i6, naS. 205. More 
ixb}avat 6e iz Hebe sve Sivine vodene. I. Grli6i6 
S62. Da suprot vami izb}QJa bis. J. Banovao, 
blaicosov. 273. ,Izb}aav$i' i kazavfii grihe 8 po- 
ftidnoetjn svetom. F. La8tri6, od* 105. Imade 
4tb}aati' i aldge. teet. 184*. UzilovaDa bi (stnrt) 
iib|avati i povratiti i dnige. 188^. Izb)avaTfii 
oni jid progonstTa. E. Payid, ogl. 199. Dokle 
ona BTOj jid na Aega ne izb}aje. 512. Bingo $to 
je proidfo izb|ava6e. £). DaaiSid, jov. 20, 15. 
b. <a ae. 

a) pasitmo. Koji ee iz nsta BoSjih imaS izb}a- 
rati. P. Koeieyi6, osm. 248. Dok se godi ne iz- 
bjqje (otrov). V. Dofien 78»>. 

b) re/ieknvnoy svriiti b^uvaAe (poSio se sve is- 
baeilo). — Jgmedu rjeinika u Vuiavu (,8ioh anz- 
speien* yzatis spnisse'). Ja nos driim svagda o 
rnkama, da ne dr2im bih se izb|uvao. P. Pe- 
trovii, gor. vijen. 48. 

2. IZB^itrVATI, lzb]av&iD, impf. 1. izb|ayati. 
— Mislim da oooJbo treba shvatiU ovaj glagol u 
jednom printer t$ zvii vijeka: PoSet 6a te ,izbla- 
bati< (vidi kod 1. izb|nYati). M. Badni6 504»; t 
moiebiti praes. izbjnvam kod izb)avati u Bjelo- 
^enievu i u VolUjijinu rjedniku, 

IZB^UYAVATI, isb)dv&v&in, impf. izbluvati. 
— U naie vrijeme. dto iive |ade idere, iive iz- 
bjoTaya? Nar. zag. nov. 269. 

IZB^iUVlVATI, izbldyQJem t isb)&v£y&m, impf. 
isbluTati. — 8amo u jednoga pisca zvii vijeka 
(b^jft pile izb}ahivati i izblnhivati, vidi kod iz- 
b|Qyati t b)iiTati pod 4). Po£e6a te ,izb)ahivati' 
ii mojije osta. M. Radni6 fiOl^, OoYorim da da 
poSeti ,izblobiyati' se. 504>. 

tZBOCKATI, izbock&m, pf dem. izbosti. — 
Sloieno: iz-bockati. — U naie vrijeme. Lice je 
li&6a okom neyid|iyima oda&6icama izbockano. 
P. Bolid, yinod. 1, 75. t u Sulekovu rjeiniku: 
iiQspanktiren ; zerstioheln'. 

IZBO^, / vidi isbo6eno8t — Naiineno u naSe 
ffijeiHe. Izbod {t), mere, art iSiasbaachang'i tal. 
irigonfiamentOy yontre, gonfio, entasiS frc. ,ren- 
flemeni'y egL iswelling*. B. §alek, rje(n. znanstv. 

Oil. 

IZBO^ENOST, /. osobina onoga Sto je isbo- 
imo, i (konkreino) samo isboieno n^esto. — Na- 
HAmo u naie vrijeme. Jzbodenost, arch, (bo- 
btost), ybauch (an einer Maaer)*, frc. ^bombement'i 
tal. (Corpo*. B. dolek, rjedn. znansty. naz. 

IZBO^ITI, izbodim, (moie biti da bi bo]e bilo: 
izboiiti se), pf. kad na iemu Ho bi trebalo da 
jt ravno Hi ho je bilo ravno (n. p. na £idu) 
jtdm dio (obiino ne na kraju) pruii se, istrgi 
itfko da ostane prema osialome usdignut i saobfen 
^0 guka. — isporedi ispnpSiti. — Sloieno: iz- 
^tl — Naiiiieno u naie vrijeme. IzboSiti, 
ttcL tech. yaosbanchenS tal. ^fiir corpo', frc. ^for- 
jetsr*, egl. ,to batter, to belly'. — Part, praet. 
jMtt. izbo6en upotrebfava se kao adj. (vidi is- 



pap6en kod ispopSiti se). Izbo^n, math, (bokat), 
(Oonyezas' ,conyez'. ct ,erhabenS tal. ^oonyessoV; 
izbo5en agao, math. ,erhabener, arhobener winkel, 
oonynzwinkelS tal. ,angolo oonyeaso^ B. dalek, 
ije£n. znansty. naz. t ve6 u Sluliievu rjeiniku: 
yConyezas'. 

IZBO&tVATI, izb6eajgm t izb6|(ry&m, impf iz- 
bo&iti. — U Sulekovu rjeiniku: ,aa8baucben*. 

1. IZBOD, m. selo u Bosni u okrugu sara- 
jevskom. Statist bosn. 54. 

2. IZBOD, vidi kod izbodan. 

IZBODANi adj. samo adv. isbodno u rukopisu 
zYii vijekay gdje se moie nagadati Bnaieike po 
smislu, (Ho6)e zakon stari, da syako zyire stoji 
(zav)odnika ki ga ozreno ; odloie ako bi zayodnik 
poapio togaj idi oYOgaj, tada ma ima dio dati. 
Kako jo re6eno, syako zvire jest onogaj ki ga 
uzrene, nego samo medyid ter lisica, tim je zakon, 
tko ih abije; da pake i o Aih, ki prispija, ima 
im se nikoliko poSteno odiniti, $a se zoye po- 
to6no. I koje se zyire ubije na Sijoj zem}i, ima 
se dati po praydi na sem)a o&estbe 5etyrto. I 
potofino ima biti razliko kako i diono; jere ako 
bi tko od loyac ye6i trad prijao all yedi rizik, 
kako a yodi ali inako, ima ma biti izbodno ali 
bo}i dio; ako li je potoSnik, bo]e poSteno. Stat 
poj. ark. 5, 296—297. — 17 dva rukopisa zyiii 
vijeka tnj. izbodno pisano je izbod. 

IZBOD^I^E, n. djelo kcjijem se isbode. — Sta- 
riji je oblik izbodeiye. — Izmedu rjeinika u Mi- 
kafinu (izbodenje), ii Belinu (izbodenje 828^), u 
StulHevu. 

IZB0D6VAT1 (Hi izbodiyati ?), izb6dajdm, 
impf. izbosti, vidi izbadati. — Samo praes. u 
jednom primjeru xvn vijeka. Neka joj pat oitro 
mnrice izbodaja. B. Kafii6, per. 42. 

IZBOJ, m. mladica, mladika. — Od 1. izbiti. 

— Od zyiii vijeka. Kryarioe iz korena (tr^ja) 
ne daj, nit* izboja da imaja glaye . . . Kryarica 
jest loza iz zem|e od korena, i&a grozdi ne 2e|e, 
kako niti izboja na glayi koji jakom na pa&a 
se prayi. J. S. Re{koyi6 806. t u Sulekovu rjei- 
niku: iScbdssling; trieb'. 

tZBOJAE, izbSjka, m. bilijar, bifarda (igra). 

— U Belinu rjeiniku: ixb6jak ,traooo, giaooo 
noto' ,ladas tradicalaris' ; ra&ica 6d izb6jka ,maglio 
di tracco' ,trades'; vrftta 6d izb6ika ,porta del 
trncco' ,forniz trudicalaris' ; zrno od izbojka ,palla 
del tnicco' ,pila trasatilid'; igrati nk izb6jke »giuo- 
care al trnooo' ,ladere tradicalis' 747^; ti Volti- 
i\jinu: ytracoo, bigliardo' ,billard'; u StulOevu: 
,tracco, giuoco noto' ,ladas (qao lignei globali 
per ferream analam trudantar)' 5 dodatkom da 
je useto is Belina. — U Belinu je rjeiniku opi- 
Sana igra kao ito je bila prije naSega vijeka: 
s vraeima od gvoida Hi od bijeU kosU kros kcja 
je trebalo da prode lopta, s batiiem (kao tan- 
kijem topusom) kcjijem se gurala lopta (Stulli 
ne posnajuii igru slo je tumaiio) ; jamaino je i 
VoUiggi useo rijei is Belina rjeinika. — B{jei 

postaje od 1. izbiti, po svoj prilici jer se udarcem 
lopta gurHa kros vraca. — Mislim da DeUabella 
nije umio sam ismisliii rijei^ nego je iuo (t?aja 
da je u Dubrovniku bila posnata igra). — Ake. 
je sabifeien po Belinu rjeiniku; u gen. plur. 
svakako bi bio izboj&k&. — Po primjeru igrati 
na izbojke kao da se upotrebfavala mnoiina iz- 
bojci za igru, a moiebiti jednina izbojak sa loptu. 

lZBOJ]feVATI, ]zb6jinem, vidi izvojeyati. — 
Sloieno: iz-bojeyati. — 17 StulHevu rjeiniku (sa 
snaieikem svriiti bcj) gdje (moiebiti itamparskom) 



IZBOJEVATI 



140 



IZBOBAN 



griJe§kom ttoji izbojoyati: |a pngnando oessarei 
pcignae finom imponere'. 

IZB0L6VATI, ]zb6lQJ8m, p/. vidi izboleti, a. 

— Sloieno : iz-bolovatL — Akc. je kao hod iska- 
povati. — U naie vriieme, a iemedu rjeinika u 
Vukovu (vide izbo)eti). Kazaju, kako je bio jako 
izbolovao, . . . kako se mu5io z dnfiom na samrti. 
M. B. Mili6eyi6, let ve6. 804. 

IZB6leTI, izb61iiD, pf. slohno: ]'z-bo)eti. — 
Akc, je kao kod izgorjeti. — Va}a da je stara 
rijeif iaporedi etslov, izboldti, ru8. H86o^tTi>, ali 
»e 14 naiem je/siku javla istom ovoga vijeka. — 
Lmedu rjeinika u Vukovu: ,abmagern (daroh 
krankhoity ,morbo macresoo'. 

a. od (duge) boUsti oalabiti % omriaviti (vidi u 
Vukovu rjeiniku). isporedi izbolovati. Mol' Boga, 
devojko, gde sam izboleo. Nar. pjes. vuk. 1, 121. 

b. prebofetiy oedravjeti. PoSto je nesreti^i Mijat 
ncSto izbolio i Sivotom objafiao. S. l^ub Sa, prip. 
221. Ko ne umre taj na dago kr}a dok se okri- 
jepiy a ko izboli i preboli, Dade se samobran. 
pri&. 51. Pasti Jolku da Lima lijel^i a podrama 
dok izboli i preboli. 75. 

tZBOB, m. 4i^lo kojijem se izbire, — PoBtaje 
od omove izber (praes, od izbrati) naatavkom x 
t promjenom glasa o na o. — Rijei je siara, is- 
poredi stalov. izborby rus. iiadoprb. — Izmedu rjei- 
nika u Vraniicevu (,optioO> u Belinu (jelectio* 
286*; ydelectas' 651*), u ^elostjenievu Gelectio, 
optio*, V. izebraiie. 2. izbor, zbor oirkveni.. crkovni 
skup, t. j. spraviSde oirkveneh |adib ,conciliumOi 
u Voltijijinu (,conoilio, aszemblea^versammlang'), 
u Stulidevu (,electio, selectio, delectio' ; po izbora, 
Da izbora ,cam delecta*), u Vukovu (,die auzwahl* 
,delectu8'). aj sa znaieAem sprijeda kazanijem 
(apstraktno). aa) uop6e. Tri ztvari na izbor medn 
8ve da menje. &. Men(eti6 186. £vo t* zvaka 
na izbor daju. M. Pelegrinovi6 177. Boditelom 
nije na izbor dati, imati ili ovoga ili onoga sina. 
A. Sani21i6, utoS. 29. Kojoj da bade Bog na 
izbor daoy volila bi odabrati distoda nego ma- 
terinstvo. 428. Izbor djevoj5in. Vuk, nar. pjes. 
ly 635. Tako dakle i u 8ada§6e vrijeme ostatak 
bi po izbora blagodati. pavl. rim}. 11, 5. Zna- 
ju6i, bra6o (abasna, od Boga izbor vafi. pavl. 
Isol. 1,4. §to se pak tiSe srpske terminologije, 
koju jo drofitvo za sad izabralo za posao svoj, 
ja bih rekaoi da to nije naj bo|i iibor. pism. 14. 
u naie vrijeme kod pisaca u politiikome smislu. 
Pravo izbora, stat. ,wahlratbS tal. ,diritto di ele- 
zione'. B. dalek, rjeSn. znanstv. naz. kod izbor. 

— bb) 8 prijedlozima po t na (drukOje je u pri- 
mjerima kod aa) u kqjima ima na izbor t po 
izbom) stcji adverbijalnOj dapaie kao atribut uz 
kakvo t'lfte, te znaH: kcjije naj bofi, naj izvrmiji 
8 jednoga ili sa svakoga obzira. aaa) s prijed- 
logom po 14 lokativu. Diio se iskat u svom dvora 
Lazar despot od Servije dva janaka po izbora, 
da nda za nib k6eri dvije. I. Gnndalid 886. Mlad 
kra}evi6 i po izbora S ^im gospoda ina tada pod- 
rani li bjeba a zom lov loviti izvan grada. 897. 
Lijepa kita od hrabrenijeh sva junaka po izbora 
skladno svita. 484. Sred gospodo po izbora on 
na ko^u jezdi bijela. 442. Podi£e areda tri ti- 
sa6e janaka snainijeb po izbora. B. Zazeri 124. 
Jedni Se6a po dvoru a zboru, jedni piju slasti 
po izbora. J. Krmpoti6, mal. 17. Izbira ma koAa 
po izbora, a izbira pasat po izbom. Nar. pjes. 
vnk. 2, 510. Danas kapi i hi|ade dvije, po iz- 
bora koiie i jnnake. 2, 583. Kfkpi svata dva- 
naest stotina po izbora bo}eg od bo}ega. 2, 579. 
I za i^tme tridest CetiAana, po izboru dobrib ko- 
i^anika. 8, 150. Izgibofie torske poglavice, po 



izbora bo|i od bo)ega. 4, 206. A ixbira po ii- 
bora momke. 4, 844. — bbb) $ prijtdiogom po 
14 akuzativu (toJco 6e bitif a ne kako je i Vnik 
mizlio gdje je h pjestnama zabifeiio po izbor', u 
oknienom lokativu). Bio (je) po izbor mnienik 
izvrsnitiji od sviju. F. Lastri6, svet. 198^. Petiko 
po izbor kriposnib vojnika. A. Kaniili6, kam. 
818. Silenu je vojska sakapio, Dalmaiine po 
izbor vojnike. And. Ka6i6, razg. 25. Ta adari 
koAik na koAika, sve po izbor janak na janaka. 
28. OtidoSe svati po divojka, Vakoaava po iibor 
kotarka. 80. Ho6e srebro da se posla6i\)e ; De6e 
zlato srebro svakojako, ve6e bode po izbor' ko- 
vato. Nar. pjes. vak. 1, 451. 8kap* der, brate, 
pod barjak janake, sve po izbor* koga bo|eg 
znadeS. 8, 297. Te sakupi fiezdeset janaka, ave 
po izbor' boleg od bojega. 8, 298. Yisoka pia- 
nino, va tebi se goje po izbor divojke. Nar. pJM. 
istr. 2, 81. Oko 400 kodika sve po izbor janaka 
boleg od bo]ega. Yak, nar. pjes. 4, 461. Ima 
8 nime draga tisadnijeh sve po izbor |atih kra- 
jifinika. Osvetn. 7, 70. Kita po izbor radnika. 
M. Pavlinovid, rad. 81. — u ovijem primjerima 
stoji adverbijalno a ne atributivno, Nifitanemai^e 
po izbor i naj izvrsnitije ova slava ima 8. Ma- 
tije. F. Lastrid, od' 142. Yidje meda mlogim 
stolovim jedan po izbor nakiden i sjajan svrha 
ostali. ned. 168. Da je Ivana )abio po izbor i 
osobito. svet. 192^. Govorio je po izbor, al je 
znao navinati po vrsti svojib sluSaooa. M. Pavli- 
novid, rad. 16. — ecc) 8 prjjedlogom na i4 aee. 
— znaieAe moie biti u kqjem primjeru adwf- 
b\jalno: gdje se moie izabrati. Ter sa se na izbor 
ovdi sve (vile) skapile. §. MenSetid 83. Za sve 
da smrt moja tebi je od raga, er moSeS boz broja 
na izbor sted sldgft. N. Na)e§kovid 2, 97. Do- 
puSdeno modi u2ivat na izbor. £). Barakovid, jar. 
127. Pifii na labor sve bojnike. P. Kanavelii, 
iv. 118. ][iudi a iiemvL na izbor vojaci. E. Pavii, 
ogl. 175. Qdi sa paSe na izbor i voda. J. 8. 
Re|kovid 189. On zakapi po Se^a SeAane eve 
na izbor ki je bo)i janak. Nar. pjes. istr. 1, 64. 
Ima a naSema sela cara na izbor i po roda i 
po djela. 8. Labifia, prip. 85. — dild) 8 prijtd- 
logom na u lokativu. — samo u Stulidevu rjii- 
niku. — nije dosta pouzdano, — b) konkrHMf 
skup onoga Ho je izabrano, naj bo}e. 6esto o fa- 
dima, po tome u Bjeloz^enievu i u Voltiiijinu 
rjeiniku znaH Sto i zbor ; ako nije s toga ito is 
ova dva piaea pomijeiala po kajkavskom govoru 
prijedloge iz t s (z). Gdi gora sva gori izborom 
od cvitja. §. Mendetid 220. Pak s izborom od 
junaka misli adrit na Pojaka. L Gandulid 359. 
n zastavi od janadke vojske on jaSe nig poslije, 
nijemfike zem|e i franaSke za him izbor brabreni 
je. 444. Gdje od koAa svega istoka izbor i cvijet 
vas boravi. 582. Plemenitijeb izbor ladi na if- 
mjena taj grad vlada. d. Palmotid 1, 65. Oo- 
spode 1 vojvoda izbori se bjeba stali. I. Dordi6, 
salt. 220. Da sa oni izbor odije}eni od ostaloga 
naroda. S. Bosa 42^ Yojska gledajadi, trisit 
pata sto bi)ada sve viteza izbor mlada. Y. Do^n 
227^. Kdori, izbor sa ke gizdavi od plemena i 
od mladosti. P. Sorkodevid 575*. 

IZBOBAK, izborka, m. na jednom n^jestu s 
pisca zviii vijeka stoji kao suprotno ,pravome 
^emenu* (sinovima^ potomeima), te znaii ito i 
izboj? Hi izbirak? Sforci, ki sa od bdni od Mi- 
lana pravo sjeme, ne izborci ki se izmoda van 
po|ana. J. Kavahin 148^. 

tZBdRAN, Izbdrna, adj, izbran, izabran (ioji 
je naj ftojt, naj izvrsniji). — Postaje od iibor 
naztaokom i>n. — Bije6 je stara^ isporedi stslov. 



IZBOBAN 



141 



IZBOSTI, 8, b. 



Mboruvb, rus. H86opBuft. — Lmedu rjeinika u 
SMi6iefm (,eleotii8, selectas' b dodatkom da je 
ttweio tM bretfijara), 

a. adtj. a) sa enoMem sprijeda ktuanijem. 
^kamp.: isb6niiji (M. Pavlinovi6, rad. 144; rati. 
8pia. 271). Qisdaya Dejidamija od izbome ie mla- 
doeti. O. Palmoti6 1, 144. Is isboraijeh toma- 
5ite}a od pisma. I. Dordi6, salt. xvi. Ti s' do- 
stojan slavjen biii cije6 izbomo yeli6ino. 482. 
Lijep broj isboraijeh sloiba na Sas prisvetoga 
area. I. M. Mattel xvxii. Ti si siromaSka k6i, 
aa arijem tijem sjafi n naprayam, k6 da si is- 
boma roda. A. Kali6 98. I pSenico isborna iz- 
Yodii. J. S. Be|kovi6 89. Sladoustcem na iz- 
boma (h)nLUXi, 817. Neka izbomija vrsta ngodne 
}eno«ti. M. PavliDovi6y rad. 144. Izborniji i vi- 
deniji ]adi. razl. spis. 271. I tibraja se a kita 
onih izbomih )iidi. 288. — b) u pisaea naiega 
wremena: kcji pripada igboru, kcji postaje %$• 
hwrom (u poliMkom mislu). Izbomi, stat ywahl- 
(in Biu.)S tal. ,elettiyo' ; izboma inovlada, monar- 
kija, hist. stat. ^wablmonarchie', tal. ,monarchia 
eletiiva'; isborna driava, hist. stat. ,wah1reichS 
tal. yStato elettivo'. B. §alek, rjeSn. znanstT. nas. 

k. adv. lsb5mo (prema gnaiei^u kod a, a)), — 
Komp.: ]sb6rDij6. — Izmedu rjeinika u StuUieim 
(▼. po isbom ; isbomije yineliori delecta'). 8 Gun- 
dulidem deneralom ki izbomo vrha bojnijem sjaSe 
yi6em. J. KayaAin 187*. Jezik ma iz tista iz- 
▼iraSo izbomije i otresitije nego ikojema spisa- 
te}a. M. Paylinoyi6, rad. 48. 

IZEOUWf adj. vidi izboran. — Od xvi v^'eka, 
a ismedu rjednika u Stuliievu. Biser izborit na- 
nisamSi. P. Zoranid 17^. Izboritijeh ronoi yi- 
tesa Da pomo6 mu od syad te6e. I. Gandulid 
523. Nije izborito i plemenito goyoroi^'e. L Ban- 
dulayid, predgoyor. Videi 6ete izborite zabaSi 
se. J. EayaAin 285^. Tu isborita blagoshranja 
slata puna sn i bisera. 868^. Noya i pjesan iz- 
borita same n kola syom pjeyaja. 528*. Ukaza 
syoja izborita snagn. I. Dordid, salt. ix. I sya- 
kijem yrstama izborita skladnopjeyai&a. xiii. Sta- 
y}iga se isboriti izgledi na poa6eAe daSa malo 
yjeltijeh. I. M. Mattel 802. Zapoyijeda, da ga 
Dzjabii, da ga azprima§ ko hrana tyoja izborita 
a syetoma sakramenta. 828. Bad kakoye izbo- 
rite i yanredne yrstnode. M. Pavlinoyl6, razL 
spis. 192. 

IZBOBITE^AN, izborite|na, a^j. u 8tuU6evu 
rjeiniku 9im izborly, 8 dodatkom da je useto U 
hrevijara (?), — nije dosta pouzdano. 

IZBOBIV, adj^ u 8tuli6evu rjeiniku: ^expagna- 
bilis*. — Bijei bi postala od izboriti, ali ovome 
giagolu nema potvrde. -— nije dosta pouMdano. 

iZBOBNICA, /. vidi bjelojka. Izboniica, Can- 
nabis satiya L. mas (a Srijema). B. §alek, Im. 
115. Izbomica, konop]a belojka koja nema se- 
mena: belojke 1 ornojke konop|e zoya so a oiiSkom 
okragn ,lzbornice 1 sSmeAafie*. M. Daroyid. 

tZBdBNlK, m. vidi izbiraS. — Od xyii vijeka, 
a tMwtedu fje&nika u Bjtloe^enievu (y. izbirayeo), 
u VoUiiijinu delettore* ,aasw&hler^, u 8tuli6evu 
(y. isbirate)). Preporadi elektorom aliti izbomikom 
syoga sina. P. Vitezoyid, kron. 185. Maaric yoj- 
yoda saksonski i izbornik. 148. 

IZB0BN08T, /. oBohina onoja koji je izboran 
Hi onofa Ho je izbomo. 

S. v%di isboran, a. — xyiii vijeka. Yeoma sa 
se saSndili isbomostl oye kAige. £. Payl6, ogl. 
671. 

b. u naie vrijeme kod pisaea, (u politiikom 
tmislu) osobina Hi pravo po kcjemu ko moie biti 



izabran, Lzbomost, stat. ,w&hlbarkeit' ; pravo Iz- 
bomosti, stat. ^passives wahlreeht'. B. dalek, 
rje6n. snansty. naz. 

IZBOSTI, izb6d6m, pf. na mnogo mjesia ubosti. 
— Sloieno: iz bosti. — Ake. je kao kod ispedi 
(part, praet. act. m. !zb6). — Bijei je stara, is- 
poredi stslov. izbosti, rus. Ha6ocTH. — Izmcdu 
rjeinika u Mikajinu (izbosti, nabosti, izprobadati 
iperforo, perterobro, exterebro, perfodio'; izbosti 
o6i ^eraore ocalos'; izbosti, raniti koga ,saacio, 
yalnero, yalneribas afficio^i u Belinu (,foro' 823^; 
izbosti oSi ,ocalos eraere' 181*), u BJelos^endevu 
(vidi kod izbadati), u VoUi^ijinu (izbosti, iz- 
bodem, izbadam ,foraro, baoarot pertaggiare' 
,darchldchem*)» u StuliievH (griJeSkom izbodsti t 
izbosti fplaries pangere'; izbodsti, to jest stayiti 
nabadke a pisma, y. nabadati; o5i koma izbosti 
,ocalos alicai oraere*)y u Vukovu (1. ,ausstechen' 
,expango', n. p. kome o&l. 2. ,zer8techon' ,com- 
pango', n. p. izbosti koia). 

1. aktivno. 

a. sa znaceAem sprijeda kazanijem. Gdjo sam 
podplate od noga na dra6e izbola. M. Vetrani6 
2, 93. Vazda ih draSje toj zlo sasma izbode. D. 
Baiiina 8t>. Dra6a izkabsti nye mako mladu, na 
kad odebeli, sye izbode sobi rake izkorijepit tko 
ja 2eli. I. V. Bani6, mand. 8. Yi izbodosto glavu 
Gx>spodina moga. Michelangelo. 89. Koja (kruna) 
sva tyoja glaya prlsyeta izbode. Y. AndrijaSevid, 
dey. 142. Izbode sam sebe no2em i izranl. M. 
Badnid 883t>. Kaliko lemeS izbosti moie. I. Ja- 
blanci 50. Boji 6ela s otrovnim ivalom IzbodoSe 
yojnika. I. J. P. Lndid, razg. 58. Ta nek zem}a 
lopatom izboda. J. 8. Be)kovid 291. Ya)a da je 
negda lisica videdi kako se fiipak lijepo crveni, 
dela da ga jede, pa je Izbo po astima. Yok, 
posloy. 104. IzboSde te maScyima. D. Danidid, 
jezek. 16, 40. Izbodimo Mijata drobaSina. 8. 
!|[iabiSa, prip. 241. 

b. (s ohjektom oko, o5i) bodu6i izvaditi. Isbola 
bih ti odi. M. Driid 182. 8am sebi nemio iz- 
bode pozore. M. Bonld 8. Sam sebi on odl iz- 
bode. 42. Mnedl se doyjek prlkrstlt oko isbode. 
(D). Posloy. danld. 62. Zlotyori ma nemilo odi 
isbodoie. A. Eaniilid, atod. 298. I oyo (oko) mi 
ti izbodl, ako skoro ue porodi. Y. DoSen 119^. 
Ako te oko tyoje sablainaya, isbodi ga. S. J^vL' 
biia, prip. 255. 

2. pasivno. 

a. vidi 1, a. £elo tmjem izbodeno. M. Diy- 
koyid, plad. 44. Glaya gasto izbodenn pod tr- 
noylm kroyom. I. T. Mrnavid, 1st. 182. Od svljeh 
strana syeta 'e glaya izbodena. A. Yitajid, ost. 
170. Iside yas izboden. L Dordid, ben. 26. Usta 
od iede osafiena, rake i noge s dayli izbodene. 
J. Banoyac, rasg. 158. Giedajte, kako je ova 
zlatna glava izbodena ostrim trAem. pripov. 88. 
Izboden od toliko uoia. I. J. P. Ladid, razg« 7. 
Glaya s trAem Izparana 1 izbodena. 107. 

b. vidi 1, b. Oyoj da sa izbodene odi. P. Kne- 
ieyid, pism. 128. Izbodene sa ma odi. A. Ka- 
niilid, kam. 428. 

8. sa se. 

a. pasivno. Da se Ignatiji obadya oka izboda. 
A. Kani21id, kam. 108. Da se oyoma oko izbode. 
252. Ako bi ko od paka ngrabio ylasteocko lice, 
da ma se odi izboda. 8. ^abiSa, prip. 48. 

b. refteksivno, s osobitijem znctieikem kao istak- 
nati se (vidi istaknati, c, a), isporedi istaknati, 
a, a)). — U jednoga pisea xyiii vijeka. Ali se 
po syema toma izbode Momas i Nesmir Ea- 
dlloyid, koji braniSe stare sliparije, goyoredi 
Momas : . . . M. A. Be)koyld| sut. A8*. Sva skap- 
Stina posyidodi da oyaj prayo ima. jedan Tardin 



IZB08TI, 8, b. 



142 



IZBRATI, b. 



trgovac iz Carigrada izbode se pa re6e: ,Ne ima 
gorJA stvari na svoma svita fito je zla 6ad*. 
sabr. 10. 

c. reciproinOf raniti jedno drugo, — xvi vijeka. 
Da se boj razla&i prije ner se izboda. M. Ve- 
trani6 1, 85. Ova se £e|ad izbode i zakla. M. 
Dr£i6 217. 

IZBRADVATI, izbradv&m, pf.igraditi brcuivom. 

— Sloieno : iz-bradvati. — U naie vrijeme u Lid. 
,Kad on svojom rnkorn i bradvom prode, i Sto 
on bradvom isbradva, ta onda kaSAe netreba 
bla]&e^ J. Bogdanovi6. 

IZBRAjaI^E, n. djelo kcjiitm se ithraja, — 
U Volti^ijinu fjeiniku (8 osobitijem MnaieMm): 
icenso, rendita, entrata' ,zins, einkunft*, i u Stu- 

IZBRA JATI, isbr&j&m, imp/, izbrojiti. — Ake. 
je kao kod is^itati. — Od zviii vijeka, a igmedu 
fje6nika u Bjelos^enievu (izbrajam, prebrajam, 
prebrojiti ,dinixmero, pernumero') t u Stultievu 
(,namerare, in numerando se occopare*). David 
izbraja milosti koje bjeSe s nebesa primio. I. 
Dordi6, salt. 44. David izbraja vremenite i vje^ne 
6c8tito8ti. 887. Izbraja mncStvo zvijezda i sve 
ih zove imenom. D. £)ani£i6, psal. 147, 4. 

IZBRAnIk, izbranika, m. i£bran iofijek, — 
R\jei je stara, iaporedi stslov, izbranikx. — Ig- 
medu rjeinika u 8tuU6evu (plur, izbranici ,eletti' 
ydesignati'). Razla&i6e izbranike od otpravjenika. 
S. Rosa 139^. Ti koji s izbranicima tvojijem 
svestano bivaS, nemoj me pustiti. I. M. Mattel 
295. Akoje on Hristos izbranik Bo^ij. Yak, luk. 
28, 85. (Vuk brcji medu rijeii Sto je earn na- 
Unto, nov. zav. 1847. vii). Evo slugs mojega 
kojega podnpirem, izbranika mojega koji je mio 
dug! mojoj. D. Dani5i6, isai. 42, 1. 

IZBrInITI, Izbrfin^m, pf. ffidi obrdniti. — 
Sloieno: iz-brdniti. — Na jednom mjeetu xvi 
vijeka, Moj sin izbrani posti duh, da vas svijeh 
od smrti izbranL N. Na)e5kovi6 1, 118. 

IZBRAl^E, ft. ^elo kcjijem se Mere, — Stariji 
8U obliei izbranne t izbranje. -> Ismedu rjeinika 
u Stulidevu i u Daniii6evu (izbranije). Ne otLricaj 
se apostoUskago uami izbranija. Domentijan^ 
127. Od izbranja zla i dobra. Korizm. 69^. Da 
izbranije biskapa od klera kopno i ot plka tvorit 
se. &. Ko2idi6 14^. Narefien bisi cesarom go- 
spodskim izbranjem. 54*. Nit* se dajo pozivanje 
na ko dmgo snza izbranje. J. Kavaiiin 569*. 

IZBRASKATI, izbrask&m, pf. oUstiH od bra- 
saka (vrasaka), udiniti da ve6 ne bude na objektu 
brasaka, — Sloieno: iz-braskati. — U Volti^ijinu 
rjeiniku : ,levare crespe, grinze, disgrinzare' ,aas- 
gifitten', t u Stulidevu: ,cacciar o levar via le 
crespe* ,erogare*. — nije dosta pousdano, 

IZBRAdNITI, izbrafin^m, pf. posve posuti 
braSnom, omu6iti. — Sloieno: iz-brafiniti. — U 
jednoga pieea xvm vijeka (sa se), a iemedu rjei- 
nika u Stuliievu (v. obraSniti). Ko o6e da se ne 
izbraSni, neka n mlin ne ide. N. Paliku6a 47. 

IZBRATI, Izberem, pf. vidi izabrati. — Slo- 
ieno: iz-brati. — Ake, $e mijena u impt. ithhri, 
u aor, 2 t 8 sing, Izbr&, u part, praet, act, Izbrao, 
Izbr&la, u part, praet, foes. Izbrfin, u ostalijem 
je oblicima onaki kaki je u inf,, osim pregenta, 

— Bijei je stara, isporedi stslov. izbrati, rus, 
H86paTb. — Ismedu rjecnika u Bjelosljenievu 
(samo part, praet. pass, izbran), u Voltijijinu 
(,scegliere, eleggere' ,aaserwahlen'), tf Stuliievu 
(v. izabrati), u Vukovu (vide izabrati), u Dani- 
iiievu (,eligere'). 

a. aktivno, Ine Vlahe izbbrabb otb crbkvnihb 



Vlahfc, da pasa kobile. orbkovne. Men. aerb. 61. 
(1298—1802). Mene abo izkbravb domu otbca 
mojego bjti mi na(md)st&nikQ stola otbca mo- 
jego. 9.(1222—1228). Da izbere razumna sndca. 
Nara&n. 81^. Da bi ne mogli izbrati sebi nt- 
slednika. &. Koii6i6 12^. Rim|ane izbrali beha 
preje Leona. 21^. Da prije izbereS svakn mnku... 
B. Oradi6, djev. 48. Naj prvo 6u }ubovnika dt 
izberefi pak oblubid. M. Pelegrinovi6 171. Tijem 
s razlogom izbrala je trajat vas vijek svojijeh 
dana Q istom groba gdi osUge rajska dikla oko- 
pana. I. Ganduli6 265. Izberi bo]e vojnike. I. 
An£i6, ogL 125. Izberi s kijom imaS hoditi. M. 
Radnid 815». Odkuda dakle ima )a}? HoM li 
da pojdemo i izberemo ga? L. Terzi6 808. Ii- 
berite naj prije |a( i sveiite ga n snope na ui- 
ganje. 808. 2ivina sebi hrana izbere. V. DoSen 
VII. Ondi ka6a izbere jednoga. M. A. Re)koyi6, 
sat El*. Nek sya ku6a izbere glavara. KV». 
Izber* koifia koga tebi drago. Nar. pjes. vuk. 
4, 802. Sva izberi Bosna po teftero. Pjev. crn. 
86*. Sad izberi dvanajst tisnA vojske. Nar^ pjes. 
istr. 1, 80. Kad koAe izbere. Nar. prip. yak. 158. 
Od onije (piito}a) on naj bo)e izbere za sebe. 
Vuk, dan. 1, 74. Ako se dogodi da koji starje- 
iina ne aprav)a dobro ku6om, onda ka6ani iz* 
beru drugoga. 2iv. 240. U Crnoj Gori kmetoyi 
se zova sud^'e koje parci izberu da im Sto pre- 
sade. 254. 

b. pasivno. — U Spom. sr. 2 iesto se nalan 
oblik izebran (obOno: izebrana vd6nica u Dn- 
brovniku) Ho je teiko tumaiiti. Daniiii oveko 
misli: Dosta Sesto dolazi ,izebranb' (Spom. sr. 
2, 74 god, 1420). tn je ,e' dodatak predlogn ns 
kraju kao u ,Aome^ D. Dani6i6, ijeftn. kod is* 
brati. a) uopSe. Izbran bisi arh\jerej. &. Koii5i6 
8*. Izmedu svijeh narod samo ti izbrana bi sioka 
roditi. N. Dimitrovi6 44. U£a* a Oospodins, o 
pa^e izbrani! 77. Jesi bila dostojna za bit is- 
brana za majku. A. Gu&eti6, roz. mar. 24. Bi- 
m|anim da bi on kra}em bio izbranim. J. Kavti&in 
242^. Bog bjeSe izbranom * pukn zapovidio. I 
Dordi6, salt 58. Sastali bi se ona tri i dragih 
12 izbranih. PravdonoSa. 1852. 5. Izbrani sad 
,schiedsgeriobt'. Jar. pol. terminol. 445. Izbrani 
sadao ,schied8richter'. 445. — b) kao adj., vuli 
izabrati, b, b). — komp,: izbr&nijt (d. Koii(i6 
18^). Sb izbranbnimi vlasteli kra]evbstva mi. Moo. 
Serb. 189. (1878). O Marije, lipa kako miseo, iz- 
brana kako since. Korizm. 28^. Ne imdjte no- 
siti dragoodnije ili izbranije rizi. 6. Koii5i6 18!^. 
Gdi brani obazrit o6ima svoj ares izbrani. 8. 
Men5eti6 8. Tvoj obraz izbrani. 17. Pola6e 
bjeha toj i dvori izbrani. M. Vetranid 1 1 ?• 
Otvora viSAi dvor slavan kri2 izbrani. 1, 88^ 
Sjaba Ijepotom izbranom. 2, 109. Od zgar je 
nam dana dika izbrana. 2, 154. Velik sam jnr 
dio, deklice izbrana, time zlom bolio. H. Laei6 
245. Od Damadka strane doni ga snanac moj 
men stvari izbrane kojim ne bifie broj. P. Hek' 
torovid 26. Ter mole6i mo}a tvoj razam izbrani^ 
da mi isponi vo}a. 58. Izbrani moj ovite, ftto 
made le^ii ta&? N. Na(eSkovi6 1, 198. Gospode 
izbrane, priklono molim vas. 1, 218. Ka^ ka 
bez broja )adi da izbranih. 1, 888. Era) se ^ 
on zvati gospodin izbrani. M. Dr£i6 438. 
krano izbrana! 445. Krv pridraga i velmi is* 
brana. 457. Izbrana mladosti ka rajem svak 
zove. D. RaAina 6^. Izvidat moS* mne lijeciin* 
od.tvoje milosti izbrane. 14^. Za toj indi sroe 
moje, i velika 6ati ie)a, moj izbrani pr^atejo. 
M. Polegrinovi6 194. Ka rados izbrana, ka iemo 
Suti slas, oraSje na strana kad stavi svaki nas! 
I. Gandali6 14. Pomoroi sa vje$ti i znani, tvojim 



IZBRATI, b. 143 

playim ki yladaja, spravni, samo §to 6ekaja tye 
doSastje, kra|a isbrani! 26. Cererina kderce iz- 
brana, nut* . . . slavio poje n dabravi, da taj ti 
81 oyijet gizdayi. 71. Boiica je oua sjeni, Pla- 
tonoya }abi izbrana. 94. ' Eako, braSo, syijetle 
sirane oyo li sa od nebesa, gdi ja oijeAab tyoga 
ureaa yijek Diiyat dike izbrane? 108. Vjerenioi 
obrani dostojno nad aye ioe kroz Dres izbrani 
Ijepote istine. 178. Tim probirah sa syih strana 
pi6o izyrane, yina izbrana. 226. Cyijet izbrani 
od Ijeposti smrt pepelora eto styara. 264. A od 
zlata 6aSe izbrane, slatke pi6e a kih stojei ruke 
bijele i snjeiane milostiye k^erce syoje. 377. 
Zapoyidje, sa syih strana da yojyode sye naj yede, 
i gospoda ina izbrana a yarSoysko dodu yije6e. 
416. Dobroyo]no tyoj milosti ja 6a kazat, paSa 
izbrani, narode one. 436. Cfsto donije dare iz- 
brane. 460. Syak tri pakSe izbrane za kop(e 
imiSe. I. T. Mrnayi6, osm. 53. Gdi a }ayezni 
ne yodo se tanci izbrani. dh. Palmoti6 1, 80. Da 
sloboda naSa izbrana ockyrAena bade S Aimi. 
1, 65. O kra|ice xnoja izbrana! 1, 180. On jo 
izbrana nada moja. 2, 144. JoS naSega brant- 
te|a syeta Vlasi, glaya izbrana. I. Y. Bani6, 
dobr. 4. Nijedno blago izbrano nije oraSja cijena 
oyoma. P. Kanayeli6, iy. 6. Dohodi6e podlagati 
sebe pod tya mo6 izbrana. 16. 6asti azmoine, 
hyale izbrane. 22. Znaja6 rajske. ra2e izbrane 
da ne abira, ne aiiya. 25. U yeselja gdje iz- 
brana sya se dobra aiiyiga. 55. Nije mogla 
dikia izbrana ni adarca a6initi. 69. Pa£ek je 
one 8re6a izbrana. 157. Dayaja ma Hjeke iz- 
brane. 198. Gatjefe one slasti izbrane. 214. Kako 
£ed na prostrana klast se dila ti prez Aega, da 
sa izbrana, da sa ngodna j&emu i miia? A. Vi- 
ta|i6, ist. 1^. IS6a6 ma po sye strane yina iz- 
to6na, smoke izbrane. J. Kayanin 20^. 2dr^'eb 
5estiti, sre^ izbrana. 78*. U kom djela kad iz- 
brana predobiie na mejdana. 278^. Artimisije 
)abe izbrane maasolej. 486*. Jedan yelit rijedi 
isbrane. 582*. Pjesni pojao izbrane I. Dordi6, 
salt. 286. Yaded drage masti, yode izbrane. azd. 
40. Jeetojske izbrane nigda ne okasi. ben. 85. 
Meti anatra izbrane 6i8te p&enice dye ili tri Sake. 
Z. Orfelin, podr. 208. Sye Sto isbranijeh je^ na- 
praya dariya im. P. Sorkoteyi6 579^. Kop)anika, 
isbrani janaka. Nar. pjes. yak. 2, 496. J?a dok 
mi je slaga odbranijeh, odbranijeh, lay a izbra- 
nijeb. 4, 1^. Izbrana, plur, ,re8 pretiosae, rarae 
gemmae' (a dodotkom da je uJseto is hrep^jara). 
J. Stalli, rje6n. Znate da sa iza6eni Torci ko- 
ikanici izbrani yojnici. Osyetn. 2, 121. 

f . sa se, pasivno, 8ve bjelode da prid o&i iz- 
bera se i sjedine, drobni biser od isto^i, jasno 
srebro, . . . kon bilo6e mile i drage bojnijeh diklio 
tamne ostaja. L Gandali6 405. ^ako |alka iz 
pienice izbere se. F. Glayini6, cvit. 896^. Da 
se madar izbere ispoyidnik. A. Ba6i6 887. 

IZBRAzDITI, izbr&zd?m, pf. 8ve ohrtuditL — 
Slaieno: iz-brazditi. — Akcje kao hod ishyaliti. — 
U naie vryeme u Sulekovu rjeiniku : ,aa8farchen<. 

IZB&B](iATI, izbi-b)&m, p/. 8or§iti brbjane, 8ve 
Mobrblati, iMgovoriti brbl<nju6L — Sloieno: iz- 
brb}ati. — Od xyiii vijeka, 8 ndfiistim jezikom 
izbrb}ati molityioe. A. Kaniilid, ato'6. 71. — Moie 
MnadUi i: dobiti brbfaiiem, ,Brb}aj ti, brb}aj, 
yididefi Sla 'i izbrb|ati^ J. Bogdanovid. —- Sa se, 
refieksivnOf wriiti 6r5/aiUy poSto se brbjalo do 
vofe. yYala si se i ti ye6 izbrb)a* do n^jere^ mislim 
da ii je ye6 i jezik 8asta\ J^. Bogdanovi6. 

IZBH^KAlSrE, n. ^elo k€jijem te isbrdka, — 
U Mikafinu fje6niku: (sa starijim oblikom) iz- 
brSkaige. 



IZBRI81YATI 



IZBItdKATI, Izbr&k&m, pf. sve pobrikati ; svr-, 
Siti brikaiie. — Sloieno: iz-br5kati. — Akc. je, 
kao kod |zgledati. — Od xyii vijeka, a ismedu 
rjeinika u Siikalinu (iabr&kati, pobrfikati, izmesti 
,tarpo, deformo, macalis aspergo, foedo, conta- 
mino, inqaino') gcije se naj prije nahodif i u Stu- 
liievu (y. pobr(kati). Zamislite, da bi iarkom 
sanca bilo yele prili5nije Sto, hotedi ga apongatl 
ngjenom cmijem, jedan slijepac izbrdko bi, nego 
li je raia pnliSno' sye fito mo2e amrli jezik iz- 
govoriti. B. Zuzeri 824. 

tZBRE^AK, isbreSka, m. vidi bre2a|ak. — Slo- 
ieno od iz t brdg (vidi brijeg) nastavkom ik^b. 

— D sapadnom bi govoru glasilo izbriiak. — U 
naie vrijeme, a ismedu rjeinika u Vukovu (,dio 
anhohe' ,cliya8', of breiu}ak). Na kakvom iz- 
bre^ka na6ini Sardak. M. D. Mili6eyi6, zim. ye6. 
63. Popoy je -Kolac meda Cigotom i Tomikom, 
to je jedan poSirok izbreiak na jainom kraja 
pravbgit Zlatibora. 208. 

IZBRtjATI (izbrijati),.lzbr^Sm, pf. posve obri^ 
jatL — Sloieno: iz-brijati. — Akc, je kao kod 
isk|ayati Hi kod izgrtati. — Od xyiii vijeka, a 
ismedu rjeinika u Sjelos^enievu (samo pari, 
praet. pass, izbrijan, y. zbriyen) gr^e se n(^j prije 
nahodi, u VoltiSijinu (,8barbare, radere barbae 
,barbieren')» u Vukovu (.nachrasiren* ,erado'). — 
U naie vrijetne i u prenesenom smislu: iskoriti, 
ispsovati. ,Uyatim ti ga, moj janaSe, pa zna§, 
onako ti ga iiyo izbrijem (rijeiima); mislim, da 
ma se ne^e yifie rafiiti prkostti^ ,Molim te, ka* 
ti onde do rake dode, nude ga iiyo iskeyaj r 
izbrij, jer se tebe neSto bo)e stidi i srami^ ,Iz- 
brijan je (noki, ne marii misliti*. J. Bogdanoyi6. 

IZBRIJAyaI^E, n. djelo kojijem se isbrijava. 

— Vukovu rjeiniku. 
IZBRIJAyATI, izbrlj&y&m, impf. izbrijati. —' 

Ake, je.kao kod izgoyarati. — U Vukovu rjei- 
niku: ynacbrasiren' ,erado^ 

IZBRIS, Iff. vidi izbrisade (u konkretnom smislu: 
ono ito se isbrOe), — Naiiiieno u naifs vrijeme. 

— I] jSulekovu rjeiniku: ,aa8l^8chang^ 

lZBRIsl.1^, n. 4iflo kcjijem se isbriie. — U 
Bjelos^enievu rjeiniku. 

IZQRISATI, Izbrifiem, pf. istrti (u osobitom 
smislu kod pisma: uHniti da se koja slova ili 
rijeii ne mogu iitati). -> Sloieno: iz-brisati. — 
Akc. je kao kod izgledati. — Od xyiii vijeka, a 
ismedu rjeinika u Bjelos^enievu (vidi kod izbri- 
siyati) gc^je se naj prije nahodi, u Vollig^inu 
(izbrJsati, izbrisojem ,nettare, forbire, asoiugare' 
,abwi8chen, abreiben'), u Sluliievu (v. pmrsiti s do- 
datkom da je useto is Bjelosljenieva), u Vukovu 
(yverwischen* ,deleo'). 

«. aktivno. Na tyrdoj sloya madra stini izbrisa 
(vrime). M. Katan(i6 62. Tako mi izbrisasmo 
iz Damjanoya teftera goreimenoyati 231 gro&. 
Glasnik. ii, 1, 165. (1803). Oiiy|eo je s Aim iz- 
brisayfii pismo aredbe koja bjeSe protiy nas. 
Yuk, pay], kol. 2, 14. Ne6a izbrisati imena 6e- 
goya iz k&ige iiyota. ot. joy. 8, 5. Izbrigi me 
iz . kAige syoje. D. Dani5io, 2moJ8. 82, 82. * Iz- 
brifiem dobro syoje sazne o&i. M. P. dap6anin 
1, 54. 

b. sa se, pasivno. Moie se oyi zakon potayniti 
a srdcih |adskib, izbrkati se i pomrsiti ne moie. 
I. Velikanoyi6, apat 1, 837. Neka se izbriSa iz 
kAige iiyijeh. D. Dani5i6, psal. 69, 28. 

IZBRISIyIj^E, n. €{)elo kojijem se isbrisuje. 

— U Sulekovu rjeiniku: ^aasldsobang'. 

IZBRIStYATI, izbrUijjem i izbrU£y&m, impf. 
izbrisati. — U Bjelostjenievu rjeiniku: izbri- 



IZBRISIVATI 



144 



IZBROJITI, a. 



iajem, izbrisati, smrsivam ydeleo, expango'. 2. is- 
bnfiajem pismai otirein, otirivam, otrti ^absiergo, 
aboleoi doleo, oblitero, erado, cancelloS y. sbriyam, 
t u VoUi^yinu: praes. izbrisajem hod isbrisati. 

IZBRIS^IV, a4/. kcji se moie tMbrisati, — Na- 
Uneno u naie vrijeme. — Sulekovu rjeiniku: 
^aasloschlich'. 

IZBRIZGATI, icbrisg&m, pf, svriiti brUgane 
(ne hrugati vede^ kaie se o kravi Ud. ito ne daje 
mlijekaf Hi ga daje malo i nedobra). — Sloieno : 
iz-briEgati. — U naie vrijeme u LieL |No va)a 
ova krava ni §ap]a boba, izbrizgala *e^ J. Bog- 
danoyi6. 

IZBl^l^iAI^E, n. dj^lo kcJijem 8e ubrfa, — Sta- 
riji je oblik izbr)anje. — Izmedu rjeinika u Mi- 
ka}%nu (izbr]anjo) t u Stuliievu. Oprail^e od niki 
ostanaka i izbrlafia griha amrtni. M. Dobreti6 
268. 

JZBiLATl, izb^l&m, pf, sloieno: iz-br]ati. — 
Akc. je kao kod ispitati. 

1. itmrlati, isgnuHtif vidi br)ati, 2. — Od xvix 
vijeka (ffidi kod b), a izmedu rjednika u Mika- 
]inu (izbr]ati, ognusiti iCODtaxnino, inquino, foedo, 
tarpOy dcformoO t u Stuli6evu Ginqainare, fSoe- 
dare, maoalare'). 

a. aktivno, Kada Sovik svije^u prsti asekne iz- 
br)a prste. 8. Margiti6, fal. 284. Andeo opra 
jednoga misnika prv|o misei a posli izbr}a. M. 
Zori5i6, zrc 187. 

b. pasivno. ZaSto prem aam izbrjan i ne^Ut 
mo2e§ me o^istiti. M. Albert! 396. Rake izbr- 
|ane krvja. M. Radnid 584^. Ni plemenii ovit 

Sije lip o izbr|anix sudu. J. Banovac, pred. 58. 
[egovi obrazi rumeni bijahu iadiDzkom pjuyakom 
izbr]ani. razg. 158. SakramoDat tila Izasoya ne 
ulazi dobroyo{no a duga izbr|ana z grijom. M. 
Zori5i6, zrc. 180. 

e,8a se, pasivno Hi refleksivno. Jedan vlaatelin 
susrite e. sakramenat a mUta blatnu , i adi) 
kleknu a blato, pokloni mix se, i ustavfii no biSe 
se izbr]ao. J. Banoyao, inzg. 45. Kad yam se 
duSa izbr|a od griha, niSta ne marite. pripov. 21. 
Z, ispremetati (po ianku), vidi br)ati, \, ^ U 
Vukovu rjeiniku: po Sanka ,yerwirren' ,oon turbo'. 

IZBR^iAVATI, izbi-l&y&m, impf, izbr}ati.,— U 
StulHevu rjeiniku: ^identidem inqninare etc.' 

lZBRO(!;iNE, /. pi. ono ito ostaje od broia 
kad se vei jedan put bqjadisalo. — U naie vri- 
jeme, a ismedu rjeinika u Vukovu: ,der naohkrapp' 
,rabia tinctomm secunda' ,(^o^ b^^ ^^^ farbon- 
rothe, nachdem sie oinmal gobraucht wordon). 
Man braacht ihn z. b. zam f&rben der ostereier, 
wio das' yarzilo. Kad se bro6em ye6 jedared 
bojadifie, onda se a Francuskoj prodaju i izbro- 
6ino i kaSn francuski: ,garanceux'. D. Popovi6, 
poznav. rob. 190. 

IZBRODITI, Izbrodfm, pf. sloieno: iz-broditi 
(Hi uprav sloieno od iz t brod nastavkoM i). — 
Akc. je kao kod iznositi (aU vidi i kod 2). — 
Od xvxii vijeka (vidi kod 1, h\ 

1. prelasno, isnijeti is broda (na kraj), 

a. aktivno. Izbrodiygi zridno svekolike. A. To- 
mikoyi6, 2iy. 260. 

b. sa se, refleksivno. — Igmedu rjeinika u Stu- 
liievu (y. iskrcati se). I ondi izbrodi so. F. Gla- 
yini6, cvit 224*. 

2. neprelasnOf isiii it broda (s ovijem sna- 
ieikem Hni mi se da bi akc. upraes. bio izbr6d£m, 
plur. 1 t 2 izbrodimo, izbrodite). Noe kad na 
suvo izbrodi. A. J. Knezoyid, nop. 181. Izbro- 
di vgi, udarili zu na grad. A. Tomikovid, iiv. 186. 
IzbrodivSi syikolici, proSli sa slayodobitnu obluku. 



265. Kada bt kra| syecki izbrodio u Engletkn 
8 dcset hi)ada paSaka. 284. 

IZBR6Dfil^, n. djelo kojijem se izbrodi. {^ekao 
izbrodeAe yojske. A. Tomikovid, iiv. 281. 

IZBROJ, m. vidi izbrajai&e — V StulOevu 
rjeiniku: ,ratio, calcalas, compotatio'. — U nak 
vrijeme u Sulekovu: ,abzahlong; auszahlang'. 

IZBROJAN, izbrojna, adj- ti Sluliievm rjei- 
niku: y. izbrojiv, gcije ima i adv. izbrojno ,a con- 
tante, a numero' ,namerato*. — nije dosta po- 
usdano. 

IZBROJENOST, /. u Stuliievu rjeiniku us is- 
brojeiie. — nepousdano. 

IZBROJENSTVO, n. u Stuliievu rjeiniku us 
izbrojefie. — nepouzdano, 

lZBR6j£l%Ey n. cUelo kojijem se izbrqji. — 
Stariji je oblik izbrojonje. — Ismedu rjeinika u 
Mikalinu (izbrojenje, izbrojenje yojnika yrecensns') 
t u Stuliievu. Od uzviftenja pribiyaliSnoga do it- 
brojei^a Izraelskoga. A. d. Costa 1, 184. Ako 
ne bade mogao imati reSeno izbrojenje. 1, 271. 
Aposto priloii poslije duga izbrojenja od grijeha. 
J. Matovid 162. 

IZBR6jITE^, ffi. iovjek kqji isbrcji. — V Stu- 
liievu rjeiniku: ynumerans'. 

IZBR6jITI, Izbrojfm, pf. sve pobrojiti. — Slo- 
ieno : iz brojiti. — Akc. je kao kod iznositi. - 
Od xyi vijeka, a ismedu rjeinika u Mikafinu (ii- 
brojiti, pobrojiti ,namero, com pa to'), u Belinu 
(ffinir di contare' ,nameraro' 222^), u VoUigijinu 
(,8contare, eompatare, namerareV ,eino rechnanf 
darcbsehen, aafzahlon'), u Stuliievu (,namerare, 
adnamerare, dinamerare, reoensere'), u Vukovu 
(,aaszahlen' ,enamero'). 

ti. aktivno. a) uopie. Ka (Upos) Moyik do yika 
izbrojit ne moie. §. Men6eti6 60. Ko nm yaie 
slayne dike i pradjede yirijedne izbroji. G. Pal- 
moti6 1, 44. Izbrojiti mo6 ni opaka dila moji. 
I. lyaniSeyid 47. Tko bi mogao izbrojiti pom 
6adni ono nodi! L Zanotti, en. 25. dlovik nijedan 
izbrojiti jih ne mo£e. A. Vita)i6, ist. 494. Dt 
6e mu se (Davidu) za grijeh primiti Ito pak it- 
biroji. 8. Margitid, fal. 188. Izbrojib madrozoaDO 
naa&ite)e. I. Dordid, salt ii. Izbrojiyfii zla koja 
dini. A. Badid 183. Po koliko se nadina oyi grih 
dini, tko de izbrojit? J. Filipoyid 1, 202b. Tko 
bi igdar izbrojio sye pokore? P. Kneieyid, iiv. 
18. Ja bi otio, da sada promisliS ti sam, grifi- 
nide, i da izbrojiS, ako moreS, sve misli iivota 
tvoga. F. Lastrid, ned. 884. I draga prilidna 
zabladoil^a izbroji. A. Kaniilid, fran. 41. Koliko 
je pako nemodnika dadnovato pomogao, tko bi 
ih izbrojiti mogao? 58. Tko de drage tvoje da- 
roye izbrojiti? A. Kani&lid, atod. z. Da ja brojim 
nedi|ica dana od Kotora mlade yitezove, ne bi ti 
jib mogo izbrojiti. And. Kadid, razg. 296. Nij» 
mogade izbrojiti koliko zanata il' ti nadina imi^ 
davo pakleni. M. Dobretid 566. Da ti izbrojina 
pisma a kojijem je tyoje ime pozlatio. A. Kali6 
497. YarSovskoga joSte grada Ali paSa tvrde 
izbroji. P. Sorkodeyid 584*. Dokle Vade zvate 
izbrojio. Nar. pjes. vak. 2, 586. Tri hi}ade ie- 
brojiie yojske. 4, 47. Dok izbroji dyanaest Ta- 
raka. Ogled, sr. 180. A kamoli izbrojiti koliko 
je a Aoj yodenib izvora bilo. Nar. prip. vrd. 8. 
Tako ib izbroji a pastiAL D. Danidid, 4moJ9< 
1, 19. IzbrojivSi syezivaba noyce. 2oar. 12, lO. 
Ja sam ti rijed jedna po jedna izbrojio, all mi 
jedna omade, ili si je zameo. 8. ](iabiSa, prip. 
106. I Aih same pobrojit je teSko, kamo li bi 
izbrojio vojska. Osvetn. 8, 95. — h) isplatiti. 
Koliko smo yede blago za koja styar izbrojili, 



IZBEOJITI, 



145 



IZBUHATI 



tolLko dr£imo da smo ve6e od ne gospodari. J. 
FilipoYi6 1, 73^. Pogodba ma izbrojiSe. P. Kne- 
ieyi6, muk. 10. Ce^eset forinti i vifie 6ini mi 
86 da joj isbrojUe. M. A. Be^kovid, sat. H8^. 
Da sa pedipsQ izbroji ^trdeset cekina. I. J. P. 
La6i6, raag. 117. Izbrojiti pla6ix mefitrima. nar. 
76. Ne 2ale6i onijeh sto oekina Sto je za tiou iz- 
brojio. Nar. prip. yak. 187. — c) u osobitom 
mulUf Bvriiti brqjeiU (iatiiudi da 96 ntma Ho 
dafe hrcjiii). Eto yidim da si ostario, izbrojio 
danke i godine. And. Ka£i6, razg. 47. 

b. pativno. Vagi ylasi glaye syi izbrojeni jesa. 
L Bandolayi6 288b. mat. 10, 80. ,Daj yola, ka* 
Sto ti reko i obeda, eyo je ye6 noyao izbrojeni 
,lzbrojeni sa i^egoyi dani^ J. Bogdanoyi6. — 
Part, praet. pass, izbrojen 8hva6a se kao adj., te 
f rHeicom ne Mna6i ne samo koji se nije tMbrojio 
fugo i koji se ne moie uibrojitL Vidje syrha onoga 
manastijera noizbrojeno mnoStyo djayala. M. Diy- 
koyidy bes. 258«. Podnese neisbrojene make. P. 
Posiloyi6, cyijet 16. Popoya neizbrojeno mloitvo. 
A. Kaniili6, kam. 106. Nakapio je suproti Aema 
neizbrojene laii. 298. Niki ostali razteia do broja 
neizbrojena. Ant. Kad6i6 480. Zarad razli6itih 
i neizbrojenih styari. M. Dobreti6 yi. Daje ma 
droga neizbrojene milosti. 67. Drugi neizbro- 
jeni naa£ite}i. 115. 

e. sa 86, joasivno. a) uop6e, Ako se od yazma 

nedi|e na zad izbroje. B. Kafiid, rit. 12^. Syad 

se crkye sagradifie, izbrojit se ne mogoSe. S. 

Margiti6| ispoy. 181. Pisak morski koji se radi 

mnofitya izbrojiti ne more. L. Terzi6 807. Da 

ma se sya rebra mogadijaha izbrojiti. F. Lastrid, 

syet. 29*. Nebeski bitja redoyi od nas izbrojiti 

te ne moga. Grgar iz Vareia 27. Meda neko- 

liko spisateja, koji se za jedan £as moga a prste 

izbrojiti, lasno je biti naj bo}i. Vuk, pism. 62. 

Da 86 ne mogaSe od mnofitya ni izbrojiti ni pro- 

n6oniti. D. Dani6i&, 2dnev. 5, 6. — b) vidi a, 

b), Neka se cijena odkap)ena prije izbroji. F. 

lastri^y test. 158*. Iskao je, da ma se obe6an 

txo&ak izbroji. A. Kaniili6, kam. 798. — c) vidi 

a, e), Izbrojili su se dnoyi tyoga kra|eya]^a. And. 

Ka6i&, kor. 297. 

1ZBE6jIV, a4j, koji se moie isbrojiti. — U 
Mihalinu rjeinikui izbrojiyi, fito se moie pri- 
^jiti ,namerabilis' ; neizbrojivi yinnamerabilis', 
I « 8tuli6eou : ,namerabilis'. 

IZBEOJIVOST, /. osobina onoga Sto je izbro- 
im. — U naSe vrijeme u Sulekovu rjeiniku: 
,iahlbarkeit'. 

IZBROJNOST, /. u StulUevu rjeiniku ; y. iz- 
brojei&e. — nepousdano, 

IZBBOJSTVO, It. u StulUevu fjeiniku: y. iz- 
brojede. — nepousdano, 

IZBBtr§£l^, n. dj^lo kojijem se isbrusi. — 
^ 8tuli6evu rjeiniku: grijeikom izbraseilie. 

IZBBfjSlTI, izbrfislm, pf. posve nabrusiti. — 
Sloieno: iz-brasiti. — Akc. je kao kod isbyaliti. 
-- U nah vrijeme J a izmedu rjeinika u Stuli- 
if9u (,cote acaereO' — Qovori se i u prenesenom 
^i^forickom smislu sa tnaienem : iskaratif ispso- 

IZBtlBATI, izbab&m, pf, izbiti, istudi, izmla- 
^i — Sloieno: iz-bubati. — Ake. je kao kod 
icpifcati. — Od xyiii vijeka^ a izmedu rjednika u 
^idot^enievu (isbabam, izbubati, iztuSem, iztudi, 
i^b^am, izbiti ,pertando, enormitor yerbero, gra- 
▼jter diyerbero') gdj^ se n(^j prije nahodi, u Vol- 
^jjinu (jB' attere, sbattaccMarei flagellare' ,ab- 
pr^geln^ u 8tuli6evu Gvehementer aliquem oae- 
^')i tt Vi^ovu: (onomatop.) ,zerbl&aen' ,con- 

IV 



tundo'. Izbuba&e ib Stapima, raztezade konopima. 
Blago tarl. 2, 71. 

IZBtr6lTI, lzba6£m, pf. vidi iz a(iti. — Slo- 
ieno: iz-ba6iti (?). — Akc. je kao kod ishyiJiti. 

— U naSe vrijeme, a izmedu rje6nika u Vukovu. 
Ma6ak 6a£i na prekladiia, otegao repetina, iz- 
ba£io (jamaino itamparskom Hi pisarskom gri- 
jeikom mj, izbadio) odetine. yak(?), {iy. 10. 

IZBtlDITE^i, w. iovjek koji izbudi, — U Bje- 
lostjenievu rjeSniku (kod badite}). 

IZBtrDITI, izbadfm, pf. sloieno: iz-baditi. — 
Ake. je kao kod isbyaliti. 

1. probuditi posve (i o jednom objektu); iesto 
i u metaforiikom smislu. — Od xy vijekd (vidi 
kod 1, c), a izmedu rjeinika u Volti^inu (iz- 
baditi, izbad^jem ,scaotere, syegliare, destare' 
,aafwecken') t u Stuliievu (y. probaditi s do- 
datkom da je^ uzeto iz misala). 

a. aktivno. * Glas jednoga roika ami6o talika- 
ja6i izbadi me. P. Zoranid 20^. Izbaditi bolest 
griba. d. Badinid, ispr. 85. Ima izbaditi po- 
kornoga da se rye. 40. Izbadi daSa, da oyi Siyot 
trizmeno prohodi. P. Badoy5i6, na6. 28. Posli 
toga izbadi ga na prayo skraSeAe od syih griha. 
Ant. Kad6i6 218. Koja bi mogla izbaditi a Aema 
ogad }abayi syitoyi^e. 248. 

b. pasivno. Kako Sloyik asilno od tyrda sna 
izbajen. P. Zoranid 64*. Oyo afaige ima oz- 
driano i izbadjeno biti razmifi^anjem* S. fiadinid, 
sam. 17*. 

e. sa se, refleksivno Hi pasivno, Izbadiyii se 
gospoja poydda to maia syojema. Pril. jag. ark. 
9, 122. (1468). Al* se izbadit tko spi neSs. A. 
ViU)i6; ist. 125b. 

2, probuditi sve (kad je vHe objekata), — U 
naie vr\jeme (ali moie biti da amo pripadaju i 
prva dva primjera iz proSloga vijeka), a izmedu 
rjednika u Vukovu (,nach der reibe wecken' ,ex- 
cito aliam ex alio'). Snom pritisnate izbadio je. 
I. Yelikanoyid, aput. 1, 160. Koji istom lasno6om 
tilesa naSa izbudide i izyesti iz groboya, kojom 
aSinio je ista iz niSta. 1, 818. I odoSe, draStyo 
izbadifie. Nar. pjes. yak. 8, 159. A kad dode, 
6obane izbadi. 4, 147. On izbadi sye po syome 
dyora. Nar. pjes. petr. 2, 225. Tad glayari na 
noge ustaSe, syaki syoje droStyo izbadiSe. Nar. 
pjes. kras. 1, 188. Onda on brada izbadi. Nar. 
prip. yak.^ 191. Oni podipaja, izbade i drage 
|ude. M. B. Mili6eyi6, zim. ye&. 817. — Sa se, 
refleksivno Hi pasivno (kad je viie subjekata), 
^adi se izbndide i poastaja&e. M. D. Mili6eyi6, 
let. ye5. 192. 

IZBUDIvATI, izbikd&y&m, impf vidi izbadi- 
yati. — U Bjelos^enievu rjeiniku: izbadayam, 
y. zbadayam. 

IZBUDIvATI, izbddajSm t izbddiy&m, impf. 
izbaditi, 1. — Od xyi vtjeka, a izmedu rjednika 
u Voltigijinu (praes. izbadajem kod izbaditi) t 
u Stulidevu (izbudiyati, y. probaditi). Izbadjojadi 
sebe i indh na nedistotu. §. Badini6, sam. 87b. 
Koje zapoyedi uskrdSaju, izbadjuja i dyiia dobri 
naak. 55*. Bd6ja syojom izbudjojadi i zoyadi 
nas. 172*. Koja izbadjaja afanje u Boga. ispr. 
44. Izbadaja se (Krstjani) na molede za &e. 
Ant. Kaddid 872. 

IZBUHATI, izbubam, pf. ispudati Od buha, 

— Sloieno : iz-bubati. — V naie vrijeme u Lid* 
Pryo nego poda djeca a yede spayati, rede im 
mati: ,Amo da yas izbayam^ da mi ne nosite 
buya a kreyetS t. j. syade syakom koga}a, te 
ispremedo i traii bube, pa ib pobije. J. Bogda- 
uoyid. — 1 sa se, refleksivno. ,Izbayajte se pryo, 
pa ouda ajte spayati'* J. Bogdanoyid. 

10 



IZBUJATI 



146 



IZDAHNUTI, 1. 



IZBUJATI, isbujam, p/. izUi (o suneu, tori), 

— Sloieno: iz-bujati. — Od xvii vijekaj a iz* 
medu fjednika u Voliijijinu dai^g^iornare, span- 
tare del sole ec' ,da8 aofgehen der sonne*) t u 
8tttli6evu (v. ^p^nutd 8 dodatkom da je uzeto it 
pisca Gundulida). Kad zora iza ^or izbuja i 
tmine srid mora svitli zrak obuja. D. Barak ovi6, 
vil. 92. — Na jednom mjestu xvii vijeka nije 
rijed auncu ni o MOri, Mudar kako guja van 
ku6e izbuja. B. Krnaruti6 25. 

IZBULATI, izbol&m, pf, vidi iskokati. — Slo- 
zeno : iz-bulati. — U naSe vrijeme u Lid. Izbu- 
lati, iskokati (kukuraz); izbulati so, iskokati se. 
,Svi sa se kokamzi izbulali'. a Liei. V. Arse- 
nijevi6. ,Nade i meni izbulaj kukuraza^ J. Bog- 
danovi6. 

IZBfj^ilTI, izbfi|fm, pf. (objekat je samo o6i 
iU oko), izvaliti. — Sloieno: iz-bujiti. — Akc. 
je kao kod ishvaliti. — U naSe vrijeme, a iz- 
medu rjeinika u Vukovu (o5i ,die augen hervor- 
strecken' ,exsero oculos'). Izbu|io o6i kao yaren 
zee. Nar. posl. vuk. 97. Doista beie tako iz- 
ba}io oH. M. D. Milidevi6, des. par. 45. Jzbu]io, 
brate, one velike o6erine na me, reka' bi, sad 
6e me S i^ima iiva pro2drijeti*. J. Bogdanovi6. 

— Faaivno. Od deb}ine izba}eno im je oko. D. 
Dani&i6, psal. 78, 7. 

IZBTJiSiTI, izbflSrm, pf. poave probugiti. — Slo- 
ieno: iz-bufiiti. — Akc, je kao kod isbvaliti. — 
U Vukovu rjedniku: ,zerldchem' ,perforo, per- 
t12ndo^ 

IZDA, adv. joi (samo kod k(^jkavaca). — U 
Bjelo8tjen6evu rjeiniku : izda, iS6e, joSde, jo§tere, 
joS ,adhac, t. etiamnam^ 2. izda li? ,adhuo ne?' 
joS li?; u Jambreiiievu: ,adhuc, etiamnum, eti- 
amdum'; u Voltigijinu: ,ancora, pure' ,auch'; u 
Stulidevu: ,adhuo< 8 dodatkom da je uzeto iz 
Habdelideva, 

IZDA6, izdd^ tit. proditor, dovjek kqji izda. 

— Samo na jednom mjestu zviii vijeka. Zloglas 
izda& s tamne busi. J. Kavai!kin 128^ 

IZDA<!/E, n. vidi izdai&e. — Samo u jednoga 
pisca XVII vijeka sa starijim oblikom izdatje. 
GrSko izdatje u daru torn nek se utopi. I. Za- 
notti, en. 7. A izdatje ne zna gdi je. 19. 

IZDADBA, /. cfjelo kojijem se izda, vidi iz- 
dai&e, izdaja. — U Stuli6evu rjedniku: ,proditio*. — 
U naie vrijeme kod pisaca s osobitijem znaieikem : 
Izdadba, mere. ,aus8telIuDg (eines wecbsols)', tal. 
,emissione'. B. I^ulek, rje6n. znanstv. naz. 

IZDAH, m. vidi izdahnu6e. — U naie vrijeme 
kod pisaca. MuSenik nevo|an pomaie sa smrt- 
nijem boraVe6 izdabom. Osvetn. 2, 187. Neki 
knne na izdahu majku. 8, 107. PaSka puSci iz- 
daha ne dava, a top topu daje zalogaje. 5, 86. 

1. IZDAHAJ, m. u StuUievu rjedniku: ,efflatio 
animi, expiratio^ — nepouzdano. 

2. IZDAHAJ, /. u Stuli6evu rjeiniku uz 1 . iz- 
dabaj. — sasma nepouzdano, 

IZDAHAJSTYO, n. u Stulidevu rjeiniku uz 
izdabaj. — sasma nepouzdano, 

IZDAHATI, izdadem, impf, vidi izdihati. — 
Samo u jednoga pisca naiega vremena, a izmedu 
fjeinika u SttUidevu (v. izdahnnti s dodatkom da 
je uzeto is brevijara). I komore da bi poskapale 
i sva raja da bi izdabala. Osvetn. 8, 62. 

IZDAHNtr<!/E, It. djelo kojijem se izdahne. — 
Stariji je oblik izdahnutje. — Izmedu rjeinika 
u Mikafinu (izdabnutje), u Belinu (izdabnutje 
,lo spirare, per morire' ,expiratio* 70 1»), u Stu- 
lidevu (izdabnutje, v. izdabaj ; na izdabnatja koga 



sluiiti, dvoriti ,alieiijus extremum spiritom exci- 
pere'), u Vukovu (samrtni Sas ,das sterben* yObitus' 
8 primjerom: Ttkio mi moga izdabnnda!). a) vidi 
izdabnuti, 1, a). Ove stvari rekSi, izdabna; i 
ovijem izdabnutjem pokaza, da je istiniti 6ovjek. 
M. Divkovid, bes. 889*. Na 6a8 od izdabnutja 
moga. B. KaSi6, na5. 88. Budu6i jar blizu iz- 
dahnutja re5e: ... is. 70. Cudna i 6adBovata 
6ada zgodifie se u izdabnutja tvoma. M. Jerkovi6 
69. Imam a izvrsnosti do izdabnutja slijeditl. V. 
AndrijaSevi6, put. 29. Negovo srce trpi iznutra 
izdabnutje mrtvije. M. Radni6 51^. Kad nemani 
na te puSu do tvojega izdabnutja. J. Kavai&in 
500<^. Koji je na izdabnu^u. I. Dordii, salt. 502. 
Povrati iivot jednomu slomjena crkovi&aka jur 
na izdabnudu. ben. 81. Na izdahnada pristupi 
na sveti otar. 60. Vi scijenit3, da tadara samo 
umiremo, kad izdabnudem zaglavimo. B. Zuzeri 
218. U skon6afiu od izdanuda. J. Banovac, pred. 
28. Da je bolesnik na izdanu6u. 152. Od pri- 
straSnoga izdabnutja Isukrstova. blagosov. 68. 
Sada se spomenite od onoga Sto 6e vam se do- 
goditi na das izdanutja va&eg^ na rastanku doie 
s tijelom. F. Lastrid, od* 286. Koje imadijaie 
podniti na Kalvariji tja do izdanutja. test. 154*. 
Nevo|ni bolesnik na izdanutju svomu. ad. 16*. 
Od porodoi&a do izdanutja na kriiu. ned. 204. 
Po izdabnudu Jozusovu. S. Bosa 166*. U naj 
bliiiiemu izdabnudu du§e. J. Matovi6 xvix*. Kad 
bi jedan bio na izdanutju. M. Dobreti6 84. Da 
liegova du§a na 6as izdahnu6a svoga iznade tebe 
sudca blagostiva. T. Ivanovi6 185. Moga mi iz- 
dabnu6a! M. D. Mili6evi6, let. ve6. 150. — b) 
djelo kojijem se ispusti doh, hak (gUis b). — n 
jednoga pisca xvii vijeka. ,H' izdanutja bilig. L 
An5i6,^8vit. vii. vrat. xi. 
IZDAHNUTI, izdahngm,p/. sloieno: iz-dabnati. 

— Akc. kaki je u praes, taki je u part, praet, 
j^ass, Izdabniit; u ostalijemje oblicima onaki kM 
je u inf., osim aor. 2 i 8 sing. IzdabniL — B^jei 
je stara, isporedi stslov. izdi^bn^ti, rus. Hs^oxiiyTb. 

— Aorist i part, praet. act. mogu postaH bez 
nastavka no: izd&hob, izd&§e itd.; izdabao, is- 
d&hla; moie biti da bi i ger, praet. bio i izdh- 
b&vfii, ali ovome obl^u nema potvrde (pravo nema 
potvrde ni za aor., osim 2 t 8 sing. izdaSe ito 
se i 6ei6e nahodi nego izdabnu). — Izmedu rjei- 
nika u Mikafinu (izdabnuti, izdibnuti, postiti dub 
,ezpiro, exbalare spiritum'), u Belinu (izdabnuti, 
izdabnivam ,8pirare, per morire' ,expiro* 701*), ti 
Voltigijinu (izdabnuti, izdabnivam ,resDirare, fia- 
tare; morire' ,athmen; sterben*), u StuUievu (j^t- 
pirare, animam exbalare*), u Vukovu (.ansathmen' 
,ex9piro'), u Danicidevu (izdibnuti ,exspirure') 

1. neprelazno, pravo je znaiene: izpustitC 
jednom dah, ali se upotrebfava naj iei6e u ozo- 
bitom smislu: a) ispustiti duh, umrijeti, Izd&l9 
posrddi naroda zloju sbmrbtiju. Stefan, aim. panu. 
laf. 23. Vas so oslabi pak izdaSe. M. Marulic 51. 
Na kriiu izdafie. 102. To rek§i izdaSe. Korizua- 
97^. Jezus ispustiv glas izdabnu. N. Raiiina 100*. 
mar. 15, 87. Kad ja izdabnem. Q-. Dr2i6 359- 
Jezuse, kad (ti) izdafie. M. Yetranid 1, 822. Ne- 
vidom da izdabnem. 1, 449. Ne bi pri, gospoje, 
uzal se razmaknul od jubavi tvoje, nego bib iz* 
dabnul. H. Luci6 189. Kad Jezus izdafie. X. 
Na}efikovi6 1, 142. Prije bi izdabao neg bi ae 
zaloiio. M. Drii6 185. Sin Bofiji izdafie na kriia 
za grijebe nafie. 457. Imafi vojna, ki ti kaie, 
da bi u te dufiu udabal i sam nmrl al* izdahal 
i da nima nifitor drafie. M. Pelegrinovi6 181. 
Padfii na zem|u izdabnu. F. Vran6i6, iiv. 65. 
Dospivfii izdabnu. B. Kafii6, per. 190. Prignavli 
glavu izdabna. is. 70. Na deveto vrime bokrat 



IZDAHNUTI, 1. 



U7 



IZDAJA 



ixdage. M. AibwU 370. Una ispustiv glas velik 

izdaSe. 480. Ab, j«li da mi duh susrete kogodi ? 

od glada izdahnuh, livot mi izhodi. I. Gundulid 

151. Ovi mnimor vil zatyora rajske dike i Ije- 

posti; tko nije area od mramora, odi izdahni od 

l&lusti. 278. BjeSe izdaho prije tega. 546. Dokli 

ear ma pod nogami s prva 8treptj«, pak izdafie. 

570. Zasve da bjeSe izdahao. I. Drfi6 340. 

Dokle izdaSe na kriiu. 868. Bog 8vemogu6i iz- 

dahna a tolicih tngah. M. Jerkovid 69. Hudi 

ilotvor izdaho je. G. Palmoti6 1, 896. Da to li 

du a ovoj Juti izdabnati? P. Kanaveli6, iv. 70. 

I scijeiiaie izdahnuti na yidenju nevolnomu. 71. 

Vapijadi izdahno. P. Badov6i6, ist. 51. Izdanu 

na kriic. I. An5i6, svit. 211. Eoji na kri2 iz- 

dahal je. P. Hektorovid (?) 86. DospivSi anjel 

govorenje, ima Lovrinac izdahnuti. 166. Ee5e 

pxTO nego izdaSe: ^Svaka jesu jar svrSena^ A. 

Vita)i6, oat 815. Da ga ne kti pastiti dodimi 

ona ne izdanu. 8. Margitid, fal. 85. U kojim 

de izdisat a nemo6 nigda izdahnut I. Grli6i6 

129. Da ne izdahneS zlo na kraja. J. KavaAin 

890^. Ve6 u tebi da izdahnu (ja), 402b. iz- 

dahlo je blago moje. I. Dordi6, uzd. 87. Malo 

prije neg je izdabla. B. Zozeri 119. Ea2e da je 

jar izdaho. 252. Mrtac 5ijem je izdaho, po§o je 

dnSom medu }ute make. 877. Dosta je, siro- 

mtie, da ga ti agledad, udi} 6eS otit od stra iz- 

di&otL J. Banovac, razg. 91. Da od velike slat- 

kosii pomaAkavade da hotiSe izdanuti. 98. I 

I oyim izdanu nearidno, i pripade duhu djavlu. 

120 Medu to ae odve2e zavoj od iile, po6e te6i 

krv, da izdana ne probudivSi ae. 150. Ovo re- 

ktvSi, izdanu. F. Laatrid, od' 877. Kako da 6o 

ixianuti i umrit od ialoati. teat. 107^. Da 6e 

skoro pod bi5i laua izdanuti. 118^. Goapodin 

nna na boku u arce otje primiti kad izdana. 

ned. 205. Bojedi ae da ne izdahne. A. Kani21i6, 

kam. 106. Yidedi mati da 6e izdahnuti. uto5. 

XXI. Dodi prije neg bude izdaho ain moj. S. 

Bom 60». Da ie ondi taki izdahnuti. M. A. Be}- 

kovii, aat L2*. Premda bi mati bila na 6aa od 

imiti i da je o5ito aaavim da do malo vrimena 

ima izdahnut. M. Dobretid 26. Ako ne bi medu 

to isdanuo (bolesnik). 49. 2edaja6i izdahnu apa- 

iitej avita. I. J. P. Lu6i6, razg. 4. Cinilo mi 

Ml kao da 6u izdanutL D. Obradovid, 2iv. 78. 

Tolika je kry iztekla iz oyijeh rana, da nije u 

^nm duha, aamo za izdahnut. A. Kali6 278. 

IidAho je, umro je. 588. AV je jadan nodaa iz- 

danao od ialoati za tobom djevojkom. Nar. pjea. 

^. 1, 258. Kad yidje kapetan, da a takom 

▼ikom izdahnu, reCe. Vuk, mar. 15, 39. — u ovom 

«w»ii« ttoji i part, praet act, izdahnuo Hi iz- 

d*W (umro), kao adj, IznadoSe ga yo6 iz- 

dahnnla. I. Dordid, ben. 168. S hladnom §ijom 

aa izdahla tijela. Oayetn. 2, 69. t grijeikom part. 

Pf^ft. p€U8. Oatayiti izdahnutu. P. Eanayelid, 

!▼. 72. Zoynufie iapoyidnika, ma zaludu, jer ne 

pnapi, yc6e ga nade izdanuta. J. Banovac, razg. 

186. Grobi dr2e u aebi tileaa izdanuta. pripoy. 

U9. — b) gnaiene je umrijetit i kad je subjekat 

dofia m duh. Da dulica tuj izdahne. M. Vetrani6 

1> 15. Malim ne izdaSe duh moj od yeaeja. D. 

Barakoyid, yiL 149. DuSa kad izdahne. B. Zu- 

*8ii 101. — c) od iivota preneseno na ogan: uga- 

ntt se. Kad yidi da ogaii ho6e da izdahne. Y. 

Vrtevid, igr. 7, — d) u jednoga pisca na§ega 

^tmena (samo part, praet. act.) o puSci u pre- 

*<SMom smislu: puknuti. A yitez je za perdn 

no mahnu, pa izdahloj beajedio zijeyci. Oayetn. 

^1 51. Vile harnu areda iliima nayije§tale : da im 

^0^0 a ci) pufike pale! ne izdahle bez da na 

^ «vale! 4, 80. — u ovom primjeru kao da je 



drugo enadeiie: odahniUi, poiinuti: A iapod Aeg 
popraiile di)ke, pa pra§tile do autona danu pa 
ni pro no6 ne izdahle ajajne, da je yidno paSi 
no6eya]&e. 5, 99. 

2. prelasno, objekat je duSa t7t duh, te je zna- 
iei/ie lao kod 1, a) umrijeti. Neyo}ao dufiu iz- 
dahnu. §. Ko2i6i6 52^. Med rukami liihoyimi 
kako da bi zaapala duSu izdahnu 8tyorite)u ayomu. 
P. Glayini6, cyit. 876*». Na komn je ayoj ayeti 
duh izdahnuo. I. Grli5i6 11. Izdahnu, ko da je 
zaapo, arednu dugu. B. Zozeri 16. Izdahnu duSu 
utrudjenu. 55. Sypju duSu bogo}ubno izdahnu. 
y. M. Gu6eti6 125. A na ayrhu u pokoju da 
izdahnem dufiu moju. A. Bofikoyi6eya u I. M« 
Mattel 847. Izdahnuh dufiu moju. L. Badi6 2. 
USini, dobri Jezuae, da izdahnem moju dufiu u 
tyoje arce. I. M. Mattel 806. Gdje ai atao, nijeai 
izdao, dok n\je8i dufiicu izdaho. Oayetn. 8, 106. 
— amo pripada % ovaj primjer: Dominik ayoj 
2iyot izdahnu. V. M. Gu6eti6 107. 

IZDAHI^rtVAI^E, n. c^jelo kcjijem se izdaMuje. 
Ogaii koji iz izdahniyaniih plamenitih yidi ae u 
ajeru radjati. A. Vita)io, iat. 529. 

IZD AHNt VATI, izd&hAujSm t izd&hi&£y&m. impf. 
izdahnuti — U Belinu rjeiniku i u Voltigijinu : 
praes. izdahniyam kod izdahnuti. 

iZDAJA, /. proditio, cijelo kcjijem se ko %Mda 
{na prijevarut u naj gorem amislu). — Postaje 
od izdati nastavkom ja. — Od xvi vijeka, a is- 
medu rjeinika u Belinu (,proditio' 788^), u Vol- 
tijijinu (,tradimento' ,yerratherey'), u Stulidevu 
(v. izdadba), u Vukovu (,der yerrath' iproditioO* 
a) sa znaieiiem spryeda kaeanijem. (3eda oye 
prehude matere jeau izdaja, laS, himba • . . §. 
Budini6, aum. 121^. Koji objayi izdaju ili iz- 
dajicu. iapr. 162. Samokreao tamno oruije od 
izdaje noae uza ae. I. Gundulid 825. Pooamfii 
taku izdaju fito mu u5ini opaki Juda. P. Poai- 
loyi6, naal. 184^. &to poklada (avijet) jeat iz- 
daja. M. Badnid 191^. Da mu radjafie o izdaji. 
S. Margitid, &1. 267. Izdaja koja obiai Aaalona. 
A. d. Bella, razgoy. 75. Ne moie naudit nam 
}udaka izdaja. I. Dordi6, aalt. 81. Oyi izdajom 
pogubi Odoakra. ben. 120. Oya mu ae (Isuau) 
izdaja yeoma mu&na ukazala. J. Banoyao, razg. 
159. Poznaju6i tyoje izdaje i priyare. pripoy. 
169. Kapitan od Ungarije odkriyfii izdaju i ne- 
yimoat ayojih yojnika. 210. Ako pak 2elite ne 
aamo 5uti, neg i o6ima yiditi izdaje od prokle- 
toga griha. F. Laatrid, ned. 84. Da ne bi po- 
sumAio od izdaje i dogoyora a carom. A. Ka- 
niili6, kam. 268. Da Dayid ne uzradi o izdaji. 
E. Payi6, ogl. 255. Ne6a tebi izdaje na Koaoyu 
u6initi. Nar. pjea. bog. 7. N^jeaam ti izdige ni- 
kadara udinio. 51. Zakline ae Bogom goapo- 
darom, da izdaje ne6e u6initi. And. Kadid, razgoy. 
57. Zayika goyore6i: ,Izdaja, izdaja!' kor. 268. 
Da prikaie yladaucu od grada izdaju. M. Do- 
breti6 187. Tada ae ne 6ini neprayda ni izdaja 
ni uailoyade manaatiru. M. Dobretid 383. Lica 
puna himbe i izdaje. L. Badi6 52. Od izdaje 
Brankoyida Vuka. Nar. pjea. yuk. 4, 72. I izda]u 
caru udinio. 5, 74. Zayist kleta, izdaja domacia. 
5, 584. To mu pryi za izdaju dari. Pjey. cm. 
288^. Crna izdaja Brankoyideya upropaati nafie 
mu&enike. M. Paylinoyid, razg. 37. — kaie se 
na izdaja, po izdaji kao: iedajom, izd<\ino, ie- 
dajniiki. Na izdaja ,a tradimento' ,per inaidiaa'. 
A. d. Bella, rjedn. 788^. Od koga bi na izdaju 
zaday{ena. I. Dordi6, ben. 121. Oayoji mnoge 
gradove i yarofio po izdaji. And. Ka6i6, razgoy. 
9. — b) u jednoga pisca zyixi vijeka kao da 
ima posve drugo (konkretno) enaiene : Sto se itda 



IZDAJA 



148 



IZDAJNIK 



(rodi, porodi). Izdaja oiojka i prolitja. J. 8. 
Be}kovi6 107. Drngi bfibE da rod ide mladih, 
koje (ekaj dan i nod iz jdj&, drugi bit 6e red, 
druga izdaja. 202. 

IZDAJAN, !zd&jna, adj. koji pripada iedaji. 

— iaporedi izdavan. — Od xvii vijeka, a izmedu 
rjeinika u Sijeloftjenievu (vidi hod izdavan). 

a. ae^/. ti) kcji iedaje. Ja izdajna i obijesna 
}abovnica. V. Andrijagevii, pat 829. Kada do 
dodi yojska protiva sTijetu odmetnomUyizdajnomu. 
M. Badnid 559^. Jer so po svojoj izdajnoj vo)i 
puSta privariti. Ant. Kaddid 585. 2udi osvojiti 
i area izdajna i svetogrdna. I. M. Mattel 70. 
£ako bi ih (abko nasvjetovo, da vod i^da ne 
pouzdaju 80 a izdajna pudina. 832. Izdajni, 
otrovni neprijatel- A. Kalid 86. S jedne strane 
himbe i privare izdajnoga svijeta, a s drage na- 
pasti. 13). Bad nepomi!ie i nehajstva izdajne 
slaibe. 896. Pak izdajni san pritisne misli i 
pamet s odim stisne. N. Mardi 20^^, (!)uted tamno 
sred propasti da je izdajni pa§a ostavi. P. Sor- 
kodevid 579^, Da ne doja izdajni Piperi. Nar. 
pjes. vak. 5, 159. — h) kcjijem se iedaje, SpaAske 
)adi vi zovete, da izdajna a nadinu pridati im 
grad badete. J. Palmotid 128. Marku vaze i^ivot 
Osij&anin, ki ma izdajna stera varka. J. Ka- 
vai^in 94^. Ova izdajna govorei^a podigoSe An- 
tijoha na Jada. E. Pavid, ogl. 450. PosU ovoga 
izdignog po)ab)eiia. 611. Car Mehmed lipo ga 
zagrli i pohvali dilo izdajno. And. Kadid, razgov. 
117. Uzimajadi izdajnira nadinom sakramente. 
M. Dobretid 144. Ispovid bi bila krad}iva i iz- 
dajna. 157. i^onidba bi bila izdajna, privama i 
griSna. 520. Bi prizvan s izdajnom privarom. 
I. J. P. Ludid, izk. 9. Cema odjeda svu proml- 
jeni, tor uzrodi, Bizvan paSa varke izdajne da a 
Aoj scijeni. P. Sorkodevid 591*. — c) kad se iz- 
rice kome je izdaja na StetUt to stoji u dat. Ova 
bi priporaka bila izdajna duSi iskasitela. Ant. 
Kaddid 5. 

b. adv. Izd&jno, izdajom, izdajniiki, — Izmedu 
rjednika u Belinu (,a tradimento' ,per insidias' 
738»>), u Bjelosljenievu (vidi kod izdavaAe), u 
Volti^ijinu (,traditoriamento* ,verratherisch'), u 
Stuli6evu (linstar proditoris, proditorum more'). 
Ako od svake strane uzdekaS ju (smrt), node te 
podkinati izdajno. M. Badnid 384*. Ubi Andronik 
misnika Onija izdajno. 836^ Tko z drugim di- 
laje laiJLVo, privamo i izdajno. M. Dobretid 526. 

IZDAjaI^TE, n. vidi izdavai&e. — U BJelostjen- 
ievu fjeiniku: izdajai&e, izdava, izdajnost, iz- 
dajstvo yproditio, traditio'; u JambreSidevu : iz- 
dajaAe, izdavaAe; u Stulidevu. 

IZDAjATI, vidi izdavati. 

IZDAJAVAG, izddjavca, m. vidi izdavalac. — 
U JambreSiievu fjeiniku: (kajkavski) izdajavec, 
izdavavec ,proditor, traditor*. 

IZDAJ^INA, m. augm, izdajica. — U Stuli- 
6evu fjeiniku: ,traditoraccio' ,infamis proditor'. 

— nije dosta pouzdano. 

IZDAJICA, m. proditor, iovjek koji izdaje dm- 
goga (u naj gorem smislu). — U mnoiini je ien- 
skoga roda: I sa Si^ima mloge izdajice. Nar. 
pjes. yak. 5, 268. gdjegdje se nahodi istoga roda 
i u jednini: Izdajice zaia! D. Barakovid, jar. 
100. O izdajico jedna! A. Kaniilid, utod. 46. po 
Stulidevu fjeiniku tnoglo bi se kazati i o ienskom 
iefadetu (isporedi izdajnica). — Od xvi vijeka, 
a izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (vidi kod iz- 
davac), u Voltijijinu (,traditore* ,verrather*), u 
Stuliievu (,proditor, qaae prodit'), u Vukovu (,der 
verr&ther' ,proditor'). Brani Aih od izdajic nih. 



Transit. 107. Badad da si sam sebi izdajica. M. 
Zoridid 41». Koji objavi izdaja ili izdajica. 8. 
Badinid, ispr. 162. Proklet da je* ki hrani grac- 
koga izdajica. Aleks. jag. star. 8, 275. Ki bi se 
na&ao neviran all izdajica mista. Stat. po). ark. 
5, 257. Srca moga izdajice jes podjamna ti da- 
Sice. M. Gazarovid 118^. Od Jade izdajice ce- 
lovan. P. Badovdid, nad. 482. Saprod Jadi iz- 
dajioi. A. Vita)id, ist. 886. Eto agljeda dete nike 
s izdajicom klotim dragom. ost 99. Tamni )adi, 
izdajicam ste vjerovali. J. Kava6in 415*. Koji 
jo to nehami izdajica od nas, koji de udiniti to- 
iiko veliko zlo? M. LekuSid 85. Kako himbeni 
izdajica pride s mnoStvom ora£aikoy. 147. Iz- 
dade ga Jada izdajica. T. Babid, pism. 86. Za 
onu }abav s kojom si od Jude izdajice himbenim 
celovom pozdravjen. A. Kani21id, bogo)abn. 98. 
Da je Ivan cesarov izdajica. M. Zoridid, zrc. 52. 
Vi poSteAa izdajice! V, Do§en 108^. Ar se nade 
jedan izdajica. And. Kadid, razgov. 104. I Jada 
koji bi izdajica. kor. 862. Jada Iskarijot, koji 
je bio izdajica. I. Velikanovid, aput. 1, 142. Iz- 
dajica Boga svoga. I. J. P. Ladid, razg. 128. 
!(iabav jest bila osobiti izdajica, koja je sina 
Boijega na make i smrt pridala. B. Leakovid, 
naak. 57. davaj se gubavaca izdajica. M. Pav- 
linovid, razl. spis. 822. 

iZDAJNICA, /. iensko iefade koje izda, ispo- 
redi izdajnik. — Od xvii v^jekaj a izmedu rjei- 
nika u Belinu (.traditrice' ,proditris' 768^), u 
Bjelostjenievu (izdajnica, £ona ka izdava ,pro- 
ditriz, traditrix'), u JambreSiieou (izdajnica, iz- 
davavica ,prcditriz'), u Stuliievu (.quae prodit'), 
u Vukovu (,die verratherin' ,proditrix'). S Bogom* 
na&a izdajnice! Gr. Palmotid 2, 111. Krvnici 
tamni pogane izdajnice. I. Dordid, uzd. 15. Sad 
poznajem, da je £ena opaka i da sije ]ul ne- 
sklade i jedne izdajnice. N. Palikuda 18. Svak 
se dadi Sansunu, da je postavio svojn snaga, 
svoj £ivot a rake jedne potiitene izdajnice. A 
Kalid 167. Nazvao ja je nevjernica i izdajnica. 
A. Tomikovid, 2iv. 53. 

IZDAJNI^^IKt, adj. (koji pripada izdajnicima)^ 
vidi izdajan. — Od zviii vijeka, 

a. adj, Nisa li noge Jade one noge izdajnidke, 
koje de ma slaiiti za vodu tvojih neprijate}a? 
A. Tomikovid, gov. 81. Ni predaSAe ni sadaSde 
vladaiie i^egovo ne zasluSuje izdajnidka ona okri- 
v|enija. Nov. sr. 1834. 201. Dogovori se s vla- 
stelom, kako de to izdajnidko djelo svrSiti. 8. 
^abisa, prip. 51. Brodani popaliSe Sarajevo, da 
osvete izdajnidka smrfc. M. Pavlinovid, razg. 42. 

b. adv. izd&jnidki, izdajniikijem naiinom, iz- 
dajom. Pa je i on izdajnidki abijen. M. Pavli- 
novid, razg. 80. 

Izdajni K, m. proditor, iovjek koji izda (u 
nc^j gorem smislu), izda^jica. — Od xvii vijeka, 
a izmedu rjeinika u Mikafinu (yproditor*; izdajntk 
od grada svoga ,proditor patriae*), u Belinu (,tra- 
ditore* ,proditor' 738»»), u Bjelos^enievu (vidi kod 
izdavac), u Voltijijinu (kod izdavac), u 8tulieevu 
(,proditor'), u Vukovu (uz izdajica). Njogda vele: 
karvaru, a njegda: abojico, a njegda: izdajnide. 
M. Divkovid, bea. 177^. Pak govoraSe: ,Ne mis- 
nide, nego izdajnide'. M. Divkovid, zlam. 61. Izdan 
celovom Jude izdajnika. B. Ka&id, rit. 181. No 
astavla'te misao priku, kad mi iivoj nije modi, 
k nemilosrdnom izdajnika, neka mrtva badem 
podi. I. Gundulid 42. Izdajnide, ti dostojiS, ne 
pod zem}om tu da stojifi. 468. A ne moie od 
silnika imenom se car nazvati, ki -vrh kletijeh 
izdajnika od osvete sab|u obrati. 495. Oim ga 
adini zlotvor kleti bez krivine izdajnikom. d^. 



IZDAJNIK 



149 



IZDAJSTVO 



Palinoti6 1, 207. Hod'mo spravit naSu vojsku 
svukolikn 8upro6 kletom izdajniku. 2, 187. Od 
potajnijeh izdaJDika. P. EaDayeli6. iv. 474. Iz- 
dajuide, ti izdajstvo i&emo spravi. P. Bo^agiiiovi6 
18. U Jade apostola izdajnika. I. An(i6. svit. 
85. Gledaj kako govori ovi izdajnik. P. Posi- 
10^16, cvijet 160. Koliko madrija bi ova 2ena 
^reinica nego u^enik izdajnik. M. Badni6 273^ 
Prema Judi izdajoika. B. Betera, 6at. 165. Bo)e 
da nT a vijek ko je had izdajnik. (D). Poglov. 
dani6. 7. Krije izdajnik svo'e podjame. J. Ka- 
▼a£in 256*. Jedan himbenik, jedan izdajnik pod 
koprenom od prijate|stva. A. d. Bella, razerov. 28. 
Od huda izdajnika odstapit 6eS. I. £)ordi6, salt 
10. Bi od izdajnika aveden unutra. ben. 128. 
Mea to vrime oni zli i n<>harni izdajnik Juda 
n^oyaraSe a po/?lavicami. M. LeknSii 40. Iz- 
dajnika a atrobi nosim. J. Banovao, pred. 4. 
Eod b{aotine dmStva apoStolako^a, Jude pro- 
kletoi^a izdajnika. F. Lastri^, ned. 7. Taki ^e iz- 
dajnik i ^ih amrtni. 82. Ovdi sada nije mi po- 
tribe iatraiivati izdajnika. 127. Kako sam ja 
]Qbio ne aamo prijate}e i dostojne, nefi:o i nedo- 
sfcojne ill ti neprijatele kako Jada izdajnika. 297. 
Ti se srdiS aaprotiva Judi izdajniku. Y. M. Gu- 
6eti6 85. I kakono izdajnika svakim makam Aeg 
muiaSc. P. Ene2evi6, iiv. 89. Pogodba Jude iz- 
dajnika. A. Kani21i6, kam. 525. Sami^edi da medu 
fiima imade izdajnika. £. Pavii, ogl. 824. Jeda 
U sam ja taj izdajnik? 606. Ovi nesri6ni iz- 
dajnik dade im za zlameilie. 610. Eoji nam od- 
krijo izdajnika, neka se moSemo od i&ega &avat. 
D. Basi6 7. Sa avijem napastovanima avijeta iz- 
dajnika i pak]enoga neprijatela. 2-il. Sva Jurina 
Tojska osta izvan sebe, promi§|aju6i slobod Muse 
iidajnika. And. Ka5i6, razgov. 113. Da mu ob- 
javi n. p. izdajnike, koji su ga hotili otrovati. 
Ant Eadi^i6 824. Imam li ga avijetu darovati. 
ovem neharniku, ovem izdajniku, ovem nemiocu ? 
I. M. Mattei 151. Dokle mi je u 6esu novaca, 
an Cmu Goru izdajnika. Nar. pjes. vuk. 4, 79. 
Ni^a u nas izdajnika nejma. Pjev. cm. 299«. 
Pak ja jo§te imam izdajnika. Ogled, sr. 24. De 
irfajnik bo|i od viteza. P. Potrovi6, gor. vijen. 
H> Otle 6emo na Grahovo 8i6i, po Grabovu 
srazit izdajnike. Osvetn. 2, 76. — Ko je izdan 
«oie 8t isreH qenetivom. ZaSto su o6i izdajnici 
^Qse naSe. F. La8tri6, od* 822. Vapiju da je do- 
>man smrtiy kako izdajnik cesarstva. M. Zori6i6, 
nt. 52. Jer bi inako bio Ia2ac i izdajnik dufie 
^^oje. Ant. Kad6i6 37. Dva neprij